Ekonomija

JAT i stečaj

Saša Radulović RSS / 05.04.2010. u 23:29

JAT je zreo za stečaj. Već godinama. Kada kompanija ima veće kratkoročne obaveze od imovine, ne treba vam veliko znanje da to zaključite. Pa zašto ne ode u stečaj?

Odgovor na ovo pitanje nije tako lako dati. Zablude oko JAT-a oslikavaju sve naše zablude u vezi države i upravljanja preduzećima, nesposobnih partijskih kadrova koji privređuju, privatizacije, ali i odnos države prema sopstvenim zakonima. U ovom slučaju, Zakonu o stečaju.

Ja ne znam da li ima bolji knjiški primer za stečaj od ovog JAT-ovog. Moguće je da postoji. That not withstanding,  JAT-ov primer je odlična pokazna vežba za lekciju: čemu služi stečaj.

Stečaj u uređenim društvima služi da se bolesno preduzeće, ono koje nije u stanju da redovno odgovara svojim obavezama, ili oporavi ili ukloni sa tržišta. Stečaj predstavlja uređen postupak kolektivnog namirenja poverilaca. U slučaju kada preduzeće nema tržište, ili ne radi godinama, a to je u Srbiji slučaj za 99% društvenih preduzeća, preduzeće treba likvidirati i ukloniti sa tržišta. Likvidacija znači prodaja imovine i kolektivno namirenje poverilaca.

U slučajevima kada preduzeće ima tržište i radi, preduzeće treba reorganizovati, oporaviti i vratiti oporavljeno na tržište. Velike primere ovoga smo imali u Americi nedavno: GM i Chrysler. Stečajni postupak je uređen način da se utvrdi imovina i utvrde dugovanja (ono što u procesu privatizacije nikada nije urađeno) i pronađe najbolji način za namirenje poverilaca.

Stečaj pruža čitav arsenal oružja za uspešnu reorganizaciju. Prvo je oslobađanje od viška radnika. To je, sviđalo se to nama ili ne, verovatno najveći uzrok rapidnog propadanja preduzeća. Dugovanja na ime zaostalih zarada i pripadajućih poreza i doprinosa su najveći uzročnih blokade društvenih preduzeća. Sve ovo povezano sa Zakonom o radu onemogućava preduzeće da otpusti višak i preživi, nego tera preduzeće u sve dublje dugove. Dodajte i političarime koji nisu u stanju ovo da kažu građanima, a nisu u stanju ni da naprave uređen sistem socijalne zaštite koji na isti način tretira sve građane u Srbiji, ne samo radnike Zastave, evo već devet godina, i eto nam bezizlazne situacije. Ja se i ne bih toliko sekirao da nema onog pitanja: i ko to plaća?

Radnici onda tuže sopstveno preduzeće za zaostale zarade u periodu kada nisu radili, a i sporadično dolazili na posao (it's a lifestyle) , uz pomoć nekoliko alavih advokata koji se nađu za svako preduzeće i koji sebi nazidaju milionske advokatske troškove, pa pođu u izvršenje, pa počnu da prodaju opremu i nekretnine, i tako pojedu sami sebe. Bukvalno pojedu. Jer ta crkavica koju su navukli prodajom bagera ili magacina je dovoljna taman toliko da se prehrane.

Drugo oružje je raskid svih štetnih ugovora. Stečaj je razlog za raskid. Pored toga, stečajna uprava ima mogućnost pobijanja pravnih radnji bivšeg rukovodstva do 5 godina u nazad. A bivše rukovodstvo, negde od 1998.godine na ovamo, u nekim preduzećima i ranije, je prestalo da radi u interesu preduzeća, i počelo da radi u interesu nekih drugih za kintu. Kao na primer onaj direktor onih velikih novina koji je potpisivao one odlične ugovore sa nekim Nemcima. Ili recimo da omogući raskih štetnih ugovora sa nekim proizvođačima aviona. Ovde je samo nesreća što je država verovatno garant ovih ugovora, tako da će neko na kraju morati da plati. Kada kažem neko, mislim poreski obevznici naravno.

Treće oružje je što se deo imovine može prodati, onaj koji ne treba, a deo može zadržati u reorganizovanom preduzeću. Baš onako kako su to uradili GM i Chrysler.

I na kraju, to što reorganizovano preduzeće izlazi iz stečaja bez dugova. Samo sa imovinom. A to se već može prodati.

Jedan od glavnih razloga jako loših rezultata privatizacije je što smo u nju ušli bez da smo za svako preduzeće znali: šta mu je imovina, koliko je vredna i kolika su tačno dugovanja. Prvi korak je morao biti izbor upravnog odbora svih tih preduzeća kao zastupnika kapitala, izbor direktora, najbolje na konkursu sa obaveznim planom daljeg poslovanja, i prvim zadatkom: popis imovine i dugovanja. Tačan. Sa sve kamatama. Onako kako se to radi u stečaju. Ovaj voz smo propustili za društvena preduzeća, ali na žalost ništa nismo naučili. Isti problem i dan danas imamo sa svim javnim preduzećima, njih preko 500. Isti problem imamo i sa svim društvenim preduzećima kod kojih je raskinut privatizacioni ugovor i koja su vraćena Akcijskom fondu. Ni upravnog odbora, ni direktora na konkursu, ni popisa imovine i dugovanja.

A JAT? JAT je bolesan. Pravi gubitke već dugi niz godina. Samo u 2008.godini, ovi gubici iznose preko 7 milijardi dinara. To je danas preko 70 miliona evra. Onomad je bilo i mnogo više. Ukupni akumulirani gubitak je iznosio preko 15 milijardi dinara. Ovo sve bez istinske revizije finansijskih izveštaja.

Nesposoban menadžment nas zamajava pričama kako će se oni spasiti. Od čega? Pa od stečaja, kažu. A u stvari stečaj upravo treba da spase nas poreske obeveznike od njih i njihovih političkih sponzora i fantastičnih gubitaka koje su do sada nanizali i još uvek nižu.  A kako predlažu da se spasu? Pa da država garantuje još 52 miliona evra kredita, pa će oni, ti isti koju su do sada odlično poslovali, sa svim viškovima zaposlenih, sa svim štetnim ugovorima, bez popisa imovine, bez stvarnog stanja dugovanja, sa sve kamatam, znači sa svim tim, oni će izvući JAT iz problema. Najjeftinije poslovanje je poslovanje novcem poreskih obveznika. Em je jeftino, em bez obaveza.

A država? Nikako da nauči da vreme nije na strani dužnika. Upravo obratno. JAT je trebalo reorganizovati kroz stečaj davno. I mnoga druga preduzeća. Država očigledno za ovo nema snagu. Zamislite tek Železnicu? Ili ... Najlakše joj je da ne uradi ništa i da čeka.

Još gore od toga, država aktivno produžava agoniju. Upravo smo doneli novi Zakon o stečaju koji kaže da se za preduzeće koje je u blokadi duže od 3 godine automatski pokreće stečaj. I dan pre nego što je ta odredba stupila na snagu, država je brže bolje pokrenula restrukturiranje po Zakonu o privatizaciju za veći broj naših društvenih "giganata" koji su u toj situaciji. Oglasi izašli u novinama. I time su sprečili stečaj.

Nema ni znanja ni političke volje. Ima samo vreme i strah od gledanja ekonomskoj istini u oči i strah od političkih posledica obaveštavanja građana o istoj.  A koliko smo štete napravili time što smo ovoliko čekali, o tome niko ne vodi računa. Mi još uvek izgleda volimo da čekamo. Neka je "naše", pa makar i propalo.

 



Komentari (85)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

loader loader 00:30 06.04.2010

Glava u retro-stečaju

JAT je zreo za stečaj.


A neki dan... letesmo istim, od vazdušne taćke A, do vazdušne tačke B !!
Brrrrr...!!!
Filip Mladenović Filip Mladenović 02:03 06.04.2010

A tek CRVENA ZVEZDA!!!

Uz pitanje "A šta to JAT ima od imovine?", podsećam i na izjavu savetnika Predsednika Republike Nebojše Krstića u emisiji "Utisak nedelje", da se mora pomoći i košarkaškom klubu "Crvena zvezda" da ne propadne. Zašto!? Pa da bi drugi košarkaški klub "Partizan", koji takodje kuburi sa finansijama, imao "zdravu konkurenciju"! Pa odakle će se to pomoći!? Opet iz budžeta!?
Kada će u Srbiji prevladati političari sa sve savetnicima koji će promovisati državu kao kreatora poslovnog ambijenta, a ne kao poslodavca!?
filantrop filantrop 05:08 06.04.2010

?

jel moze jat da se transformise u low cost?
filantrop filantrop 23:45 06.04.2010

Re: ?

filantrop
jel moze jat da se transformise u low cost?

auuu
izgleda da sam zestoko odvalio..cim niko ni da mi odgovori

a ja mislio,
mozda pre stecaja treba probati kao low cost.
krkar krkar 10:54 07.04.2010

Re: ?

filantrop
filantrop
jel moze jat da se transformise u low cost?

auuu
izgleda da sam zestoko odvalio..cim niko ni da mi odgovori

a ja mislio,
mozda pre stecaja treba probati kao low cost.


NE MOŽE se JAT transformisati u low-cost jer su to dve potpuno različite filozofije i organizacija preduzeća i organizacija rada u svakom segmentu su suštinski različite. Nema na svetu uspešnog primera transformacije (bivšeg) državnog prevoznika u low-cost.

Zahtev da JAT postane low-cost je otprilike kao kad bi rekao trula mi karoserija na stojadinu, sad ćemo da isečemo karoseriju i skratimo ga za dva točka i napravimo od njega moped.

Low-cost kompanije počinju od toga gde se i kako može uštedeti pa prema tom planu i postavljaju tehnologiju i organizaciju. One nikada ne zapošljavaju čistačice za avione (ili ne uzimaju podizvođače) nego stjuardese čiste avione na destinaciji. Struktura prodaje karata prilagođena je tehnologiji, prateće službe takođe. Low-cost organizuje tehničku službu prema zahtevima linijskog saobraćaja, firme kao JAT su uklesale u kamen "kako se servisiraju avioni" i ne može da im uđe u mozak da to može da se menja. Ne tehnički standardi nego organizacija.

Suština problema bilo koje kompanije na mestu JAT-a (dakle ne samo JAT-a koji je još i loše organizovan i loše vođen i pun neradnika, svastika, izmišljenih radnih mesta itd) je loša struktura linija. U avio-saobraćaju pare se danas zarađuju teško i te koje se zarade zarađuju se na:
- dugolinijskom saobraćaju (posebno biznis i prva klasa)
- visokofrekventnim letovima na šatl linijama
- dodatnim uslugama

JAT nema ni prvo, ni drugo, ni treće. DC-10 su se morale prodati jer ne zadovoljavaju standarde i njima više ne može da se leti. Zamenski avion košta oko 300 miliona € - a jedan je nedovoljan, minimum je 2. Šatl linija nema. I to je to.

Primer: JAT je najsličniji Malevu. Otkako je Malev prodao B767 i ne leti više preko okeana sve je krpljenje i sve dublje tone. Džaba gomila destinacija kad ni jedna nije suštinski profitabilna. Ili Alitalia, opet u mnogočemu slična JAT-u samo mnogo veća. Ona živi godinama od šatla Rim-Milano (preko 30 parova polazaka dnevno) i domaćih linija, na interkontinentalnom gubi i svako malo menja partnere i sisa državu.

JAT nema šta da ponudi. Tehnički i tehnološki je bezvredan, nema vredne linije, tržište, slotove, tradiciju, pristup limitiranim tržištima/destinacijama, know-how, potencijalno tržište... Nema ništa.
talicni talicni 05:48 06.04.2010

Rupa bez dna

Prema dostupnim podacima nacionalna aviokompanija prošlu godinu završila je zvanično sa dugom od 25 miliona evra. Na toj listi poverilaca nema države kojoj „Jat” duguje 8,36 miliona evra. Takođe, vlada je „Jatu” dala garancije za kredite od 40 miliona evra za osposobljavanje flote. Posle najave da će država preuzeti dugovanja i izabrati strateškog partnera, pitanje je da li ove garancije i dalje važe.


Sposobno rukovodstvo nema sta.

JAT je zreo za stečaj.


I prezreo.
draft.dodger draft.dodger 05:52 06.04.2010

Nekome zlatno jaje, nekome mućak...


Šta je starije, JAT ili STEČAJ?
Doctor Wu Doctor Wu 07:02 06.04.2010

Dobro, treba biti fer pa

reci da se nedavno nacionalizovao i Malev, pa Al Italija, BA je u strasnim gubicima i pitanje je da li ce preziveti ovu krizu, velike americke gigante koji su bankrotirali i kubure vec decenijama sa gubicama je skoro nemoguce prebrojati (United, Pan Am, American Airlines)... Jednostavno, avio-industrija je skup biznis i istorijski je avio transport (kao i drugi oblici transporta, uostalom) svugde u svetu preziveo gotovo iskljucivo kroz drzavnu podrsku. Jako je malo avio kompanija koje su na duze vreme pravile profit (Southwest Airlines u USA i gotovo iskljucivo oni koji su pratili njen biznis model). Razlog je jednostavan: kapitalni i operativni troskovi avio prevoza su ogromni (treba placati ne samo avione, nego rezervne delove, gorivo, skupu radnu snagu, aerodromske takse...) a prihod se ostvaruje na trzistu, iskljucivo od prodaje karata.

Negde sam citao da je ekonomska cena avionskog transporta oko 10-20% niza u odnosu na putni i zeleznicki saobraca i da iznosi negde oko 18 centi po putniku po predjenom kilometru (pkt). To bi znacilo da je puna ekonomska cena leta od Beograda do Londona, na primer, negde oko 360$ (£240). Ni JAT ni BA trenutno zbog uslova koji trenutno vladaju na trzistu ne mogu da naplate ovu cenu (cini mi se da je cena negde oko £150). Ko pokriva troskove? U slucaju JATa drzava odnosno, u slucaju, BA kreditori (iako se ovo drugo ubrzano blizi kraju). To je cena koju moderna drustva placaju da bi imali avionski saobracaj. Ako je za neku utehu cena putnickog transporta je mnogo veca i iznosi oko 22 centa po pkt (tu se uracunava i ukupna cena putne infrastrukture, i prosecna cena nafte, i amortizacija vozila i troskovi uticaja na prirodnu okolinu i jos hiljadu stvari).

Putna, avio i svaka druga transportna infrastruktura zahteva izuzetno velika ulaganja (i za gradnju i za odrzavanje) i od nje se ne moze ocekivati da bude direktno profitabilna na trzistu (kao sto i nije). Naravno da je JAT neophodno reformisati, naciniti efikasnijim, ali treba biti realan i objektivan i reci da prevoz robe, ljudi i energije zahteva neuporedivo robusniju (pa, prema tome, i skuplju) infrastrukturu od one koja je potrebna za prenosenje SMS-ova i emailova.
babmilos babmilos 08:24 06.04.2010

Re: Dobro, treba biti fer pa

skup biznis-ekonomska kriza-kapitalni i operativni troskovi avio prevoza su ogromni-prihod se ostvaruje na trzistu, iskljucivo od prodaje karata, kako da ne. trice i kučine. kako ništa od toga ne važi kad se dele bonusi? kolika im je plata, direktorima jata i ba? jat kupuje nova kola a napravi 70 miliona evra duga za godinu! lopovska banda.
Saša Radulović Saša Radulović 08:41 06.04.2010

Re: Dobro, treba biti fer pa

Avio industrija prolazi kroz drugu veliku krizu u poslednjih deset godina. Svuda u svetu. Mnoge od kompanija koje pominješ su prošle kroz stečaj. I sve imaju iste probleme: od ogromnog troška zaposlenih i njihovih sindikata koji seku granu na kojoj sede, velike cene goriva, velikog rasta aerodromskih taksi itd. Sve to jesu objektivne okolnosti. Rešenja su našle low cost kompanije.

Pitanje je: šta radimo mi poreski obevznici na ovom tržištu? Odakle nam ideja da će politički postavljeni kadrovi ikada naći prava rešenja za ovo tržište? I na kakvo to čudo čekamo poslednjih 5 godina?

muaddib92 muaddib92 21:36 06.04.2010

После ЈАТ-а, потоп

Радим на аеродрому, који је јавно предузеће као и ЈАТ, али за разлику од њега - профитабилно је и издваја добар део добити у буџет. Аеродром је још пре 5 година у неколико наврата смањивао број запослених путем добровољних стимулативних отпремнина, издвајао неке сегменте у зависна предузећа и на више других начина смањивао трошкове пословања (нпр., запослени аеродрома на посао долазе сопственим превозом, или дрљавом 72-војком, док се ЈАТ-овци и данас башкаре у 5-6 изнајмљених луксузних Ластиних аутобуса).
Да не улазим у нивое зарада, знам само да су аеродромске зараде запослених уназад пар година под стриктном контролом надлежних министарстава и да поодавно нису тајне: запослени са средњом школом на аеродрому и даље има 35000 динара, што је двоструко више него запослени у Макси дисконту: пише ли ико о зарадама у Макси дисконту, или пак о далеко већим зарадама ЈАТ-оваца са истим степеном стручне спреме?
Аеродромске таксе нису трошак ЈАТ-а, већ приход аеродрома по основу пружања услуге прихвата и отпреме и сносе их путници - друга је ствар то што ЈАТ ову таксу наплаћује од путника кроз своју карту, а не преноси их аеродрому, те се његов дуг према аеродрому константно увећава.
На ову тему би се могло надугачко и са пуно чињеница, ама суштина је у томе да су оба предузећа у стопостотном власништву државе, која је све то широко толерисала све до скора, када је одједном дозволила, верујем невољно, летове великом броју страних авио компанија.
ЈАТ је држава канда пустила низ воду и не може се дневно пребројати број отказаних летова или пак замена најављених ваздухоплова другим за конкретни лет - из техничких разлога. Срећа је за путнике у томе што се и даље веома води рачуна о техничкој исправности - док се води.
Да не бих паметовао даље, ружна је прича..
Doctor Wu Doctor Wu 21:40 06.04.2010

Re: Dobro, treba biti fer pa

Rešenja su našle low cost kompanije.

Da, nasla su kad je nafta bila $35/barelu i kada su ih banke zasipale jeftinim kreditima. Kad je nafta skocila na $150/b pocelo je meskoljenje, a kad su banke stale sa kreditima pravi pomor low cost kompanija- opstale su samo one najvece. Low cost kompanije (tacnije, no frills kompanije jer njihove cene zapravo i nisu tako niske, ali je usluga zaista ogoljena do minimuma, nekad i do apsurda) su svoje profite dugovale srecnom sticaju okolnosti u kome su mali i ne retko vojni aerodromi sirom Evrope utrkivali sa smanjivanjem taksi ne bi li tako privukli turiste. To, medjutim, ne moze da traje dugo vremena jer podinvestiranje unistava infrastrukturu. Bilo je ovakvih talasa i naleta privatne inicijativa i tokom 70-tih (77. je moglo iz Londona za NY moglo da se leti i za $50) pa su brzo, posle 3 ili 4 godine pukli.

Postavljas pitanja koja niko ne osporava. Hocu samo da kazem da je mnogo lako sve pozatvarati i zamandaliti a meni se cini da je Srbiji ipak potreban neki avioprevoznik. Iskreno, ne znam koga cudi sto JAT nije bolji od ostatka drzave.
Saša Radulović Saša Radulović 23:15 06.04.2010

Re: Dobro, treba biti fer pa

Hocu samo da kazem da je mnogo lako sve pozatvarati i zamandaliti a meni se cini da je Srbiji ipak potreban neki avioprevoznik


Tu se ne slažemo. Ono što nema perspektivu treba zatvoriti. Višegodišnji pokušaji oživljavanja mrtvaca traju godinama sa katastrofalnim posledicama.
banat.hardkor banat.hardkor 03:42 08.04.2010

Re: Dobro, treba biti fer pa

Znaci, kad me ocepe nekih $1,100 (ili oko $750-800 jedan smer) za karticu od Toronta/Detroita do Beograda (via Pariz, Rim ili Frankfurt) -- dobro sam prosao?
Bonner Bonner 08:29 06.04.2010

JAT u stecaju

JAT bez interkontinentalnih letova nema gotovo nikakve sanse da se izbori sa konkurencijom, a za to mu je potrebna nova flota i naravno dozvole za letove pre svega za SAD! Vlada bi trebala na tome da radi pre nego sto krene u restrukturiranje i osnivanje novog preduzeca.

Beogradski Aerodrom ima kapacitete da postane centralni, interkontinentalni hub jugoistocne Evrope ali i na ostvarenju tog cilja mora da se lobira, radi.

Apropo Zeleznice, aerodroma i JAT-a, tuzno je i ruzno sto Aerodrom nema direktnu zeleznicku vezu sa gradom, a nedostaje nekih 3 km pruge da se izgradi od aerodroma do vec postojece pruge, pa bi kao sav normalan svet kad sletimo mogli za 2-3 € da sednemo u Beovoz i za 15-ak minuta stignemo do centra grada. Da ne pominjem prihod koji bi zeleznica i prazna gradska kasa od toga mogla da ima, milion i vec koliko putnika na aerodromu, pa da samo polovina putuje beovozom pa puta 2-3 €!!!

Ali avaj, mafijaski lobi aerodromskih taksista izgleda cini sve da do toga ne dodje a gradska i republicka vlast tolerise ono ruglo na aerodromu.

enzo_molinari enzo_molinari 19:29 07.04.2010

Re: JAT u stecaju

Nije stvar u interkontinentalnim letovima. Nema tu narocite zarade.Jat je do sada mogao nekoliko puta da obnovi letove za Usa, Kanadu, Australiju, problem je to sto Jat nema putnike za te destinacije. Nekada su Jugosloveni voleli da lete Jatom bez obzira na sve , sada nema ni Jugoslavije a i Srbi bi radije leteli Lufthansom nego Jatom. Aerodrom nema veze sa Jatom, a inace aerodromi mnogo bolje posluju od aviokompanija. Da bi postao HUB Surcin bi morao da ima najjeftinije gorivo, najjeftinije i najkvalitetnije usluge, da ima izuzetno jak Jat koji bi sakupljao putnike iz regiona i punio velike avione (svoje ili tudje) . Da bi Jat bio jak morao bi da se preorjentise na region da bude najjeftiniji i najkvalitetniji istovremeno , da ima nove male avione. A inace svi aerodromi u regionu bu da postanu HUB jugoistocne evrope pa niko to nije. Pored tog postoje alijanse u kojima nije Jat i koje medjusobno dele putnike, destinacije. Sad kad je usvojena politika otvorenog neba mocice svako da leti iz Nisa do Beograda ili Beograda i svih svetskih destinacija. Tu za nacionalnog prevozioca ima mesta samo ako se potpuno restruktuira, zaboravi proslost i nauci da zaradjuje na segmentima koje do sada nije ni primeecivao. Ako to ne uradi neka nestane. Sta bi falilo da se pojavi novi nacionalni prevozilac na trzistu koji se izbori sa svima i zauzme svoje mesto na nebu iznad Srbije.
banat.hardkor banat.hardkor 03:47 08.04.2010

Re: JAT u stecaju

Sleteh i izlazim kad umalo mi marva ne ote prtljag iz ruku! Jedan vuce torbu, drugi se u'vatio za ona kolica za kofere. Cigar u usta, smrde kao da se nisu nedeljama kupali, a rashodovani, ruinirani, "stojadin" stekce u pozadini. Malo je falilo da matori i ja napravimo Texas.
Bonner Bonner 16:26 08.04.2010

Re: JAT u stecaju

enzo_molinari
Nije stvar u interkontinentalnim letovima. Nema tu narocite zarade.Jat je do sada mogao nekoliko puta da obnovi letove za Usa, Kanadu, Australiju, problem je to sto Jat nema putnike za te destinacije. Nekada su Jugosloveni voleli da lete Jatom bez obzira na sve , sada nema ni Jugoslavije a i Srbi bi radije leteli Lufthansom nego Jatom. Aerodrom nema veze sa Jatom, a inace aerodromi mnogo bolje posluju od aviokompanija. Da bi postao HUB Surcin bi morao da ima najjeftinije gorivo, najjeftinije i najkvalitetnije usluge, da ima izuzetno jak Jat koji bi sakupljao putnike iz regiona i punio velike avione (svoje ili tudje) . Da bi Jat bio jak morao bi da se preorjentise na region da bude najjeftiniji i najkvalitetniji istovremeno , da ima nove male avione. A inace svi aerodromi u regionu bu da postanu HUB jugoistocne evrope pa niko to nije. Pored tog postoje alijanse u kojima nije Jat i koje medjusobno dele putnike, destinacije. Sad kad je usvojena politika otvorenog neba mocice svako da leti iz Nisa do Beograda ili Beograda i svih svetskih destinacija. Tu za nacionalnog prevozioca ima mesta samo ako se potpuno restruktuira, zaboravi proslost i nauci da zaradjuje na segmentima koje do sada nije ni primeecivao. Ako to ne uradi neka nestane. Sta bi falilo da se pojavi novi nacionalni prevozilac na trzistu koji se izbori sa svima i zauzme svoje mesto na nebu iznad Srbije.


Naravno, upravo tako.

mrdax mrdax 08:51 06.04.2010

Jad(t)

Nama se izgleda vise isplati da iznajmimo komplet aerodrom sa avionima nego da 'odrzavamo' ovaj nas. Kada se ovo svede na situacije iz obicnog zivota ovo mu dodje kao da svaki dan bacamo pare u bunar da bi nam dao vode, pri tom sve srecni sto jos nije presuio.
Ali pak ljudi , nema smisla zatvarati 'nase' firme, bolje da placamo godinama i Zastavu i Jat i sve ostale 'gigante' da ne daj boze neko ne vidi da smo propali.
Predlazem da se napravi neki internet brojac koji bi slikovito ljudima prikazivao koliko para bacamo svakog trenutka a sa strane da stoji sta mozemo sve da kupimo za taj isti novac.Ja bih ga napravio kada bih znao ali na zalost ne znam
dragannalovic dragannalovic 09:05 06.04.2010

Burazerska privatizacija

Jedan od glavnih razloga jako loših rezultata privatizacije je što smo u nju ušli bez da smo za svako preduzeće znali: šta mu je imovina, koliko je vredna i kolika su tačno dugovanja. Prvi korak je morao biti izbor upravnog odbora svih tih preduzeća kao zastupnika kapitala, izbor direktora, najbolje na konkursu sa obaveznim planom daljeg poslovanja, i prvim zadatkom: popis imovine i dugovanja. Tačan. Sa sve kamatama.


Privatizacija je sprovedena sa predumišljajem i sa jednim ciljem: da bi se na legitiman način izvršila pljačka preduzeća. Svako ko je pokušao to da spreči odmah je i uklonjen kao što je bio slučaj sa Brankom Pavlovićem. Opljačkani novac je otišao u džepove povlašćenih pojedinaca, nekadašnjih Miloševićevih poslušnika i slugu kao i bivših i sadašnjih funkcionera uglavnom iz vladajućeg DS i njihovih koalicionih partnera. Jedina dobra stvar kada je u pitanju Jat je ta što dosada nije privativizovan na takav kriminalan način. Posledice ovakve pljačkaške privatizacije su nesagledive i sasvim sam siguran da ni mnogo razvijenije zemlje od Srbije to ne bi mogle da podnesu i dok se ne uradi kompletna revizija svih privatizacija i svi počinioci ne budu izvedeni pred lice pravde i adekvatno kažnjeni, po mom dubokom uverenju, skoro da i nemamo nikakve mogućnosti za dalji razvoj i napredak.
Bonner Bonner 09:24 06.04.2010

Re: Burazerska privatizacija

dragannalovic

... dok se ne uradi kompletna revizija svih privatizacija i svi počinioci ne budu izvedeni pred lice pravde i adekvatno kažnjeni, po mom dubokom uverenju, skoro da i nemamo nikakve mogućnosti za dalji razvoj i napredak.


To izgleda kao cekanje Godoa. Korupcija nije strana ni razvijenim drzavama i privredama (primera bezbroj, poslednji veci Daimler), videli smo kako to funkcionise i kod ovog bankarskog kraha, toga ce uvek da bude.

Ono sto nas vec dugo unistava je to cekanje na to nekakvo "prociscenje", stalno se ceka neki dan D nakon koga nista nece biti kao sto je bilo i nakon koga sledi potpuni red i uredjenost. Problem je sto u tom cekanju prodje zivot, nekima i bukvalno i sto se ne radi, ili je to opravdanje da se ne radi onako kako bi trebalo kao kad bi nastupio taj nekakav red i savrsenstvo.

dragannalovic dragannalovic 10:41 06.04.2010

Re: Burazerska privatizacija

To izgleda kao cekanje Godoa. Korupcija nije strana ni razvijenim drzavama i privredama (primera bezbroj, poslednji veci Daimler), videli smo kako to funkcionise i kod ovog bankarskog kraha, toga ce uvek da bude.

Ono sto nas vec dugo unistava je to cekanje na to nekakvo "prociscenje", stalno se ceka neki dan D nakon koga nista nece biti kao sto je bilo i nakon koga sledi potpuni red i uredjenost. Problem je sto u tom cekanju prodje zivot, nekima i bukvalno i sto se ne radi, ili je to opravdanje da se ne radi onako kako bi trebalo kao kad bi nastupio taj nekakav red i savrsenstvo


Da u pravu ste ali samo što se tiče Godoa. Čekali smo godinama da se uspostavi nova demokratska vlast , pa da nam stignu krediti, pa na Djelićevo privredno čudo koje je obećao takodje za par godina, pa da se obavi restruktuiranje privrede i privatizacija, pa da se završi tranzicija i za to vreme su lepo opljačkali sve što su mogli. Tajkuni nisu čekali, već su uvećali svoja bogatsva nekoliko stotina hiljada puta i postali vlasnici Srbije izmedju ostalog zahvaljujući takvoj privatizaciji. Da sada više nema šta da se čeka , gradjanima je sve gore i gore, privreda je uništena, glad na pomolu! Problem nisu oni koji ne znaju šta nam se desilo, njima to nikada ni neće biti jasno , problem su oni koji misle da nešto znaju ili oni koji su plaćeni da nam kreiraju neku drugu stvarnost gde svega ovoga nije ni bilo , samo što ne mogu da nam kreiraju i malo hleba da više ne gladujemo. Mi smo suviše mala zemlja za ovoliki broj tajkuna, tako da ne vidim nikakvu analogiju sa Dajmlerom , možda pre sa nekom Albanskom firmom , mada ni tamo nije toliki stepen korupcije. U pravu ste takodje da nas uništava čekanje ,zato bi trebalo nešto i preduzeti, naprimer izaći na ulice, a ne i dalje verovati kako će nas ti isti koji su nas dovde i doveli izvući odavde. Što se tiče savršenstva niko to ni ne očekuje ali ako hoćemo državu neki red mora da se uspostavi , makar da se uspostavi kontrola finansiranja stranaka i revizija javnih nabavki i omogući normalan rad agenciji za borbu protiv korupcije i uspostavi njezavisno sudstvo kao i revizija svih privatizacija.
Bonner Bonner 11:06 06.04.2010

Re: Burazerska privatizacija

dragannalovic

...Čekali smo godinama da se uspostavi nova demokratska vlast , pa da nam stignu krediti, pa na Djelićevo privredno čudo koje je obećao takodje za par godina, pa da se obavi restruktuiranje privrede i privatizacija, pa da se završi tranzicija i za to vreme su lepo opljačkali sve što su mogli.
...


Docice izbori, imacete mogucnost da zaokruzite neke druge, da ne izadjete, da glasacki listic ucinite nevazecim. Drzava postoji, 2000. je ponovo primljena u svetsku zajednicu, u grupi je zemalja koje vaze za demokratske (ma sta to znacilo), prihvatila je nekakva pravila igre, a ona izmedju ostalog ukljucuju i demokratske izbore.

dragannalovic

...
U pravu ste takodje da nas uništava čekanje ,zato bi trebalo nešto i preduzeti, naprimer izaći na ulice, a ne i dalje verovati kako će nas ti isti koji su nas dovde i doveli izvući odavde.
...


U vezi sa onim sto sam gore izneo izaci na ulice nije resenje, pogotovo ne najbolje. To znaci nestabilnost a u nestabilnu zemlju ne dolaze ni novac ni ljudi, ni investicije, jednom recju nista.

dragannalovic

...
Što se tiče savršenstva niko to ni ne očekuje ali ako hoćemo državu neki red mora da se uspostavi , makar da se uspostavi kontrola finansiranja stranaka i revizija javnih nabavki i omogući normalan rad agenciji za borbu protiv korupcije i uspostavi njezavisno sudstvo kao i revizija svih privatizacija.


Ja Vam gore pomenuh vec, tog magicnog dana D nema, on ne postoji niti ce bilo kada da dodje. U evropskim drzavama kojima stremimo vec postoji gomila tih instrumenata koje ovde pominjete pa ipak se desava korupcija i stranaka i vlade i tajkuni i sve ostalo i to ne malih razmera (primera mali milion, od skandala u Evropskoj komisiji, u Nemackoj npr. trenutno Liberalna partija dobila novac od hotelijera i progurala zakon po kom je stopa poreza za nocenja u hotelima smanjena sa 19 na 7%, bivsi Kancelar Kohl ni dan danas nece niti je otkrio ko su bili tajni finansijeri stranke za vreme njegove vladavine, nece da kaze, dzaba ti sud, dzaba pravna drzava, nece, moze mu se i kraj!). Dakle i posle uspostavljanja tih svih institucija i instrumenata bice korupcije i nereda, prema tome cekanje na to isto tako je cekanje na Godoa.

Apsolutne pravde na svetu nema, svet je takav kakav je, sa tim mora da se pre ili kasnije pomiri, da pojedinac menja ono sta moze i na sta moze da utice, to je ono sto je vazno da nauce deca, ali isto tako da nauce da se bore za promene jer oni su u tome uvek najinventivniji i najbolji!

dragannalovic dragannalovic 12:35 06.04.2010

Re: Burazerska privatizacija

Docice izbori, imacete mogucnost da zaokruzite neke druge, da ne izadjete, da glasacki listic ucinite nevazecim. Drzava postoji, 2000. je ponovo primljena u svetsku zajednicu, u grupi je zemalja koje vaze za demokratske (ma sta to znacilo), prihvatila je nekakva pravila igre, a ona izmedju ostalog ukljucuju i demokratske izbore.

Što se tiče izbora Sve se čini da nijedna nova stranka ne može da se uključi , zašto su podigli uslov na 10000 potpisa, one stranke koje nemaju podršku ionako će same otpasti
Sami sebi upadate u reč, kažete da čekamo Godoa a onda tvrdite da treba da izgubimo još dve godine da čekamo izbore na kojima skoro i da nemamo za koga da glasamo, ili da ostvarimo neki pomak tako što ćemo poništiti listić
U vezi sa onim sto sam gore izneo izaci na ulice nije resenje, pogotovo ne najbolje. To znaci nestabilnost a u nestabilnu zemlju ne dolaze ni novac ni ljudi, ni investicije, jednom recju nista.

Toga se naročito boje oni koji su se najviše i nakrali a takve iste tvrdnje su mogle da se čuju i za vreme Miloševića. Investicije ne dolaze upravo zato što je visok stepen korupcije i pravna nestabilnost. U Srbiji nisu svi lopovi ima i poštenih ljudi, samo su obespravljeni i marginalizovani.
Ja Vam gore pomenuh vec, tog magicnog dana D nema, on ne postoji niti ce bilo kada da dodje. U evropskim drzavama kojima stremimo vec postoji gomila tih instrumenata koje ovde pominjete pa ipak se desava korupcija i stranaka i vlade i tajkuni i sve ostalo i to ne malih razmera (primera mali milion, od skandala u Evropskoj komisiji, u Nemackoj npr. trenutno Liberalna partija dobila novac od hotelijera i progurala zakon po kom je stopa poreza za nocenja u hotelima smanjena sa 19 na 7%, bivsi Kancelar Kohl ni dan danas nece niti je otkrio ko su bili tajni finansijeri stranke za vreme njegove vladavine, nece da kaze, dzaba ti sud, dzaba pravna drzava, nece, moze mu se i kraj!). Dakle i posle uspostavljanja tih svih institucija i instrumenata bice korupcije i nereda, prema tome cekanje na to isto tako je cekanje na Godoa.
Apsolutne pravde na svetu nema, svet je takav kakav je, sa tim mora da se pre ili kasnije pomiri, da pojedinac menja ono sta moze i na sta moze da utice, to je ono sto je vazno da nauce deca, ali isto tako da nauce da se bore za promene jer oni su u tome uvek najinventivniji i najbolji!

Za vas je magičan dan, dan D kada će u Srbiji da zaživi pravna država , kada budu funkcionisale institucije sistema i bude uvedena kontrola istih.
Niko ne traži apsolutnu pravdu , samo da se lopovi privedu pravdi a ko što rekoh mnogo smo mala zemlja za toliki broj tajkuna ali vi smatrate da im sva zlodela treba oprostiti zato što i u nekim zemljama razvijene demokratije ima slučajeva korupcije i što ne postoji apsolutna pravda. Slažem se pod uslovom da imamo pravni sistem i makar upola približan standard kao što je u tim zemljama. (mada ni tamo lopovi nisu amnestirani)Pošto toga nema a pošto te zemlje nisu imale privatizaciju po sistemu opljačkaj koliko ti drago , niti je njihov stepen korupcije i približan našem, ubedjen sam da je jedini način revizija privatizacije i oduzimanje sve imovine stečene krimnalom i korupcijom i da bez toga nema napretka!
Bonner Bonner 14:25 06.04.2010

Re: Burazerska privatizacija

dragannalovic

...Sami sebi upadate u reč, kažete da čekamo Godoa a onda tvrdite da treba da izgubimo još dve godine da čekamo izbore na kojima skoro i da nemamo za koga da glasamo, ili da ostvarimo neki pomak tako što ćemo poništiti listić.
...


Ne upadam sam sebi u rec. Kazem Vam da svaki pojedinac treba da radi i da se brine za sopstvenu egzistenciju ne cekajuci od drzave gotovo nista, posebno ne od vlasti, jer nijedna vlast nece nista radikalno promeniti delimicno i iz razloga sto je u tome ogranicena.

dragannalovic

...Toga se naročito boje oni koji su se najviše i nakrali a takve iste tvrdnje su mogle da se čuju i za vreme Miloševića. Investicije ne dolaze upravo zato što je visok stepen korupcije i pravna nestabilnost.
...


Ne verujem da se ti sto su se nakrali icega boje, oni ce u slucaju nuzde vec nekako da se snadju po Londonima, Svajcarskoj ili u najgorem slucaju u Moskvi!

Mislite Daimler nece da dodje u Srbiju zbog korupcije na koju bas nesto i nisu imuni? Investitori ne dolaze u Srbiju gotovo iskljucivo zato sto nemaju interesa, trziste malo, kupovna moc slaba i to je donekle zacarani krug.

dragannalovic

...
Niko ne traži apsolutnu pravdu , samo da se lopovi privedu pravdi a ko što rekoh mnogo smo mala zemlja za toliki broj tajkuna ali vi smatrate da im sva zlodela treba oprostiti zato što i u nekim zemljama razvijene demokratije ima slučajeva korupcije i što ne postoji apsolutna pravda. Slažem se pod uslovom da imamo pravni sistem i makar upola približan standard kao što je u tim zemljama. (mada ni tamo lopovi nisu amnestirani)Pošto toga nema a pošto te zemlje nisu imale privatizaciju po sistemu opljačkaj koliko ti drago , niti je njihov stepen korupcije i približan našem, ubedjen sam da je jedini način revizija privatizacije i oduzimanje sve imovine stečene krimnalom i korupcijom i da bez toga nema napretka!



Pravo da Vam kazem ja uopste ne vidim u cemu bi trebao da bude poseban interes nekog prosecnog Srbina za proces privatizacije. Jel' prosecan Srbin ima uopste novca da kupi nesto od toga sto se privatizuje???

Sem toga veliki deo toga sto se nudi na privatizaciji ne vredi pisljiva boba, ili ne toliko da bi se dizala tolika prasina oko toga. Da vredi vec bi se nasli krupni igraci iz inostranstva i to pokupovali ali jednostavno nemaju i ne vide interes tj. profit, evo uzmite primer JAT-a, nijedna se kompanija nije javila na tender, veoma slicno je i sa ostalim preduzecima. Ta drustvena preduzeca su jedan veliki srot i to treba skinuti sa vrata drzave posto poto, sto pre a ko hoce da kupi nek nosi, ne verujem da ce se bilo ko ovajditi na tome. Vecina u Srbiji zamislja da kupiti neko preduzece znaci sve cetiri dici u vazduh i ispruziti se a ne pomislja da to zahteva ogroman rad i trud u kome moze mnogo da se izgubi.

Tajkuni u Srbiji se nisu posebno obogatili kupovinom drustvenih preduzeca, oni za njih uglavnom nisu ni bili zainteresovani, oni su se obogatili na osnovu monopola koji imaju ili su imali i slicnih stvari, pre svega za vreme 90.-ih ali zaista i zbog nezainteresovanosti stranih ulagaca za srpsko trziste koje nije dovoljno atraktivno za velike igrace sem par grana u koje su vec usli, duvansku industriju npr.

dragannalovic dragannalovic 21:51 06.04.2010

Re: Burazerska privatizacija

Ne upadam sam sebi u rec. Kazem Vam da svaki pojedinac treba da radi i da se brine za sopstvenu egzistenciju ne cekajuci od drzave gotovo nista, posebno ne od vlasti, jer nijedna vlast nece nista radikalno promeniti delimicno i iz razloga sto je u tome ogranicena.

Opet ste upali u reč, kažete da imamo mogučnost izbora, a koja je svrha onda izaći na izbore ako ništa ne treba očekivati od nove vlasti jer nijedna vlast nemože ništa bitnije da promeni.

Mislite Daimler nece da dodje u Srbiju zbog korupcije na koju bas nesto i nisu imuni? Investitori ne dolaze u Srbiju gotovo iskljucivo zato sto nemaju interesa, trziste malo, kupovna moc slaba i to je donekle zacarani krug.

Daimjler koliko znam širi tržište da bi nešto prodao a ne da bi investirao a firme koje žele da investiraju izbegavaju zemlje sa visokim stepenom korupcije i u kojima ne funkcioniše pravni sistem i ne vidim šta vam je tu toliko nejasno.
Pravo da Vam kazem ja uopste ne vidim u cemu bi trebao da bude poseban interes nekog prosecnog Srbina za proces privatizacije. Jel' prosecan Srbin ima uopste novca da kupi nesto od toga sto se privatizuje???

Sem toga veliki deo toga sto se nudi na privatizaciji ne vredi pisljiva boba, ili ne toliko da bi se dizala tolika prasina oko toga.

Ne znam da li ovo što ste napisali ozbiljno mislite ili se šalite. Ako nešto ne vredi ni pišljiva boba zašto bi neko uopšte trošio pare i vreme !Što se tiče interesa prosečnog Srbina, on je u tome da se upravo poništi ovakva pljačkaška privatizacija a ne da kupuje preduzeća!!!
Tajkuni u Srbiji se nisu posebno obogatili kupovinom drustvenih preduzeca, oni za njih uglavnom nisu ni bili zainteresovani, oni su se obogatili na osnovu monopola koji imaju ili su imali i slicnih stvari, pre svega za vreme 90.-ih ali zaista i zbog nezainteresovanosti stranih ulagaca za srpsko trziste koje nije dovoljno atraktivno za velike igrace sem par grana u koje su vec usli, duvansku industriju npr.
Sve što ste rekli je netačno i upravo odgovara onima koji su opljačkali sve što je moglo da se opljačka kupujući političare i finansirajući stranke, a svoja bogatsva su od 2000 godine uvećali i po nekoliko hiljada puta, što rekoste baš su zasukali rukave. Na samo jednoj privatizaciji su u trange frange kombinacijama zardjivali po nekoliko stotina miliona evra a ako ne verujete raspitajte se malo.
Bonner Bonner 12:26 07.04.2010

Re: Burazerska privatizacija

dragannalovic

Opet ste upali u reč, kažete da imamo mogučnost izbora, a koja je svrha onda izaći na izbore ako ništa ne treba očekivati od nove vlasti jer nijedna vlast nemože ništa bitnije da promeni.


Svrha je da smenite sa vlasti one za koje smatrate da ne zasluzuju da budu na vlasti, npr. i tako im onemogucite da i dalje rade ono sto rade. Ok?!

dragannalovic

... a firme koje žele da investiraju izbegavaju zemlje sa visokim stepenom korupcije i u kojima ne funkcioniše pravni sistem i ne vidim šta vam je tu toliko nejasno.


Ne samo da je nejasna ova konstrukcija, nego Vi ovime sebi upadate u rec. Dakle nasi politicari se bogate jer zaradjuju na privatizacijama (stavljaju sebi deo u dzep za namestene tendere i sl.) a izmedju ostalih ih korumpiraju i strane firme koje su dosle u zemlju, a one izbegavaju zemlje sa visokim stepenom korupcije, pa ne ide jedno sa drugim.

dragannalovic

Ako nešto ne vredi ni pišljiva boba zašto bi neko uopšte trošio pare i vreme!


Mozda zato sto ne zna sta ga ceka i sta to znaci.

dragannalovic

Što se tiče interesa prosečnog Srbina, on je u tome da se upravo poništi ovakva pljačkaška privatizacija a ne da kupuje preduzeća!!!


A onda sve u drustveno vlasnistvo, i moje i tvoje i nase a u stvari nicije, tu je onda profit zagarantovan.

dragannalovic

Sve što ste rekli je netačno i upravo odgovara onima koji su opljačkali sve što je moglo da se opljačka kupujući političare i finansirajući stranke, a svoja bogatsva su od 2000 godine uvećali i po nekoliko hiljada puta, što rekoste baš su zasukali rukave. Na samo jednoj privatizaciji su u trange frange kombinacijama zardjivali po nekoliko stotina miliona evra a ako ne verujete raspitajte se malo.


Da cuo sam o svemu, mnogo, od Dragana!

Nesto u toj celoj prici ipak ne stima, oni se obogatili, svake godine bogatiji, dakle ostvaruju profit, pa ko im to ostvaruje, sve oni sami i sve preko trange frange??? Odakle? Odakle novac koga niko nema???

background noise background noise 10:45 06.04.2010

Ovo je cini mi se malo jednostrano

Radnici onda tuže sopstveno preduzeće za zaostale zarade u periodu kada nisu radili, a i sporadično dolazili na posao (it's a lifestyle) , uz pomoć nekoliko alavih advokata koji se nađu za svako preduzeće i koji sebi nazidaju milionske advokatske troškove, pa pođu u izvršenje, pa počnu da prodaju opremu i nekretnine, i tako pojedu sami sebe. Bukvalno pojedu. Jer ta crkavica koju su navukli prodajom bagera ili magacina je dovoljna taman toliko da se prehrane.


Pa sta ako pojedu sami sebe, to znaci da radnici ne zele vise da budu deo tog preduzece koje je u mnogim slucajevima, znam za primere ali nema ih svrhe navoditi u medjuvremenu "privatizovani". I normalno je da tuze jer traze nesto sto je "njihov deo" ( OK, duhovti ce se setiti maratonaca ). Pa da, nesto u bescenje ode nekome ko ni luk jeo ni luk mirisao a radnici koji su ipak nesto doprinosili makar i nekad davno ostanu brez ista. Sad se tu otvara mucna i bizarna rasprava o svemu i svacemu, ko je i koliko radio, periodi u kojima se samo dolazilo na posao a nije radilo pa onda zasto se nije radilo, pa ko je kriv sto se radilo, pa jel bilo drzavno ili nije, pa ako nije ko je prodao privatniku i sa kojim pravom, pa ako je pordao cije je prodao jel'moje ili drzavno i tako ukrug.

Sve u svemu izbegavajte olako izrecene komentare na racun radnika koji tuze, niste bili u njihovoj kozi, nisam ni ja ali sa njima zivim i radim . . .

A o alavim advokatima . . . zasto su alavi advokati oni koji prihvate da rade za radnike koji tuze, molim vas? Pa ja znam i te advokate, i to jednog bas blisko, promasio si za 180 stepeni. Nemoj molim te da pocinjemo raspravu o tome koji su advokati alavi, mnogi preoplove sto su trazili jer vide od koga traze, neki se i odricu. Jedino su sudske takse neprihvatljivo visoke, sudstvo je alavo . . . i drzava . . .

Mani se onoga sto ne znas, a o ovome ocigledno bas nista ne znas . . .

Ostalo OK, slazem se
Saša Radulović Saša Radulović 11:09 06.04.2010

Re: Ovo je cini mi se malo jednostrano

Pa sta ako pojedu sami sebe


Samo da podvučem ovo.

I normalno je da tuze jer traze nesto sto je "njihov deo"


A i ovo. Preduzeće ne radi. Oni ne dolaze na posao, niti imaju posla. I imaju "svoj deo". Otmi koliko možeš.

Sa druge strane kriva je država što nije napravila sistem socijalne zaštite i što je omogućila ovakvo ponašanje. A i državni službenici se ponašaju po istom principu: otmi koliko možeš. Zato nam je i urušena država.

Kada nema posla, ide otkaz ili stečaj. Ne višegodišnja agonija gde se uvećavaju dugovi do nivoa gde više ništa nije ostalo.

zasto su alavi advokati oni koji prihvate da rade za radnike koji tuze, molim vas?


Zato što kreiraju propast radi lične dobiti i bez ikakvog razloga zidaju troškove koje onda naplaćuju uglavnom preko stečaja. Jer ne uspeju ni mali deo imovine da naplate kroz izvršne postupka.

Mani se onoga sto ne znas, a o ovome ocigledno bas nista ne znas . . .


Držite se pristojnosti. Neophodna je za razgovor. Ja bih mogao sad da vas pitam ko ste vi i ko vam je taj jedan prijatelj koga znate, i odakle vam hrabrost da na osnovu toga delite lekcije. Ali neću. Koliko ja znam i koliko vi znate, prosuđuju čitaoci teksta i vaših komentara na osnovu napisanog. Ne na osnovu uvreda.
background noise background noise 23:54 08.04.2010

Re: Ovo je cini mi se malo jednostrano

pre svega molim za izvinjenje sto sam presao na "ti", zao mi je sto sam Vas time uvredio/povredio, takodje veliko izvinjenje sto sam Vam "drzao" lekcije.

Nisam imao nameru ni da Vas uvredim ni da Vam drzim lekcije, najveci deo komunikacije na blogu je na "ti", vidim da ni Vama to ne smeta ukoliko se komentator slaze sa Vašim stavovima.

Što se drzanja lekcija tice, ne znam zasto se Vi osecate povlascenim u odnosu na one o kojima pisete. Zao mi ukoliko sam Vas povredio iznosenjem stavova koji su suprotni Vasim.

Drago mi je sto ste podvukli kljucne recenice, zao mi je sto ste sticem utisak propustili da razmislite o tome sta one znace.

Ja sam radio u dva preduzeca koja su radnici tuzili. Posto je moja finansijska situacija podnosljiva uzdrzao sam se od tuzbe. Znam ne jednog nego mnogo njih koji jesu tuzili, a znam i zasto.

Takodje mi je posebno zao sto sam Vas recenicom koja pocinje sa "Mani se . . ." ocigledno povredio, mislim da ste propustili da obratite paznju da je to jedan vid citata, oponasanja izrazavanja u fabrikama ( tuzenim ili ne ). Ni to nije posledica namere da drzie lekcije jer i nemam takvu nameru.

Na kraju, ako ste blog pisali sa ciljem da ne cujete suprotna misljenja, mozda da ga zakljucajte ga za komentare? Ako insistirate na "lepom vaspitanju" i etikeciji, da li onda treba da svoje stavove iznosite na blogu?

Pristojnost je nuzna za razgovor, slazem se, misao je bila nedovrsena, niste bili u preduzecima pa ne znate iz prve ruke, u ovom slucaje je to kljucno. Takodje, ovaj deo komentara se odnosio samo i iskljucivo na pasus koji sam citirao sto se iz sledece recenice "ostalo OK, slazem se" i vidi.

I da izrazim jos jedno zaljenje, ocigledno da ne razumete koliko ste ljudi uvredili tako bahatim pasusom, koliko Vas nisu dotakli zivoti onih koji jesu tuzili. Stereotip da su "dolazili na posao" a nista nisu radili se polako rretvara u predrasudu, oni koji znaju da je to bio izuzetak a ne pravilo sticajem okolnosti nisu na blogu pa Vam ne mogu odgovoriti a Vi sa njima ionako nemate prilika da komunicirate. A kako ne govore iskljucivo Vasim pristojnim jezikom, pitam se da li bi se udostojili da ih razumete ili bi u nedostatku odgovarajuce forme ostali nezainteresovani za sadrzaj.

Evo umesto da trazim "da se manes onoga sto ne znas" ja Vas molim da jos jednom razmislite, mozda i da se bolje raspitate. Meni je svejedno sta ce citaoci Vaseg posta misliti, ja sam komenatr uputio Vama.

Sto se advokata tice, nista oni ne kreiraju, slucajevi postoje nezavisno od njihove volje, oni su tu da servisiraju potrebe i upravo to i rade. A sto to ima posledice u vidu radikalizacije pojave . . . pa sta ocekujete?

Eto ja sam ostavio utisak nepristojnog. O, kako se gorko kajem. Vi ste ostavili utisak nadmenosti i sklonosti da olako sudite. Ili je trebalo da se uzdrzim utiska? Ili da ga precutim?

Molim Vas za razumevanje, ali ne razumevanje mene, razumevanje za druge. Zasto? Zato sto ovaj za mene tako sporni pasus govosi samo o posledicama. Kad bolje razmislim, bolje da nije ni napisan, o uzrocima bi se slozili ali nam je nepodnosljivo da po ko zna koji put naklapamo o istorijskim elementarnim nepogodama, opstoj krivici, valdavini gluposti i neznanja . . .
escherichije_colic escherichije_colic 10:53 06.04.2010

JAT

šta je JAT?

oJužani vojni sukob
baroniknez baroniknez 11:12 06.04.2010

...

Radulovicu, slazem se sa onim sto ste napisali, ali sa jednim ne - zasto mislite da je lose da ljudi naplacuju svoje usluge po zakonu, posteno rade i slobodno od drzave? Zaista nema razloga da bude drugacije

A JAT? JAT je bolesan.


polazim od sledecih pretpostavki: JAT ima monopol kada je u pitanju letenje, imaju kakvu - takvu tradiciju, danas iz Srbije moze da se leti nacelno gde god hocete, drzava cak pomaze JAT. Kako je onda moguce da posluju sa gubitkom iako imaju uslove i povlastice da makar budu na nuli!?!?!?!
Saša Radulović Saša Radulović 12:50 06.04.2010

Re: ...

zasto mislite da je lose da ljudi naplacuju svoje usluge po zakonu


Za koga ja to tako mislim?

Ako mislite na radnike koji niti rade, niti imaju šta da rade, niti dolaze na posao, a i kada dođu, dođu od 10 do 12, pročitaju novine, popiju kafu, pa i nešto žešće, baš kao na Železnici, rade i na crno i onda tuže za plate, onda zaista mislim da to nije ni moralno ni u redu na bilo koji način. Istina niko ih nije otpustio jer niti taj neko vodi računa (jer mu haos odgovara), niti sme da ih otpusti (protesti) niti može (Zakon o radu).

I tako se nazidaju dugovi za nerad, milioni evra i traži se od države da im da da rade. Država da da da rade. I dok im država ne da da rade, valjda je dužna to, mislim svi mi poreski obevznici smo dužni njima da damo nešto da rade i platu za to, oni cirkaju to što imaju. Vide svi se grebu, državni službenici se grebu, političari se namiruju, što su oni najgori na svetu. Otmi koliko možeš. Takvo vreme došlo.

Ili možda mislite na alave advokate (ne sve advokate, samo alave) koji od svih načina utvrđenja duga odaberu onaj najskuplji i najbolji po njih, pa se naplaćuju iz stečaja. Pa onda malo zastupaju radnike, malo samo preduzeće, malo poverioce i grebu se na svakom koraku.
inco inco 04:32 07.04.2010

Re: ...

... a kad im i drzava nadje sta da rade, onda ne valja jerbo treba da se radi, da se na vreme dolazi i odlazi s posla, da se zna kad je pauza za rucak a kad se radi, i, zamisli molim te, ne smeju u halama da zapale cigaretu... Da citiram jednog od tih vrlih (ne)radnika: pa to je neizdrzivo!

Videti pod: FIAT.
tom tom 14:31 06.04.2010

Bravo Saša

Tekst je odličan i pogadja pravo u srce problema. Zakon o stečaju koji se ne primenjuje i Zakon o radu koji se primenjuje u svim mogućim detaljima, su dva ogromna kamena oko vrata srpske privrede. Najjače svetske privrede imaju najveći obrt radne snage, i najbrže stečajeve i izvršenja. Nije stvar u sigurnosti radnog mesta nego u njegovoj nesigurnosti. Nažalost, naš koncept "guranja problema pod tepih" ne daje rezultate... Tepih nam je eksplodirao
milisav68 milisav68 18:49 06.04.2010

Re: Bravo Saša

Zakon o stečaju koji se ne primenjuje i Zakon o radu koji se primenjuje u svim mogućim detaljima,

I još mnogi zakoni.....dzabe priča o ekonomiji kad se ne poštuju zakoni.
drazenlovric drazenlovric 14:40 06.04.2010

A BIP?

Ajde da otvorimo pitanje raskida ugovora izmedju Srbije i Konzorcijuma Alita i United Nordic Bev, raskid ugovora spašava firmu od stečaja jer su experti sa Baltika zglajzali, obezvredili preduzeće, i šta sad?
tom tom 14:44 06.04.2010

Re: A BIP?

raskid ugovora spašava firmu od stečaja

Uglavnom retko šta spašava firmu od stečaja zato je najbolje da odmah ide u stečaj.
Nije mi poznat slučaj BIP-a ali pretpostavljam da je propao na isti način kao i svi drugi - ogroman višak radnika, nerad, neodgovoran menadžment i kradja....?
cajtnot cajtnot 14:48 06.04.2010

corax

drazenlovric drazenlovric 14:53 06.04.2010

Re: A BIP?

tom
raskid ugovora spašava firmu od stečaja

Uglavnom retko šta spašava firmu od stečaja zato je najbolje da odmah ide u stečaj.
Nije mi poznat slučaj BIP-a ali pretpostavljam da je propao na isti način kao i svi drugi - ogroman višak radnika, nerad, neodgovoran menadžment i kradja....?


Pa, nije propao, samo je u blokadi oko godinu i po, o 300-600 miliona din. blokade, proizvodni kapacitet 300.000 hl piva, a mogu da ga dupliraju, što bi bilo oko 7 mlrd prihoda od piva godišnje, uz adekvatno tržišno učešće. Pivo i nije toliko djubre, najkonkurentnije je sa cenom, no to i dalje nema veza sa (ne)uspehom preduzeća.

Konzorcijum je kupio 52% akcija u julu 2007. po 4,5 eur po akciji odnosno nekih 18 miliona eur uz obavezu otkupa ostatka akcija od malih deoničara u roku od dve godine i odredjena investiciona ulaganja u roku od tri godine od potpisivanja ugovora.

Ama baš ništa nisu uradili, i izbačeni su pravovremeno iz igre od strane agencije. Koji je njihov motiv bio da ulaze u ovu priču, posebno kad se zna da konzorcijum čak i nije neki proizvodjač piva već više prepakivač i distributer!
Kraja Kraja 18:40 06.04.2010

...kao i obicno...

...kod vas se kola uvek lome na radnicima koji ne rade, a zahtevaju plate, dok politicare i kompletan menadzment koji oni postavljaju samo "blagonaklono" karate....

...radnicima treba dati posao ili ih otpustiti kao nepotrebne...nije njihova krivica sto posla nemaju...nesposobni menadzment (kristo & co, and svi ostali pre i posle, izuzetak je ubijen pred svojom kucom) nema problem sa milionskim zaradama i bonusima, pravdajuci to ostvarenim rezultatima...ko je procenjivao njihove rezultate, oni koji su ih tu postavili ili neka od onih prevarantskih oditorskih kuca koji izvestaje pravi prema zeljama slusalaca...recimo ernst i jang, koji su, gle slucaja, radili i NIS i JAT i procenu ulaganja na balkan i jos kojesta ovde...

...koliko se secam, jat tehnika je bila profitabilna i licencirana i sposobna za svoj posao, ali je velja kopao rukama i nogama dok je nije odvojio, koja je svrha toga bila, da jat danas remontuje motore u nemackoj..?????

...nismo zaboravili ni nekoliko letelica koje su na lizing radile po africkim i drugim zemljama, recimo makedonija, gde dugovi nisu naplaceni, sigurno ne krivicom radnika...

...svakako ne ocekujem da jat bude iole konkurentan u godinama kad propadaju firme u ciji klozet moze da stane kompletna flota jata, ali ocekujem da se drasticno kaznjava menadzment koji je u ime politicara MUZAO javna preduzeca do krvi, da se preispita svaki ugovor, ne samo oni do pet godina, jer mi moramo da znamo IMENA ljudi koji su potpisivali te uglavnmom stetne ugovore bez obzira na njihovu starost...

...najlakse je oterati firmu u stecaj, mozemo tako da zatvorimo 9/10 srbije, da ostpustimo jos pola miliona radnika i da pocnemo da uvozimo sve, sto je i cilj ovakve privatizacije...postajemo zavisni od necije volje da nam proda vakcinu (torlak unisten), da nas preveze (jat u stecaju), da nas hrani (veliki poljoprivredni i prehrambeni sistemi rastureni), da nam da kredit po enormnim kamatama (ubijene nacionalne banke koje nisu bile za stecaj) etc....

...po vama su i dalje krivi radnici koji nece da rade za 15.000 din i penzioneri, koje cudom niste pomenuli ovog puta....
Saša Radulović Saša Radulović 21:02 06.04.2010

Re: ...kao i obicno...

... čitate selektivno i izvlačite pogrešne zaključke, implicirate stvari koje ne mislim niti sam rekao. Ali znate vi već šta ja mislim. Verovatno bolje od mene.

Nije lako oterati firme u stečaj, nego potrebno. Nama potrebno. Stečaj je najbolji način prevazilaženja agonije. U 95% slučajeva.

Otpuštanje viška radnika je apsolutno neophodno za preživaljavanje. Cele države.

Reforma penzionog sistema i povezano pitanje reforme poreskog sistema je pitanje opstanka.

U redu je ako ovo ne razumete. Ili se ne slažete i ponudite bolje rešenje. Ekonomski utemeljeno. Ali nije u redu da spočitavate loše namere bilo kome ko vam pokušava ukazati da je car go. U ovom slučaju, vaš način razmišljanja je car. I verovatno vaš car to radi iz naboljih namera. Na žalost, go je.
Kraja Kraja 22:15 06.04.2010

Re: ...nisam ekonomista...

...i ne mogu da ponudim nikakvo resenje...
...ali, na sve sto sam napisao, odgovorili ste jednom recenicom u kojoj odgovora nema...

...jos u prethodnom blogu sam vas upozorio da sa ovom vladom ni jednu kozu necete zivu prevesti na drugu obalu...

...ko ce biti odgovoran ako ni jedna avio kompanija ne bude smatrala da smo mi trziste za nju...sta ako u beograd bude sletalo 3 aviona nedeljno...sta ako zbog nerentabilnosti linije karta za minhen bude kostala 500€, take it or leave it...
...vi ste se za prodaju telekoma pozivali na svoj "osecaj", pitao sam vas sta cemo raditi ako vas osecaj prevari...?

...uporno ponavljate da nas skupo kostaju penzioneri, a mi nemamo pojma gde su budzetske pare odlazile 10 godina, ne znamo ni danas...

...uostalom, kad otpustite to sto se otpustiti mora, kad zatvorite, likvidirate, oterate u stecaj preostala preduzeca, kazite mi ko ce puniti vas drzavni budzet i OD CEGA...????...da li od akciza na benzin koje ce biti 70% u ceni benzina od 6€....?

...ja sam laik za ekonomiju, no gledao sam proteklih godina kako su se experti izlupetali i izpromasivali i izgresili, predpostavljate, uvek na stetu drzava...how convenient...
Saša Radulović Saša Radulović 23:25 06.04.2010

Re: ...nisam ekonomista...

ja sam laik za ekonomiju


Onda treba da pitate. Postoje neke ekonomske zakonitosti koje se moraju poštovati.

...uostalom, kad otpustite to sto se otpustiti mora, kad zatvorite, likvidirate, oterate u stecaj preostala preduzeca, kazite mi ko ce puniti vas drzavni budzet i OD CEGA...????...da li od akciza na benzin koje ce biti 70% u ceni benzina od 6€....?


Niko nigde nije rekao da treba sve otpustiti. Ali sve što proizvodi gubitke i što se ne može reorganizovati treba zatvoriti. I sve viškove u javnim preduzećima takođe treba otpustiti. Ta preduzeća ne pune ništa, posebno ne budžet. Višak zaposlenih ne stvara novu vrednost. Ovo bi morali razumeti. Bez njih može biti samo bolje, nikako gore. Nije vam potrebna ekonomska računica za ovo. Dovoljan je zdrav razum.

Umesto da gura socijalnu politiku u privredu, u javna preduzeća, u propala društvena preduzeća, u održavanju viška zaposlenih, država treba da oslobodi privredu socijalne politike i da je država vodi sama. Sav višak treba otpustiti. Sve propale firme treba zatvoriti. Svaki dan čekanja košta sve građane jako mnogo.

Ekonomska katastrofa koju vidite oko sebe je posledica odlaganja reformi. Posledica odlaganja zatvaranja propalih firmi. Posledica održavanja 30% viška zaposlenih u javnim preduzećima. Posledica nereformisanog penzionog sistema. Posledica iskrivljenog poreskog sistema.

Akcize na bezin treba da budu visoke.
Kraja Kraja 00:13 07.04.2010

Re: ...Akcize na bezin treba da budu ...

...visoke....

...jos mi samo odgovorite ko ce da trosi taj benzin...za koga ce naftna industrija da ga proizvodi...kada planirate da se i ta grana zatvori zbog nerentabilnosti...

...u vasem ekonomskom svetu, po vodu i hleb cemo ici pesice preko neke granice 2x mesecno...ako budemo mogli da platimo carinu na iste...

...hvala, toliko od mene...

ps...za ovih 55 godina sam se nagledao ekonomista koji su propovedali jedno, a ulazeci u vladu radili potpuno suprotno...labus predaje studentima ono sto nikada nije uradio dok je bio u vladi...hm, ekonomske zakonitosti....
inco inco 05:01 07.04.2010

Re: ...kao i obicno...

Kraja
...radnicima treba dati posao ili ih otpustiti kao nepotrebne...nije njihova krivica sto posla nemaju...


Ne treba nikome nista dati, narocito ne posao. Ako se nesto daje to je onda socijalna pomoc, a ne plata. Radnici treba da nadju posao na kome ce da rade, i time zarade (a ne da dobiju) platu. One koji to nece, ne umeju ili ne mogu (i procentualno je takav redosled, ovih potonjih ima najmanje, a ovih prvih ima tuste i tma) drzava moze direktno da sponzorise u skladu sa svojom socijalnom politikom, al' onda da se bar stvari nazivaju pravilnim imenom, tj. da je rec o socijalnoj pomoci a ne o plati i fiktivnom radnom mestu. Stavise, cak i to je jeftinije za drzavu nego da drzi `radnike` koji ne rade, jer oni i svojim neradom, pored nezaradjenih plata, trose resurse i stvaraju gubitke. Sto Sasa kaze, da se bar prizna da je car go!

I nemoj, molim te, o jadnim radnicima... Evo ovi iz Zastave kukase do nebesa da im se nadje posao, nadjosmo im posao i onda odjednom - lele, pa ne mozemo mi ovako da radimo... Poslodavac je krvnik, ne da nam da pusimo!
Kraja Kraja 10:22 07.04.2010

Re: ..procitao si nesto...

...sto ja nisam napisao...

...radnicima treba dati posao ili ih otpustiti kao nepotrebne...nije njihova krivica sto posla nemaju..


...mislio sam na radnike jata koji su u radnom odnosu a nemaju sta da rade i ne vidim sta je tu nejasno...a dok su u radnom odnosu imaju pravo na platu isto koliko i onaj NESPOSOBNI menadzer koji prima pola miliona za svoju nesposobnost - znaci nerad...
Saša Radulović Saša Radulović 23:10 07.04.2010

Re: ..procitao si nesto...

...mislio sam na radnike jata koji su u radnom odnosu a nemaju sta da rade i ne vidim sta je tu nejasno..


Sve je oko ove rečenice nejasno.

...u vasem ekonomskom svetu, po vodu i hleb cemo ici pesice preko neke granice 2x mesecno...ako budemo mogli da platimo carinu na iste...


Krajnje nekorektno i netačno. Ne razumete, kažete da ste laik, ne pitate, a konstantno konstatujete.

Hvala i vama i nemojte više. I ovoliko je previše.

krkar krkar 20:33 06.04.2010

20 godina crne rupe

Prvo je oslobađanje od viška radnika. To je, sviđalo se to nama ili ne, verovatno najveći uzrok rapidnog propadanja preduzeća.


I jeste i nije. Jeste na mnogim konkretnim primerima, ali suštinski nije to glavni uzrok nego samo vidljiva manifestacija uzroka.

Ova je država 20 godina bila u crnoj rupi, i za to je mnogo više sama kriva nego svi "spoljni krivci". 20 godina mimo sveta - to je ostavilo traga i stvorilo gotovo nepopravljivu situaciju.

pre nekoliko godina došao sam iz inostranstva da osnujem firmu od nule, za pare zapadnog gazde. Sticajem okolnosti i zakonskih propisa gazda je morao da podnese određene elaborate državi Srbiji i na osnovu njih uđe u posao. Savetnici za te eleborate bili su renomirani stručnjaci "najbolji koji postoje"... Kad sam došao i video sistematizaciju radnih mesta, odnose platnih razreda i tehnologiju rada koja bi iz tih elaborata proisticala, pozvao sam svog gazdu i pitao ga ko je to doneo i na osnovu čega i tražio dozvolu da radikalno menjam stvari. Mom gazdi je bilo bitno da ne probijem predviđeni budžet (čitaj: da ne plati više nego što je izračunao da mora da plati) a sistematizaciju i organiuaciju je prepustio meni. Ja sam sve te elaborate i trakalice jednostavno pocepao i sve napravio nanovo, od nule. Tek tako firma je mogla da posluje uspešno, u skladu sa savremenom tehnikom i tehnologijom rada. Ali ja sam imao sreću da sam kretao od nule, bukvalno na livadi.

Upravo u tome je problem JAT-a i zato ne verujem da je stečaj dovoljan. (Svakako da je stečaj bolji od ičega što država i paradržavni organi nude ali jednostavno nije dovoljan). Potrebna je likvidacija.

Sva stručna znanja unutar JAT-a (i gomile drugih firmi u stručnom položaju) jednostavno nisu dovolja da se premosti psihološka i organizaciona rupa od 20 godina. Drugim rečima, sve normalne firme u svakom segmentu poslovanja u tih 20 godina su se polako ali postojano razvijale u skladu sa novim tehnologijama, koncepcijama rada i principima poslovanja. Razni JAT-ovi 20 godina su bili okoštani, poslujući 1996. i 1999. i 2005. i 2010. kao da je 1990. Upravo zato nemoguće ih je sada na gurku
naterati da se promene i posluju tržišno jer one 20 godina nisu poslovale tržišno.

U konkretnom slučaju JAT-a dovoljno je pogledati organizaciju firme koja je danas navlas ista kao i pre 20 godina kada internet nije postojao i kada je bilo potrebno imati celu infrastrukturu za poslovanje sa agencijama gde je centralni buking bio baziran na teleksima a rezervacije na ABC-u. Tehnologija je sve to odavno izbacila, ljudi koji su več iskusni srednji menadžeri sa 10 godina iskustva u avio-kompanijama nikad nisu radili u sistemu sa teleksom i ABC-om a JAT do dana današnjeg nije ukinuo ni jedno radno mesto vezano za te tehnologije. Baš kao što i dalje misle da na svakom aerodromu na koji JAT sleće moraju da imaju svog Station Managera da potpiše prijem i otpremu aviona (uključujući i aerodrome na koje JAT sleće 2x nedeljno) a svuda iu svetu su to preuzele specijalizovane agencije. I tako dalje i tako dalje.

Ljudi, JAT ima svoju "izdavačku delatnost" (svuda u svetu inflight magazine izdaju specijalizovane kompanije), školu jezika (svuda u svetu za to se sa nekim potpisuje ugovor), radio-stanicu, hotel... Samo im još farma kamila fali.

Džaba stečaj. Prekasno i nedovoljno.
milisav68 milisav68 20:51 06.04.2010

Re: 20 godina crne rupe

Samo im još farma kamila fali.


Saša Radulović Saša Radulović 23:26 06.04.2010

Re: 20 godina crne rupe

Džaba stečaj. Prekasno i nedovoljno.


Nije prekasno. Stečaj je još uvek mnogo bolji od trenutnog stanja. Kamo sreće da smo tim pravcem krenuli pre 5 godina.
tom tom 07:45 07.04.2010

Re: 20 godina crne rupe

Upravo u tome je problem JAT-a i zato ne verujem da je stečaj dovoljan. (Svakako da je stečaj bolji od ičega što država i paradržavni organi nude ali jednostavno nije dovoljan). Potrebna je likvidacija.


Samo da razjasnimo neke pojmove - Likvidacije je proces koji je skoro isti kao stečaj samo što se likvidacija sprovodi u slučaju kada je firma likvidna. U suprotnom ide stečaj. Suština procesa je ista - zatvaranje firme....
tom tom 07:51 07.04.2010

Re: 20 godina crne rupe

"Kamo sreće da smo tim pravcem krenuli pre 5 godina"
....ili pre 15...
krkar krkar 10:50 07.04.2010

Re: 20 godina crne rupe


Nije prekasno. Stečaj je još uvek mnogo bolji od trenutnog stanja. Kamo sreće da smo tim pravcem krenuli pre 5 godina.


Sa time da je bilo šta bolje od trenutnog stanja i da je trebalo krenuti pre 5 godina savršeno se slažem. Samo mislim da ovde nema ništa vredno spasavanja i da je bolje zatvoriti radnju i krenuti od nule.
Saša Radulović Saša Radulović 23:18 07.04.2010

Re: 20 godina crne rupe

Samo da razjasnimo neke pojmove - Likvidacije je proces koji je skoro isti kao stečaj samo što se likvidacija sprovodi u slučaju kada je firma likvidna. U suprotnom ide stečaj. Suština procesa je ista - zatvaranje firme....


Da i ja malo pojasnim. Suština stečaja nije zatvaranje firmi već reorganizacija i ozdravljenje. Stečaj se pokreće zbog nelikvidnosti. Po novom zakonu i zbog prezaduženosti, čak i kada je firma likvidna.

Likvidacija se sprovodi voljom vlasnika. Ta volja je da se prekine privredna delatnost i ugasi preduzeće. Imovina se prodaje, namiruju se poverioci, a ostatak se deli vlasnicima. Ukoliko je imovina manja od dugovanja, likvidacija prerasta u stečaj.

Samo suština stečaja mrtvih firmi jeste prodaja imovine i zatvaranje firme. "Samo" u tom slučaju je stečaj sličan likvidaciji. Kod nas je 95% firmi u stečaju mrtvo. Godinama. Zbog toga i izjednačavaom stečaj sa gašenjem firmi.

JAT nije mrtav. JAT treba reorganizovati i vratiti na tržište sa novim vlasnikom.
tom tom 20:13 09.04.2010

Re: 20 godina crne rupe

...ali posle stečaja imovina se prodaje nekom ko je opet stavlja u funkciju tako da ni to nije loše ni tragično. Recimo da JAT ode u stečaj i utvrdi se da duguje 300 miliona a imovina se proda za 200 mil. poverioci se namiruju do iznosa od 200 mil. 100 otpisuju, a neko ko kupi recimo avione i zgrade JAT-a će ih staviti ponovo u funkciju i tu će se opet neko zaposliti ali na zdravim osnovama...To je i suština priče - postavljanje stvari u normalu..Reorganizacija je takodje dobra stvar ali nisam siguran da je i jedna uspela u Srbiji. To je obično, po našem dobrom običaju, samo guranje problema pod tepih. Na kraju opet dodje do stečaja
tom tom 08:35 07.04.2010

ajde i ja da se pravim malo pametan...

HItne mere za oporavak privrede:

1. Prodati Telekom i EPS i ako još nešto ima i prestanak uplitanja države u poslovanje komercijalnih firmi
2. Pare od prodaje prebaciti u Zavod za zapošljavanje za naknade otpuštenim radnicima
3. Izmena zakona o radu koja će omogućiti otpuštanje viškova na "jednostavan način"
4. Otpuštanje viška iz državne uprave i promena njihovog načina funkcionisanja od "glavnog kočničara i smetala" u "najuslužniji servis privredi"
5. Hitan stečaj svih propalih firmi, reforma izvršnog postupka
6. Reorganizacija i privatizacija preostalih firmi bez uslovljavanja kupaca (socijalni program, investicije i sl.)
6. Smanjenje poreza i doprinosa koji se plaćaju na zarade i oslobodjenje od plaćanja doprinosa za preduzetnike koji osnuju svoj biznis (ne moraju biti u radnom odnosu u svojoj firmi ukoliko ne žele), omogućavanje fleksibilnih oblika rada, (na sat), iskorenjivanje rada na crno..
7. Povećanje akciza i poreza na duvan i alkohol, luksuznu robu, jahte, vile, imovinu preko neophodne za stanovanje, jednom rečju - odrati bogatune
8. itd, itd...

Potrebna nam je hitna tranzicija u tržišnu privredu. Ovo što se sada zove tranzicija je mrcvarenje i šminkanje mrtvaca - državnog socijalizma.

Kod nas je prvi zakon o privatizaciji donet negde 1993. Od tada je prošlo 17 godina a mi smo još na početku.

Ili smo možda ipak stigli do Kraja?
jasminas jasminas 10:00 07.04.2010

Stečaj

Saša, hvala za ovaj izuzetno koristan tekst; mislim da je i više nego jasno zbog čega ja stečaj za JAT i neophodan a i dobar. Nije mi samo najjasnije zbog čega država beži od toga. Koliko mogu da zaključim, postoje dve "negativne" posledice stečaja: otpuštanje viška radnika i raskidanje štetnih ugovora. Nekako mi ne deluje da je broj zaposlenih u JAT-u toliki da se država plaši socijalnih nemira; što se tiče štetnih ugovora zavisi sa kime su potpisani i na koje iznose se odnose. Da li je glavni problem u tome što bi raskidanjem ugovora štetnih za JAT bile "oštećene" firme koje to "ne treba" da budu?

Inače, da li je moguće da neka firma ode u stečaj a nakon toga se ne proda? Ovo pitam jer mi je palo na pamet (a već je i pomenuto u jednom komentaru gore) da bi možda bilo najbolje - u ovom trenutku - transformisati JAT u low cost kompaniju (nakon stečaja). Time bi se sigurno poboljšalo poslovanje, budući da će avionski prevoz biti dostupan većem broju ljudi, tim pre što JAT inače ima prilično atraktivne linije, tj. direktne letove do nekih destinacija do kojih ne postoje druge direktne linije, a posebno ne direktne linije low cost kompanijama. Što bi rekli - i vuk sit i ovce na broju - JAT ostaje državna firma, ali bez gubitaka, a građanima se omogućuje jeftiniji prevoz.

Naravno, pitanje je i da li bi u tom slučaju JAT poslovao profitabilno - državni menadžment, isplativnost uopšte avio prevoza, itd, ali bi situacija sigurno bila bolja nego sada.
Saša Radulović Saša Radulović 23:22 07.04.2010

Re: Stečaj

Inače, da li je moguće da neka firma ode u stečaj a nakon toga se ne proda?


Moguće je. Pitanje je koliko je to ekonomski celishodno za JAT. JAT treba prodati.

Država ne ume da vodi preduzeće. Ova naša država ne ume ni da poseduje preduzeće bez da hoće da ga vodi. U našoj državi državna preduzeća su partijski plen. Šteta je ogromna.
jasminas jasminas 10:01 08.04.2010

Re: Stečaj

A zbog čega - konkretno - država ne želi da JAT (i slična preduzeća) odu u stečaj?
tom tom 20:25 09.04.2010

Re: Stečaj

Zato što uglavnom oni koji vode politiku nemaju pojma. A i veliki su i sistemski problemi. Trgovinski sudovi, zakoni. To pitanje se u stvari ne bi ni postavljalo kada bi se primenjivao zakon. Zakoni o stečaju u svim zemljama predvidjaju da posle odredjenog perioda blokade računa firma ide u stečaj. Onda ako poverioci prihvate, može reorganizacija, koja podrazumeva ozbiljnu akciju - smanjenje broja zaposlenih, prodaja delova imovine i sl. sve u cilju vraćanja firme na zdrave noge. Ovo je od suštinske važnosti jer "trule" firme vuku i druge u propast. (npr. jadni poverioci JAT-a, šta će biti s njima) Zamislite sebe kao vlasnika firme kojoj JAT duguje 5 miliona eur!!!!!!) Npr. Aerodrom Beograd...
MarkoPustolov MarkoPustolov 14:20 07.04.2010

e

[url=http://www.jat.com/active/sr-latin/home/_params/download_command/attachment/file_command/download/file_id/35261/file_type/oFile/modul/Core%3A%3AFileManagement%3A%3AcFileModul.html]JAVNI POZIV
za podnošenje ponude u otvorenom postupku javne nabavke
br. T 02/10[/url]

Kako zreli za stecaj kad imaju para da kupe 300 racunara i 30 lap topova?


JAVNI POZIV
za podnošenje ponude u otvorenom postupku javne nabavke
br. T 02/10
Predmet javne nabavke je nabavka informacione opreme, oblikovana u posebne celine
(partije) i to:
PARTIJA 1.
- radna stanica – 300 komada
- monitor -300 komada
- notebook – 30 komada
- Blade+ Vmvare licence – 1 komad
PARTIJA 2.
- storage sistem - 1 komad
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 14:44 07.04.2010

Stečaj...

Mislim da je možda nenamerno zanemarena prava suština "stečaja". Stečaj nije ništa drugo do proces koji nastaje kada kompanija bankrotira. Poverioci dolaze da se namire, snima se PRAVO stanje bilansa kompanije, vidi se šta može da se namiri, dugovi otpišu, ugovori raskinu (i radni - da), pa sav gubitak propale kompanije se preseli na investitore, kreditore, vlasnike... Ako vlasnici vide interes da propalu kompaniju reformišu i ponovo ožive - njihovo pravo. To je i najčešći rezultat stečaja. Opstaje što je zdravo, bolesno se ukida, POVERIOCI knjiže GUBITKE.

U slučaju koji mi imamo, GUBITKE knjiže PORESKI obveznici. Ti gubici od par desetina miliona eura JATa godišnje su REALNI, ne KNJIGOVODSTVENI!!! Neko to mora da plati!!!

Zašto svi odmah vide zatvaranje JATa? JAT još uvek ima solidan letački kadar, što je možda i jedini pravi kapital ove kompanije. Ti ljudi će i dalje leteti. Zgrade koje su tu imaju neku vrednost. Ne brinite - sve što vredi će ostati...
ninasimone ninasimone 18:43 07.04.2010

Re: Stečaj...

domazetovic.andrej
Mislim da je možda nenamerno zanemarena prava suština "stečaja". Stečaj nije ništa drugo do proces koji nastaje kada kompanija bankrotira. Poverioci dolaze da se namire, snima se PRAVO stanje bilansa kompanije, vidi se šta može da se namiri, dugovi otpišu, ugovori raskinu (i radni - da), pa sav gubitak propale kompanije se preseli na investitore, kreditore, vlasnike... Ako vlasnici vide interes da propalu kompaniju reformišu i ponovo ožive - njihovo pravo. To je i najčešći rezultat stečaja. Opstaje što je zdravo, bolesno se ukida, POVERIOCI knjiže GUBITKE.

Ne znam o kojoj zemlji ovde govoris ali, u Americi ako se radi o Chapter 11 bankruptcy gde se firma reformise, dugovi se ne brisu nego se odlazu/restruktuiraju dok se stanje ne sredi. Ako je Chapter 7 gde se firma gasi, prodaje se sve sto je vredno, dugovi koje je nemoguce namiriti se brisu i tu onda poverioci knjize gubitke. Ta firma onda ne moze da zadrzi (sakrije) assets i da onda opet nastavi da radi kao da nista nije bilo. Ili jedno, ili drugo.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 18:53 07.04.2010

Re: Stečaj...

Nina,

U pravu ste. Nisam mislio ni na jedan konkretan slučaj, a ni na jednu zemlju ponaosob, već više koncepcijski šta je cilj postupka.

Chapter 11 je u načelu kako navodite, osim što se pri restruktuiranju firme obično odvoji bolestan deo na koga se prenesu gubici, a zdravom se da šansa. Onda bolestan deo obično i skroz potone, pa se dugovi tada brišu, dok zdrav deo nastavi da živi oslobođen balasta.

Moja poenta je da bilo kako pristupili problemu - gubitke treba da knjiže poverioci, dok na primer u slučaju JATa gubitke knjižimo svi koji plaćamo poreze.
ninasimone ninasimone 19:44 07.04.2010

Re: Stečaj...

domazetovic.andrej

Chapter 11 je u načelu kako navodite, osim što se pri restruktuiranju firme obično odvoji bolestan deo na koga se prenesu gubici, a zdravom se da šansa. Onda bolestan deo obično i skroz potone, pa se dugovi tada brišu, dok zdrav deo nastavi da živi oslobođen balasta.

Ako se tom prilikom nekom dugovi brisu onda taj dobija vlasnistvo nad firmom srazmerno obrisanom dugovanju. Opet, ne znam tacno kako ide u Srbiji i kome sta JAT duguje (kapiram da si govorio o principu a ne o detaljima) ali ako su poverioci isto tako nasa javna preduzeca, onda je, cini mi se, to opet presipanje iz supljeg u prazno. Nit' su dobri vlasnici, nit' ce prestati da sisu iz budzeta. Ne znam sta je resenje.
Saša Radulović Saša Radulović 23:06 07.04.2010

Re: Stečaj...

Ne znam o kojoj zemlji ovde govoris ali, u Americi ako se radi o Chapter 11 bankruptcy gde se firma reformise, dugovi se ne brisu nego se odlazu/restruktuiraju dok se stanje ne sredi


Nije baš tako. Postoje mnog verijante, uključujući i brisanje dugova. Naš stečaj se ne razlikuje mnogo od američkog. Po njemu je i modeliran.
ninasimone ninasimone 00:17 08.04.2010

Re: Stečaj...

Saša Radulović


Nije baš tako. Postoje mnog verijante, uključujući i brisanje dugova. Naš stečaj se ne razlikuje mnogo od američkog. Po njemu je i modeliran.

Dobro, da ne pricamo napamet, evo Chapter 11 kad je u pitanju reorganizacija, i Chapter 7 kad je u pitanju likvidacija.
Deo:
"In enacting Chapter 11 of the Bankruptcy code, Congress concluded that it is sometimes the case that the value of a business is greater if sold or reorganized as a going concern than the value of the sum of its parts if the business's assets were to be sold off individually. It follows that it may be more economically efficient to allow a troubled company to continue running, cancel some of its debts, and give ownership of the newly reorganized company to the creditors whose debts were canceled."

Kad su u pitanje kompanije (fizicka lica za razliku od pravnih mogu da dobiju tzv. bankruptcy discharge), cak i u Chapter 7 stoji:

"Once all assets of the corporate or partnership debtor have been fully administered, the case is closed. The debts of the corporation or partnership theoretically continue to exist until applicable statutory periods of limitations expire."
Dakle, teoretski, dugovi su jos uvek tu dok po zakonu ne zastare, nisu automatski otpisani, iako ih je nemoguce naplatiti a poverilac ih je mozda vec prikazao u svojim knjigama kao gubitak.

Pa sad ne znam da li su tako mislili i u srpskom zakonu... uostalom, ti si stecajni upravnik pa verovatno znas bolje.

Saša Radulović Saša Radulović 18:56 08.04.2010

Re: Stečaj...

Malo znanja je mnogo štetnije nego da ništa ne znate. Ipak treba pročitati ceo Chapter 11 i Chapter 7, kao i znati i pratiti praksu i primenu ovih zakona, pa isto to i kod nas i naš stečajni zakon, a i evropske stečajne zakone, da bi mogli komentarisati.

ako se radi o Chapter 11 bankruptcy gde se firma reformise, dugovi se ne brisu nego se odlazu/restruktuiraju dok se stanje ne sredi


Kao što rekoh, ovo nije tačno.

Postoje mnoge varijante, uključujući i brisanje dugova. Naš stečaj se ne razlikuje mnogo od američkog. Po njemu je i modeliran.


Ja vas ne bih više zamarao.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 15:39 07.04.2010

Imam i još jedan komentar...

Koji nije direktno vezan za JAT, ali jeste za brojne komentare ovde...

Naime, primećujem da mnogi komentatori još uvek uporno prepričavaju svoje mantre o političarima lopovima, lošim menadžerima koji traže velike novce, pa "alave" advokate, kao da ostali ljudi svoj posao rade iz filantropije, pa se stalno zagleda kolika je čija plata, "a firmu je upropastio", i slično. Pre ovoga, kolektivna pljuvka po guverneru po svim medijima, a onda žalopojka što je otišao.

Želim da grešim, ali mi se čini da kada kažem da guverner ove zemlje ima 4.5 hiljada eura platu i da mu svu skaču u oči zbog toga, da kada menadžeri traže par hiljada eura platu da vode veliko, a propalo, preduzeće da je država na granici revolucije, da kada neki stručnjak proba nešto da uradi i traži par hiljada eura platu da se vade puške iz slamarica, kao da sav taj svet treba da radi za tri prosečne plate. Stara komunistička uravnilovka...

Sa druge strane, svima je normalno da selektoru fudbalske reprezentacije ista ova država isplaćuje 44000 eura mesečno (pročitah negde, nisam 100% siguran u iznos). Da su slučajno odbili, pa da je gospodin Antić otišao, drvlje i kamenje bi osuli po savezu....

I onda, ko je ovde lud?
muaddib92 muaddib92 17:15 07.04.2010

Re: Imam i još jedan komentar...

You have made your point!
Kraja Kraja 18:44 07.04.2010

...domazetovicu...

...i ti ucitavas...

...iza svakog "sposobnog" menadzera koji je vodio jat i primao svetsku platu u srpskoj privredi, jat je ostajao sa sve vecim gubicima...
...slicna je prica sa vecinom javnih preduzeca, seti se sarancica, dalje ne treba traziti...
...ako me pamcenje sluzi, isto se dogodilo i sa bankama na zapadu prosle godine, a u nekim (francuska) bankama i ranije, sposobni kadar je gubio milione dolara i uredno isplacivao sebi bonuse...so, what's the problem....zelite uspesnu firmu sa dobro placenim menadzmentom i platama radnika od 150€, to je formula uspeha...?

...jeste, bilo je povike pre dve tri godine na direktora savezne uprave letenja, koji je primao mesecno 16.000€, po tebi je on toliko i vredeo, predpostavljam...
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 21:22 07.04.2010

Re: ...domazetovicu...

Kraja,

Bonusi na zapadu o kojima smo slušali su isplaćivani u PRIVATNIM institucijama, a sve pokriveni odlukama board-ova, odnosno vlasnika. Njihova stvar! Slažem se da je privid toga bio odvratan, ali to nismo plaćali vi i ja. A što su akcionari Goldman-a na primer to dozvoljavali - njihova stvar...

Problem je sa JAVNIM finansijama i kada vi i ja pokrivamo gubitke preduzeća.

Za Šarančića, partijske kadrove i kompaniju se slažemo. No, bilo je i drugih sposobnih ljudi koji jesu nešto uradili, pa su popljuvani otišli. Primer guvernera koga smo ispljuvali za 4.5 hiljade i selektora za 10 puta više... Samo ukazujem na to kako se u Srbiji cene stručnjaci... I onda, ko će da vam dođe da radi? Stalno pričamo o povratku stručnih, a nećemo da ih platimo. Djelić im eto zida stanove od 50m2. Vrzino kolo...
Kraja Kraja 21:53 07.04.2010

Re: ...drago mi je ...

...da pocinjemo da razgovaramo civilizovano...

...na zalost, sposobni zaobilaze ovu zemlju, jer znaju sa kim treba da saradjuju...

...taj nesretni guverner je svoj staz ovde zapoceo sramnom kupovinom kuce od par miliona evra, prikazavsi joj cenu mnogo puta nizom...ostatak "establismenta" mu je pomogao da se afera zataska i sve legalizuje, cime se on "pobratimio" sa politickim miljeom...poznato je zasto niko iz politike do sada nije zaglavio zatvor, sem onog "jadnog" gradonacelnika...

...da ne duljim, time se guverner kod mene legitimisao samo kao sledeci u nizu, ciji dosije cuci u necijoj fijoci i ceka prvi znak neposlusnosti...

...imam dovoljno prijatelja napolju, koji su pokusali ovde da naprave neki poslovni aranzman, da bi posle stanovitog vremena zgadjeni napustili srpski "poslovni" prostor...

...jos samo ovo, sta znaci to da su oni PRIVATNI, da li je to "licence to steal", komotno pravo na razbacivanje novca svojih klijenata, ne razumem...ima lepa recenica na kraju clanka u wikiju o j.h.walkeru iz lehmansa:

Lehman Brothers Investment Management Director George Herbert Walker IV dismissed the proposal, going so far as to actually apologize to other members of the Lehman Brothers executive committee for the idea of bonus reduction having been suggested. He wrote, "Sorry team. I am not sure what's in the water at Neuberger Berman. I'm embarrassed and I apologize."
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 00:10 08.04.2010

Re: ...drago mi je ...

Kraja
...jos samo ovo, sta znaci to da su oni PRIVATNI, da li je to "licence to steal", komotno pravo na razbacivanje novca svojih klijenata, ne razumem...


To znači da ako niste kojim slučajem akcionar ove kompanije, da se ono šta se tamo dešava ne tiče ni mene ni vas. Može jedino da utiče na vašu odluku da možda (ne)postanete akcionar (ili klijent) te kuće.
Kraja Kraja 10:30 08.04.2010

...jos jedna...

...potvrda onoga o cemu vam ja pricam sasa....

http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2010&mm=04&dd=08&nav_category=206&nav_id=422970

...i nikada ministarka, koju vi tako hvalite, da ustane i napusti sednicu....

...da rezimiramo, "novo preduzece", nov menadzment, stari radnici, pare nestale, niko u zatvoru....a poslusali su vas....

Niko nigde nije rekao da treba sve otpustiti. Ali sve što proizvodi gubitke i što se ne može reorganizovati treba zatvoriti. I sve viškove u javnim preduzećima takođe treba otpustiti. Ta preduzeća ne pune ništa, posebno ne budžet. Višak zaposlenih ne stvara novu vrednost. Ovo bi morali razumeti. Bez njih može biti samo bolje, nikako gore. Nije vam potrebna ekonomska računica za ovo. Dovoljan je zdrav razum.



...a sto se tice...

Hvala i vama i nemojte više. I ovoliko je previše.


...moje pisanje se zasniva na srpskoj praxi, vase na ekonomskoj teoriji...ja vam dajem primere iz sadasnjosti, narod masovno odlazi u rs da pazari benzin i hranu, a vi mi na to odgovarate...

Krajnje nekorektno i netačno. Ne razumete, kažete da ste laik, ne pitate, a konstantno konstatujete.


...sta je tu nekorektno i netacno...?
...ne uklapa se u vasu pricu...?

...ja sam priznao da sam laik, recite mi sta su ovi koji vode drzavu, definisite mi njihovo poznavanje ekonomije...
Saša Radulović Saša Radulović 18:43 08.04.2010

Re: ...jos jedna...

...ja sam priznao da sam laik, recite mi sta su ovi koji vode drzavu, definisite mi njihovo poznavanje ekonomije...


Ako čitate moje tekstove, valjda vam je jasno šta mislim o načinu na koji se vodi država. Ako ne čitate, da vam rezimiram: partokratija kao model slobode društva i pojedinca, viđu mene i gde sam tu ja kao pristup opštem dobru i perpetuum mobile kao vrhunska ekonomska teorija.

Ovo poslednje i sami ispoljavate u vašim komentarima. Nemam razloga da sumnjam u vašu iskrenu želju da društvu bude bolje. Nemate ni vi da sumnjate u moju. Mislim da se recimo stvari u ovom tekstu u najboljem interesu poreskih obevznika. Umesto zajedljivih komentare, pitajte ili ukažite na ono što vam se ni čini logičnim. Ako nam je cilj da se uradi ono što je u interesu celog društva, znači i vas i mene i naše dece, onda sigurno imamo više nego dovoljan osnov za razgovor.
gripfail gripfail 16:31 08.04.2010

Re:

Konacno da neko razume...
Samo sto je pored JAT-a i ostatak drzave je zreo za stecaj!
Komercijalni avio prevoz je kompleksna prica, koja pati od elitizma koji ga prati od kad je poceo. Elitno, je “opravdanje” da bude skupo! Troskovi su ogromni, zato sto je postalo opravdano da za avione sve mnogo kosta. Svako je gledao kako moze da se ubaci, kako da se okoristi. Tako, da je normalno da u avonu, za let od 2 sata svi ocekuju posluzenje. Dobijate li u vozu ili u autobusu na linijama od 2 sata posluzenje? Ima mnogo toga (osiguranje, gorivo, koncept apsolutne sigurnosti i bezbednosti, benificije i plate pilota,...) sto celu pricu stasno poskupljuje. Ali to je nesto sto vazi, kako za JAT tako i za sve ostale prevoznike. Takodje ne treba mesati babe i zabe, "regularne" i low-cost prevoznike. U pitanju su razlike u obavezama prevoznika i pravima koja putnici imaju.
Istina je da je kriza u avio prevozu, ali ta kriza je kako za JAT tako i za sve ostale prevoznike. Razlika je da ovo sto se radi (ili ne radi) u JAT-u, nema nigde.
Neko je komentarisao da ljudi treba da uzmu svoje! Sta je njihovo?! Godine isplacivanja velikih nezaradjenih plata, za lencarenje?! Pa, onaj ko bude platio JAT-ove dugove (posto se prica da ce vlada, t.j. mi, da nesto preuzimamo), treba da im trazi da mu vrate pare. Ne znaju sta, ne znaju kako! Tako ne ide dalje.
Stecaj je jedino resenje za JAT!
A za drzavu (koja je takva kakva jeste dovela JAT u ovu situaciju) je hapsenje i procesuiranje onih koji su je doveli do ovde, kao i oduzimanje imovine koju su usput stekli (s obzirom na uslove zivota, na to da nas vise umire, nego sto nas se radja, da ima gladnih, a sve to u kontekstu toga koliko je Srbija bogata, ima osnova i za optuzbu za genocid nad sopstvenim narodom). I to je jedini nacin. Inace ostajemo u petlji. Sto bi neko ko dodje na vlast bio ispravan i posten, mnogo mu je bolje da bude "sposoban" i "genije" i da "oteza" u desetinama miliona evra i jos da ocekuje da mu gladni, orobljeni, ljudi klicu bravo!!!, posto umesto da se preispita to, kako se posle silaska sa pozicije ministra finansija, od jedne velike finansijske institucije dobije 10+ miliona evra, opet se dodje na vlast. Pa, koliko je onda ta finansijska institucija bila "dobra" na racun ojadjenih gradjana, kad je on dobio 10+?! Nema sta, "ODLIKAS"!!!
Nazalos ovaj primer je samo kap u moru pljacke i otimacine koju ovaj narod prozivljava!
Zato se, ako hocemo da prezivimo, prvo moramo obracunati sa kriminalcima (kako god oni sebe zvali, koju god funkciju imali, kome god pripadali), inace cemo nestati!
hazard92 hazard92 11:07 09.04.2010

Stize stecaj

Jat Airways ce izgleda ipak u stecaj, tj. likvidaciju. Samo sto to naravno nije kraj Jata, ovo je reorganizacija pa uzroku na Olympic, Swiss, Alitaliu i slicno.

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2010&mm=04&dd=08&nav_id=422917

Poleće “Jat er“, Jatu ostaju dugovi
8. april 2010. | 01:03 | Izvor: B92, Novosti
Beograd -- Vlada Srbije trebalo bi da osnuje novo preduzeće za obavljanje avio-saobraćaja umesto „Jat ervejza“, navodi se u dokumentu o kom bi trebalo da raspravlja Vlada.


U novom preduzeću, koje će se verovatno zvati ’Jat er' iz postojećeg ’Jat ervejza’ prenose se samo postojeće linije nacionalnog avioprevoznika. U ’Jat ervejzu' ostaju zaposleni koje će određenom dinamikom nova firma preuzimati u skladu sa potrebama. Oni koji su višak biće isplaćeni u skladu sa socijalnim programom koji će biti pripremljen, pišu Novosti.

“Stari” Jat zadržaće dugove, ali i kompletnu imovinu iz koje će se nadomestiti gubici, navodi se u dokumentu koji je pripremio kabinet predsednika Vlade. Time se sprema teren za raspisivanje tendera za strateškog partnera srpskog nacionalnog avioprevoznika.

Vlada Srbije će, kako saznaju Novosti, na sednici u četvrtak razmotriti zaključak kojim se, zapravo, otvara proces privatizacije “Jat ervejza”.


Nadam se da ce nakon max. godinu dana Jat Air biti u privatnom vlasnistvu i da vise nece biti tema za srpske poreske obveznike...
tom tom 20:37 09.04.2010

Re: Stize stecaj

Ovo je totalno nezakonito.Mora se otvoriti stečaj pa onda prodati npr. te linije i od tog novca namiriti poverioce. Neki dobar advokat će poništiti ovakvu transakciju jer ona u suštini znači "zavrtanje" poverilaca JAT-a.
Saša Radulović Saša Radulović 10:55 10.04.2010

Re: Stize stecaj

Ovo je totalno nezakonito.Mora se otvoriti stečaj pa onda prodati npr. te linije i od tog novca namiriti poverioce. Neki dobar advokat će poništiti ovakvu transakciju jer ona u suštini znači "zavrtanje" poverilaca JAT-a.


Novinska vest je naravno neprecizna. Naravno kada bi se prava na linije prenela na novu kompaniju bez naknade (a ta prava su imovina) ili bez saglasnosti poverilaca, poverioci bi mogli da tuže i obore ovakav ugovor.

Međutim, kao i kod GM-a i Chrysler-a, zdravi deo se prenosi na novu kompaniju, bolesni se likvidira. Sve ovo uz saglasnost poverilaca i nadzor stečajnog suda. razne klase poverilaca se tretiraju različito. Plan reorganizacije može da predvidi i konverziju dela potraživanja u vlasništvo nove kompanije, otpis potraživanja itd.

U Americi sam stečajni sudija ima mnogo veće nadležnosti i može da odobri ovakve reorganizacije čak i uz protivljenje većine poverilaca u stečaju. Kod nas ne može.
hazard92 hazard92 16:50 10.04.2010

Re: Stize stecaj

Da ne zaboravimo da je Vlada takodje poverilac Jata, i to jedan od od glavnih. I da su drugi veliki poverioci takodje drzavne firme (npr. Jat Tehnika). Tako da na osnovu tih dugovanja Vlada ima zakonski osnov da izvede ovakvu reorganizaciju. I sigurno ce se desiti prvo stecaj, pa onda prodaja ono sto vredi novoj kompaniji, ali ce se sigurno sve to spremiti unapred tako da se cela transakcija da se obavi maltene istog dana kada se proglasi stecaj.
Saša Radulović Saša Radulović 17:17 10.04.2010

Re: Stize stecaj

Da ne zaboravimo da je Vlada takodje poverilac Jata, i to jedan od od glavnih. I da su drugi veliki poverioci takodje drzavne firme (npr. Jat Tehnika). Tako da na osnovu tih dugovanja Vlada ima zakonski osnov da izvede ovakvu reorganizaciju


To još uvek ne znači da može da izvede ovakvu reorganizaciju. Jer ima i drugih poverilaca. Na primer Airbus. Ko ima prava i koliko prava ima utvrđuje se u stečajnom postupku procedurama propisanim Zakonom o stečaju.

Pretpostavljam da se o ovome vodi računa prilikom izrade plana reorganizacije. Novi Zakon o stečaju je uveo mehanizam unapred pripremljenih reorganizacija, tako da se verovatno radi upravo u tom pravcu.
hazard92 hazard92 12:31 11.04.2010

Re: Stize stecaj

Naravno pitaju se i drugi poverioci, samo sam hteo da naglasim da je i Vlada (sa svojim firmama) takodje jedan od poverioca ako ne i glavni, tako da se i ona itekako pita u stecaju, tj. nije samo propali vlasnik propale kompanije koji se ne pita nista. Gledajuci formalno-pravno naravno.

Sto se Airbusa tice, ne vidim na koji nacin su oni poverilac. Nit' su Jatu dinar dali, nit su Jatu sta isporucili, niti su ti avioni koje je Jat narucio proizvedeni i sede negde na lageru i cekaju. Zapravo, jedino je Jat dao Airbusu 23 miliona evra kao garanciju. Koliko znam ugovor je takav da Jat moze da odustane (jer ugovor nikada nije ni krenuo u realizaciju; jedino sto se desilo je uplata tih 23 miliona) ali bi onda tih 23 miliona ostalo Airbusu. Jat zato nije hteo da odustane formalno, pokusavajuci nekako da tih 23 miliona pretvori u bar jedan avion, da ugovor nekako izmeni itd. Inace ne vidim kako je taj ugovor smetnja stecaju i reorganizaciji niti zasto bi se Airbus tu ista pitao, ukoliko se jednostavno odustane od ta 23 miliona. Sad, ja ne znam sve detalje ugovora, pa je moguce da gresim.
Saša Radulović Saša Radulović 22:28 11.04.2010

Re: Stize stecaj

I ja bih voleo da je tako. Međutim, svaki potpisani ugovor predstavlja osnov za potraživanje. O čemu se tačno radi znaju samo oni koji su videli ugovor.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana