Niko nam izgleda još nije uspeo objasniti da je umesto traženja i izmišljanja razlika pored očitih istosti i sličnosti, mnogo korisnije i pametnije da se pod motom “rad je stvorio čoveka” i “čuvajmo drveće- na njima su živeli naši preci” posvetimo radu, ekonomiji i ekologiji.

Koliko god bile velike suprotnosti među ljudima, one su u stvari ipak nešto sporedno. Ono što nas deli je bezgranično sitno u poređenju s onim što nas zbližava. Mnogi su od naroda sa mnogo više razlika i antagonizama stvorili moderne nacije tako što su negovali i podsticali sličnosti a tolerisali razlike. U istoriji svih naroda pojavljivali su se oni koji su upravo na tim malim razlikama raspirivali veliku mržnju i pravili veliki  biznis za uski krug svojih i sebe lično. Za razliku od njih, na prostoru Balkana, a posebno Jugoslavije, kao da su narodi ukleti, izgubili moć  rasuđivanja pa i danas u 21.veku,  umesto da grade mir sa susedima od kojih se skoro ne razlikuju angažuju  naučne, političke i naročito verske potencijale da dokažu što više razlika. Izmišljaju se jezici, govori, običaji, istorije, i ide u banalizaciju da se pokušava kroz genetska istraživanja naći srodnost i zajedničko poreklo čak sa azijskim i afričkim plemenima samo da sa susedima nemaju nikakve veze. Upravo jedno istraživanje genskog porekla i podudarnosti najviše će šokirati one koji su se busali da su “veliki i čisti Hrvati”, “veliki i čisti Srbi”, te da nemaju ništa zajedničko sa primitivnim Srbima odnosno primitivnim Hrvatima. Kako prenosi hrvatski “News” istraživanje koje je započeto 2003., obuhvatilo je 7230 ispitanika širom Hrvatske i cele regije, došlo je do “šokantnog otkrića” jer menja dosadašnje pretpostavke o poreklu hrvatskog naroda ali bogami i Srba i svih ostalih.

 

 

images?q=tbn:ANd9GcSTiMicWAnpyVESG6jOmlqnhLo3_i69GRLJj11Oh1qdZejAaMx-OSMkpv22  

 Povremeno se u novinama, blogovima i drugim medijima mogu naći komentari koji sadrže izraze kao “srpski gen“, ili  “proradio mi gen za inat “, ili, opštije “to nam je u genima“. Da stvar bude još gora, ima onih koji misle da bi eliminacijom ljudi koji poseduju neku nepoželjnu osobinu (‘’takvi su mu geni’’) ovaj svet bio zauvek

 
2011-06-25 17:29:25

ETF SI – budžet samo za deset kandidata!?

Dragan Pleskonjic RSS / 25.06.2011. u 18:29

tesla-aerodrom_500x300.jpgDržava Srbija je odlučila da će na smeru Softversko inženjerstvo na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu finansirati samo 10 (deset) studenata iz budžeta. Da li je to moguće!? A na aerodromu piše: „Srbija - zemlja nauke i tehnologije", mnogima su usta puna priče na temu razvoja visoke tehnologije. Nekako mi te dve stvari nisu baš u skladu jedna sa drugom.Konkretne akcije i potezi, kao što je ovaj sa kvotama upisa, govore drugačije.

Apelujem: povećajte upisne kvote za programere pod hitno, prijemni su od ponedeljka. Nema vremena da se čeka godinu dana. Oni koji se upišu sada, dolaze u firme za 4 godine i to u najboljem slučaju. 

 
2012-04-16 10:52:48

Šta upisati: Državni ili privatni fakultet?

Strongman RSS / 16.04.2012. u 11:52

 "Fakultete treba deliti na upotrebljive i neupotrebljive (dobre i loše) a ne na privatne i državne."

 students-university-graduation-e1327024138134.jpg

Obično se veruje da su državni fakulteti riznice znanja, sa najboljim profesorskima, najsavremenijim programima, udžbenicima i učilima, ... Naravno, kriterijum ocenjivanja je najbollji na državnim fakultetima i sa njih izlazi najbolji "kadar" sa diplomama koje se u svetu plaćaju "suvim zlatom".

S druge strane, veruje se da privatni univerziteti štancuju diplome koje se nigde ne priznaju, ispiti se polažu sa prolaznošću preko 100%, nastavni kadar je inferioran u odnosu na državne a studenti koji završe bilo koji od privatnih univerziteta znaju manje nego kad su završili srednju školu. Eventualno se kaže da imaju solidne programe ali niko ne uči po njima.

Dakle državni fakulteti su mnogo bolji od privatnih i ti iz dva razloga: zato što su državni sami po sebi mnogo dobri a privatni mnogo loši.

Da li je to baš tako?

 
2010-10-18 19:51:28

Mandelbrot - briljantan i nepodnošljiv

nsarski RSS / 18.10.2010. u 20:51

images?q=tbn:9P5-ozNZ3YBllM:b images?q=tbn:ANd9GcR8StOk4iHA_cqz38wVT4jCyUR_Km31yKzV17Oc_4_2rOqz89g&t=1&usg=__06Nz8YNP4t-4Oegck10hBuT83oY=

Benoit B. Mandelbrot, čovek koji se potpisuje ispod formula. Ovo je blog povodom smrti Benoit B. Mandelbrota (20. nov. 1924  - 14. okt. 2010), matematičara koji je skovao termin fraktali

 
2010-01-01 18:59:48

Prevez

albicilla RSS / 01.01.2010. u 19:59

Bi-biip... još jedan prvojanuarski SMS. Zima je vreme kad sve sitne ptice koje se hrane insektima pobegnu odavde glavom bez obzira, kako ne bi izumrle od gladi. Ujedno, to je i vreme kad sva sila vodenih ptica sa severa krene nešto južnije (najčešće jugozapadnije) kako bi na nezaleđenim vodama mogla da se prehrani. Pticama ne smeta hladnoća (da je tako, ne bismo nosili jakne punjene paperjem), već što im sneg i led hranu čine nedostupnom. 

Glavni zimski ptičarski i ptičji spektal jesu velika jata, od po više hiljada ili više desetina hiljada, koja se okupljaju na mestima pogodnim za ishranu, npr. srpskom potezu Dunava. Ni Veliko Ratno ostrvo nije izuzetak. A kako kvantitet obično daje kvalitet (jedan moj poznanik se ovoj tvrdnji svojevremeno usprotivio argumentom da tri lopate i dalje ne daju dobru ribu), u svoj toj masi počesto osvanu rariteti.

 
2012-11-24 22:27:07

Kvantna teorija postojanja duše

Dragan Pleskonjic RSS / 24.11.2012. u 23:27

Kvantna fizika, kvantna mehanika, priča se o kvantnim računarima, kvantnoj kriptografiji, a sada smo dobili i kvantnu teoriju postojanja duše.

U tekstu Scientists offer quantum theory of soul's existence opisana je ukratko ova teorija dvojice naučnika.

Sa druge strane, nije daleko ni hakerisanje ljudskog tela i ljudske duše odnosno medicinskih pomagala, zatim čitanje moždanih talasa i ko zna šta još.

 
2011-05-15 15:45:08

The heat is on – globalno zagrevanje

nsarski RSS / 15.05.2011. u 16:45

Fourier.jpeg

Kada “prirodnjacima” pomenete ime Jean Baptiste Joseph Fourier – a, najveći broj njih pomisli na Furijeove redove i Furijeovu transformaciju - evo, kladim se da su Vučko i Novković odmah na to pomislili. I on jeste zaista slavan zbog tih otkrića koja danas svaki student tehnike ili prirodnih nauka mora da savlada.  Medju ljudima koji se prirodnim naukama ne bave, ime ovog čoveka i njegovih redova možda ne znači ništa, ali će vam skoro svako reći da

 
2012-04-04 08:32:27

Priroda u službi matematike

nsarski RSS / 04.04.2012. u 09:32

Kao i ranije, rec ima gost autor alselone

Priroda ništa ne radi slučajno i Bog se ne igra kockicama.

Priroda i Bog imaju nešto što nije „klasična“ matematika za rešavanje optimizacionih i svih drugih matematičkih problema već imaju naizgled proste stvari – sirovu snagu i vreme. Recimo ovako, ako bi priroda i Bog želeli da konstruišu biće koje može da pliva brzinom od 50 kilometara na čas oni neće „sesti“ i „računati“ tamo neke izvode, redove, limese i diferencijalne jednačine nego će posejati hiljadu ameba na jednu planetu punu vode i sačekati da se to dogodi. Ili – ako žele da kreiraju najjeftinije vozilo za put na mesec – sačekaće još malo vremena posle kreiranja bića koje pliva brzo. I to je ono što nazivamo Veliki dizajn.

 
2011-07-25 10:17:43

Odmor na jedrenju - šta, kako, gde, pošto

krkar RSS / 25.07.2011. u 11:17

img-mg---classic-american-summer-15_190644319614.jpg

Avanturistički, spartanski, egzotično, nepoznato, opasno i skupo.

Prosečnom nejedriličaru pri pominjanju mogućnosti da godišnji odmor provede na jedrilici prvo padnu na pamet najmanje tri od ovih šest atributa. Namćorima i svih šest a posebno talentovanim namćorima može da bude još i tesno, vlažno, neudobno... i ko zna šta sve može da padne na pamet neobaveštenu čoveku.

Ništa od toga

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana