Autor: prof. Davor Džalto
(delovi preuzeti iz istoimenog rada objavljenog u: Kultura, 135/2012, 20-27)
Obrazovni sistem u Srbiji je u, tako reći, procesu neprekidnih reformi već dugi niz godina. Reforme i izmene se dotiču svih nivoa obrazovanja, od osnovnoškolskog do visokog. Stalno poboljšavanje funkcionisanja obrazovnog sistema i menjanje onoga što se pokazuje kao loše ili neadekvatno se čini toliko samorazumljivim da nije ni potrebno argumentovati u prilog ovakvih promena. Svedoci smo da postoje pozitivni rezultati reformi koje su u visokom obrazovanju sprovođene u poslednjoj deceniji. Pa ipak, i pored svih reformi izgleda da odsustvuju adekvatni rezultati.
Posle dramatičnog uspona tokom tri zlatne decenije (pedesete, šezdesete i sedamdesete) osamdesetih godina prošlog veka Srbija, kao i ostale socijalističke zemlje, ušla je u period stagnacije. Tu nije kraj; početkom devedesetih dolazi do dramatičnog industrijskog sloma u Istočnoj Evropi. Srpska industrija početkom 2013. još nije ni blizu oporavka (isto važi i za većinu zemalja Sovjetskog Saveza, kao i države bivše Jugoslavije, izuzev Slovenije, čija je industrija prešla nivo iz vremena SFRJ).
Već 1991. unutrašnje jugoslovenske industrijske veze su se pokidale. To je, uz izolaciju 90-ih i praktičan gubitak nezahtevnog tržišta SEV-a, kao i polu-uspešnu privatizaciju, dovelo do toga da (procenjeni) nivo industrije u Srbiji 2013. (uz uslov da ostvareni rast ove godine bude na niovu porasta u prvom kvartalu) na 41% onog iz 1989. i 56% nivoa iz 1980.
Autor: Davor Džalto
Situacija u Evropi danas je veoma dinamična, složena, zanimljiva i zabrinjavajuća.
Period mira, stabilnosti i prosperiteta, što sve jesu ideje u osnovi Evropske Unije, danas je, čini se, bar privremeno prošlost za najveći broj zemalja kontinenta.
Veoma je teško razaznati tokove i značenje istorijskih događaja u trenutku u kome se dešavaju. Smisao stvari se obično vidi samo iz budućnosti, kada smo u stanju da sagledamo ono do čega su određeni događaji doveli, ukoliko pri tome ne zaboravimo same te događaje i njihov kontekst.
Opet su se malo zategnuli odnosi između Crne Gore i Srbije kada je Vlada Crne Gore demaršom reagovala na novu strategiju Srbije o Srbima u regionu i dijaspori. Sporan je bio deo o konstitutivnosti Srba u Crnoj Gori, jer bi to narušilo građanski koncept te države (nema većinskih i manjinskih naroda: faktički svi su konstituensi), po tumačenju vlasti u Crnoj Gori. Vlast u Beogradu je po, svemu sudeći, reagovala oportuno minimalno menjajući strategiju da bi izašla u susret vlasti u Podgorici (možda i na zahtev nekih zapadnih zemalja) pokušavajući da joj ne dozvoli da istrumentalizuje
Ako je suditi po poslednjim govorima Angele Merkel i Nikole Sarkozija u petak, odnosno četvrtak, koji se praktično svode na poziv na brzu akciju za promene Lisabonskog sporazuma u pravcu ''više Evrope'' sudbina evra postaje manje neizvesna, nego što se to činilo samo par dana ranije. I evropska (i globalna) finansijska tržišta su snažnim rastom poslednjih dana potvrdila tako nešto. Pitanje, koje ipak ostaje je šta ako dogovora ne bude. Izlazak nekih zemalja iz evrozone ili pak raspad iste doveo bi depozitare ili vlasnike evro-keša i situaciju da države koje bi povratile svoje valute, odnosno njihove banke, budu one od kojih će potraživati iznose ispisane na banknotama, sada denominirane u novim, starim valutama (to je inverzna logika, od one 2002, odnosno 1999). Ako logiciramo dalje to znači da bi svaki vlasnik 100 evra nešto preko 2 evra potraživao od centralne banke Grčke, blizu po 2 evra od Portugala i Irske, 17 evra od Italije, 21 evro od Francuske, 27 evra od Nemačke, blizu 7 evra od Holandije, preko 11 evra od Španije....
autor teksta je Nikola Jovanović, saradnik Centra za novu politiku i urednik Izazova evropskih integracija
Put Srbije u Evropsku uniju i dalje je posut trnjem i političkim minima, pa se retko raspravlja o nečemu što je glavna posledica evropske integracije : kompletnoj promeni pravnog sistema, koja bi se čak mogla nazvati pravnom revolucijom. Naime, država kandidat u toku procesa pristupanja mora inkorporirati u svoj pravni sistem sve propise koje je EU proizvela od svog nastanka (za nas preko 12.000 relevantnih propisa), kako bi u momentu pristupanja imala ista prava i obeveze
Dinar je potcenjen prema evru 40,6% prema Big Mek indeksu. Naime, nedavno objavljeni Big Mek indeks britanskog nedeljnika "Ekonomist" (koji datira još iz 1986) pokazuje, na osnovu cena popularnog sendviča (hamburgera), koliko su pojedine valute precenjene ili potcenjene prema dolaru. Naime, polazi se od toga da budući da Big Mek inkorporira cene roba ali i usluga da je samim tim on dobra aproksimacija ukupnih cena (što naravno nije uvek slučaj).
Prema najvnovijim računicama (http://economix.blogs.nytimes.com/2010/07/23/the-big-mac-index-2/) evro je precenjen prema dolaru za 16%,
Tekst trenutno nedostupan.