Ekonomija

Još jedna radna grupa

Saša Radulović RSS / 14.04.2010. u 23:43

Ovo je već mučno. Imamo još jednu radnu grupu za prevazilaženje krize. Arčimo pare na sve strane. Subvencionišemo propala predueća, propale projekte sa kreditima za likvidnost. Davimo se u monopolima. Subvencionišemo sve moguće vrste kredita i sipamo novac u džepove banaka. Imamo viškove zaposlenih na svakom koraku. I naše rešenje je radna grupa sa sve monopolistima i sindikatima.

Jedan predlog u dobrom pravcu: smanjiti poresko opterećenje na zarade. Od ministarke finansija.

Ostalo perpetuum mobile: smanjiti poreze, povećati plate, ne otpuštati višak, veći profit za preduzeća i više radnih mesta i privilegije za najveće poslodavce i ...

- Srbija ima 7.400.000 stanovnika.
- Srbija ima 1.650.000 penzionera, a samo 1.200.000 ljudi sa 65 godina ili starijih. Veliki broj "penzionera", onih između 55 i 65 godina starosti, radi.
- Srbija ima samo 1.700.000 mlađih od 19 godina.
- U Srbiji ima 1.850.000 zaposlenih. Od zaposlenih više od pola radi za državu, direktno ili indirektno.
- Šta radi i od čega živi 2.200.000 ljudi koji nisu zaposleni, koji imaju više od 19 godina i nisu penzioneri?

Glavni izvori finansiranja nabrekle države i  armije penzionera su:
- Porez na potrošnju (PDV, akcize, carine) - 4.8 milijarde evra
- Porez na rad (porez na dohodak, doprinosi)  - 4.5 milijardi evra
- Neporeski prihodi (razne takse) - 1.3 milijarde evra

U 2009.godine skupili smo 11.5 milijardi evra, a potrošili 12.6 milijardi. Nedostaje nam 1.1 milijarda.

Porez na imovinu je zanemarljiv. Kako za fizička, tako i za pravna lica. Oko 160 miliona evra u 2009.godini.
Porez na profit je zanemarljiv. Oko 300 miliona evra u 2009.godini.

Centralni društveni problem je partijska "demokratija" sa sve blanko ostavkama. Pitanje svih pitanja je finansiranje stranke, njene kadrovske strukture i naredni izbori. Njen rezultat je negativna selekcija. Njen rezultat je odsustvo reformi. Rezultat našeg izbornog sistema je pat. Nije ni remi. Pat.

Negativna selekcija je oterala pristojne ljude. Ljude koji znaju i rade svoj posao. Niko ne zna svoj posao. Svi moraju nekoga da pitaju. Pa se zakoni ne primenjuju.

Centralni ekonomski problem u Srbiji je zapošljavanje. Nova radna mesta. Izgubili smo 200.000 radnih mesta u poslednjih 18 meseci. Gde su otišli ti ljudi i šta jedu?

To nas dovodi do sive ekonomije i njenog glavnog uzroka: nerazumnog poreskog sistema i neodrživog penzionog sistema. Nerazumno visok porez na rad (porez na dohodak i svi doprinosi) znači: zapošljavati je skupo.

Da bi zaposlili nekoga i dali mu minimalnu platu od 16.000 dinara, državi treba platiti još 10.000 dinara. Znači ukupan trošak za poslodavca je 26.000 dinara. To nije razumno.

Recimo da imate malo preduzeće sa 10 zaposlenih. Za minimalne plate godišnje morate da izdvojite 1.920.000 dinara. Državi morate da uplatite još 1.200.000 dinara. Znači da vaše malo preduzeće samo za plate mora da izdvoji 3.120.000 dinara godišnje. Sa druge strane, ako vaše jednočlano malo preduzeće ima 3.120.000 profita godišnje, porez na profit je 10% ili 312.000 dinara. Zašto davimo preduzeće troškovima za rad (država traži 1.200.000 dinara da bi ljudi bili zaposleni), a puštamo ga da plaća minimalan porez na profit? Zar ne bi trebalo da bude obratno? Da zapošljavanje bude jeftino, a da naplaćujemo kada neko napravi profit?

Ovo je direktan uzrok sive ekonomije. Ljudi ne plaćaju nerazumne poreze i nemoguće ih je naterati. Ljudi koji rade u sivoj ekonomiji plaćaju samo porez na promet (PDV, akcize i carine). Ne plaćaju porez na rad, a poreza na imovinu i nema. 

Zašto svi vlasnici preduzeća sebi isplaćuju minimalne plate? Zato što sebi isplaćuju "dividende". Uz porez na profit od 10%, ovo je lepota. A dodatni benefit je da prihodi od dividendi ne ulaze u godišnji  prihod građana. Zato i imamo samo 19.000 ljudi koji plaćaju godišnji porez na dohodak građana.

Zašto su porezi na imovinu toliko mali? Zato što za fizička lica imamo i oslobođenje za članove domaćinstva i za amortizaciju. I zato što se za pravna lica kao osnovica koristi KNJIGOVODSTVENA VREDNOST imovine. Na primer, za propala društvena preduzeća koja imaju ruinirane nekretnine na najboljim lokacijama, porez na imovinu je 0, jer je knjigovodstvena vrednost imovine 0. Za one koji kupe takvo društveno preduzeće, porez je i dalje 0. A da vas podsetim, od poreza na imovinu se grade lokalni putevi, i škole, i ... On je prihod lokalne samouprave.

Imamo 1.650.000 penzionera i godišnji trošak od 4 milijarde evra. Od ukupno 11.5 milijardi evra koje smo u 2009.godini skupili od privrede, 4 milijarde smo potrošili na penzije. Penzioni sistem je neodrživ i traži korenitu reformu. Penzije ne treba smanjiti, sistem treba reformisati tako da za 20 godina, udeo penzija u bruto društvenom proizvodu drastično padne. Kako?

Ako uvedemo socijalne penzije i kažemo da ljudi stariji od 65 godina dobijaju penziju koja je dovoljna za život . To ima Kanada. I košta mnogo manje od današnjeg sistema. U narednih 20 godina, prepolovili bi trošak penzija. Ovakva reforma ne bi dirala u prava ljudi koji su već u penziji. Njima bi se penzija obračunavala po istoj formuli kao i danas. Za nekoga ko bi otišao u penziju za 5 godina, penzija bi se računala kao kombinacija godina radnog staža pre reforme (za puni radni vek to bi bilo 35 godina) i 5 godina po novom sistemu. Time ne bi dirali u stečena prava.

Spirala smrti naše privrede je:

nerazuman penzioni sistem -> traži nerazuma poreski sistem i nerazumne poreze na rad -> znači skupo zapošljavanje -> proizvodi beg privrede u sivu ekonomiju -> dovodi do smanjenja broja zaposlenih -> uzrokuje smanjenje prihoda od poreza na rad koji finansira nerazuman penzioni sistem

Reformišite penzioni sistem.

Smanjite poreze na rad (ne samo porez na dohodak, već i doprinose).

Zakrpite rupe u porezu na imovinu.

A možete i da nastavite sa subvencionisanjem svega i svačega i da oformite još 10 radnih grupa. I da svi zajedno držimo fige.

 



Komentari (38)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Dr M Dr M 00:48 15.04.2010

Jos jedna radna grupa

Ne,
Jos jedna neradna grupa..
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 01:18 15.04.2010

Parafraziram...

Ako ne želiš da se nešto uradi - formiraj radnu grupu!
Filip Mladenović Filip Mladenović 02:27 15.04.2010

STRUKTURA trenda "seci uši, krpi dupe"!

Za mene je najporazniji ekonomski pokazatelj činjenica da u društvenom bruto proizvodu industrijska proizvodnja učestvuje sa svega 20 odsto, a poljoprivreda sa 10 odsto. Dakle, manje od jedne trećine! Epilog: izvoz ispod nivoa izvoza Obale Slonovače!

Kako povećati prihodnu stranu budžeta, a rashodnu smanjiti? - hamletovsko je pitanje ove i ovakve Srbije!

Znajući koliko smo aljkavi (a i skloni falsifikatima - slučaj biračkih spiskova), uveren sam da kada bi revizori pročešljali spisak penzionera Fonda PIO, ispostavilo bi se da ipak nemamo tih famoznih 1.650.000 penzionera, već sigurno manje.

Zatim, kada bi revizori pročešljali firme gde rade pola od tih 1.850.000 zaposlenih, utvrdili bi da se u velikom broju legalno isplaćuju minimalne zarade, a razlika "ide na ruke".

A od ove druge polovine, koja je na državnim jaslama, najveći broj je zaposlen u nereformisanim i neprivatizovanim Javnim preduzećima, nepotrebnim ministarstvima (pogledajte koliki su troškovi upotrebe službenih mobilnih telefona u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju), suvišnim Agencijama i kojekakvim zavodima, institutima, ustanovama itd.

A kada bi nekim čudom utvrdili od čega živi 2.200.000 ljudi koji nisu zaposleni, shvatili bismo da žive od doznaka iz inostranstva, od šverca, od "snalaženja", od kamata na oročenu štednju, od dividendi, od saradnje sa nekom od mafija...
pointofview_gun pointofview_gun 10:00 15.04.2010

Re: STRUKTURA trenda "seci uši, krpi dupe"!

od saradnje sa nekom od mafija...


Izvinite, ovi su vecinom zaposleni u nekoj radnoj grupi .
krkar krkar 12:27 15.04.2010

Re: STRUKTURA trenda "seci uši, krpi dupe"!

Za mene je najporazniji ekonomski pokazatelj činjenica da u društvenom bruto proizvodu industrijska proizvodnja učestvuje sa svega 20 odsto, a poljoprivreda sa 10 odsto. Dakle, manje od jedne trećine! Epilog: izvoz ispod nivoa izvoza Obale Slonovače!


Ne bi bilo ništa loše samo po sebi što industrijska proizvodnja učestvuje sa 20% a poljoprivreda sa 10% da postoji razvijen i perspektivan tercijarni sektor, usluge. Ali ne postoji.
jinks jinks 14:02 15.04.2010

Re: STRUKTURA trenda "seci uši, krpi dupe"!

Ne bi bilo ništa loše samo po sebi što industrijska proizvodnja učestvuje sa 20% a poljoprivreda sa 10% da postoji razvijen i perspektivan tercijarni sektor, usluge. Ali ne postoji.

Koliki su ovi procenti u razvijenijim zemljama. Da li se moze opstajati na vecinskom tercijarnom sektoru.
pavlemihajlovic pavlemihajlovic 16:48 15.04.2010

Re: STRUKTURA trenda "seci uši, krpi dupe"!

Sve razvijene privrede imaju dominantan tercijarni sektor, manji industrijski sektor, a poljoprivreda zaumzima 2 do 7% GDP-a... Negde 9 pa čak i 12%, ali to retko, zavisi od zemlje do zemlje. Ali da vrlo je moguće imati uspešnu privredu sa dominantnim tercijarnim sektorom.

Samo tranzicione privrede prvo proširuju industrijski i tercijarni na uštrb pada poljoprivrednog, da bi tek kasnije rasao udeo usluga a industrijski udeo ostao stabilan. Problem je što je kod nas indeks industrijske proizvodnje na nivou 1999/2000, (predtranzicioni nivo) dakle rasle su samo usluge. I sada u krizi se to raspršava. A i tek će kad nestane para za filovanje jeftinih kredita, potrošnju i pomoć "preduzetnicima"
zvezdana5 zvezdana5 01:48 16.04.2010

Re: STRUKTURA trenda "seci uši, krpi dupe"!

Neki od tih 2200000 nezaposlenih takodje zivi od penzija onih 1650000 penzionera, nazalost.
mix 018 mix 018 12:40 16.04.2010

Re: STRUKTURA trenda "seci uši, krpi dupe"!

Prezivljava,bolje reci,to se nikako nemoze nazvati ZIVOTOM,vise vegetiranjem!
GajaR GajaR 05:12 15.04.2010

ginis

Sve što smo uradili od početka devedesetih do danas, bilo je u koris svoje štete...

Pa to vam je za Ginisa!

.,
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 06:15 15.04.2010

Magla pala

Još jedna radna grupa povećava zaposlenost. Treba tu npr. sekretarica, vozača, prevodilaca, prodavaca pakovane magle, pakera, šmekera, konobara, ...
dragannalovic dragannalovic 08:18 15.04.2010

Re: Magla pala

Magla pala
Još jedna radna grupa povećava zaposlenost. Treba tu npr. sekretarica, vozača, prevodilaca, prodavaca pakovane magle, pakera, šmekera, konobara, ...

Malo mi je maglovito da li je radna grupa oformljena da se pomogne posustaloj (uništenoj) privredi ili onima koji su nas dovde i doveli, ali znam ko će na kraju iz svega opet da izvuče korist. Država pomaže onima koji rade u korist njene štete, sve je podredjeno privilegovanim štetočinama uz pomoć agilnih sindikalnih vodja i da situacija bude pod kontrolom tu su blanko ostavke, sve u svemu jedna idila.
Marko Jevtic Marko Jevtic 08:38 15.04.2010

zemlja

nekad smo ziveli u dzungli, sada zivimo u cirkusu
dilan_dog_93 dilan_dog_93 08:52 15.04.2010

Mucnina

Ovo je već mučno.

Ako budete nastavili da trosite svoje zivce istim tempom kojim
se Srbija kreditno zaduzuje, nece Vam se dobro pisati na
zdravstvenom planu u buducem periodu. Stres se kontinuirano skuplja i ostavlja
tragove.

Sve najbolje,
Marti Misterija

jinks jinks 09:22 15.04.2010

Da li je

problem i to sto je, kroz privatizaciju i druge mehanizme, gro preduzeca i kapitala doslo u ruke pojedinaca i firmi koji nisu bili nesto preterano zainteresovani da se bave proizvodnjom.

Koliko moze da se vidi sve se vrti oko trgovine, gradjevine, finansija, marketinga, nesto malo obnavljanja starih, postojecih proizvodnih kapaciteta. Nema preterano neke nove proizvodnje.

Za ostale grane privrede trziste i kapacitet zaposljavanja i investiranja izgleda da su ograniceni (koliko Maxi moze da plasira svoje samoposluge u inostranstvu, ili Beko svoje luksuzne stanove na Dunavu), dok za proizvodne kapacitete nema granica. Oni bi verovatno pokrenuli i novi krug zaposljavanja, obrazovanja, a verovatno i neke nove investicije. Na kraju krajeva, i jedan od tajkuna koji su ucestvovali u radnoj grupi rekao je da je neophodno zapoceti novi krug proizvodnje.
moderatokantabile moderatokantabile 09:42 15.04.2010

Re: Da li je

problem i to sto je, kroz privatizaciju i druge mehanizme, gro preduzeca i kapitala doslo u ruke pojedinaca i firmi koji nisu (bar do sada) bili nesto preterano zainteresovani da se bave proizvodnjom.

Problem nije bio u tome što nisu bili zainteresovani, naprotiv bili su jako zain teresovani ali da opljačkaju firme. Da bi neko nešto dobio, neko drugi mora da izgubi, barem je to tako u Srbiji. Pre privatizacije nismo imali gubitnike tranzicije ali ni dobitnike. Prvo se firma uništi, svede na nulu, kupi se za sitne pare a potom se preproda za mnogo veće iznose i ko je onda lud da ulaže u proizvodnju. Sprega tajkuna i političara nas je i dovela ovde gde smo i ti isti ljudi nas sigurno neće izvući.
Doctor Wu Doctor Wu 19:07 15.04.2010

Re: Da li je

jinks
problem i to sto je, kroz privatizaciju i druge mehanizme, gro preduzeca i kapitala doslo u ruke pojedinaca i firmi koji nisu bili nesto preterano zainteresovani da se bave proizvodnjom.

Koliko moze da se vidi sve se vrti oko trgovine, gradjevine, finansija, marketinga, nesto malo obnavljanja starih, postojecih proizvodnih kapaciteta. Nema preterano neke nove proizvodnje.

Za ostale grane privrede trziste i kapacitet zaposljavanja i investiranja izgleda da su ograniceni (koliko Maxi moze da plasira svoje samoposluge u inostranstvu, ili Beko svoje luksuzne stanove na Dunavu), dok za proizvodne kapacitete nema granica. Oni bi verovatno pokrenuli i novi krug zaposljavanja, obrazovanja, a verovatno i neke nove investicije. Na kraju krajeva, i jedan od tajkuna koji su ucestvovali u radnoj grupi rekao je da je neophodno zapoceti novi krug proizvodnje.

Odakle kod Srba ta opsednutost proizvodnjom? Pa u najbogatijim zemljama na svetu prodaja usluga cini predstavlja vise od 2/3 privredne aktivnosti (cak i u Nemackoj koja se smatra za izuzetno manufacture oriented zemlju). Vise bih voleo da se po Srbiji otvaraju tehnoloski parkovi u kojima ce mladi i vispreni preduzetnici otvarati start upe koje ce finansirati venture kapitalisti. Vise bih voleo da Beogradom zuje necujni hibridi CEO-ova svetskih korporacija i menadzera hedge fondova nego da mostovima turiraju sleperi i hladnjace. Vise bih voleo da oni trose svoje pare po kafanama, banjama nego da kamiondzije ispijaju svoje pivcuge po mehanama pored puta. Vise bih voleo da Srbija svoj razvoj bazira na pameti, sofisticiranoj usluzi, ultramodernoj infrastrukturi nego na metalnoj industriji.
jinks jinks 09:46 16.04.2010

Re: Da li je

mislite da se strancima prodaju i izvoze usluge, i da se zivi od toga. To po svoj prilici mogu samo najrazvijenije zemlje ... ali sta ce biti u medjuvremenu.

krkar krkar 10:23 16.04.2010

Re: Da li je

mislite da se strancima prodaju i izvoze usluge, i da se zivi od toga. To po svoj prilici mogu samo najrazvijenije zemlje ... ali sta ce biti u medjuvremenu.


A šta ćemo sa Indijom? The land of helplines
drazenlovric drazenlovric 09:33 15.04.2010

Izvor

Koji statistički izvor koristiš?
Saša Radulović Saša Radulović 11:37 17.04.2010

Re: Izvor

Bilten javnih finansija vam redovno izlazi na sajtu Ministarstva finansija.
kandabata kandabata 09:41 15.04.2010

Zabrinut

Postoji i ovaj potencijalni problem 2012 u vidu smaka sveta za koji jos nije formirana radna grupa. Tu treba biti posebno obazriv prilikom odabira ljudi...
krkar krkar 12:24 15.04.2010

Tačno


Potpisujem od a do š.

Preporuka k'o vrata.
mariopan mariopan 12:59 15.04.2010

Re: Tačno

I šta će da ne radi ta neradna grupa?
oskar-z-wild oskar-z-wild 21:36 15.04.2010

Re: Tačno

I šta će da ne radi ta neradna grupa?


Једно је сигурно, неће писати блогове.
Oljacat Oljacat 15:00 15.04.2010

Komentar

E sad, poštovani kolege blogeri.
Najpre je moju sablazan izazvao naslov vesti koji glasi: Radna grupa za prevazilaženje krize
a zatim sledi:
Vlada Srbije, sindikat i poslodavci dogovorili su niz mera i formirali privremenu radnu grupu koja će se baviti prevazilaženjem ekonomske krize. Na sastanku na kome su učestvovali premijer sa članovima vlade, privrednici, guverner, i sindikati, Vlada se obavezala da radi na smanjenju javne potrošnje za 1 do 2 procentna poena godišnje i da radi na unapređenju fiskalnog ambijenta.
sa poslodavačke strane biće prisutni Zoran Drakulić, Nebojša Atanacković, Dragan Nikolić i Branislav Grujić,

Ovi ljudi nisu legalni predstavnici poslodavaca. Jedini legalni predstavnici poslodavaca su Asocijacija Malih i srednjih preduzeća i preduzetnika Srbije, koja okuplja najveći broj poslodavaca u Srbiji. Naravno, nisu pozvali APPS na sastanak, još uvek (ni posle 3 krivične prijave i posle 2 godine nerada i raspuštanja Odbora za utvrđivanje reprezentativnosti pri ministastvu rada) nisu dali reprezentativnost, ma ljudi ovde se ne zna ko pije ko plaća, jedino se zna ko je je.... stranka.
U Srbiji svi mrze poslodavce jer ih predstavljaju ovakvi. Kada bi bilo realno i kada bi poslodavce predstavljali ljudi koji poznaju svoj posao, koji žive U SRBIJI I OD SRBIJE onda bi bilo drugačije.
Oljacat Oljacat 15:03 15.04.2010

I sam još ovo

Ne mogu da odolim, čovek je jedan postavio divan komentar na Dinkićeve nebulozne izjave (ALO PRIČATE LI VI TAMO U VLADI JEDNI SA DRUGIMA? ZNATE LI GDE IDEMO ? NE ZNATE? DOBRO, MI ĆEMO VAM REĆI=
Osnovni preduslov smanjenja svih poreza je racionalizacija drzavne administracije u koju su se mnogi neradnici uhlebili po stranackoj liniji. Jedno istrazivanje nedavno je pokazalo da zaposleni u drzavnoj administraciji rade 3.5 sata dnevno, duplo manje nego kod privatnika, a primaju platu kao da rade 8 sati. To znaci da bi drzavna administracija mogla da se skrese za 1/3 i da se odmah nakon toga porezi smanje, a privredi i gradjanima (poreskim obveznicima) skine kamen oko vrata. Nakon toga privreda bi pocela da dise, a gradjanima bi se svakodnevni zivot umnogome olaksao.
Gradjani treba uvek da imaju u vidu da se stranke na vlasti veoma nesavesno odnose prema novcu, koji legalno (preko poreza) otimaju od gradjana Srbije. Setite se samo primera kao sto su miliona $ za nasilnika Kovacevica, onda zakup rezidencije u Parizu za Tadicevu "poznanicu", Z. Tomic... A to je samo "vrh ledenog brega"...
Ne zaboravite da mi ne postojimo zbog njih, nego oni zbog nas. Oni bi trebali da sluze nama, a ne mi njima!
nestor92 nestor92 18:15 15.04.2010

Negativna selekcija

Centralni društveni problem je partijska "demokratija" sa sve blanko ostavkama. Pitanje svih pitanja je finansiranje stranke, njene kadrovske strukture i naredni izbori. Njen rezultat je negativna selekcija.


E u ovome se ne razlikuju stranke - od SRS do LDP.

U ovome se medjusobno ne razlikuju politicari koji su defilovali ovom zemljom.

Nema izuzetaka

Ni jednog jedinog.
Ivan Marović Ivan Marović 01:33 16.04.2010

A za to vreme...

Šta biznismeni predlažu Vladi

U kratkim crtama:

Miodrag Kostić Kole... je rekao da država ne bi trebalo da finansira infrastrukturu i gradi nove puteve, jer su, kako je naglasio, „srpski putevi u mnogo boljem stanju od srpske privrede".

... Miroslav Mišković naglasio je da srpski biznismeni ne traže nikakve posebne privilegije ili povlastice, već samo uslove poslovanja koje imaju i poslovni ljudi u Hrvatskoj, Bugarskoj, Rumuniji i Sloveniji.

... Zoran Drakulić je rekao da država konačno mora da prestane sa praksom podržavanja gubitaša i „socijalizacijom problema javnih preduzeća".

... Milan Beko razgovarao je sa ministrom Oliverom Dulićem o Zakonu o planiranju i izgradnji. Kako saznajemo, ministar Dulić kategorično je ostao pri stavu da će svi morati da plate tržišnu cenu zemljišta ako hoće da grade poslovni ili stambeni prostor.


I za kraj:

Kako Press saznaje, privrednici su na ovom sastanku tražili od Vlade Srbije da skine etiketu „tajkuna" sa imena biznismena.


Saša Radulović Saša Radulović 11:35 17.04.2010

Re: A za to vreme...

Ukratko: STRAŠNO. Još se sabiram od onoga što sam pročitao da se razmatralo na sastanku zatvorenom za javnost.

Inače, privreda nije bila zastupljena na tom sastanku. Samo je krupni kapital zastupljen. Oni nisu najveći poslodavci.
jkt2010 jkt2010 06:47 16.04.2010

Porez na dobit preduzeca

Recimo da imate malo preduzeće sa 10 zaposlenih. Za minimalne plate godišnje morate da izdvojite 1.920.000 dinara. Državi morate da uplatite još 1.200.000 dinara. Znači da vaše malo preduzeće samo za plate mora da izdvoji 3.120.000 dinara godišnje. Sa druge strane, ako vaše jednočlano malo preduzeće ima 3.120.000 profita godišnje, porez na profit je 10% ili 312.000 dinara. Zašto davimo preduzeće troškovima za rad (država traži 1.200.000 dinara da bi ljudi bili zaposleni), a puštamo ga da plaća minimalan porez na profit? Zar ne bi trebalo da bude obratno? Da zapošljavanje bude jeftino, a da naplaćujemo kada neko napravi profit?


Sa boldovanim delom se ne slazem a evo i zasto na primeru mog malog preduzeca sa 4 zaposlena. Razrezali su nam porez na dobit preduzeca koja je (dobit) bila oko 30K evra. Mi smo 100% izvoznici, zaradjujemo sve na svetskom trzistu a u Srbiji "samo" placamo poreze i ostale harace. Sta je problem? Pa problem je sto mi nasu dobit koristimo da kreditiramo nase kupce. Bez toga nasa prodaja bi se u najboljem slucaju prepolovila. Sta se desava ako umesto za kredit nasim kupcima nasa dobit ode drzavi? I sa ovako malim obrtnim sredstvima kojima mi raspolazemo (oko 60K) mi uspevamo da kreditiramo 5 kupaca sa po 30K net 30 dana. Ako nam tu "dobit" oporezujete, mi direktno gubimo bar jednog kupca - 20% posla.

Treba ukinuti porez na dobit preduzeca - dok tu dobit vlasnik ne podigne. E kad podignem dobit onda me oporezujte pa i sa 20%. Dok dobit koristim da radim, ostavite me na miru. Jer ako mi uzmete "dobit" tj obrtni kapital, terate me da se zaduzim kod banke. Da uzmem kredit sa 15% kamate da bih nadoknadio moj sopstveni novac. Ali posto od ukidanja nema nista, a eto i Sasa se slaze da nas, koji prezivimo sve te namete tokom godine pa jos nam neka sitnina i ostane, nas treba kazniti sa jos 10% poreza. Rezultat? Dogodine moja dobit je NULA a pola od mog prihoda ide u sivu zonu a u cilju prezivljavanja.

EDIT: Nemam nista protiv da se dobit preduzeca koju vlasnik podigne oporezuje jednako kao i plata..... ali dok dobit ostaje na racunu firme nema poreza.
Saša Radulović Saša Radulović 11:47 17.04.2010

Re: Porez na dobit preduzeca

Pa problem je sto mi nasu dobit koristimo da kreditiramo nase kupce.


To je neka perpetuum mobile dobit?

Jer ako mi uzmete "dobit" tj obrtni kapital


Hoćete da kažete da još uvek nemate dovoljno kapitala da bi uspešno poslovali, pa pokušavate da izgradite kapital i mislite da to treba tako da se radi da vam poreski obveznici pomognu u tome i oslobode vas poreza. I mislite da je najbolje da vas oslobodi poreza na profit.

Zašto davimo preduzeće troškovima za rad (država traži 1.200.000 dinara da bi ljudi bili zaposleni), a puštamo ga da plaća minimalan porez na profit? Zar ne bi trebalo da bude obratno? Da zapošljavanje bude jeftino, a da naplaćujemo kada neko napravi profit?


Ja pokušah da kažem da je mnogo bolji način da vas, a i sva druga poreuzeća u Srbiji, poreski obevznici oslobode "harača" tako što će vam smanjiti izdatke za 4 zaposlena koje imate. To je u interesu poreskih obveznika.

Eto recimo u toj godini u kojoj ste platili porez na profit 3000 evra (ako vam je profit bio 30.000 evra kako kažete), kolika vam je prosečna neto plata za 4 zaposlena? Ako je minimalac, platili ste samo u doprinosima 5000 evra. Ako je u pitanju prosečna plata, onda ste platili preko 10.000 evra. Pametnije je osloboditi vas "harača" na rad, nego "harača" na profit. Pa kada vam jedne godine profit i izostane zbog krize, ili odlučite da sve investirate u proširenje posla (recimo zaposlite još jednog radnika), da vas i vase preduzeće ne ubije "harač" na rad".
jkt2010 jkt2010 06:49 18.04.2010

Re: Porez na dobit preduzeca

Nisam ni rekao da ne treba smanjiti p&d na plate, naprotiv, to je glavni teg. Ali ako hoces da stimulises investicije i izvoz i da otvaras nova radna mesta onda ostavi dobit firmama da mogu od tih para da se razvijaju. A ne da te pare das Dinkicu koji ce onda od tih istih para da subvencionira kredite nekim drugim firmama, da placa pripravnike nekim drugim privatnicima, da subvencionise kredite za letovanja...

A bas kad smo navalili, da kazem. Ja bih ukinuo i poreze i doprinose na plate. Umesto toga neka poslodavci dele bruto plate, zaposleni neka placaju svoje osiguranje sami, svaki gradjanin ima JBMG pa neka gospoda poreznici naprave po PIB za svaki JMBG, neka svaki gradjanin podnese poresku prijavu, neka mu se od ukupnih prihoda ostvarenih kroz platu (ili plate ako radi vise poslova), rente i tsl, neka mu se odbije sta treba da se odbije (izdrzavana lica, osiguranje, skolovanje, troskovi za zdravstvo i tsl) pa oporezujte.
Saša Radulović Saša Radulović 11:11 18.04.2010

Re: Porez na dobit preduzeca

Nisam ni rekao da ne treba smanjiti p&d na plate, naprotiv, to je glavni teg. Ali ako hoces da stimulises investicije i izvoz i da otvaras nova radna mesta onda ostavi dobit firmama da mogu od tih para da se razvijaju. A ne da te pare das Dinkicu koji ce onda od tih istih para da subvencionira kredite nekim drugim firmama, da placa pripravnike nekim drugim privatnicima, da subvencionise kredite za letovanja...


Ne može i jedno i drugo.

Subvencionisanje treba ukinuti, kao i investiranje novca poreskih obevznika u razne projekte raznih političara.

U uređenom svetu koncept poreza na profit je razrađen i sveprisutan. Pravna lica plaćaju porez na profit (CORPORATE TAX), fizička lica plaćaju porez na dohodak (INCOME TAX). Kada pravno lice odluči da ne zadrži profit već da ga investira, to se ne oporezuje. Ne bih sada ulazio u sve nepravednosti visokih nameta za fizička lica, a malih na pravna lica. Pravnim licima upravljaju fizička lica koja onda to koriste za zaobilaženje plaćanja poreza kao fizička lica. Stoga, ova dva poreza treba držati u balansu.

A bas kad smo navalili, da kazem. Ja bih ukinuo i poreze i doprinose na plate.


Ovo je suština predloga poreske reforme i smanjenja poreza na rad. Treba uvesti INCOME TAX koji je progresivan. Kod nas ga neki zovu sintetički porez.
Doprinose kao koncept treba ukinuti. Ovo traži reformu penzionog sistema. Što nas vraća na tekst.
jkt2010 jkt2010 16:07 18.04.2010

Re: Porez na dobit preduzeca

Saša Radulović
Nisam ni rekao da ne treba smanjiti p&d na plate, naprotiv, to je glavni teg. Ali ako hoces da stimulises investicije i izvoz i da otvaras nova radna mesta onda ostavi dobit firmama da mogu od tih para da se razvijaju. A ne da te pare das Dinkicu koji ce onda od tih istih para da subvencionira kredite nekim drugim firmama, da placa pripravnike nekim drugim privatnicima, da subvencionise kredite za letovanja...


Ne može i jedno i drugo.

Subvencionisanje treba ukinuti, kao i investiranje novca poreskih obevznika u razne projekte raznih političara.

U uređenom svetu koncept poreza na profit je razrađen i sveprisutan. Pravna lica plaćaju porez na profit (CORPORATE TAX), fizička lica plaćaju porez na dohodak (INCOME TAX). Kada pravno lice odluči da ne zadrži profit već da ga investira, to se ne oporezuje. Ne bih sada ulazio u sve nepravednosti visokih nameta za fizička lica, a malih na pravna lica. Pravnim licima upravljaju fizička lica koja onda to koriste za zaobilaženje plaćanja poreza kao fizička lica. Stoga, ova dva poreza treba držati u balansu.


U tom svetu je bankarska kamata 5% a kod nas 15%. Tamo mogu da uzmem kredit i da prakticno dobit podelim sa bankom. Ovde uzmem kredit i celu dobit ostavim banci i jos im dugujem trecinu (da uzmemo da je dobit 10% za neki normalan posao). Dok i kod nas kamate ne padnu na 5% neka lepo ukinu porez na dobit preduzeca jer nasa preduzeca ne mogu u banku zbog preskupih kredita. A taman i da su krediti jeftini, opet je jeftinije da se firma sama kreditira od ostvarenog profita. Koja je logika da meni uzmu 10% a da onda Korejancima daju 4000 evra po novootvorenom radnom mestu? Ja sam otvorio dva radna mesta prosle godine i ne da nisam dobio 8000 evra nego sam dobio 10% poreza na dobit preduzeca.

Opet kazem, krediti su mi nedostupni jer ne prodajem heroin pa da mogu da placam 15% kamate. Subvencionisani "Dinkicevi" krediti su mi takodje nedostupni jer nisam u shemi. Pa sta mi onda ostaje? Nista, da reorganizujem stvari i obezbedim da je moja dobit po sledecem zavrsnom racunu nula. Pa vam eto vasih 10% od nule. A onda se pitam, zar ne bi bilo bolje za sve da se dobit ne oporezuje sve dok ne resim (kao vlasnik) da je podignem i preselim u potrosnju. E u tom momentu mi to slobodno pripisite na "income" i oporezujte kao i svaki drugi "income".

A bas kad smo navalili, da kazem. Ja bih ukinuo i poreze i doprinose na plate.


Ovo je suština predloga poreske reforme i smanjenja poreza na rad. Treba uvesti INCOME TAX koji je progresivan. Kod nas ga neki zovu sintetički porez.
Doprinose kao koncept treba ukinuti. Ovo traži reformu penzionog sistema. Što nas vraća na tekst.


U ovome se ja sa vama slazem 100%. Uz preciziranje: D.Dragutinovic predlaze da se prvih 16000 ne oporezuje, ali ona ne prica o "income tax" nego o porezu na plate. Tu ima mala razlika, po meni. Teoretski neko moze da radi 10 poslova i da na svakom poslu vuce po 16000 plate i da nigde ne plati porez jer je svuda ispod magicne crte. Pa moze da ima prihode od rentiranja stana, lokala, po ugovorima o delu i tsl. I pored svih tih prihoda covek je u stvari socijalni slucaj jer plata mu je 16000.... Nego lepo svaka uplata da se registruje i sumira preko JMBG-a (ukljucujuci tu i dobit preduzeca ako je vlasnik podigne). Pa na kraju godine na jednom mestu imas ukupna primanja za svaki JMBG. Pa se odatle odbiju povlastice i sta ostane je osnovica za porez. Znaci da se cela stvar izmesti iz preduzeca i preseli na gradjane.
Saša Radulović Saša Radulović 17:59 18.04.2010

Re: Porez na dobit preduzeca

U tom svetu je bankarska kamata 5% a kod nas 15%. Tamo mogu da uzmem kredit i da prakticno dobit podelim sa bankom.


Ovo nije argument za smanjenje poreza na profit. Ovo je argument za kreatore monetarne politike i arhitekte bankarskog sistema da moraju nešto da promene. Banke su rak na leđima privrede. A i građana. Posle države, najveći. Nije tema za ovaj blog.

D.Dragutinovic predlaze da se prvih 16000 ne oporezuje, ali ona ne prica o "income tax" nego o porezu na plate. Tu ima mala razlika, po meni.


Tačno. Postoji velika razlika. Porez na plate je 12%. Njen predlog potpuno ignoriše doprinose, koji su još 35.8%.

Ministarka finansija i ne predlaže sveobuhvatan INCOME TAX. Nema političke snage za to. Za to je potrebna reforma penzionog sistema.

Teoretski neko moze da radi 10 poslova i da na svakom poslu vuce po 16000 plate i da nigde ne plati porez jer je svuda ispod magicne crte.


Ovo ne može. To je poreski prekršaj, ali i utaja poreza, odnosno krivično delo.
banem92 banem92 22:18 16.04.2010

Ministarka +/-

Neću ni ovaj put komentaristi gotovo isto kao i prethodni: apsolutno se slažem sa svim, ali ovo škripi:

"Jedan predlog u dobrom pravcu: smanjiti poresko opterećenje na zarade. Od ministarke finansija."

Nekako uvek pokušavate da prikažete ministarku kao onu što zna šta radi, ali ne spominjete ono iza zapete - povećanje PDV. Iako ga neće biti, ona je to predložila. Voleo bih da pročitam i vaš komentar na potencijalno povećanje PDV.
Saša Radulović Saša Radulović 11:31 17.04.2010

Re: Ministarka +/-

Isto kao i prethodni put:

Ja nisam za povećanje PDV-a. Konkretnije, nisam za povećanje stope od 18%. Ja sam za povećanje poreza na imovinu posebno pravnih lica (ukidanje knjigovodstvene vrednosti nekretnina kao poreske osnovice za pravna lica), i za povećanje poreza na profit.

Podržavam ukidanje stope od 8%. Podržavam vraćanje PDV-a socijalno ugroženim kao meru socijalne politike, ne smanjenje stope za neke proizvode.

Ali pre svega, ja sam za smanjenje poreza na rad. Ne samo poreza na zarade, već i svih doprinosa. U stvari, ja sam za ukidanje doprinosa i uvođenje jednog jedinog poreza na rad u obliku progresivnog poreza na dohodak. Ono što se na zapadu zove INCOME TAX. Sve što dovodi do smanjenja poreza na rad, pa i povećanje PDV-a, je korak u pravom pravcu. Krivi korak povećanja PDV-a je mnogo manje zlo od povećanja poreza za rad.

Ministarka finansija ne govori o doprinosima. Govori samo o porezu na zarade koji je 12% na bruto zaradu i koji je manji deo problema. Doprinosi su 35.8% na bruto zaradu. Jer oni za sobom povlače reformu penzionog sistema za koju niko nema ni znanja ni hrabrosti. Reformom penzionogo sistema bi se oslobodili "Fonda" PIO, 3600 nepotrebnih službenika i neviđenog maltertiranja građana. To je već previše reforme. A morali bi da napustimo i srpski san o penziji u 55-toj godini života.

Ministarka finansija govori i o smanjenju javne potrošnje, posebno broja zaposlenih, ali to izgleda niko ne sluša. Već imamo rupu od 1.1 milijarde evra. Čime ćemo je zakrpiti ako ne smanjimo ogromnu državu i sve njene neefikasnosti i ne povećamo neke poreze? Ostaje joj PDV, jer nedgovorni političari nemaju ni volju ni snagu za reformu, a ona političku snagu nema. Poziva građane, ali tih kod nas izgleda nema.

Morate gledati širi kontekst i razlikovati iznuđene od željenih poteza. And at the same time, keep your eyes on the ball.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana