Ovo je jedna od najzanimljivijih formi koje se mogu videti na nebu, vrhunsko, umetničko delo prirode. Nalazi se u sazvežđu Corvus (Gavran). Prvi koji ju je zapazio bio je Vilijam Heršel, 1785. godine.

Antennae_Galaxies_reloaded.jpg 

Jedna od najpoznatijih fotografija nekog objekta dubokog neba. Naravno, snimljena je pomoću ST "Habl"

U stvarnosti ova fotografija predstavlja sudar dve galaksije. Vidimo, u vremenu zaleđene, trenutke kada gigantski oblaci gasa i prašine u svom komešanju izazivaju ubrzano i burno formiranje rojeva novih zvezdanih.

 
2017-12-04 22:14:44
Gastronauti

Pasulj

Saša Zorkić RSS / 04.12.2017. u 23:14

Jednogodišnja biljka, mahunarka iz porodice bobova, Phaseolus vulgaris, poreklom je iz Južne Amerike. U Evropi se prvi put pominje 1542. godine, a na Balkan je stigla iz Italije u 17. veku. U našim krajevima zove se pasulj i grah.

pravilna_boja_pasulja2.jpg

Pravilna boja pasulja 

Postoje izvesne nedoumice oko gore navedenih podataka jer se u nekim izvorima tvrdi da je pasulj bio poznat još Pitagorejcima, a i da se pominje u Ilijadi. Inače za pasulj

 
2010-12-01 00:50:56
Društvo| Kultura| Život

Strašna reč: GLOBALIZACIJA

Saša Zorkić RSS / 01.12.2010. u 01:50

globalizacija2.jpg

Dok sam se pripremao za ovaj blog i prelistavao literaturu jedna misao mi se stalno vrtela u glavi: Dođavola, šta mi je ovo trebalo! Pa to je prevelika i preteška tema za mene. Ali pre nekoliko meseci sam najavio da ću o globalizaciji nešto napisati. Rekao sam tada da se napredak čovečanstva zasniva na razvoju nauke, tehnologije, komunikacije i globalizacije. Zatim sam se osvrnuo na prva tri od ovih faktora, pa osećam obavezu da kažem nešto i o poslednjem. Ali naglašavam da ovde o globalizaciji govorim samo sa tog stanovišta i svakako nemam ni nameru ni mogućnosti da dam jedan potpun pregled globalizacije.

***
Šta je globalizam? Pa to je kada kupite sijalicu u Japanu, uvrnete je u Bosni i ona radi! Ja tako shvatam globalizam. Znam da ima onih koji pod globalizmom i globalizacijom podrazumevaju nešto drugo, i još više onih koji iz besa i nemoći da globalizaciju zaustave, sa beskrajnom mržnjom i cinizmom govore o njoj besmislice. U svakom slučaju, ako je globalizacija nešto drugo, ja ne govorim o tome!

 
2018-09-23 22:22:53
Astronomija

Širenje svemira - šta se širi

Saša Zorkić RSS / 23.09.2018. u 23:22

Da, da, svemir se širi i to već odavno nije vest. Sama ideja se pojavila kasnih dvadesetih godina prošlog veka u radovima Žorža Lemetra, Aleksandra Fridmana itd. - niko im nije verovao. Ali koju godinu kasnije Edvin Habl, slavni američki astronom i najveći astronomski osmatrač dvadesetog veka, to širenje je i praktično dokazao uočivši da crveni pomaci rastu sa daljinom galaksije (što ćemo objasniti u prvom delu priče o širenju - ovo je drugi). Prošlo je još neko vreme dok se teorija i praksa nisu uskladile a od tada se u školama uči da se naš svemir širi. Ali šta se zapravo širi i kako, to ponekad nije baš jasno.

kosmos.jpg

 
2017-05-22 22:06:38
Astronomija

Gde je centar univerzuma?

Saša Zorkić RSS / 22.05.2017. u 23:06

svemir2.jpg

Ovo pitanje spada u ona na koja kao po nekom pravilu obično dobijete krajnje iritirajući odgovor koji uopšte ne shvatate. Obično on glasi ovako nekako:

- Znate, univerzum je nastao u Velikom prasku, ali taj prasak nije bio u nekom već postojećem prostoru, nego je to eksplozija samog prostora i sve je u početku bilo tačkica i sve što postoji bilo je u toj tačkici, tako da smo sada zapravo svi centar univerzuma, jer svi potičemo iz te jedne tačkice...». I tako dalje.

Zatim se pomene balon.

 
2017-10-15 21:35:48
Astronomija| Nauka| Život

Misteriozni kamen sa Marsa

Saša Zorkić RSS / 15.10.2017. u 22:35

ALH 84001 je najzagonetniji i najinteresantniji meteorit ikada pronađen na našoj planeti. Već tri decenije predmet je brižljivog izučavanja fizičara, geologa, hemičara i, naročito, biologa. Izazvao je oštre polemike u naučnim krugovima, a zaključci u vezi s njim su krajnje kontroverzni. I posle 33 godina od kako je pronađen i dalje je otvoreno pitanje: da li je ovaj kamen sa Marsa na Zemlju doneo i tragove života?

alh84001.jpg 

Pronađen je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku u području Allan Hills na obroncima Transantarktičkih planina, gde ga je, u okviru programa ANSMET (Antarctic Search for Meteorites) našla ekipa američkih lovaca na meteorite. Veličine je desetak centimetara, težak 1,93 kilograma. Hemijskim analizama utvrđeno je njegovo Marsovo poreklo (na osnovu poređenja sa podacima misije Viking).

 

Sve bi bilo mnogo jednostavnije da svemir ne postoji. Ovako, komplikacije samo iskaču u beskrajnom nizu. Fizičari od samih početaka svoje nauke pokušavaju da proniknu u suštinu sveta i otkriju osnovni element od koga je sve satkano, ali svi njihovi pokušaji, uprkos velikim prodorima u tajne prirode, vode samo ka sve složenijim i komplikovanijim rešenjima i novom nizu pitanja. Izlazi da je svemir toliko komplikovan da je čudno što uopšte postoji. Zamislite kulu od karata. Ona stoji samo ako su sve krate precizno postavljene na svoje mesto. Dovoljno je da se jedna u njenoj osnovi izmakne pa da se kula cela sruši. E to je svemir samo što se «svemirska kula» zida već 14 milijardi godina i sastoji se od karata čiji broj nema ime. Da bi egzistirala takva kula svaka karta mora da bude postavljena na svoje mesto sa beskrajnom preciznošću.

s1.jpg

 
2018-02-13 08:47:06
Nauka

Problem sa vodom u kanti

Saša Zorkić RSS / 13.02.2018. u 09:47

kofa.jpgProblem vode u kanti star je četiri veka što znamo jer ga nalazimo u trećoj knjizi Njutnovih „Principa" koju je slavni naučnik pisao pre otprilike toliko vremena. On svakako ne može biti stariji pošto je naučno znanje tek sa Njutnom dostiglo nivo na kome se o njemu moglo raspravljati. Problem je vrlo jednostavan: uzmete kantu vode i zarotirate je. Kao što i očekujete dešava se sledeće: usled trenja o zid kante voda i sama počne da rotira, centrifugalna sila je tera dalje od njenog centra, a pošto je zid kante sprečava u širenju ona se uz njega uzdiže.

Dovde je jednostavno i u praksi se sve tu i završava. Ako je kanta puna pazite da je ne dirate mnogo da se voda ne bi prosula. Problem međutim nastaje kada se za kantu zainteresuju fizičari, jer oni vole da postavljaju čudna, pa i nemoguća pitanja. Kad se radi o kanti počnu s ovim pitanjem: u odnosu na čega kanta rotira? Pa u odnosu na sve, kažete vi, ali oni odmah nastavljaju dalje (odavde postaje interesantno): a šta ako kantu ne dirate i ona miruje, a zarotirate sve ostalo oko nje? Da li bi se voda i onda uzdizala? Vi ovde malo razmislite pa kažete: kretanja su relativna i sve jedno je da li rotirate kantu ili svet oko nje - posledice moraju da budu iste. Dakle, i u slučaju da kanta miruje, a oko nje se obrće sve ostalo, voda se izdiže!

 
2009-01-07 17:25:12
Život

NEKOLIKO REČI O VANZEMALJCIMA

Saša Zorkić RSS / 07.01.2009. u 18:25

Nekad mislim da smo sami u svemiru, a nekad da nismo. Obe ideje izgledaju mi podjednako zastrašujuće.

Artur Klark

Uzmimo, na primer, da jesmo sami u kosmosu i da toga postanemo svesni jednog trenutka. Na neki način bilo bi to zaista zastrašujuće saznanje jer bi u nama izazvalo osećaj beskrajne usamljenosti, možda i straha, a sam univerzum, sa našeg, ljudskog stanovišta, izgubio bi smisao. Jer, čemu sve to, taj silan prostor, ako nikog nema da živi u njemu. Kosmos je besmisleno velik da bi postojao samo za nas.

 


U proseku životni vek jedne vrste složenih živih organizama traje je oko četiri miliona godina. Neke vrste žive malo duže, neke malo kraće od toga. Dinosauri su živeli duže. Mnogo duže. Na Zemlji su se pojavili pre oko 230 miliona godina i zatim vladali planetom više 160 miliona godina. A onda su nestali. Gotovo preko noći. To se desilo pre 65 ili 66 miliona godina.

Carcharodontosaurus.jpgCarcharodontosaurus. Bio je dugačak prko 13 metara, a težak 8 tona. Glava mu je bila duga 1,6 metara, a zubi 20 cm. (http://www.astronomija.org.rs/images/stories/zivot/dinosauri/izumiranje/dino1.jpg)

 

Šta je to što je uništilo dinosauruse? Karl Segan je u poetskom nadahnuću jednom rekao kako bi, da nisu nestali, možda dinosaurusi danas leteli ka zvezdama. Ali nešto ih je u tome sprečilo, nešto iznenadno i užasno.

 

Saša Zorkić

Saša Zorkić
Datum rоđenja:  18.03.1953 Pol:  Muški Član od:  23.07.2007 VIP izbora:  96 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Korisnikova VIP lista

Chris Farmer, Jelica Greganović

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana