(nema te matematike koja će pomoći ljudima da se bolje razumeju, uvažavaju, i vole, ako oni to ne žele)

Dva paradoksa proporcionalnog predstavljanja u USA kongresu

U drugoj polovini 19-og veka uobičajeno je bilo da se izradi tabela mogucih raspodela mesta po državama po Hamiltonovom i Websterovom metodu za razne veličine kongresa. Težilo se da se pronadje veličina kongresa koja će biti politički prihvatljiva (u smislu da će zasititi dovoljno zainteresovanih strana), a obično se birala veličina koja daje iste rezultate za

 
2009-01-07 12:05:48

Hvala Vladi Crne Gore

Željko Ivanović RSS / 07.01.2009. u 13:05

 

Mir Božji Hristos se rodi. (Po)rodiše se i izbori. Hvala Vladi Crne Gore. I za mir, i za Isusa i za izbore. Mir nam je sačuvala kad je bilo najteže, Isusa priznala još onog dana kad je petokraku nazvala crvenom žabom, dok za izbore joj i ne treba mnogo zahvaljivati. Ona ih raspisuje samo kada joj je rezultat unaprijed poznat. Zato Cedem i Cesid ne moraju raditi ispitivanje javnog mnjenja. Naši dobijaju - BEZ DILEME.

 



Problem Proporcionalnog Predstavljanja

Svoj prvi veto, prvi Predsednički veto u istoriji USA, George Washington je iskoristio u 1792 protiv odluke američkog kongresa da upotrebi Hamiltonov metod raspodele mesta u kongresu. Pre nego što se vratimo na političke detalje i motive vezane za ovaj veto probaćemo da damo jednostavan opis problema iz matematike politike koji je u korenu cele priče (dobro ste pročitali, prvi veto je, u suštini, utrošen na matematički problem). 

Da probamo jedan hipotetički primer. Recimo da je 1991 i da postoji

 
2009-01-04 16:45:30

Da li je Beograd tourist friendly?

niccolo RSS / 04.01.2009. u 17:45

Nemajući vremena da u decembru napišem svoj prvi blog, čvrsto sam bio rešio da naškrabam nešto prvih dana januara, dok ne budem ponovo počeo da radim…Dvoumio sam se oko dve teme, koju da izaberem za prvi blog, ali, kao što u takvim situacijama obično biva, u međuvremenu se dogodi nešto treće što nam privuče pažnju, te će ovaj blog biti upravo o toj trećoj stvari.

 

Naime, bio ja za novu godinu u Berlinu turistički, te vidim ja tamo nekoliko stvari koje su me nagnale na razmišljanje koliko je Beograd lak za snalaženje jednom strancu koji ne govori srpski

 
2008-12-23 23:50:09

Kokteli, prijemi, značke i odbrana zemlje

jeremija92 RSS / 24.12.2008. u 00:50

Obrazi mitroplolita Amfilohija i episkopa Grigorija nisu se pravo ni osušili posle poljubca kojim su overili svoje izmirenje na sv. Nikolu u manastiru Tvrdoš, a nacija strepi od novog sukoba. Ovog puta u drugoj instituciji u rangu onih u koje Srbi imaju najviše poverenja. Prva je, kao što zanamo Crkva, a druga je Vojska.

Načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Ponoš nije došao na novogodišnji koktel koji je priredio ministar odbrane Šutanovac. Da je na tom koktelu vrhovni komandant Tadić izvršio prozivku i komandovaao "Na parove razbrojs!" videlo bi se da nije

 


Vec dugo slusham kako je Archibald Rajs tako dobro josh onomad sve razumeo i opisao. Potpuno je sagledao srpsku dushu i narav, probleme i korene problema koji tishte Srbe, i chak je i znao kako da se isti prevazidju. Sve je to Archibald znao i sve je rekao Srbima bez ikakve nadoknade u svojoj knjizi Chujte Srbi, a Srbi josh uvek ne slushaju iako im je sve lepo objashnjeno i napisano.

Dakle poshto volim da chitam, odem da vidim o chemu se radi. Prochitao sam verziju na srpskom, 61 strana, 2005, u izdanju Ethosa, sa kratkim predgovorom Chedomira Antica. Da odmah kazhem, da sam

 
2008-12-17 12:04:41

Zasto smo za svet i dalje parija? 2. deo

Aleksandar Stosic RSS / 17.12.2008. u 13:04

Odgovor Justine Mccarthy, novinarke lista Sunday Tribune

Kada jedan blog rezultira sa 502 komentara, kao što je to bio slučaj s blogom Zasto smo za svet i dalje parija?, onda to zaslužuje nastavak. Medjutim, kako je prethodna diskusija trajala predugo izgleda da smo svi svesni sopstvenih i rivalskih pozicija, pa bi sam nastavak diskusije bio deplasiran kao takav.

Kao neko ko voli izazove, nije me mrzelo da potražim gospodju Justine McCarthy i zamolim je da napiše

 
2008-12-17 10:53:18

Koliko ste vi dužni?

Srđan Mitrović RSS / 17.12.2008. u 11:53

euros.jpg

Kao da čitam Politikin zabavnik i rubriku "Verovali ili ne". Ja znam da je Srbija zemlja beskonačnih iznenađenja i mogućnosti, ali i ja sam ponekad zatečen. Kao kad sam čuo za platu direktora Aerodroma Beograd.

17. decembar 2008. | 00:18 -> 07:24 | Izvor: B92

Čačak -- Milanka Vukadinović, poljoprivredna penzionerka, navodno, duguje Penzionom fondu gotovo 11 miliona evra, odnosno nešto manje od milijardu dinara.

VIDEO VERZIJA!

 
2008-12-15 17:44:54

Projektil cal.44

jeremija92 RSS / 15.12.2008. u 18:44

 

Uloga cipele u svetskoj ekonomiji dobro je poznata. Većina udžebinika poltičke ekonomije je koristila primer proizvodnje cipela kako bi se đacima pojasnilo stvaranje viška vredosti, bogaćenje kapitalista i izrabljivanje radnika.


U svetsku visoku politiku cipelu je uveo Nikita Sergejevič 1960.godine na generalnoj skupštini OUN. Delegata Filipina Lorenca Somulenga,

 
2008-12-14 17:05:20

Budžet, kriza, Srbija

gordanac RSS / 14.12.2008. u 18:05

- ideja teksta je malo priče o Budžetu za 2009., ali malko i nekako "po ivici" pristupa kako bi o Budžetu trebalo da se govori i piše, te na početku molim znalce i profesionalce da mi ne sude prestrogo zbog "elastične" upotrebe pojmova i definicija fiskalne politike, "kreativnog" tumačenja podataka i svega ostalog što bi uz bilo koji tekst o Budžetu trebalo da "stoji", a u ovom tekstu ne postoji jer je pisan motivom da je istina da je "upravljanje budžetom istovremeno i upravljanje državom" i jer znam da se o svemu tome zna u javnosti dovoljno malo da svaki znalac može manipulisati tuđim neznanjem (ili predrasudama) koliko mu volja, a da od takve manipulacije nikom dobro ne može biti, pa otuda predstavljanje budžeta za 2009. nešto drugačijim jezikom i kroz relativno retko upotrebljavane primere –

8244_budzet.jpgPisala sam o budžetu i prošle godine, a sasvim sigurno da ću pisati i - sledeće, mada i mislim i verujem da ćemo i mi i svet na kraju 2009. izgledati potpuno, nezamislivo drugačije nego danas, decembra 2008. iz mnogo prethodno stvorenih razloga i uzroka, a prevashodno zbog činjenica da se nalazimo u fazi kreiranja potpuno novih ekonomskih i finansijskih okolnosti po kojima ćemo i svet i mi funkcionisati u narednim decenijama. Slično kao što smo svedoci da je sastanak u Bretton Woods 1944 oblikovao ekonomiju (i finansijska tržišta) čiji smo "delimičan deo" bili poslednjih šezdesetak godina, tako smo opet svedoci "ere regulacija" u ekonomijama gde je regulacija bila prilično nepoželjan proces. Mi, s druge strane - regulaciju i sve njene dobre i loše strane poznajemo kao sopstvene (prazne ili polupune) džepove.Javne finansije, dakle fiskalne politike, pa onda i pravila o "konstrukcijama" budžeta biće (manje-više) posledice tog novog dogovora naastupajuće "ere regulacija", kao što su to bili i budžeti prethodnih decenija. 

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana