2009-03-15 23:29:43
Astronomija

Najlepše iz svemira

Saša Zorkić RSS / 16.03.2009. u 00:29

M1

M1.jpg
 

Pre hiljadu godina do Zemlje je iz kosmosa stigao dug, neobično snažan, bljesak eksplozije jedne od bezbroj umirućih zvezda. Događaj su 1054. godine zabeležili kineski i arapski astronomi, a i neki crteži američkih indijanaca izgleda da svedoče o istom. Eksplozija se na zemaljskom nebu videla kao nova zvezda (u kineskim analima stoji da se pojavila „zvezda gost"). Nova zvezda je bila četiri puta sjajnija od Venere i po danu se videla više od tri nedelje. Zatim je polako izbledela, da bi posle dve godine nestala je čak i sa noćnog neba.

 
2010-06-21 00:17:27
Kućni ljubimci

Maltretira me pas

Saša Zorkić RSS / 21.06.2010. u 01:17

snjufa-300.jpg
Slažem se ja da životinje ne treba mučiti, već da ih treba čuvati i da je zakonska zaštita životinja civilizacijsko dostignuće, jer svi delimo ovu planetu i jedni bez drugih me možemo i tako to - samo, vidite, moj slučaj je sasvim drugačiji. Ne treba nikakva zaštita mom keriću, nego zaštita treba meni. Jer ne malteretiram ja njega, nego on, napast jedna, maltretira mene! Verujem da ima mnogo ovakvih slučajeva samo o tome se ne

 
2010-06-01 00:07:05
Astronomija

Rođendan

Saša Zorkić RSS / 01.06.2010. u 01:07

Pre 20 godina, 24. aprila 1990, spejs šatlom Discovery lansiran je i postavljen u gotovo kružnu orbitu oko Zemlje, na prosečnoj visini od oko 600 kilometara, Svemirski teleskop Habl (Hubble Space Telescope, HST, popularno zvan jednostavno: Habl). Taj teleskop spada u najdragocenije instrumente koje je iznedrila ljudska civilizacija. Doprinos Habla razvoju nauke i proširenju našeg znanja u brojnim oblastima nauke je nemerljiv.

 teleskopi.jpg

 

Nigde razvoj fotografije nije toliko upadljiv kao u astrofotografiji. Od bledunjavih, mutnih flekica iz 19. veka stigli smo dovde:

pano_new680.jpg

Ovo nije snimak Svemirskog teleskopa Habl, ako ste tako pomislili. Fotografiju je napravio Matija Pozojević iz Zagreba (http://www.hrastro.com/).

 
2009-04-26 22:59:31
Astronomija

Izgubljeni u dvorištu

Saša Zorkić RSS / 26.04.2009. u 23:59

Otkud mi ovde?

Kada od Marsa krenete ka Jupiteru izbijete na Glavni asteroidni pojas. Taj pojas je dugačak koridor oko Sunca kojim jure milioni asteroida. Izgleda da je Tvorac od tog silnog kamenja u početku nameravao da napravi planetu, ali nekako nije išlo. Kad god bi se kamenje skupilo na neku gomilu naišao bi Jupiter i rasturio je svojom gravitacijom. Inače, prolaz kroz koridor je, i pored bezbroj asteroida koji jurcaju njime, sasvim bezbedan i možete ga i žmureći preći. Jednostavno, ako rasporedite sve te silne asteroide po celom tom putu oko Sunca dobijete - ništa. Ili skoro ništa.

Sa Jupiterom počinje carstvo ogromnih, gasovitih planeta.

Jupiter

Jupiter_Zemlja.jpg
Jupiter (i Zemlja u srazmeri)

Da nije Jupitera ni nas ne bi bilo. Jupiter je moćna planeta koja pravi reda u Sunčevom sistemu. Mnogo puta do sada je kružeći oko Sunca pokupio i usisao razni svemirski otpad koji bi se inače sručio na nas. A svaki put kada neko oveće telo udari u Zemlju katalog živih bića dramatično se menja. Ovako, Jupiter nas štiti i čuva. Hvala ti Jupitere!

 
2009-03-31 00:05:49
Astronomija

Slike iz dvorišta

Saša Zorkić RSS / 31.03.2009. u 01:05

Izgleda da je Sunčev sistem samo naš. Vekovima tragamo za nekim susedima po okolini, ali po svemu sudeći ako se nešto živo van Zemlje i nađe biće to vidljivo samo pod mikroskopom. Tako ispada da nam je Zemlja dom, a Sunčev sistem dvorište. Ko zna, možda je i cela galaksija naše dvorište, ali nećemo sad o tome.

Dakle, da se prošetamo po dvorištu.

Sunce

Kad u suton gledate Sunce kako se približava horizontu vidite njegov bledi disk, savršenog oblika, postojan, miran i nepromenljiv. Istu sliku gledali su i naši davni preci s početka istorije, pa i oni mnogo pre njih, i oni pre njih. I tako idući u nazad, sve do praskozorja života Sunce je uvek izgledalo spokojno i večno isto.

Protuberanca.jpg

Ali u stvarnosti Sunce je sasvim drugačije. To je haotična, uzavrela kugla plazme i gasa. U njenom središtu je 15 miliona stepeni C. Na takvoj temperaturi atomi su razbijeni na čestice koje besomučno jure, sudaraju se i izazivaju brojne fizičke i hemijske reakcije. U tim reakcijama svake sekunde 600 miliona tona vodonika preradi se u helijum, i pri tome se četiri miliona tona materije pretvori u energiju. Ali to je sitnica za Sunce i ono će u sledećih 5 milijardi godina potrošiti tek polovinu svojih zaliha vodonika.

 

drvo.jpg

Nije lako životu. Ima mnogo više mesta gde on ne može da postoji nego gde može. Zapravo u čitavom svemiru procenat dobrih mesta za život se sasvim neprimetno razlikuje od nule. Preko 99% svemira odmah otpadne jer tu nema ničega što bi moglo da se organizuje u bilo šta. Svemir je uglavnom prazan prostor kojim krajnje usamljeno lutaju retke čestice atoma. (U jednom kubnom santimetru međuzvezdanog prostora nalazi se jedan do dva atoma, dok u ih u vazduhu oko nas ima

 
2010-12-13 00:47:45
Astronomija

Umetnost Marsa

Saša Zorkić RSS / 13.12.2010. u 01:47

ML1-620.jpg

Veća slika

Ovo je prva u niza slika koje slede na ovom blogu. Kao što ćete videti, svaka slika je poseban primer izuzetne lepote, svaka pleni bojom, formom, kompozicijom, i svaka je samo detalj sa površine Marsa. Sve te slike snimljene su kamerom visoke rezolucije (HiRISE, High Resolution Imaging Science Experiment)

 

Nastavak priče o tome zašto smo tako uspešni

FB4.gif


(Fejsbuk je najlogičniji način da nešto saopštite drugu do sebe - srpska poslovica)

Ceo svet se povezuje i svi utiču na sve. Svaki glas se broji, na ovaj ili onaj način. Ako ne drugačije ono tako što komunicirajući sa prijateljima utičemo na javno mnjenje. Jednog dana će se sve važne odluke donositi u skladu sa globalnim mnjenjem. To

 
2009-02-13 22:17:38
Tehnologija

Prvi srpski satelit - drugi deo

Saša Zorkić RSS / 13.02.2009. u 23:17

Tesla
Tesla
Zove se Tesla. To je, privremen, radni naziv prvog srpskog satelita, ali ime mu tako dobro stoji da će ga verovatno i zadržati. Tesla je piko satelit, a piko sateliti su najmanji sateliti, težine oko jednog kilograma i prečnika desetak santimetara. Pravi ih studentarija u onim egzotičnim zemljama u kojima se znanje poštuje, a u nauku ulaže novac.

Zbog male zapremine u piko satelit može da se stavi tek nekoliko instrumenata koji nešto rade. Koji instrumenti tačno, to zavisi od mašte i sposobnosti graditelja. Recimo to mogu biti instrumenti koji  mere razna zračenja, prikupljaju meteorološke podatke, vrše neka snimanja itd. Kažem, zavisi od mašte i sposobnosti graditelja.

Mali gabarit piko satelita ima ključnu prednost nad velikim satelitima, bar sa stanovišta investitora. Cena velikih satelita ide do neba, izražava se u dolarima, ili u našoj omiljenoj valuti, evrima, i računa u milionima. Recimo, ako imate 20 miliona evra možete da kupite sebi lep, solidan satelit. Za sto miliona možete da budete i probirljivi. A cena piko satelita se kreće oko 100 hiljada evra (najviše 200 ako ste baš pri parama) i to sve sa lansiranjem i postavljanjem u orbitu.

 

Saša Zorkić

Saša Zorkić
Datum rоđenja:  18.03.1953 Pol:  Muški Član od:  23.07.2007 VIP izbora:  96 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Korisnikova VIP lista

Chris Farmer, Jelica Greganović

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana