Budućnost| Literatura| Mediji

La biblioteca de Babel

Vojislav Stojković RSS / 30.03.2010. u 17:14

Verovatno se i vama dogodilo da krenete u svoju omiljenu knjižaru, u kojoj godinama razgledate i kupujete knjige, a kada tamo stignete sa čuđenjem konstatujete da vaše knjižare više nema.  Već desetak godina knjižare po Srbiji nestaju. U centru Beogradu prva je nestala Jugoslovenska knjiga iz Palate Albanija, a zatim su jedna po jedna nestajale Nolitve knjižare, knjižara Kultura, Rad i druge. Na mestima gde su nekada bile knjižare sada su parfimerije i butici modne i sprtske odeće i obuće. U neravnopravnoj borbi sa brendiranim parfemima, trenerkama i patikama knjiga je poražena.

Međutim, ne nestaju samo knjižare, već i velike izdavačke kuće i štamparije ( Prosveta, Nolit, Filip Višnjić, BIGZ ...).

Da li je reč samo o posledicama tranzicije ili su to znaci da je štampana knjiga, kakvu poznajemo više od pet vekova, u ozbiljnoj  krizi, ne samo u Srbiji, već i u svetu?  


Kada je Gutenberg između 1448. i 1457. g. napravio svoju štamparsku presu i odštampao prve primerake Biblije, bio je to početak najzanačajnije revolucije u oblasti komunikacije od pronalaska pisma. Danas, pet i po vekova kasnije, informatička tehnologija ugrožava primat štampane knjige i pretenduje da postane osnovni izvor ljudskog znanja.

 Da li se to naslućuje kraj Gutenbergove galaksije?

Poslednjih nekoliko godina uočljivi su napori da se ljudsko znanje i celokupna kulturna baština sadržana u retkim rukopisima, knjigama, fotografskim, muzičkim i filmskim zapisima digitalizuje, sačuva i preko interneta učini dostupnim svima. UNESCO je u aprilu prošle godine  započeo  veliki projekat  Svetske digitalne biblioteke. Reč  je o internet portalu koji će obuhvatiti ono što je najvrednije iz svetske kulturne baštine.  

Gigantska internet korporacija Gugl, otišla je znatno dalje i planira da sve knjige u svetu stavi na internet i svima omogući brz pristup preko svog pretraživača.  “Gugl želi da organizuje sve informacije u svetu”, kaže Danijel Klensi direktor Google Books.

Svakako, nije reč samo o promeni forme, već i suštine književnog teksta. Uveliko se raspravlja o novoj tehnologiji pisanja, o promeni  književnog koda, o kompjuterskoj, digitalnoj, odnosno hipertekstnoj književnosti.

Književnost kakvu poznajemo, uz koju smo odrasli, jeste književnost jednog autora, jedne konačne tekstualnosti sa tekstovima koji imaju svoj početak i kraj. Izlazak iz Gutenbergove galaksije i ulazak u «Turing Galaxy» preti da promeni ne samo naše poimanje, već i samu bit klasične književnosti.

Za razliku od klasičnog književnog teksta, hipertekst je medijum nelinerane organizacije informacionih jedinica. Reč je o otvorenom, nesekvncijalnom, diskontinuiranom i nikada do kraja završenom tekstu. U hipertekst su linkovima i na drugi način inkorporini drugi tekstovi, vizuelni, muzički i filmski zapisi. Hipertekst od čitaoca zahteva da sam bira kojim putem će poći  ili će dozvoliti da ga kroz tako ispisano književno delo vodi slučajnost, jer autor hiperteksta ne nudi  čitaocu ispravan put kojim treba ići.  Čitalac, naravno, po svojoj željii i sam može da ispravlja ili dopisuje pasuse i čitave stranice u književni hipertekst i da tako postane njegov koautor.

Kada Gugl ostavari svoj naum da sve knjige stavi na internet i usavrši automatsko prevođenje svih knjiga na sve jezike, a nema razloga da se u to sumnja, i kada autorii umesto književnog teksta direktno u svetsku mrežu počnu ispisivati digitalni hipertekst, a čitaoci postanu koautori, Borhesovi izmišljaji, opisani u Vavilonskoj biblioteci, dobrim delom postaće stvarnost.

babel-dante-salatino-2008.jpg 

Bibloteka je kugla, a njen je opseg nedokučiv... U velikoj Biblioteci ne postoje dve jednake knjige... Njene police čuvaju sve moguće kombinacije od dvadeset i nešto pravopisnih simbola (broj, doduše, velik, ali ne i beskonačan), odnosno sve što se može izraziti na svim jezicima. Između ostalog i prevod svake knjige na sve ostale jezike i interpolacije svake knjige u sve ostale knjige.

Kada dođe taj dan, a on i nije tako daleko, i kada celokupno ljudsko znanje postane lako dostupno svakom pojedincu i kada autorii (naučnici, pisci...) umesto naučnog ili književnog teksta počnu ispisivati digitalni hipertekst, a čitaoci postanu koautori, da li će čovek brže pronaći odgovore na pitanja koje sebi postavljaju od kada je postao svesno biće? 

Kada je objavljeno da Biblioteka sadrži  sve knjige, prvo je zavladala neopisiva sreća. Svi ljudi su se osećali kao gospodari nedirnutog i tajnog blaga. Nije bilo ličnog ili svetskog pitanja za koji ne bi postojalo sjajno rešenje ....  Univerzum je naglo zadobio neograničene dimenzije nade... Očekivalo se  razrešenje temeljnih tajni čovečanstva, piše Borhes u svojim izmišljajima o Vavilonskoj biblioteci. Ali, kada odgovori nisu pronađeni: Posle bezgranične nade nastupila je, kako to već biva, preterana utučenost, dodaje Borhes već u sledečem pasusu.

Ideja književnog hiperteksta koji je omogućila informatička tehnologija sadrži jedan ogroman imaginativni naboj. No, to je samo tako na prvi pogled, tvrdi B. Tomašević (Polja, br.441). U okvirima jedne detaljnije analize vidi se da ta ideja rasipa jedno prazno Ništa, jedan zavodljivi prah ideje o Logosu kao beskonačno protežućem Govoru koji traje od začetka do svršetka sveta i čiji smo učesnici svi mi. Hipertekst hoće da na zapisani način, na način traga, ponovi postojanje Sveta. Ta je ideja i zavodljiva i romantična. Ponavljanje sveta koje nudi hipertekst nije nužnost kojoj treba da se podajemo. Mi već živimo, svako svoj, hipertekst. Novim, pisanim hipertekstom ne bi se upisala nikakva razlika u faktumu postojanju Sveta, niti u našem sopstvenom faktumu tubivstvovanja. Za razliku od hiperteksta, fragment bolje, realnije, odslikava sliku Sveta. Fragment je saglediv, hipertekst to nije. Čoveku je pre potrebna sagledivost fragmenta u njegovom postojanju u mikrokosmosu, no što su mu potrebni uvidi koji ukazuju na njegova faktička ograničenja.

.................

Beleške na margini:

Sajtovanje 6. epizoda, negde od 09.45 pa do svršetka.


Atačmenti

Tagovi



Komentari (119)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Jelica Greganović Jelica Greganović 17:29 30.03.2010

Lepo,

vrlo, ali ja ću se ipak držati Gutenbergove galaksije, na koju može da padne prašina, da dobije braon staračke pege i jesenju oker boju, u kojoj svaka knjiga ima svoj miris i u ruci leži sasvim drukčije...prosto, bez toga ne mogu.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 17:33 30.03.2010

Re: Lepo,

Koliko znam, Jelice, i ti si zvezdanu prašinu Gutenbergove galaksije uvećala za dva svoja zrnca.
Jelica Greganović Jelica Greganović 17:43 30.03.2010

Re: Lepo,

Jesam i to mi je, uz decu, najlepša stvar u životu koju sam napravila. Uz neprevaziđen osećaj kada sam počela da za svoju prvu knjigu tražim mesto u mom ormanu za knjige...nije lako...da ne budem pretenciozna i ne guram se među velike, al opet da se vidi, a meni su najmilije knjige napred...i uspela sam da pronađem dobro društvo, stisla sam se između Kišona i Pračeta, a iznad je gospodin Čehov, pored njega Bulgakov i Vojnovičev vojnik Čonkin, ispod je "istorijska" polica...taman mi tu zgodno

A, ovo za knjižare je gre'ota do boga...ima li lepšeg osećaja od zvuka knjižare i njenog mirisa? Šunjala bih se po knjižarama dok ne obeutim...a oni umesto njih otvaraju špageterije i cipelarnice i...'de će im duša?!
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 17:52 30.03.2010

Re: Lepo,

Nisu sve knjižare u Beogradu nestale.
Evo, najstarija Geca Kon još postoji. Samo što knjižari već 68 dana štrajkuju, zbog, kako oni tvrde, nepoštene privatizacije IP Prosveta.

Jelica Greganović Jelica Greganović 17:58 30.03.2010

Re: Lepo,

I pitanje je dokle će to biti knjižara, jesu li ostali pri onome da ko je kupi bar narednih 5 (ili beše 10) godina u njoj mora da ostavi knjižaru? Mada, ja ipak mislim da je i tih 5-10 godina bruka. Trebalo bi da ostane knjižara. Vazda.
ivana23 ivana23 19:12 30.03.2010

Re: Lepo,

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:38 30.03.2010

Re: Lepo,

Sada je i to ovo:

Jelica Greganović Jelica Greganović 21:07 30.03.2010

Re: Lepo,

Da se pohvalim u ljubljanskoj antikvarnici sam našla Nušićeva sabrana dela u izdanju izd. kuće Geca Kon, iz 1938. godine, i to po 2 evrija knjiga...nisu ni znali šta prodaju. Našla sam i par rasparenih iz 1937., isto Nušić, i njih sam kupila, žao mi bilo da ih tamo ostavim.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 22:43 30.03.2010

Re: Lepo,

To ulaganje će ti se isplatiti. Dobar posao.
sanja_idf sanja_idf 23:18 30.03.2010

Re: Lepo,

i to po 2 evrija knjiga...nisu ni znali šta prodaju.


Kool.
keti89 keti89 12:38 31.03.2010

Re: Lepo,

A, ovo za knjižare je gre'ota do boga...ima li lepšeg osećaja od zvuka knjižare i njenog mirisa? Šunjala bih se po knjižarama dok ne obeutim...a oni umesto njih otvaraju špageterije i cipelarnice i...'de će im duša?!


Slazem se...


Od svoje sedme godine (sad imam dvadeset) navikla sam da jednom mesecno odem u knjizaru, provedem najmanje sat vremena u njoj i uvek izadjem bogatija bar za jednu novu knjigu… Zatim sledi najlepsi deo… Moj krevet, neki dzez se cuje sa kompjutera, caj u jednoj, knjiga u drugoj ruci… moj svet u koji nikoga ne pustam… Bila sam u stanju da po ceo dan provedem tako, da se mama uplasi i uleti u sobu da vidi da li sam dobro… mada se to i nije mnogo promenilo samo sto je sada na maminom mestu moja cimerka… Naravno ljudi koji citaju imaju razlicite razloge zasto to rade, ja znam moj, i niko ne moze da mi kaze da to zadovoljstvo moze da zameni sedenje pred kompjuterom i elektronska knjiga… Kao i zadovoljstvo da kada se okrenem ka polici na kojoj vecina mojih vrsnjaka drzi “krpice”, parfeme itd. (ne kazem da ja to ne volim, modu obozavam, pored knjiga volim da kupim i ELLE… ), ja vec imam izgradjenu licnu bibilioteku koju ce moci moja deca da naslede, kao sto sam i ja nasledila od svojih roditelja… Postujem svacije misljenje, ali mislim da se vrednosti drasticno menjaju…
P.S. A bas to nestajanje knjizara i izdavackih kuca je juce bilo predmet razmisljanja mog decka i mene… Poslala sam prijavu za praksu jednoj izdavackoj kuci, posto sam student Filoloskog fakulteta, onda sam se zapitala da li ce mi, ako me prime, sluziti to kasnije… na kraju i dalje verujem da hoce…

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 13:07 31.03.2010

Re: Lepo,

Požuri sa praksom, dok i ta izdavačka kuća ne nestane.
die hard die hard 23:03 31.03.2010

Re: Lepo,

prosto, bez toga ne mogu.


I ja stvarno, ono lepo olovo i ceo taj dojam.Ali dokle cemo se opirati?
keti89 keti89 11:14 01.04.2010

Re: Lepo,

Kao sto rekoh, i dalje sam optimista, mislim da nece tako lako nestati...
montgomerri montgomerri 17:58 30.03.2010

nema teme

je l radi ovo ?
montgomerri montgomerri 18:01 30.03.2010

Radi

Radi ,
da , lep je miris knjizare
pogotovo u usporedbi sa mirisom jefitnih parfema i smradom ispod pazuha kojim vas zapuhne neko , svako malo
Ja pojma nemam kako da napisem blog ..
ajde pomagajte drugovi
Jelica Greganović Jelica Greganović 18:05 30.03.2010

Re: Radi

Bojim se da ti imaš samo komentatorsku opciju, koju si dobio registracijom, blogersku, tj. da pišeš blog tek treba da zaradiš...ako grešim, izvini.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 18:06 30.03.2010

Re: Radi

Polako, kolega, prvo pročitaj nekoliko, kastiće ti se samo, a ti onda počni sam da pišeš.
aleksanadar aleksanadar 18:03 30.03.2010

Не бих...

kraj Gutenbergove galaksije?


Не бих да будем птица злослутница, али крај књижевне културе (а назиремо га), крај културе у којој књига има почасно место, може значити крај Културе као такве.

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 18:09 30.03.2010

Re: Не бих...

Može... a opet... i ne mora.
Ko doživi, vidiće.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:16 30.03.2010

Re: Не бих...

Сама литература се, по инерцији, пречесто везује за медиј који ју је преносио: књигу. Сасвим беспотребно. Књижевност није то; то би било као да мирис приписујемо само цвећу или ликовни израз сликама.

Суштина литературе лежи негде другде, и неуништива је. Ево шта један славни писац о томе каже: Начин и облици тога причања мењају се са временом и приликама, али потреба за причом и причањем остаје...

Могу се понудити и други и другачији одговори, али мени је већ овај сасвим довољан.
blogovatelj blogovatelj 19:04 30.03.2010

Re: Не бих...

али мени је већ овај сасвим довољан.


Vise nego dovoljan.
Ako je vekovima moglo da se prenosi sa usta na usta i kada su gusle bile ekvivalent broadband komunikacijama, zasto ne bi moglo i kada imamo broadband komunikacije.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:35 30.03.2010

Re: Не бих...

Predrag Brajovic
Сама литература се, по инерцији, пречесто везује за медиј који ју је преносио: књигу. Сасвим беспотребно. Књижевност није то; то би било као да мирис приписујемо само цвећу или ликовни израз сликама.



Ako sam ja dobro razumeo ideju književnog hiperteksta, nije reč samo o mediju, već o bitnoj promeni načina pisanja i čitanja književnog dela. Linkovani rad B. Tomaševića sadrži i obimnu literaturu o hipertekstnoj književnosti.

Najkraće: hipertekst je nešto kao blogovi gordanec koja u svakoj rečenici nudi po nekoliko linkova, tako da se potencijalni komentator totalno zagubi, da ne kažem sludi.
aleksanadar aleksanadar 19:47 30.03.2010

Re: Не бих...

Ево шта један славни писац о томе каже...


Да, али тај славни писац нам је понудио своје приче и причања управо кроз тај медијум - књигу.

Шта би нам он данас рекао и поручио - не знамо.

Досећам се да је Андрић и о књизи веома лепо говорио.

А шта ако, осим књига, не буде више ни прича, ни причања? Шта онда?
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 20:14 30.03.2010

Re: Не бих...


Mislim da je navedeno poglavlje iz Fukoovog klatna, intertekst, dakle preteča hiperteksta. Mada se za daleke preteče književnog hiperteksta obično navodi Džojsovo Fineganovo bdenje.

Prvim digitalno proizvedenim književnim hipertekstovima smatraju se radovi Majkla Džojsa: Afternoon(1987), Teda H. Nelsona: Književna mašina (1987)i Kuverov Hipertekst-hotel.

Ipak, mislim da se ne bih kladio da ti nisi u pravu, mirelarado.
mirelarado mirelarado 20:18 30.03.2010

Re: Не бих...

Vojislav Stojković

Mislim da je navedeno poglavlje iz Fukoovog klatna, intertekst, dakle preteča hiperteksta. Mada se za daleke preteče književnog hiperteksta obično navodi Džojsovo Fineganovo bdenje.


У реду, само мислим да није реч о застрашујућој појави, како год да је назовеш. :)
blogovatelj blogovatelj 20:44 30.03.2010

Re: Не бих...

А шта ако, осим књига, не буде више ни прича, ни причања? Шта онда?


Zasto ne bi bilo?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:01 30.03.2010

Re: Не бих...

ja
У ствари, штошта је прича...

Или, рецимо овако: они који су волели Ђинђића волели су га, можда и не знајући, и зато што је умео да исприча причу. Погледај (кажем самом себи) како користи једну стару, древну причу да би испричао ону нашу. О Трноружици?
Jelica Greganović Jelica Greganović 21:09 30.03.2010

Re: Не бих...

А шта ако, осим књига, не буде више ни прича, ни причања?

Biće, dok je ljudi biće i pričanja i priča.
radojicic92 radojicic92 21:30 30.03.2010

Re: Не бих...

А шта ако, осим књига, не буде више ни прича, ни причања? Шта онда?

prica i pricanja nece biti ako ne bude imao ko da pise i prica
potpuno je svejedno da li u formi knjige, digitalno ili kafanskom stolnjaku
ima mesta za sve

hipertekst moze biti statican i dinamican, samo od autora zavisi da li daje opciju citaocu da bude koautor, sto je bajdvej vrlo uzbudliva opcija



Vojislav Stojković Vojislav Stojković 22:46 30.03.2010

Re: Не бих...

mirelarado


У реду, само мислим да није реч о застрашујућој појави, како год да је назовеш. :)


Zavisi ko je autor hiperteksta.
mikele9 mikele9 22:48 30.03.2010

Re: Не бих...

А поврх свега, треба још издржати своју мисао о свему томе.

Да је лако, није. Под број 1. треба заувек избацити из себе сујету која је кочница и спутавалац у истинском сагледавању "своје мисли", под 2. такође шутнути ван себе охолост која је иначе сијамски везана за сујету, под 3. не бити Први (рече давно Лао Це) по сваку цену. И онда је тешко "издржати своју мисао" али куд и камо лакше. Е то је најтеже!
mirelarado mirelarado 22:56 30.03.2010

Re: Не бих...

Vojislav Stojković
mirelarado
У реду, само мислим да није реч о застрашујућој појави, како год да је назовеш. :)

Zavisi ko je autor hiperteksta.


E, то важи за све текстове, и за оне који нису хипер. :)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:43 30.03.2010

Re: Не бих...

mirelarado
Пример једног књижевног хипертекста...

Нема ничег новог на кугли земаљској. Ако се добро сећам, један од сумерских аутора двадесетак векова пре Христа жалио се како су све приче већ испричане те је њему мало шта остало да напише.

Хтео сам, у ствари, да скренем пажњу на сасвим једноставну ствар: сама Библија је један грандиозни "хипертекст" (ови наводници су ту да ми Војислав не гунђа како је, наиме, реч о интертексту; шио ми га Ђура: да је ономад било интернета, био би то стварно хипертекст).
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 23:47 30.03.2010

Re: Не бих...

hipertekst moze biti statican i dinamican, samo od autora zavisi da li daje opciju citaocu da bude koautor, sto je bajdvej vrlo uzbudliva opcija

interakcija rulz.
mirelarado mirelarado 00:34 31.03.2010

Re: Не бих...

Predrag Brajovic
Нема ничег новог на кугли земаљској. Ако се добро сећам, један од сумерских аутора двадесетак векова пре Христа жалио се како су све приче већ испричане те је њему мало шта остало да напише.
Хтео сам, у ствари, да скренем пажњу на сасвим једноставну ствар: сама Библија је један грандиозни "хипертекст" (ови наводници су ту да ми Војислав не гунђа како је, наиме, реч о интертексту; шио ми га Ђура: да је ономад било интернета, био би то стварно хипертекст).


Сасвим тачно. Ниједна књига није написана ab nihilo. Текстови, поред свега осталог, увек упућују и на друге текстове. Интернет је само убрзао и технолошки олакшао тај процес. Зато данас оваквих сајтова посвећених Библији има тушта и тма. Доброј књижевности, добром писању уопште, ове технолошке могућности не могу да нашкоде јер не зависе од њих. Тако бар мислим.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 07:51 31.03.2010

Re: Не бих...

Predrag Brajovic


Хтео сам, у ствари, да скренем пажњу на сасвим једноставну ствар: сама Библија је један грандиозни "хипертекст" (ови наводници су ту да ми Војислав не гунђа како је, наиме, реч о интертексту; шио ми га Ђура: да је ономад било интернета, био би то стварно хипертекст).


Biblija nije intertekst, već arhitekst.:)

Ali, slažem se, ima većinu karakteristika hiperteksta:
-pisalo ju je više autora u različito vreme od kojih su neki nepoznati,
-u svakom segmetu postoje linkovi na druge delove teksta koji opisuju isto ili slično (npr: Mat.16.6.),
- reč je o nelinearnom tekstu koji se ne mora čitati od početka do kraja, već od bilo kog dela,
- tokom vremena mnogi prepisivači su početni tekst menjali po svom ćeifu i dodavali nove delove,
-danas pripada grupi pasivnih hipertekstova, tj. kanonizovana je i ne može se više ispravljati ili dopisivati,
-čitaoci su je tokom vremen tumačili na različite načine, zbog čega su mnogi izgubili glavu ili spaljeni na lomači.

Meni su najlepši Solomonovi hiperpsalami, za koje kažu da su u Svetu knjigu uvršteni greškom:
Ja sam ruža saronska, ljiljan u dolu.
Šta je ljiljan među trnjem, to je draga moja među devojkama.
Šta je jabuka među drvetima šumskim, to je dragi moj među momcima; želeh hlad njen, i sedoh, i rod je njen sladak grlu mom.

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 10:18 31.03.2010

Re: Не бих...

mirelarado
Зато данас оваквих сајтова посвећених Библији има тушта и тма.

I ja sam se svojevremeno zanosio da dopunim Bibliju.

Uočio sam da nekim ličnostima u toj knjizi nije poklonjena dovoljna pažnja.
Tu sam grešku pokušao da ispravim, bar kada je reč o Pilatovoj ženi i događajima koji su prethodili suđenju, kao i o vrednom drvodelji Josifu i događajima posle Blagovesti.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 12:24 31.03.2010

Re: Не бих...

radojicic92


hipertekst moze biti statican i dinamican, samo od autora zavisi da li daje opciju citaocu da bude koautor, sto je bajdvej vrlo uzbudliva opcija


I blog je vrsta hiperteksta.
Kao što znamo, također, može biti otvoren i zatvoren za komentare, statičan i dinamičan, otvoren samo za pojedinu vrstu komentara, ako se komentator složi sa autorom, a zatvoren za drugačija mišljenja, što se postiže brisanjem i banovanjem.
Trolom se rasprava o temi može skrenuti u bilo kom pravcu, najčešće u neočekivanom.
Komentatori su i koautori, među kojima većina zna i više i bolje o temi od samog autora.
Moderacija, također, može da menja i dopunjuje osnovni tekst i komentare, a može i da briše i da banuje.

Čudo od hipertekst-bloga, milina jedna.
montgomerri montgomerri 18:05 30.03.2010

Koje kulture ?

Dakle , kako da ufuram blog , mislim , ummem da ga napisem , valda
al tehnički ne umem da ufuram u isti
i da .. kako da ufuram slidju , lepote nikad dosta

Jelice pomagaj !
Jelica Greganović Jelica Greganović 21:10 30.03.2010

Re: Koje kulture ?

javi se na pp
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 18:47 30.03.2010

nece nista da propadne

velike izdavacke kuce koje znaju sta rade i drze se u korak sa svetom su danas imucnije nego pre ovog digitalnog doba. Koliko je skupo da se pretplati jedna biblioteka na paket elektronskih knjiga ili casopisa od jednog izdavaca je neverovatno. evo mogu da dam primer da jedna mala izdavacka kuca nama naplacuje za licencu koja nam omogucava pristup njihovim resursima oko $190000 i to samo za deo svojih izdanja iz 2010 godine. Izdavaci to rade ovako: prvo nam posalju model licencu i time nas pozivaju na pregovore za uslove pod kojim mi mozemo da koristimo njihova izdanja. Ove licence pisu advokati i naravno skroz su nerazumljive.Kad mi zakljucimo sta tacno od ponudjenog nam treba, a to moze biti pristup casopisima samo od 1980 godine naovamo onda mi trazimo popust jer necemo pristup kompletnoj kolekciji. Uzasni su pregovori sa izdavacima jer oni znaju da nas motaju oko malog prsta. Kolko je veci universitet tolko je sve skuplje jer racunaju da posto imamo toliko studenata imacemo i pare da platimo silne licence.
znaci izdavaci ne umiru, oni uzivaju u blagodetima koje im pruzaju elektronske knjige i casopisi.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:41 30.03.2010

Re: nece nista da propadne

Kamion kompanije Google stigao je do biblioteke Univerziteta Stanford, nedaleko od San Franciska, pun pozajmljenih knjiga koje se vraćaju biblioteci. Sve te knjige već su digitalizovane i prebačene u kompjuter, a kamion će biti napunjen novim knjigama za skeniranje.
Koliko sam ja razumeo pristup će biti besplatan, bar u početku.
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 20:02 30.03.2010

Re: nece nista da propadne

Vojislave Google moze da skenira samo one knjige koje nisu pod copyrightom, a naucni casopisi bogme nece skoro da budu dostupni putem googleta, cast izuzatcima onim casopisima koji su open access - vrlo mali procenat.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 22:53 30.03.2010

Re: nece nista da propadne

Prema sporazumu o digitalizaciji knjiga koga su 2008. godine postigli “Google” i Udruženje američkih izdavača (AAP), posle tužbe koju je AAP podneo zbog kršenja autorskih prava, “Google” je ustanovio fond od 125 miliona dolara za kompenzaciju onih autora, čija se dela objavljuju u onlajn izdanju. Kompanije “Microsoft”, “Amazon” i “Jahoo” su imale primedbe na taj sporazum.
Ministarstvo pravde SAD ne odobrava online digitalizaciju knjiga, ali rešiće to svemoćni Gugl.
Unfuckable Unfuckable 19:40 30.03.2010

gos'n Džeremaja

sasvim odličan nastup u Sajtovanju, komplimenti.
Ja sam se iskreno zabrinuo za onaj akvarijum u Knezu, tj da li će preostati uopšte nešto za Brajovića i mene pored takvog "smrt za sve što nosi haljine" - momka, mašala.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:47 30.03.2010

Re: gos'n Džeremaja

Unf, znam da se zezaš, pa neću da ti zahvaljujem na pohvali.
aleksanadar aleksanadar 19:41 30.03.2010

Наивно питање

Gigantska internet korporacija Gugl, otišla je znatno dalje i planira da sve knjige u svetu stavi na internet i svima omogući brz pristup preko svog pretraživača. “Gugl želi da organizuje sve informacije u svetu”, kaže Danijel Klensi direktor Google Books.


Који је смисао овог подухвата?

Могу већ да претпоставим могуће одговоре...

Али, ако могу да одем у библиотеку и пронађем "Травничку хронику", зашто бих је тражио на Мрежи?

Има ли дигитална књига неку суштинску предност над папирном?
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:46 30.03.2010

Re: Наивно питање

Ako govorimo o skeniranim a ranije štampanim knjigama, onda je to mogućnost pristupa velikom broju naslova, pogotovo retkim i teško dostupnim izdanjima.
aleksanadar aleksanadar 19:50 30.03.2010

Re: Наивно питање

mogućnost pristupa velikom broju naslova


Да, наравно.

Али, управо сам навео Андрића, јер га има у свакој нашој библиотеци, као и у многим кућним библиотекама. У чему је смисао превођења Андрића у дигиталну форму?

Да ли Андрић тиме нешто добија (осим те, много спомињане, доступности)? Да ли му то дигитализовање некако побољшава стил?
blogovatelj blogovatelj 20:51 30.03.2010

Re: Наивно питање

Има ли дигитална књига неку суштинску предност над папирном?


To cemo tek videti. Internet era traje svega nesto vise od deset godina. Mislim da kao i sve u svemiru, digitalna knjiga ima odredjene prednosti i odredjene nedostatke u odnosu na pravu knjigu.
Recimo, ako na put krenem sa Andricevom Hronikom pod miskom, onda mogu da citam Hroniku.
Ako na put krenem sa iPad-om pod miskom, onda mogu da citam sta god pozelim.
To je jedna od prednosti digitalne nad obicnom knjigom.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:55 30.03.2010

Re: Наивно питање

aleksanadar
Да ли Андрић тиме нешто добија (осим те, много спомињане, доступности)?

Ово уопште није мало. Ипак, тачно је: то саму литерарност Андрића ни на који начин не дотиче.

Jelica Greganović Jelica Greganović 21:14 30.03.2010

Re: Наивно питање

Има ли дигитална књига неку суштинску предност над папирном?

Može da se čita i bez struje
aleksanadar aleksanadar 21:30 30.03.2010

Re: Наивно питање

Može da se čita i bez struje


Браво! Само, ти си одговорила на "обрнуто" питање - у чему је предност папирне књиге над дигиталном?

(Дигиталној књизи треба напајање, папирној - не. Папирна књига се чита и на сунчевој светлости...)

Исто тако, клавир можеш да свираш и када нема струје (па и у мраку). А електрични клавир - не можеш.
blogovatelj blogovatelj 00:53 31.03.2010

Re: Наивно питање

Папирна књига се чита и на сунчевој светлости...)


Ali ne i na mesecini. I papirnoj knjizi je potrebna struja ako zelis da citas uvece i nocu.
Jelica Greganović Jelica Greganović 11:49 31.03.2010

Re: Наивно питање

I papirnoj knjizi je potrebna struja ako zelis da citas uvece i nocu.

Ne treba struja, čitali su od pamtiveka (i pisali) i bez struje, sveće ili petrolejke/lojanice sasvim dobro rade posao. Ja na moru, uveče, u dvorištu čitam uz sveće.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 12:13 31.03.2010

Re: Наивно питање

Knjige se mogu i slušati, o tome je pisao antonacci.
die hard die hard 23:24 31.03.2010

Re: Наивно питање

Ja na moru, uveče, u dvorištu čitam uz sveće.


E ovo stvarno pravi zazubice!
blogovatelj blogovatelj 02:50 01.04.2010

Re: Наивно питање

Ja na moru, uveče, u dvorištu čitam uz sveće.


Znaci da ti je vid dobar. Ja sam to mogao nekada, sada ne mogu vise.
Jelica Greganović Jelica Greganović 07:01 01.04.2010

Re: Наивно питање

Svakog leta po sveća više, još malo pa će vatrogasci da se aktiviraju...
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 08:11 01.04.2010

Re: Наивно питање

Si probala da pripitomiš svice?
draft.dodger draft.dodger 19:56 30.03.2010

Jednostavno je...

Elektronske i štampane knjige su kompatibilne.

Čemu dilema oko toga?

Vidite li sebe kako se rešavate štampanih knjiga, zamenjujete ih elektronskim i govorite o uštedi prostora???

mirelarado mirelarado 19:59 30.03.2010

Re: Jednostavno je...

draft.dodger
Vidite li sebe kako se rešavate štampanih knjiga, zamenjujete ih elektronskim i govorite o uštedi prostora???


И уштеди хартије, и већој доступности, и бржем и лакшем ширењу...
aleksanadar aleksanadar 20:04 30.03.2010

Re: Jednostavno je...

Vidite li sebe kako se rešavate štampanih knjiga...


И уштеди хартије...


Па... да ли ми препоручујете да најпре скенирам, а потом рециклирам своју папирну библиотеку? Тј. да тај гнусни папир претворим у конфете, које ће потом послужити у индустријске сврхе... ?

Ради уштеде простора? (Још један, или два монитора?)

Наравно, ако нема потребе за књигом, неће, свакако, бити ни за књижарама...

Ни за Геца Коном.
draft.dodger draft.dodger 20:09 30.03.2010

Re: Jednostavno je...

mirelarado
draft.dodger
Vidite li sebe kako se rešavate štampanih knjiga, zamenjujete ih elektronskim i govorite o uštedi prostora???


И уштеди хартије, и већој доступности, и бржем и лакшем ширењу...



Štampanje knjiga nije arčenje hartije.

Mnim da se hartija štedi po kancelarijama koje su, nadam se, elektronske.

Prednosti elektronskih knjiga nisu nužno i mane štampanih.

Agregatno stanje znanja je nebitno.
mirelarado mirelarado 20:13 30.03.2010

Re: Jednostavno je...

aleksanadar
Па... да ли ми препоручујете да најпре скенирам, а потом рециклирам своју папирну библиотеку? Тј. да тај гнусни папир претворим у конфете, које ће потом послужити у индустријске сврхе... ?


Не, папирнате књиге могу сасвим лепо да постоје напоредо са електронским књигама. И у свету су се књижаре измениле, никле су вишеспратне куле, попут нашег Мамута и других, са простором где се књиге могу прелиставати, где се може попити кафа, итд. И мени је Геца Кон драго место, али треба признати да у истој улици сада има више књижара него некада. Много више забрињава стање у унутрашњости, где и градови осредње величине остају без књижара, мислим да електронске књиге немају с тим много везе.
aleksanadar aleksanadar 20:20 30.03.2010

Re: Jednostavno je...

у истој улици сада има више књижара него некада.


Али, нема "Просветине" књижаре у згради Академије. Ту је сада, додуше, добро снабдевена књижара, али наслови су другачији. Неке друге књиге су на цени.

Рекао је о томе нешто Зоран Живковић недавно, у "Политици".

А у Београду је нестало таман толико књижара да будем забринут, подједнако као и за Крагујевац.
draft.dodger draft.dodger 20:22 30.03.2010

Re: Jednostavno je...

Па... да ли ми препоручујете да најпре скенирам, а потом рециклирам своју папирну библиотеку? Тј. да тај гнусни папир претворим у конфете, које ће потом послужити у индустријске сврхе... ?


Ja preporučujem da se ne živciraš...

Elektronske i štampane knjige su drugari!!!

Nemoj da ih zavađaš.
aleksanadar aleksanadar 20:32 30.03.2010

Re: Jednostavno je...

Ja preporučujem da se ne živciraš...


Ма, не брини. И сам довољно припадам информатичком добу...

Него, препоручио си да се "решимо" књига. Ниси једини! То сам чуо и од мог братанца... Момак има двадесет и кусур. И каже (као и ти): "Књиге узимају превише простора". А осим тога, наравно: "СВЕ се налази на Интернету"!

Све?

(У једном француском филму, јунакиња одговора на опаску да не схвата феномене Интернета и глобализације овако: "Интернет нема мирис." )

blogovatelj blogovatelj 20:55 30.03.2010

Re: Jednostavno je...

Vidite li sebe kako se rešavate štampanih knjiga, zamenjujete ih elektronskim i govorite o uštedi prostora???


Mozda ne trenutno, ali ko zna sta se moze desiti za par desetina godina.
I oni koji su imali hiljade gramofonskih ploca, kaseta, CD-ova nekad su bili nesto normalno, a danas ih verovatno svet posmatra u najmanju ruku cudno.
Jelica Greganović Jelica Greganović 21:15 30.03.2010

Re: Jednostavno je...

Тј. да тај гнусни папир претворим у конфете, које ће потом послужити у индустријске сврхе... ?

Nemoj molim te, evo daj ih meni, ja ću da ih čuvam i volim.
aleksanadar aleksanadar 21:36 30.03.2010

Re: Jednostavno je...

daj ih meni, ja ću da ih čuvam i volim.


Имаш толико простора?
Jelica Greganović Jelica Greganović 21:47 30.03.2010

Re: Jednostavno je...

Naći će se za knjige uvek.
aleksanadar aleksanadar 22:04 30.03.2010

Re: Jednostavno je...

I oni koji su imali hiljade gramofonskih ploca, kaseta, CD-ova...


Припадам оној маленој секти која још увек чува своје грамофонске плоче.

Али, шта је са це-де-овима? Зар је и њихово време прошло?

Узгред, имам неколико компакт-дискова који више - не раде...
А ја мислио да је све што је дигитално, уједно и - вечно!
draft.dodger draft.dodger 22:45 30.03.2010

Re: Jednostavno je...

Ma, nisam...

Vidite li sebe kako se rešavate štampanih knjiga, zamenjujete ih elektronskim i govorite o uštedi prostora???

Ovo sa tri ??? govori potpuno suprotno.

Nesporazum...
aleksanadar aleksanadar 23:29 30.03.2010

Re: Jednostavno je...

Nesporazum...


Опрости. Неспоразум.

Свеједно, има их који би потврдно одговорили на твоје питање.
draft.dodger draft.dodger 00:56 31.03.2010

Re: Jednostavno je...

Jasno...

Ja se baš pre neki dan vratio iz biblioteke sa Janom Potockim u ruci...

EDIT:
Ma šta u ruci, ruku pod ruku!
blogovatelj blogovatelj 01:02 31.03.2010

Re: Jednostavno je...

Припадам оној маленој секти која још увек чува своје грамофонске плоче.


Ima ih stotinak u stanu mojih roditelja, nisam ih nosio kada sam selio u Kanadu. Ali godinama ih niko nije slusao, kao sto, pretpostavljam, ni ti ne slusas svoje.

Узгред, имам неколико компакт-дискова који више - не раде...


A ploce sve rade? Nijedna ne preskace?

А ја мислио да је све што је дигитално, уједно и - вечно!


Nista nije vecno, zasto bi digitalne stvari bile vecne?
Ali zato ne postoji nista zgodnije na svetu da se iskopira na udaljenosti od pola zemaljske kugle od stvari u digitalnom obliku. Uostalom, tako je internet i nastao. Kad su se Ameri zapitali sta bi bilo ako bi Rusi gadjali Pentagon nuklearnom bombom. Najlogicniji odgovor im je bio - decentralizacija informacija.
Jelica Greganović Jelica Greganović 11:51 31.03.2010

Re: Jednostavno je...

Agregatno stanje znanja je nebitno.

U sridu!
die hard die hard 23:29 31.03.2010

Re: Jednostavno je...

Много више забрињава стање у унутрашњости, где и градови осредње величине остају без књижара


Samo se jedim dok citam kako se gase knjizare u Bgd-u a u selu ih vise nema nikako.Pa meni je Beograd divan i prepun knjizara, ne znam gde cu pre kad dodjem i imam vremena.Razliciti su arsini, na zalost.
aleksanadar aleksanadar 20:25 30.03.2010

Албахари - о дигиталној књижевности

Без писаца?

Ми смо вероватно једна од последњих генерација које још читају новине и књиге, слушају музику са дискова и чувају фотографије у албумима.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:46 30.03.2010

Re: Албахари - о дигиталној књижевности

Албахари: "Другим речима, могућност писаца да буду значајан глас у друштву убрзано се смањује."

И Богу и народу сам досадио објашњавајући тај феномен, то јест како га ја видим, последњи пут код Бојане Маљевић. Неке ствари не могу се рећи исувише кратко, ма колико ово савремено доба захтевало сажетост. (Истина, у последње време се занимам пишући приче не дуже од 20-25 редова.)

Албахари сасвим тачно увиђа то слабљење литерарне хијарархије, мада га тако не формулише, помало жалећи над могућношћу да праве вредности више не добијају заслужену почаст и пажњу. Ипак, и он остаје на трагу старовремске идеје "да се писци представе као значајан друштвени фактор". Морам признати да ја у то не верујем.
aleksanadar aleksanadar 21:48 30.03.2010

Re: Албахари - о дигиталној књижевности

Predrag Brajović
Чему уметност ако се ником не обраћа, ако је затворена у своју собу (богами, понеки пут помислим да је реч о шпајзу)?


ја се често шалим да све читаоце поезије у Србији знам


Право кажеш.

А сви љубитељи добре, уметничке музике у Београду могу да стану у салу Коларца (и да, још, остане слободних места).

Само, ниси одговорио на ово прво питање, које си сам поставио.
mikele9 mikele9 23:09 30.03.2010

Re: Албахари - о дигиталној књижевности

Неке ствари не могу се рећи исувише кратко, ма колико ово савремено доба захтевало сажетост. (Истина, у последње време се занимам пишући приче не дуже од 20-25 редова.)

Скромна понуда:
Блез Паскал: "Извините, написао сам дугачко писмо јер нисам имао времена да напишем кратко."
Хорације: "Трудим се да будем кратак, постајем нејасан."
Платон: "Опширност или сажетост нису својства која одузимају или дају вредност стилу."
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:29 30.03.2010

Re: Албахари - о дигиталној књижевности

aleksanadar
Predrag Brajović
Чему уметност ако се ником не обраћа, ако је затворена у своју собу (богами, понеки пут помислим да је реч о шпајзу)?

Само, ниси одговорио на ово прво питање, које си сам поставио.

Чак ни је не знам све одговоре ;-)(Ипак, шпајзна уметност и нема баш неког великог смисла, осим одржања властитих илузија наводног уметника.) Овај свет је често сувише разнолик да би се могли давати једнозначни одговори.
aleksanadar aleksanadar 23:40 30.03.2010

Re: Албахари - о дигиталној књижевности

Ипак, шпајзна уметност и нема баш неког великог смисла, осим одржања властитих илузија наводног уметника.


Тако је.

Али, ако Рилкеа читамо ти, ја, и још понеко у белом свету, то је више од шпајза... То је, можда, кућица.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:51 30.03.2010

Re: Албахари - о дигиталној књижевности

Наравно. Да поновим: рецимо, мислим да ја лично не бих био исти кад не бих знао да постоји она славна Рилкеова песма: Komm du, du letzter... Али, ово важи за мене. Некоме ће и Громе мој имати исту улогу, што на уметност баци сасвим чудно светло.
aleksanadar aleksanadar 09:13 31.03.2010

Re: Албахари - о дигиталној књижевности

Некоме ће и Громе мој имати исту улогу, што на уметност баци сасвим чудно светло.


Повремено мислим да тривијална књижевност и безвредна музика - оно што се некада, јако давно, звало кич и шунд - испуњавају управо ову жељу - за "уметношћу" - код свог аудиторијума. Дакле, обожаваоци Цеце и Аце Лукаса заиста жуде за милозвучним хармонијама и складним римама... Потреба постоји.

Као што детету, да бисмо га ућуткали, дајемо шарене бомбонице, тако и господари културне индустрије утољавају народну глад за уметношћу.

Рекох и душу своју спасих.

Али, пошто су бомбонице постале mainstream, такорећи стандар "нормалности", занимање и деловање ван тога изгледа као елеузинска мистерија. Нешто тајанствено, мрачно и опасно.


П.С. Да се вратим на тему.

Хоће ли Гугл у свој пројекат свеопште дигитализације укључити и поетско дело Марине Туцаковић?
montgomerri montgomerri 20:45 30.03.2010

albahari ..

Kakve veze ima šta je rekao albahari ?
mediokritetski pisac
pri tom , to što je rekao zna i prvak djak ..
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:47 30.03.2010

Re: albahari ..

montgomerri
Kakve veze ima šta je rekao albahari?

Мислим, управо је тиме делом проузрокован и томе посвећен Албахаријев текст: Kakve veze ima šta je rekao albahari? То му је тема.
aleksanadar aleksanadar 20:55 30.03.2010

Re: albahari ..

Kakve veze ima šta je rekao albahari ?


Нема, никакве везе, ама баш никакве.
Као што не би имало везе да је то рекао Џемс Џојс, лично.

Добро је што ниси рекао и да је Албахари - Јеврејин.

Толико о аргументацији.

А нема везе ни шта ти говориш, као ни ово што ти ја говорим. Нема везе.
montgomerri montgomerri 00:09 31.03.2010

Re: albahari ..

prijatelju , to što JA govorim itekako ima veze , a to što govoris ti ako ti kazes da nema veze ok , to si ti rekao , i ja mislim da si ti iskren čovek
P.S uporedjivati Džojsa i albaharija je neumesno malo ..
Da , albahari je jevrejin , al kakve to ima veze ?
Koga to zanima ?
Govorim o albahariju kao piscu ( prosek ) ne kao čoveku .
Ne znam čoveka , znam pisca , prosečan .
montgomerri montgomerri 00:15 31.03.2010

Re: albahari ..

I da
jedan od najboljih kolumnista koji se pojavljuje u srpskim medijima ,
Saša Đurović je , u jednoj kolumni ( Borba oktobar 2009 ) napisao da je Šaper jevrejskog porekla , napala ga je sva " napredna omladina i KPJ TI PRIPADAS TOM BLOKU IZGLEDA ..
Napisati za nekoga da je jevrejin je uvreda ?
Neverovatno !
Opet , albahari je porsečan pisac , i potpuno je irelevantno šta kaze neko ko je prosecan ( procitati to što je rekao PONOVO , OPET TVRDIM da to zna i prvak djak ! )
I opet , kakve veze ima ako je jevrejin
a ako napisem ovde da je jevrejin da li sma ga uvredio ?
Prosto neverovatno
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 00:26 31.03.2010

Re: albahari ..

montgomerri
Govorim o albahariju kao piscu (prosek )...

Хммм... ово није важећи став у српској култури.
Потом, просечан српски писац је лош писац. Албахари то свакако није.
aleksanadar aleksanadar 08:55 31.03.2010

Re: albahari ..

prijatelju , to što JA govorim itekako ima veze , a to što govoris ti ako ti kazes da nema veze ok , to si ti rekao , i ja mislim da si ti iskren čovek


Видиш, ја сам се управо "држао теме"... Албахари говори, између осталог, о томе да глас писца, дакле некога ко се бави речима, коме су речи оруђе, средство, медијум изражавања - постаје неважан.

А твоје грубо омаловажавање - "ма шта тај зна" и "ко је тај уопште" - управо је на том трагу - на трагу ниподаштавања речи као средства комуникације.

Албахари није макар ко. Ако га ниси читао, жао ми је. Књигу у шаке!

Албахари је, пре свега, мени драг писац. Затим, није мали број оних који га уважавају. Али, пре и изнад свега - Албахари јесте писац. Не знам треба ли да спомињем књижевне награде и остале трице?
miloradkakmar miloradkakmar 21:01 30.03.2010

Prvo

su izmislili tacku, uvidevsi da pisanju nema kraja, na tacku su okacili resu i dokle god je nje i na pipru se stvara beskonacni tekst.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 10:07 31.03.2010

Re: Prvo

Moram da te ispravim.
Sve moguće kombinacije slovnih simbola i znakova imterpunkcije su, ipak, konačne. I sve se nalaze u u Borhesovoj Biblioteci u Vavilonu. I one napisane i one koje se mogu zamislit, ali još nisu napisane.
aleksanadar aleksanadar 14:00 31.03.2010

Re: Prvo

Sve moguće kombinacije slovnih simbola i znakova imterpunkcije su, ipak, konačne. I sve se nalaze u u Borhesovoj Biblioteci u Vavilonu. I one napisane i one koje se mogu zamislit, ali još nisu napisane.


Занимљива је та Борхесова маштарија.

Али, читалац ужива у књижевном делу које је - обрни-окрени - коначно. Књига (папирна или електронска) има одређен (коначан) број словних знакова, као и коначан број страница.

Постоји извесно задовољство читаоца када заврши читање и заклопи корице. У том тренутку чин читања је заокружен.
mirelarado mirelarado 14:20 31.03.2010

Re: Prvo

Vojislav Stojković
Moram da te ispravim.
Sve moguće kombinacije slovnih simbola i znakova imterpunkcije su, ipak, konačne. I sve se nalaze u u Borhesovoj Biblioteci u Vavilonu. I one napisane i one koje se mogu zamislit, ali još nisu napisane.


И то је утешно, јер бесконачност у човеку изазива страх и вртоглавицу. Ево шта каже Еко у својој најновијој књизи о набрајању:
"И напослетку, ту је Велика Мајка свих Спискова, бесконачна по дефиницији, јер се непрестано развија, World Wide Web, паукова мрежа и лавиринт уместо нама знаних, уређених пописа и листа, и будући потпуно виртуелна, Мрежа нам обећава најтајновитију од свих вртоглавица, пружа нам каталог информација који нас испуњава осећајем обиља и свемоћи, по цену да не знамо који се од њених елемената односи на податке из реалног света а који не, по цену да више не можемо разлучити шта је у том попису тачно а шта је погрешно."
(U. Eco, La vertigine della lista, Milano, Bompiani, 2009, p. 360)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana