Ekonomija

Perpetuum mobile ponovo među Srbima

Saša Radulović RSS / 19.07.2010. u 21:43

"...ako se više novca usmeri na zarade, povećaće se potrošnja, posledično i proizvodnja, a tako će se otvoriti nova radna mesta..."

"Od MMF tražiću odmrzavanje plata i penzija. Mišljenje nisam promenio, plate u javnom sektoru i penzije na jesen trebalo bi odmrznuti."

"Ovo su dileme koje imaju mnoge zemlje, ali i ekonomisti."

Na našu veliku žalost nemaju. Ovakve "dileme" imamo samo mi. Na našu još veću žalost.

U ovom intervjuu je sadržano sve što ne treba da se radi. Naš puni doprinos perpetuum mobile ekonomskom pravcu koji je lišen obzira ka gravitaciji, i ekonomskoj, i Njutnovoj i svakoj drugoj. 

Ozbiljne zemlje rade na SMANJENJU JAVNE POTROŠNJE. Kad malo razmislim, SVE ZEMLJE RADE NA SMANJENJU JAVNE POTROŠNJE.

"Neki će pomisliti kad se pominje odmrzavanje plata u javnom sektoru i penzija, kao i veća potrošnja, da se Mlađan Dinkić sprema za izbore?
- Ko tako misli, neka pročita šta je rekao Pol Krugman, nobelovac, da se kriza pobeđuje većom potrošnjom, a on se sigurno ne sprema za izbore. "

Ovo sa životom veze nema. Ko je i gde čuo da Pol Krugman sugeriše odmrzavanje plata u javnom sektoru i penzija kao meru povećanja potrošnje?

Još u zemlji koja sve uvozi? Videla žaba da se konj ... Povećanje plata u javnim preduzećima znači rast cena struje, rast cena vode, rast cena grejanja, rast cena ... Povećanje plata zdravstvu, prosveti, povećanje penzija znači još veća rupa u budžetu. Ovo niko ne radi. Osim ... ako vaših 5% ne dolaza baš od te grupe.

Ono što ima smisla u vreme krize je povećanje investicija države. INVESTICIJA. Ono što ima smisla je smanjenje poreza. Ono što ima smisla je smanjenje javnog sektora.

Ono što nema smisla je: subvencionisani krediti. Subvencije ne stvaraju novu vrednosti. Subvencionisani kredit trpaju novac u džepove banaka i vade uvoznike. Obični građani, ako i mogu do njih da dođu, ih koriste da bi prekrpili jedan kredit sa drugim i spasli i sebe i banke sa 20% kamate od bankrota.

Ono što nema smisla je 10.000 evra po radnom mestu. Ni 7.500 evra po radnom mestu. Ni 4.500 evra po radnom mestu. Ni jedan evro po radnom mestu. Neviđeno arčenje novca poreskih obeznika.

Pitanje na koje niko nikada ne odgovara: da li je za 4 miliona evra moguće osmisliti program koji će dati mnogo više od 400 radnih mesta? Da li je ovo najbolji način korišćenja novca i imovine poreskih obveznika?

Premijer se hvali: poklonili 47 miliona evra, otvorili 17.200 radnih mesta.  A šta smo drugo za te pare mogli da uradimo? I da mi je da pogledam te ugovore. Onako kao oni privatizacioni ugovori.

Ono što nema smisla je poklanjati zemljište i imovinu. Isto kao što nema smisla poklanjati pare.

Jura "kupio" firmu za 3.000.000 evra, a dobio od države 4.500.000 evra. Pokrenuo proizvodnju za 3 meseca. A koliko mu treba da isto uradi sutra negde drugo kada dobije isto ovoliko ili više?

Ono što ima smisla je prepoloviti porez na rad. Ali ne za Juru ili Roberta ili Friza, već za sve. Tako se stimuliše zapošljavanje. Tako dolazite do 200.000 radnih mesta, a ne 2.000.

Ono što ima smisla je: mesec dana do građevinske dozvole.

Ono što ima smisla je gradnja autoputeva. I gradnja mostova. I gradnja metroa. I modernizacija železnice. Tako se upošljava domaća industrija.

Ono što ima smisla je gradnja socijalnih stanova. Tako se upošljava građevinska industrija. Ne subvencionisanim kreditima. Ogromna većina građana ne može da kupi stan ni po 500 evra po kvadratu, kamo li po 1.200 evra po kvadratu. Kome smo onda namerili ovaj program? Nama trebaju socijalni stanovi.

Ovo sve liči na ružan san. Težak i ružan san. I svako veče dobijam po dozu u SVAKOM dnevniku. Da ne zaboravim da vredni ljudi nikada ne spavaju i da se svaki dan redovno slikaju i ulaze u naše domove. Da znamo da su uvek tu. Samo nikako da se probudim. Kada neko po svaku cenu juri cenzus od 5% i kada će sve da podredi tom cilju, šta košta da košta, počinjem da sanjam velike crveno crne koalicije. Muka mi je, ali sanjam.

--------------------------------------------------------

EDIT: Perpetuum mobile sindikati u današnjem nastavaku perpetuum mobile sage:

"Ipak, sindikate nada ne napušta. Iako sumnjaju da će im se plate zaista i povećati do kraja godine zbog nesloge, oko ovog pitanja u izvršnoj vlasti ministra ekonomije u potpunosti podržavaju. Slažu se sa Dinkićem da bi povećanje potrošnje dovelo do bržeg oporavka privrede. "

"- Jedini način da se izađe iz krize je povećanje plata i penzija, ali sumnjam da će se to dogoditi jer u Vladi nema jedinstva oko ovog pitanja - kaže za "Blic" Ljubisav Orbović, predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije."

 



Komentari (62)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

G r o f G r o f 22:09 19.07.2010

Kome on zapravo priča...

Dinkićeve gluposti me toliko iritiraju da se ponekad zapitam da li je taj čovek kupio diplomu ili je samo beskrajno bezobrazan.
Čak je naporno iznositi tako banalne i očigledne argumente protiv njegovih ideja jer to zvuči kao da, po stoti put, detetu objašnjavač zašto ne sme dirati usijanu plotnu.
predatortz predatortz 09:13 20.07.2010

Re: Kome on zapravo priča...

Dinkićeve gluposti me toliko iritiraju da se ponekad zapitam da li je taj čovek kupio diplomu ili je samo beskrajno bezobrazan.



Moja supruga je završila ekonomiju, Dinkić joj je bio asistent. Kaže da je jedan od retkih čija predavanja-vežbe niko nije propuštao.
MarkoPustolov MarkoPustolov 10:47 20.07.2010

Re: Kome on zapravo priča...

to samo potvrdjuje da je znao da privuce paznju svojim pr i makretingom
wukadin wukadin 11:24 20.07.2010

Re: Kome on zapravo priča...

da li je taj čovek kupio diplomu


Ima mamu.
Takvo sticanje pozicija kod nas nije retko
wukadin wukadin 11:29 20.07.2010

Re: Kome on zapravo priča...

MarkoPustolov
to samo potvrdjuje da je znao da privuce paznju svojim pr i makretingom


Bas tako!
Secam se sjajne reklame za Ekonomiju destrukcije.
Nazalost, nisam procitao knjigu, pa ne bih rekao vise.
Da rezimiramo karijeru:
Dinkice je postao asisten zahvaljujuci mami Mirosinki. Bio je ubedljiv kao asistent, sto ce reci presentation skills. Napisao je i ubedljivu knjigu s podnaslovom "kako su nas pljackali". Na Pescaniku rekose da bi trebalo da sada promeni glagolsko lice.
Tako, i kroz G17 "ekspertsku mrezu" gde se prikljucio Labusu je privukao paznju. Recimo, kad se Djindjic setio "e ima neki ekonomski program, de da vidimo"... Da, tako su donosene ekonomske odluke posle 2000-te (ne kazem da je pre bilo bolje, ama kome da se adresiram za ono pre, i oni su sad u vlasti). Onda je zabio noz u ledja Labusu. And the rest is history...
MarkoPustolov MarkoPustolov 14:02 20.07.2010

Re: Kome on zapravo priča...

da budem potpuno iskren meni postao odvratan jos 97 kada sam ga gledao na jednoj maloj lokalnoj tv stanici gde je izjavio da je najvaznija i najlepsa stvar na svetu novac, kad je na exitu pevao novac u rukama sa sve ostalom bracom ministarima zacementirao je taj utisak kod mene za sva vremena
sava.topalovic sava.topalovic 23:21 19.07.2010

Pol Krugman


Prvi put se javljam iako Vas citam jos od 2006. godine (prvi tekst koji pamtim je oko nacina racunanja licnih primanja).

Ukoliko Vam nije problem, zamolio bih Vas da napisete nesto vise oko Pola Krugmana i povecanja potrosnje koji se pominje u tekstu.
Da li se to odnosi na njegovu New Trade Theory?

Pozdrav i hvala unapred!
Sava
MarkoPustolov MarkoPustolov 10:55 20.07.2010

Re: Pol Krugman

ako imate odakle da povecate potrosnju iz realnih izvora i u relane stvari onda to ima smisla

na primer uzmete kredit od neke banke i izgradite 3 mosta, 10 tunela i 200km auto puta za 900 mil eura ZA GODINU DANA onda to ode u firme koje su gradili one plate radnike, radnici imaju mozda iste mozda vece plate pa ipak se osete sigurnijim pa potrose malo vise para recimo na lcd tv ili uzmu kredit iz banke za novi auto, firme od profita ulazu u modernizaciju i tako dalje i tako dalje

realno drzava se zaduzila ulozila i dobila je infrastrukturu koja ce vremenom potstaci druge grane (npr real estate), pare su usle u realnu granu u realan sektor i za nesto opipljivo

sta radi kod nas drzava i pojedini politicari

kupuju sebi rejting dobrim marketingom, drzava nema para grca u dugovima, privreda posustaje a oni pozjamicu koju imaju podele kao bonus ljudima da potrose na hleb jogurt i mleko ili plaate nekome da uzme radnike i da ih ne optusti neki vremenski period drzava subvecionise ponasa se kao najveci poslodavac koga je dovolno malo vise pritisnuti i pripretiti strajkom da na kraju popusti umesto da se bavi onim sto bi trebalo

zato nam je predsednik maneken, premijer konobar, a skijas, kompozitor i ekspert za monetarni udar siva eminencija finansija (cik da se nesto ministarka pita bez njega)
Saša Radulović Saša Radulović 11:34 20.07.2010

Re: Pol Krugman

ako imate odakle da povecate potrosnju iz realnih izvora i u relane stvari onda to ima smisla


Samo da podvučem da ne bi ljudima promaklo.
Saša Radulović Saša Radulović 11:55 20.07.2010

Re: Pol Krugman

Ukoliko Vam nije problem, zamolio bih Vas da napisete nesto vise oko Pola Krugmana i povecanja potrosnje koje se pominje u tekstu.


Velike i siroka tema. Možda neki drugi put. Marko Pustolov vam je ukratko rekao ono što je navažnije za nas.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 07:51 20.07.2010

Svaka čast

E, potpisujem vaš tekst.
Vidi se napredak
A da će G-man da ujuri cenzus-čini mi se da hoće. Kupiti ili potkupiti regione, opštine, mesne zajednice, ponižene radnike u Srbiji nije teško.
Saša Radulović Saša Radulović 16:54 20.07.2010

Re: Svaka čast

Vidi se napredak


Kod vas u razumevanju? :)
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 18:42 20.07.2010

Re: Svaka čast

Saša Radulović
Vidi se napredak Kod vas u razumevanju? :)

Da, i tu.
Obostrano.
Znači, ima efekta to što radimo.
predatortz predatortz 09:29 20.07.2010

Laičko mišljenje

Ono što nema smisla je 10.000 evra po radnom mestu. Ni 7.500 evra po radnom mestu. Ni 4.500 evra po radnom mestu. Ni jedan evro po radnom mestu. Neviđeno arčenje novca poreskih obeznika.


Meni,laiku, to izgleda ovako:

Obećao čovek strane investitore pa sad plaća neke tamo likove da dođu u Srbiju. Sa ili bez ugradnje, 'bem li ga...
jinks jinks 09:59 20.07.2010

A da li

Ko tako misli, neka pročita šta je rekao Pol Krugman, nobelovac, da se kriza pobeđuje većom potrošnjom, a on se sigurno ne sprema za izbore. "

Ovo sa životom veze nema. Ko je i gde čuo da Pol Krugman sugeriše odmrzavanje plata u javnom sektoru i penzija kao meru povećanja potrošnje?

je P. Krugman sugerisao povecanje PDV-a kojim bi se smanjila, a ne povecala potrosnja u sred krize ... kako se sugerise na nekoliko zadnjih blogova.

Prosto nije bas najjasnije zasto bi zaposleni i svi ostali kroz povecani PDV finansirali smanjenje poreza na rad firmama (koja najverovatnije ne bi digle plate usled smanjenja poreza na rad). Ako su im potrebna nova pokretna sredstva, neka ih potraze tamo gde ih nalaze vecina firma u svetu, kod investitora i banaka (koji ipak vrse neku vrstu selekcije izmedju manje ili vise perspektivnih poslova, i snose rizik za to), a ne kod svih gradjana.

Mozda porez na rad firmama deluje kao nepotrebno breme, ali sve bi to moglo da se prevazidje boljim poslovanjem i novim poslovnim idejama.
Saša Radulović Saša Radulović 11:21 20.07.2010

Re: A da li

je P. Krugman sugerisao povecanje PDV-a kojim bi se smanjila, a ne povecala potrosnja u sred krize ... kako se sugerise na nekoliko zadnjih blogova.


Nema nikakvog razloga to da predlaže jer je njihov poreski sistem nije iskrivljen. Njihov porez na rad je 0 za mesecnu platu od 1.000 dolara. Pa onda ide na oko 20% itd.

Ne znam da li namerno podmećete ili zaista nisam bio jasan u blogovima. Naš poreski sistem je iskrivljen. Pogoduje bogatima i uvoznicima. Da pokušam ponovo:

Cilj je smanjenje poreza na rad. Povećanjem PDV-a se plaća smanjenje poreza na rad.
Smanjenje poreza na rad bi dovelo do: smanjenja cena domaćih proizvoda i povećanja neto plata. Svaki normalan poslodavac bi to uradio. Cela asocijacija malih i srednjih preduzeća će to uraditi. Pokušao sam to da demonstriram konkretnim primerima i bilansima uspeha.

Ukupno poresko opterećenje velikog broja građana bi palo.

Prosto nije bas najjasnije zasto bi zaposleni i svi ostali kroz povecani PDV finansirali smanjenje poreza na rad firmama ...


Prvo treba da shvatite koliko je pogrešno ovo što ste napisali. Socijalistički mentalitet izbija iz svake rečenice. Oni i mi. Oni, lopovi i derikože, mi ugnjetani proletarijat. Oni: neprijatelji. Ne oni, inovativni i sposobni drže grane na kojima svi sedimo. Da vam pomognem:

Porez na rad nije porez firmama. Deo poreza na rad plaćaju zaposleni, deo poslodavci. Preduzetnici, zanatlije, moleri, stolari ... sami sebi plaćaju porez na rad. Svaki preduzetnik kada hoće da pokrene nešto treba prvo da plati sav porez na rad. Ovo se zove i: Barrier to entry.

jinks jinks 11:56 20.07.2010

Re: A da li

Oni, lopovi i derikože

Daleko bilo.
Saša Radulović Saša Radulović 12:02 20.07.2010

Re: A da li

I ja kažem: daleko bilo.

Mozda porez na rad firmama deluje kao nepotrebno breme, ali sve bi to moglo da se prevazidje boljim poslovanjem i novim poslovnim idejama.


Ne može pod ovim i ovakvim poreskim sistemom ništa da se promeni. Ovoliki teret poreza na rad mala i srednja preduzeća, koja nisu veliki monopolisti ili uvoznici, ne mogu da podnesu. Nerazuman je. Njegov rezultat je ogromna siva ekonomija. To mora da se promeni. Prvo to.
banem92 banem92 10:01 20.07.2010

+/-

"Ono što ima smisla je smanjenje poreza."

Smanjenje ili povećanje, tj. snižavanje ili povišenje (ako je "mali" pišite ga većim brojkama pa će biti "veći"? U vašem prethodnom blogu čini mi se da sam razumeo da se zaležete za povećanje:

"Jer preduzećima PDV ne predstavlja trošak poslovanja."

Ja sam razumeo da treba prepoloviti porez na zarade, ali istovremeno povisiti PDV, a ne sniziti.

Hajde onda da kopiramo, kad ne umemo sami. 25% PDV, 28,5% poreza na dohodak na teret radnika i 17% na teret poslodavca. Kako sam laik, molim vas da mi izvedete projekciju cena i standarda sa ovim porezima sa par realnih primera, npr. penzioner sa mesečnim primanjima od 11000 dinara. Ovi porezi su iz jedne susedne nam zemlje.

Kako ja vidim, osnovno je pokrenuti proizvodnju koja stvara nove vrednosti, a za to nema para. Imali smo, spičkali, sad nemamo. Sad smo kao na brodu bez kormilara, pa ako dune dobar vetar, dune, ako ne, malo ćemo se nasukati, pa ćemo onda videti šta dalje. I to malo što imamo sve ćemo dati na "odbranu" Kosova iako je već davno izgubljeno. Zamlaćujemo se sa- i trošimo na gluposti. Samo ne daj da se koalicija raspadne. Promenićemo i svaki zakon koji smo tek pre mesec-dva doneli, samo da koalicija ostane. Možete vi pisati i pametne stvari, kad to nema ko da sprovede. Samo u koaliciju im ne dirajte, sve ostalo može. I nije tu reč o 5%, već o jednom jedinom poslaniku. Jer bez njega nema čarobnih 126. To je 0,4%, ne 5%. Zbog tih 0,4% su na sve spremni.

U opkladu da je sledeća koalicija naprednjaci i DS? Ja ulažem sve što imam. Zato ja savetujem svim mladima da beže odavde. Zašto bezveze traćiti život, a on je jedan. Pa vidite samo podatak o broju zaposlenih - kad smo skinuli Miloševića (kud se dede tih par miliona njegovih glasača??) imalo smo 20% nezaposlenih, danas smo na 50% (pustite te zvanične laži, kao što lažu za prosečan iznos zarade).

Treba zaista biti ultra-nespoban pa prodati sve, pri tome sniziti prosečna primanja i, kad već volimo da se poredimo sa regionom, biti na dnu i izgubiti čitavih 30% radnih mesta. Ko je pametan, vidi da je 1+1=2, da to sutra neće biti 3 i taj beži odavde glavom bez obzira. Takav smo narod, prilično neobrazovan, nepismen, zaostao i prilično zavidljiv, po prirodi svađalački, makar sa samim sobom (u proseku), a volimo malo i da kraduckamo bez ikakvih posledica. Vidi se i po najboljima među nama, tj. našoj celokupnoj Vladi. Vidi se i po pokazateljima u poređenju sa Crnom Gorom, do skoro smo bili isti. Od Vojvodine koja je u bivšoj YU bila iza Slovenije napraviše sirotinju. Sve pokupili, nacionalizovali i samo daj-daj-daj. Država krade. Inspekcije ubijaju ovamo, svako malo ih šalju iz Beograda sa jednim nalogom: naplatiti. Nema nevinih, svakom moraju da nađu nešto. I ko je čist, mora da plati harač. Kad se na jednom papiru ne slaže jedna para, pa makar sve drugo bilo čisto, ti plati dva miliona kaznu, nema razgovora. Pa vi krećite biznis, proizvodnju ili trgovinu.

Itd. muka mi je više.
Saša Radulović Saša Radulović 11:26 20.07.2010

Re: +/-

Ja sam razumeo da treba prepoloviti porez na zarade, ali istovremeno povisiti PDV, a ne sniziti.


I vi isto: ili ne čitate pažljivo ili ja baš ne umem da objasnim.

Naš poreski sistem je iskrivljen. Treba ga dovesti u balans. Balansiranje se postiže smanjenjem poreza na rad, uvođenjem progresivnosti, povećanjem poreza na imovinu, povećanjem PDV-a koliko mora.

Ne mogu se svi porezi samo smanjiti. Mogu samo ako se DRASTIČNO SMANJI JAVNA POTROŠNJA, REFORMIŠE ZDRAVSTO, REFORMIŠE PENZIONI SISTEM, OTPUSTE VIŠKOVI U JAVNIM PREDUZEĆIMA, SMANJI ADMINISTRACIJA. Za to nema ni političke volje ni snage.
dexter63 dexter63 16:07 20.07.2010

Re: +/-

Slažem se sa vama apsolutno da nam je poreski sistem iskrivljen.

Ali odakle početi. Kako krenuti sa time i ne ubiti ovu jadnu sirotinju koja i sada stenje pod nametima i ne zna kaoko da sastavi kraj s krajem od prvog do prvog.

Povećavanjem poreza na imovinu? Za godinu dve ćete imati više od pola penzionersko-radničke populacije izbačene na ulicu jer će im država otimati stanove zbog neizmirenih poreskih obaveza!

Progresivnosti prema zaradama? Kojim koji nivoi? današnji propisan minimalac u Srbiji? Pa na tome ni mačka sa 9 života ne može da preživi mesec dana!

Pisao sam o tome u jednom od predhodnih vaših članaka kao komentar poreske reforme.

Za sve ostalo osnovni problem je da nema političke volje da se nešto suštinski uradi i partije na vlasti će potpisati pakt i sa crnim đavolom samo da bi se na istoj održale. Ne možemo da suštinski da razdvojimo ekonomiju od politike. Dobra politika može doneti dobre ekonomske rezultate ali ako se političar bavi svojim, a stručnjak svojim poslom. Na žalost kod nas su na direktorskim mestima u javnim preduzećima kadrovici - partijski ljudi - poslušnici, a ne ljudi od struke tu je naš problem! Zato su nam državna preduzeća takva kakva su. Zato propadaju i železnice i JAT, Genex itd itd. Zato i imamo toliko poslanika u skupštini ali to je već neka druga tema
dexter63 dexter63 11:18 20.07.2010

Bez dobrog naslova za sada

Ono što ima smisla je: mesec dana do građevinske dozvole.

Možete je dobiti i za pola sata zavisi koliko ste spremni da platite a isto tako možete je i sanjati - ne dobiti nikad ako "zacepite" i posvađate se sa gospodom koja iste izdaju.

Ono što ima smisla je gradnja autoputeva. I gradnja mostova. I gradnja metroa. I modernizacija železnice. Tako se upošljava domaća industrija

Mmm tu se radi malo suptilnije. Trenutno "državno" građevinsko preduzeće je POR ALPINA. Kako? Naredi se domaćima da im svima ponude na tenderu budu bezobrazno visoke, prihvati se ponuda PORa i onda sve te iste domaće firme rade kod istog kao podizvođači. POR to naravno lepo odblagodari i direktore domaćih firmi i naravno onoga ko mu je posao dao. Da li je potrebno da navedem da je ista suma ukalkulisana kao "trošak" kroz tu istu ponudu! Znači država plaća mito svojim činovnicima od "naših" para!

O železnici je iluzorno pričati. Sve je transparentno rekla Brankica Stanković u svom serijalu na B92 TV. Samo kratko vrlo slično kao i sa PORom!

Metro se u BGu "gradi" zadnjih 40 godina. Izvode se "studije o izvodljivosti" uvek nekako pred izbore a onda u zapećak - lepo zvuči u predizbornoj kampanji. Pa ako se vlast promeni hajmo sve ispočetka nema veze što to košta novaca poreskih obveznika, zaboga to nije njihov "tal"!

Ono što ima smisla je gradnja socijalnih stanova.

Pa državni aparat se svim silama trudi da isti ne budu socijalni. Gradjevinske dozvole, komunalne takse, priključci na instalacije (struja, voda, kanalizacija) su bezobrazno visoke, čekaju se dugo a mogu se dobiti i na način koji sam gore napisao. Naravno sve se to lepo ukalkuliše u cenu stana pa nam je zato cena kvadrata "socijalnog" stana 1200 Eura.

Lepo je to što vi pišete postoji samo jedno ALI upravo ta ista država čini sve da sirotinja postane još veća sirotinja, da zaposlenih bude sve manje.

Ponekad mi se čini da bi vojna hunta bila jedino rešenje!
wukadin wukadin 11:22 20.07.2010

pa eto

Ono što ima smisla u vreme krize je povećanje investicija države. INVESTICIJA. Ono što ima smisla je smanjenje poreza. Ono što ima smisla je smanjenje javnog sektora.


U necemu da se slozimo.

Ono što nema smisla je: subvencionisani krediti. Subvencije ne stvaraju novu vrednosti. Subvencionisani kredit trpaju novac u džepove banaka i vade uvoznike.


Ako mislite na subvencije potrosacima, slazem se.
Ako mislite na Razvojnu banku, koju Srbija nema, ne slazem se.
Povoljni (ako hocete - subvencionisani) krediti bi mogli da se daju izvoznicima. Zato se neke banke zovu razvojne, a druge komercijalne.
Tu spada i, vama tako drago, smanjenje poreza na zarade. Zasto linearno svima, kada bi moglo u zavisnosti od regiona, aktivnosti kojom se firma bavi i, naravno, postovanja radnickih prava. Ako neko ne postuje ugovorne obaveze prema zaposlenima, sto ga oslobadjati od poreza?!
Saša Radulović Saša Radulović 11:31 20.07.2010

Re: pa eto

Ako mislite na Razvojnu banku, koju Srbija nema, ne slazem se.
Povoljni (ako hocete - subvencionisani) krediti bi mogli da se daju izvoznicima. Zato se neke banke zovu razvojne, a druge komercijalne.


Da još imate neko iskustvo sa ovim bankama na zapadu, pa da to vaše mišljenje možete i da ilustrujete. Ja imam u nekoliko zemalja. I ni u jednoj ne radi, već arči novac poreskih obveznika. A grebu se oni sposobni da do tog državnog novca dođu.

Postoji način da se stimulišu inovacije i početci, ali to nisu subvencionisani krediti i razvojne banke. To je ono što radi Izrael.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 12:42 20.07.2010

?

Ja po vokaciji nisam ekonomista, ali sam po ubedjenju fundamentalista. Naime, gledam fundamente, odnosno osnove na kojima stvari pocivaju. Pa tako i na ekonomiju. Nisam nigde u istoriji naisao na primer g. Ministra da se neko drustvo obogatilo i dozivelo prosperitet tako sto je pocelo vise da trosi onoga sto nema. Ako je ovo put u blagostanje, hajde onda da celoj drzavi dignemo plate 10 puta i zaposlimo svo stanovnistvo?

To je prilicno lose tumacenje Keynes-a od koga se licno meni dize kosa na glavi. Po doticnom gospodinu, lordu inace, kada pojedinac na nesto nece da potrosi novac jer smatra da je glupo, onda se pojavi drzava i kaze 'ja cu to da kupim'. Razlika je sto pojedinac trosi svoj novac, a drzavni birokrata tudj. Razlika je sto pojedinca vodi logika, razum, slobodni izbor, a birokratu politicki razlozi. Ovaj stav se mozda moze tolerisati ako drzava napravi neki put i most, koji posle omogucava nove industrije od koje stizu novi porezi pa se smatra investicijom. No, to na primer u Japanu nije dalo rezultate poslednjih 20 godina. Drzava ne zna gde sve treba most i kakav put gde treba? Koridor 10 je u nasem slucaju no-brainer jer isti put postoji vec par vekova, treba samo posuti asfalt, ali vec naslucujemo gluposti sa Beograd-Crna Gora autoputem....

Prema tome, sto vise prava na izbor ostavimo pojedincima, sto im manje novca opljackamo (pardon, oporezujemo), a sto manje vlasti ostavimo birokratama svima ce nam bolje biti. Tako je od bilo od kad je sveta i veka....
rade.radumilo rade.radumilo 13:56 20.07.2010

Ima smisla

Ima smisla forsirati likvidno poslovanje privrede.
Svako sa svakim posluje na "dođem ti". Silni radni sati se troše na uterivanje dugova, pri čemu svaka firma duguje svojim dobavljačima, jer i njoj duguju njeni klijenti.
Najviše duguje država, koja opet sa svoje strane nikako ne pristaje na prebijanje dugova.
U toj igri muzičkih stolica, ne strada onaj ko je stvarno nelikvidan, već onaj ko se za trenutak nađe u raskoraku.

Ima smisla da neisplaćivanje ličnih dohodaka bude krivično delo, umesto prekršaja.

Ima smisla dohvatiti kuku i motiku...
Saša Radulović Saša Radulović 16:52 20.07.2010

Re: Ima smisla

Ima smisla forsirati likvidno poslovanje privrede


Naravno. Ali ne ovako. Najvažnije što država može da uradi je da plati svoje dugove privredi.

Ima smisla da neisplaćivanje ličnih dohodaka bude krivično delo, umesto prekršaja.


Možda još streljanje. Ili javno bičovanje.

Ima smisla dohvatiti kuku i motiku...


Ni pod razno. Mi idemo do kuke do motike i nazad. To nam je istorija.
rade.radumilo rade.radumilo 23:36 21.07.2010

Re: Ima smisla

Saša Radulović

Ni pod razno. Mi idemo do kuke do motike i nazad. To nam je istorija.


Pa to je zato što večito trpimo sve i svašta, dok na kraju se ne prepuni čaša, a onda sve rasturimo i vratimo se na početak.
Ono što sam mislio, jeste da nam upravo treba konstantan pritisak na vladu, a ne rušenje režima i ustrojstva svakih 20-30 god.

baroniknez baroniknez 14:48 20.07.2010

Radulovicu

Imam jedno pitanje za vas kao strucnjaka. Dakle, Dinkic je ekonomista i sasvim sigurno zna ovo sto vi pricate, dakle ne mozemo reci da se radi o coveku koji ne poznaje svoj posao i ne zna ekonomiju i sve ostalo. Zasto onda ovo radi? Pa ovako kako ste vi to opisali, to je put u PROPAST!


Ono što ima smisla je gradnja socijalnih stanova. Tako se upošljava građevinska industrija. Ne subvencionisanim kreditima. Ogromna većina građana ne može da kupi stan ni po 500 evra po kvadratu, kamo li po 1.200 evra po kvadratu. Kome smo onda namerili ovaj program? Nama trebaju socijalni stanovi.


ne slazem se. imate praznih kuca po Srbiji koliko god hocete
Saša Radulović Saša Radulović 16:50 20.07.2010

Re: Radulovicu

5%.
baroniknez baroniknez 17:36 20.07.2010

Re: Radulovicu

Saša Radulović
5%.


onda sam ja naivan sto verujem da to ne ide tako. mislim, evo da sam ja na vlasti sigurno bih kalkulisao i tako dalje, ali ne bih nikada dovodio u pitanje osnovne egzistencijalne drzavne interese, to je nedopustivo. ali jbg eno stranka regiona pobedila u nekom gradu pa vi vidite


niste prokomentarisali za prazne kuce po srbiji. mislim, vazna je tema, mogli bi po koju i o tome

zikojlo zikojlo 15:35 20.07.2010

O smanjenju javne potrosnje

Cesto citam blog, ali ovo je prvi put da ostavljam komentar. Slazem se sa mnogim vasim predlozima oko poreza na plate, ali sam morala da reagujem na olako pominjanje Pola Krugmana i onoga za sta se on zalaze. Pominjete da sve ozbiljne zemlje na svetu rade na smanjenju javne potrosnje u ovoj krizi, a to je upravo ono protiv cega se Krugman zalaze, i protiv cega pise u gotovo svakoj kolumni u Njujork Tajmsu. Recimo u clanku "Treca depresija" od 27. juna Krugman pise (moj prevod) "Sirom sveta - poslednji put na duboko razocaravajucem sastanku G-20 proslog vikenda - vlade su opsednute inflacijom a prava pretnja je deflacija, i propovedaju stezanje kaisa a pravi problem je nedovoljna potrosnja." Ili "Iako je dugorocna fiskalna odgovornost vazna, smanjenje potrosnje usred depresije, koje produbljuje depresiju i otvara put ka deflaciji, je zapravo kontraproduktivno." Prosto sam htela da ukazem na to da stvari nisu toliko jednostavne koliko ih zelite prikazati.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 16:11 20.07.2010

Re: O smanjenju javne potrosnje

Bitno je naglasiti da je Krugman samo jedan cuveniji ekonomista, nikako neko ko predstavlja apsolutnu istinu. Covek ima svoje teorije i svoja misljenja i to pise u svojoj kolumni. To ne znaci da su ti stavovi apsolutne istine i dokazane naucne teorije.

Tu i jeste problem ekonomije kao nauke. Njene teorije nisu proverljive, nisu ponovljive, nisu dokazive. Samo mogu u jednom sistemu i u jednom trenutku da 'rade' ili da 'ne rade'. Neke ideje camo cesce daju dobre rezultate od nekih drugih. Ja licno mislim da sama ideja da neko moze da 'upravlja' ekonomijom je u startu pogresna.

Nasi problemi u Srbiji su strukturnog karaktera - nemaju mnogo dodirnih tacaka sa uzrocima svetske krize. Ona ih je samo razotkrila...
Saša Radulović Saša Radulović 16:49 20.07.2010

Re: O smanjenju javne potrosnje

Pominjete da sve ozbiljne zemlje na svetu rade na smanjenju javne potrosnje u ovoj krizi


Tačno.

"Sirom sveta - poslednji put na duboko razocaravajucem sastanku G-20 proslog vikenda - vlade su opsednute inflacijom a prava pretnja je deflacija, i propovedaju stezanje kaisa a pravi problem je nedovoljna potrosnja."


Ja Krugmana nisam komentarisao. Samo sam komentarisao pokušaj da se povećanje plata podvede pod blagoslov Krugmana. Kad on kaže potrošnja, ne misli na poklanjanje para. Misli na:

"ako imate odakle da povecate potrosnju iz realnih izvora i u relane stvari onda to ima smisla"

Treba praviti razliku između javne potrošnje i investicija koje se kod nas laički trpaju u isti koš. Racionalizacija države = smanjenje javne potrošnje. Deljenja bonusa zaposlenim na budžetu i povećanje plata zaposlenim u javnim preduzećima dovodi samo do inflacije.

U isto vreme, potrebno je u trenutku krize da država investira i time posredno pomaže potrošnju. Potrebno je i da država kupuju realne stvari da bi stimulisala privredu. Ali nikako nije potrebno da deli pare. Da uzima na jednom mestu i deli na drugom.

Prosto sam htela da ukazem na to da stvari nisu toliko jednostavne koliko ih zelite prikazati.


Ja pak mislim da su ove stvari onoliko jednostavne koliko ih prikazujem. Inače ih ne bih tako prikazivao :) Vi naravno imate pravo da sporite tu jednostavnost i pokazujete da sam neke stvari prevideo ili zaboravio.

Pitanje sporenja jeste: koliko država treba da investira. Ovo zavisi i od dostupnih izvora finansiranja. Amerika ima izvore finansiranja svojih projekata koje mi nemamo. A nema ih ni Evropa uprovo zbog svoje ogromne javne potrošnje. Ti izvori finansiranja su i anti-inflatorni. Oni izdaju obveznice koje ceo svet kupuje.

Mi smo u najgoroj situaciji. Zato: dobro je da gradimo puteve, da pravimo mostove, da hoćemo da pravimo stanove, ali nije dobro da ti stanovi nisu socijalni, da delimo bonuse ili regrese zaposlenim na budžetu, da dajemo subvencionisane kredite ...


"ako imate odakle da povecate potrosnju iz realnih izvora i u relane stvari onda to ima smisla"
zikojlo zikojlo 17:45 20.07.2010

Re: O smanjenju javne potrosnje

Hvala na odgovoru. Kazete da kad Krugman kaze potrosnja, on misli na

"ako imate odakle da povecate potrosnju iz realnih izvora i u realne stvari onda to ima smisla".

Molila bih vas da mi ukazete gde je on ovako nesto napisao. Sasvim suprotno, on se zalaze za povecanje deficita da bi se finansirala javna potrosnja dok traje kriza.
Saša Radulović Saša Radulović 22:19 20.07.2010

Re: O smanjenju javne potrosnje

Ja zaiste ne bih o Krugmanu. Ne zastupam njegove stavove niti delim njegovo mišljenje.

Pitanje sporenja jeste: koliko država treba da investira. Ovo zavisi i od dostupnih izvora finansiranja. Amerika ima izvore finansiranja svojih projekata koje mi nemamo. A nema ih ni Evropa uprovo zbog svoje ogromne javne potrošnje. Ti izvori finansiranja su i anti-inflatorni. Oni izdaju obveznice koje ceo svet kupuje.


Iz ovog razloga, Amerika ima luksuz da svoje obveznice smatra realnim izvorom, jer ima toliku snagu ekonomije da ih vrati. Ja ne mislim da je ovo pametno na duži rok. Bilo kako bilo, ovo za nas ne važi.

Sasvim suprotno, on se zalaze za povecanje deficita da bi se finansirala javna potrosnja dok traje kriza.


Uporno ignorišete suštinu:

Treba praviti razliku između javne potrošnje i investicija koje se kod nas laički trpaju u isti koš. Racionalizacija države = smanjenje javne potrošnje. Deljenja bonusa zaposlenim na budžetu i povećanje plata zaposlenim u javnim preduzećima dovodi samo do inflacije.


Niko se nigde ne zalaže za povećanje državne administracije ili povećanje njihovih plata kao meru stimulansa potrošnje. Pa ni Krugman. Pa ni Keynes. Pa ni Stiglitz.

Čak ni Rusi:
"Rusko ministarstvo finansija predložilo da se broj službenika zaposlenih u državnim organima smanji za 20 odsto do 2013"

Kad se govori o povećanju javne potrošnje misli se na:

"povecate potrosnju iz realnih izvora i u realne stvari"
ciracirafm ciracirafm 16:56 20.07.2010

Drugacije misljenje

Kejnzijanski recept za prevazilaženje krize
AUTOR: DŽOZEF STIGLIC
Odnedavno možemo da tvrdimo: „Svi smo mi kejnzijanci.“ Takav stav temelji se na činjenici da su finansijski sistem i ideologija slobodnog tržišta doveli svet na rub propasti. Takođe, „inovacije“ u toj oblasti nisu bile delotvorne, niti su predstavljale uvertiru za brži rast i napredak. S druge strane, nekima je omogućeno da prekrše pravila o ostvarenoj dobiti, kao i da utaje porez, čije je plaćanje neophodno za investiranje u infrastrukturu i tehnologiju, poput interneta, na kojima počiva istinski, a ne prividni rast.

Finansijski zvaničnici držali su pridike ne samo o dinamičnoj ekonomiji već i o načinima za prevazilaženje recesije, što, prema njihovoj ideologiji, predstavlja posledicu lošeg ponašanja vlade, ali ne i tržišta. Praksa je pokazala da se u slučaju recesije prihodi smanjuju, dok rashodi rastu, zbog čega nastaje deficit. Stoga, zaposleni u finansijskom sektoru smatraju da bi vlade u svetu trebalo da se usredsrede na eliminisanje deficita tako što će smanjiti izdatke. Prema toj logici, smanjenje deficita podrazumevalo bi viši stepen poverenja investitora, a to bi predstavljalo osnovu za ekonomski razvoj. Iako takvo gledište izgleda ispravno, iskustva iz prošlosti govore suprotno. Ilustracije radi, kada je američki predsednik Herbert Huver primenio „recept“ zvani smanjenje troškova, berza je doživela preobražaj i dogodila se Velika depresija, a sličan scenario ponovio se kada je Međunarodni monetarni fond 1997. godine tu formulu primenio u istočnoj Aziji.

Glavni uzroci neuspeha kriju se u lošim analogijama. Jer, dok se od domaćinstva koje duguje više novca nego što je u stanju da vrati zahteva da smanji izdatke, od vlade, ukoliko se nađe u sličnoj situaciji, to se ne očekuje, pa nije redak slučaj da dolazi do smanjenja proizvodnje i prihoda kao i porasta stope nezaposlenosti, zbog čega nije u stanju da vrati dugove. Dakle, isti principi ne važe za porodicu i državu. Ima i onih koji upozoravaju da će izdaci vlade dovesti do porasta kamatnih stopa, što bi moglo da „otera“ privatne investitore. Takvo gledište bilo bi opravdano u slučaju visoke stope zaposlenosti, ali u ovom trenutku, kada su dugoročne kamatne stope veoma niske, nijedan ozbiljan ekonomista ne pokreće pitanje „odbijanja investitora“. Imajući u vidu porast javnog duga u evropskim zemljama, naročito u Nemačkoj, kao i u pojedinim delovima Sjedinjenih Država, sve je više zagovornika uvođenja dodatnih mera štednje. Ali, ako ta inicijativa bude sprovedena u delo, rezultati u mnogim zemljama biće katastrofalni, s obzirom na krhki oporavak. U tom slučaju, ekonomski rast biće spor, a Evropa i Amerika verovatno će ponovo doživeti recesiju.

Ipak, postoji jednostavan kejnzijanski recept, koji podrazumeva preusmeravanje sredstava korišćenih u neproduktivne svrhe, kao što je vođenje ratova u Avganistanu i Iraku, ili davanje spasilačkih paketa bankama za koje nisu propisani nikakvi uslovi, u investicije koje znače priliv kapitala. Takođe, potrebno je podstaći potrošnju i podići poreze korporacijama koje ne investiraju u nove projekte, kao i ponuditi povoljnije uslove kompanijama koje to čine. Najzad, treba pružiti pomoć bankama koje odobravaju kredite malim ili srednjim preduzećima, koja predstavljaju glavni izvor zapošljavanja, ili osnovati nove finansijske institucije. U prošlosti je stvoren sistem koji se temelji na stavu da male države mogu u jednom trenutku da budu preplavljene novčanim sredstvima, da bi im ubrzo potom bile nametnute velike kamate. S obzirom na okolnosti, male države smatraju da nemaju izbora i da moraju da pristanu na drakonske mere štednje, jer u suprotnom neće dobiti kredite. Ipak, finansijska tržišta su strog i prevrtljiv gospodar, zbog čega ne žele da budu „ukroćena“. Naprotiv. Dopada im se način na koji su se stvari odvijale do sada, a taj stav podržavaju države sa nerazvijenim demokratskim sistemom. Na sreću, građani Evrope i Sjedinjenih Država izgubili su strpljenje i započeli proces „umirivanja i kroćenja“. Ali, mora se još mnogo toga uraditi.

Autor je profesor na Univerzitetu Kolumbija i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 17:28 20.07.2010

Re: Drugacije misljenje

Ipak, postoji jednostavan kejnzijanski recept, koji podrazumeva preusmeravanje sredstava korišćenih u neproduktivne svrhe, kao što je vođenje ratova u Avganistanu i Iraku, ili davanje spasilačkih paketa bankama za koje nisu propisani nikakvi uslovi, u investicije koje znače priliv kapitala.


A to bas Japan radi evo 20 godina i ne postize nikakve efekte. Izgradise puteve, zeleznicu, mostove do najsitnijih ostrvaca i ... ? Novac besplatan vec 20 godina, pa niko u Japanu ne uzima kredite. Stranci rade carry-trade, a JEN raste a ne pada..

Postoji jedna analiza koju ne mogu da pronadjem da vas uputim na izvor ali je sustina u sledecem:
- 1$ koji potrosi vlada dovodi do 1$ rasta GDP (ne postoji multiplikatorski efekat)
- 1$ za koji vlada smanji porez dovodi do 3$ rasta GDPa (multilikatorski efekat 3)
Analiza radjena za USA.

Mislim da upravo nesto slicno Sasa i predlaze.
ninasimone ninasimone 18:08 20.07.2010

Re: Drugacije misljenje

domazetovic.andrej

- 1$ koji potrosi vlada dovodi do 1$ rasta GDP (ne postoji multiplikatorski efekat)
- 1$ za koji vlada smanji porez dovodi do 3$ rasta GDPa (multilikatorski efekat 3)
Analiza radjena za USA.

Pa evo sad se bas vode diskusije oko toga da li da se pusti da istekne Busovo smanjenje poreza koje je uradjeno po toj logici (trickle down economy) a ispalo je da je najvise pogodovalo imucnima i dovelo do smanjenja srednje klase i porasta siromasnih (trickle up poverty). Tada deficit nije bio vazan ("povecana aktivnost ce nadomestiti manjak" ) a sad najednom postaje najvazniji na svetu kad treba nezaposlenima produziti unemployment insurance koji su godinama uplacivali bas za ovakve situacije.

Mislim da bi bilo dobro i razjasniti malo terminologiju. Ovde se stalno govori o porezu na zarade kad je u stvari rec o doprinosima (pare se direktno vracaju u vidu penzionih i zdravstvenih beneficija a koliko sam ja shvatila iz postova Oljacat, doprinosi su ti koji guse).

Bojim se da ovo sve suvise lici na stav americkih republikanaca i libertarijanaca koji se vec decenijama upiru da razmontiraju i ono malo social security and medicare. Prebacivanjem sve na "licnu odgovornost pojedinca" i privatne penzione fondove cija vrednost je vezana za trziste, s jedne strane daje bankama i fondovima mogucnost da slobodno koriste taj novac (a videli smo koliko su pouzdani i koliko tu ima "licne odgovornosti", a u Srbiji to jos i ne postoji kao alternativa). S druge, sama demokratija je tu ugrozena jer su tako ljudi manje skloni da glasaju za regulacije koje mogu da ugroze bottom line. Jednom recju, big biznis ce biti slobodan da radi kako mu se prohte bez obzira na ekologiju, ljudska prava, itd.
MarkoPustolov MarkoPustolov 18:53 20.07.2010

Re: Drugacije misljenje

Novac besplatan vec 20 godina, pa niko u Japanu ne uzima kredite.


pa imali su jedan mehuric koji je pukao pa se opametili
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 19:06 20.07.2010

Re: Drugacije misljenje

Bojim se da ovo sve suvise lici na stav americkih republikanaca i libertarijanaca koji se vec decenijama upiru da razmontiraju i ono malo social security and medicare.


Nina,

Nije tu ideja da se razmontiraju vladini programi. Oni su vec razmonitirani - implicitno - jer projekcije vec sada pokazuju da i postojeci fondovi nisu dovoljno kapitalizovani i da ce uskoro biti nelikvidni. Ideja je znatno sira - da li su ljudi marva koja trazi velikog gazdu da im resi sve probleme, ili su mislena bica koja deluju u skladu sa svojim zeljama i interesima? Gde pronalazite moralni osnov da za sebe trazite neke beneficije koje neko drugi treba da plati? Pa kada se predje na taj kolosek demokratska drustva su obicno propadala usled fiskalne neodgovornosti vlada i raznih populista koji bivaju izglasani jer obecavaju ljudima da ce dobiti nesto besplatno (recimo akcije za 1000 eur). Najcesce se tada javljao demagog-fasista i posledice smo vidjali toliko puta. Odakle pravo nekome da vas ukljucuje u neki vladin program gde nema opt-out? Tipa pretplate za RTS u nas? I vec cuvene prevare koje su nam plasirane u istoriji da nam je potrebno javno skolstvo jer se ljudi inace ne bi skolovali??? Kao da obrazovanje nije potreba drustva, vec eto vladin filantropski projekat. Danas imamo javno skolstvo i da li je nacija obrazovanija? Najveci pronalasci i danas dolaze sa privatnih univerziteta. No, da ne sirimo pricu - pogledajte malo sta radi kongresmen Ron Paul. Ima losu dikciju i ne ume da prenese ideje u emisijama u kojima gostuje, ali mnogo bolje pise nego sto govori...

Pitanje na koje se moze svesti ovaj blog je sledece: da li ce novcem odgovornije upravljati onaj koji ga je zaradio ili vladin birokrata? U skladu sa odgovorom treba konstruisati i poreski sistem... Da li biste radije da vam kompanija ima veci kapital ili da kapital saljete Dinkicu da on njime raspolaze? Svi znamo sta bi Dinkic, ali pitam vas sta biste vi?
ninasimone ninasimone 19:32 20.07.2010

Re: Drugacije misljenje

domazetovic.andrej
No, da ne sirimo pricu - pogledajte malo sta radi kongresmen Ron Paul. Ima losu dikciju i ne ume da prenese ideje u emisijama u kojima gostuje, ali mnogo bolje pise nego sto govori...

Bas kad pominjes Ron Paula, htedoh da ga pohvalim jer je zajedno sa demokratom Barney Frankom poceo da se zalaze za smanjenje vojnog budzeta.

Pitanje na koje se moze svesti ovaj blog je sledece: da li ce novcem odgovornije upravljati onaj koji ga je zaradio ili vladin birokrata? U skladu sa odgovorom treba konstruisati i poreski sistem...

Ovaj argument vec postaje malo zamoran jer se nikad ne kaze da taj zaradjeni novac se isto tako daje na upravljanje birokratama iz privatnog sektora. Uzmimo primer privatnog zdravstvenog osiguranja: da li ce se lecenje odobriti zavisi od volje agenta osiguravajuceg drustva a njegova volja zavisi od bottom line-a kompanije. Razlika je sto ja drzavnog birokratu mogu da vote out ali privatnog ne mogu. Osim ako ne mislis da svako mora da bude sposoban da ustedi pola miliona dolara za, ne daj boze, operaciju srca.
Da li biste radije da vam kompanija ima veci kapital ili da kapital saljete Dinkicu da on njime raspolaze? Svi znamo sta bi Dinkic, ali pitam vas sta biste vi?

Dinkic i "birokrate" u Srbiji su posebna prica (na njih treba primeniti neki drugi, manje laskav, termin). A upravo si pogodio i srz stvari: Dinkic i politicki sistem su najveci problem. Posle mozemo da zaista pricamo o nekim reformama (btw, ne kazem da doprinosi ne mogu i ne smeju nikad da se smanje, sve ovo sto mi pricamo su teorije, moje, tvoje, Krugmanove... ali, valjda mozemo da se slozimo oko cinjenicnog stanja).
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 21:29 20.07.2010

Re: Drugacije misljenje

Uzmimo primer privatnog zdravstvenog osiguranja: da li ce se lecenje odobriti zavisi od volje agenta osiguravajuceg drustva a njegova volja zavisi od bottom line-a kompanije. Razlika je sto ja drzavnog birokratu mogu da vote out ali privatnog ne mogu. Osim ako ne mislis da svako mora da bude sposoban da ustedi pola miliona dolara za, ne daj boze, operaciju srca.


Kako ne mozete? Imate toliko osiguravajucih kompanija izmedju kojih mozete da birate i nivo osiguranja i pokrivenost i ucesce u riziku, a mozete i da se ne osigurate ako to ne zelite. Njih barem mozete da "vote out with your feet". Dok sam radio u USA 2000-2007 ja sam placao 90$ (i kompanija jos oko 270$) - PRE TAX - za 1M$ pokrivenosti bilo gde u svetu. Nikada ni najmanji problem. Imao sam mogucnost i 'critical coverage', za bas to sto ste naveli za upola manje novaca. Necu da uporedjujem sta sam tamo placao i kakav sam kvalitet dobijao sa tim sto MORAM da placam u Srbiji i kakav kvalitet ovde dobijam. To i nije tema ovog bloga. Ono sto je tema je sto sam biram sta zelim, kako to zelim da platim, a i kako se odnosim prema svom zdravlju. Ne cekam Tomicu da mi propise proceduru, dok se on sam leci u Nemackoj... I ne pusim dve pakle na dan, ne pijem metil alkohol, ne jedem cvarke na +40 C jer me bas briga ko ce da plati troskove mog lecenja...

ninasimone ninasimone 22:10 20.07.2010

Re: Drugacije misljenje

domazetovic.andrej

Imate toliko osiguravajucih kompanija izmedju kojih mozete da birate i nivo osiguranja i pokrivenost i ucesce u riziku, a mozete i da se ne osigurate ako to ne zelite. Njih barem mozete da "vote out with your feet". Dok sam radio u USA 2000-2007 ja sam placao 90$ (i kompanija jos oko 270$) - PRE TAX - za 1M$ pokrivenosti bilo gde u svetu. Nikada ni najmanji problem. Imao sam mogucnost i 'critical coverage', za bas to sto ste naveli za upola manje novaca. ..

Vec sam na proslom blogu govorila u velikoj razlici u tretmanu i cenama izmedju zdravstvenog osiguranja preko velike firme i zd. osiguranja za pojedince i male firme. Pretpostavljam da bi tvoj odgovor bio "pa sto ne radis za veliku firmu?". Gde je tu onda freedom and entrepreneurship? A sto se biranja tice, nadam se da si svestan da samo nekoliko osiguravajucih kompanija drze celokupno trziste u U.S. Izbor je otprilike isto kao Maxi ili C-market? sve Delta.
Na zalost, i oni sto zdravo zive (ubrajam sebe u tu grupu) podjednako oboljevaju, tu nema 100% garancija niti 100% licne odgovornosti.

I samo da se jos jednom osvrnem na familiju Paul pa da i ja zavrsim sa diskusijom: sin (Rand) kaze kako je Obama stao cizmom za vrat BP (privatnom biznisu, o svetogrdja! Shake down!) sa zahtevom da firma odvoji fond od 20 milijardi za odstetu. U fazonu, nesrece se desavaju, niko nije kriv. Nema veze sto taj isti BP nije ulozio ni centa svih ovih godina u sigurnosnu opremu, izbegavali propise, bili kaznjavani, podkupljivali politicare (a sad i naucnike) i sta sve ne. I sad mali poreznici (veliki su dobili svoj tax cut) treba to sve da plate plus sta cemo ako BPjeve akcije padnu ili firma ne daj boze (smisljeno) bankrotira, odu poslovi i penzioni fondovi, osta sirotinja da se davi u naftnom mulju. Glavno je da njihov profit ostane netaknut. I sad reci ko tu koga subvencionira i placa tudje racune?

edit: zaboravih da te pitam - hoce li i srpske kompanije placati privatno zdravstveno osiguranje radnicima?

Saša Radulović Saša Radulović 22:24 20.07.2010

Re: Drugacije misljenje

Ipak, postoji jednostavan kejnzijanski recept, koji podrazumeva preusmeravanje sredstava korišćenih u neproduktivne svrhe, kao što je vođenje ratova u Avganistanu i Iraku, ili davanje spasilačkih paketa bankama za koje nisu propisani nikakvi uslovi, u investicije koje znače priliv kapitala. Takođe, potrebno je podstaći potrošnju i podići poreze korporacijama koje ne investiraju u nove projekte, kao i ponuditi povoljnije uslove kompanijama koje to čine. Najzad, treba pružiti pomoć bankama koje odobravaju kredite malim ili srednjim preduzećima, koja predstavljaju glavni izvor zapošljavanja, ili osnovati nove finansijske institucije


A u čemu je drugačije mišljenje?

Potrebna je reforma poreskog sistema. Upravo iz ovih razloga.

Potrebne su investicije države.

Ali nikako nije potrebno povećanje plata i penzija.
cbronson cbronson 22:57 20.07.2010

Re: Drugacije misljenje

Potrebne su investicije države.

Ali nikako nije potrebno povećanje plata i penzija.


pa valjda drzava investira sa ciljem da se podstakne proizvodnja koju neko onda mora da kupi, a ko ce da je kupi ako su plate i penzije male?

dok takvi budu kritikovali dinkica on ce imati pet posto rejtinga do penzionisanja a onda ce verovatno kod krkobabica.

mozete li malo bolje sasa?
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 23:13 20.07.2010

Re: Drugacije misljenje

Vec sam na proslom blogu govorila u velikoj razlici u tretmanu i cenama izmedju zdravstvenog osiguranja preko velike firme i zd. osiguranja za pojedince i male firme.


Moja firma je imala od 70 pa do 150 radnika, kako u kom periodu. Ne smatramo se velikim. Naravno, pretpostavljam da su stvari skuplje i uslovi gori ako ste sami ili vas je dvoje - sto je i normalno. Pa i kada kola osiguravate, dobijate popust ako je za firmu koja ima 100 vozila ili samo za vas sa jednim vozilom. Uvek imate bolju pregovaracku poziciju kada vas je vise. Recimo, pokupite male preduzetnike u slicnoj situaciji iz celog kvarta, ili iste branse, pa se organizujete i uzmete grupno osiguranje. Mogucnosti koliko volite...

A sto se biranja tice, nadam se da si svestan da samo nekoliko osiguravajucih kompanija drze celokupno trziste u U.S.


Ja se ne bih slozio. Ima nekoliko sistema osiguranja (PPI, HMO,...) a u svakome je bila lista kompanija. Pa i nekoliko puta smo menjali kompanije. Svaka je imala drugacije uslove i drugaciji model poslovanja. Dolazili su nam cak i brokeri sa listama od 20ak kompanija od kojih biramo...

Za BP nemam dovoljno informacija - nisam pratio sta se dogadjalo.

hoce li i srpske kompanije placati privatno zdravstveno osiguranje radnicima?


Hoce kada se za to stvore uslovi. U zemlji gde na dva zaposlena ide jedan nezaposleni imate male pregovaracke potencijale. U situacijama kojih vec i danas ima, a gde je deficit kvalitetnih i kvalifikovanih radnika imate vece mogucnosti da pregovarate pa i vece beneficije. Znam da neke firme uplacuju u privatne penzione fondove. Pitanje je dana kada ce se omasoviti i privatna zdravstvena osiguranja...
ninasimone ninasimone 23:31 20.07.2010

Re: Drugacije misljenje

domazetovic.andrej
Pa i kada kola osiguravate, dobijate popust ako je za firmu koja ima 100 vozila ili samo za vas sa jednim vozilom. Uvek imate bolju pregovaracku poziciju kada vas je vise. Recimo, pokupite male preduzetnike u slicnoj situaciji iz celog kvarta, ili iste branse, pa se organizujete i uzmete grupno osiguranje. Mogucnosti koliko volite...

Izvini Andrej, ali ovo nije bilo moguce sve do ove reforme a i to treba da pocne tek za koju godinu. O tome se i radi, ceo sistem je tako namesten da pogoduje sto vecima. Te manje osiguravajuce kompanije o kojima govoris su uglavnom samo posrednici. Elem, situacija se znatno pogorsala i puno firmi (cak i velike) sve vise smanjuju coverage i uvodi se tzv. co-insurance (recimo 60% troskova lecenja placa osiguranje, 40% ti sam, ne brkati sa co-payment po poseti lekaru). Cene su i dalje astronomske.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 00:03 21.07.2010

Re: Drugacije misljenje

Nina! OK! Da ne sirimo vise temu o US zdravstvu - ima i tamo problema koliko god hoces i nisu jednostavni. Moj akcenat je i dalje da postoji izbor i to znatno veci nego u Evropi, da ne pominjem Srbiju. No, socijalizovati zdravstvenu zastitu i 'naterati' bogatije da placaju za zdravlje siromasnijih je najgore resenje za ceo sistem na duge staze. Naravno da se ideja svidja onome ko ce biti na 'receiving side' ovog transfera novca. No, demotivise se ulaganje u zdravstvo, nema vise korelacije izmedju cene koju placate i usluge koju dobijate i vrlo brzo cete doci u situaciju kao i u Srbiji - da za glupost od intervencije cekate po godinu dana u redu (ako ne podmazete). Mesanje drzave nije resenje! Nikada nije bilo.

Reforma poreskog sistema MOZE DA BUDE DEO resenja! A to je da nas opet vratim na temu bloga... ...
ninasimone ninasimone 00:19 21.07.2010

Re: Drugacije misljenje

pa mozda bi poruka za obe strane Atlantika bila: be careful what you wish for.
pozz
G r o f G r o f 00:29 21.07.2010

Re: Drugacije misljenje

pa valjda drzava investira sa ciljem da se podstakne proizvodnja koju neko onda mora da kupi, a ko ce da je kupi ako su plate i penzije male?


Znači ja nešto proizvedem, a onda moram, putem poreza, dati pare nekome ko ne radi da bi to mogao kupiti od mene....

Bem ti logiku ne valja...


Niko ništa ne proizvodi. Treba uzeti kredit od stranaca, dati pare neradnicima da kupovinom uvezene robe vrate pare strancima i onda taj kredit vratiti uz pomoć marsovaca.

Bem ti logiku drugi put...

Treba uzeti kredit od stranaca. Dati novac meni da proizvedem nešto za strance. Neradnicima uzeti i ono što imaju da bi radili kod mene. Ja zaradim pare, vratim kredit, povećam plate radnicimaneradnicima i svi pevamo pesmu.

Ima logike ako nisi u kategoriji neradnika ...

Ako si u kategoriji neradnika, jedina logika je daj pare a posle ćemo vrištati zajedno.
Saša Radulović Saša Radulović 10:14 21.07.2010

Re: Drugacije misljenje

pa valjda drzava investira sa ciljem da se podstakne proizvodnja koju neko onda mora da kupi, a ko ce da je kupi ako su plate i penzije male?


I vi perpetuum mobile. Za ime božije. Pa da to tako može, svi bi podigli plate dražavnim službenicima 2 puta, i penzije isto.

Pročitajte još jednom i razmislite malo.

Proizvodnja se podstiče tako što joj se smanjuju troškovi poslovanja. Na primer drastičnim smanjenjem poreza na rad.

Ili otpuštanjem viška zaposlenih u državi ili javnim preduzećima, pa to otvara mogućnost za smanjenje poreskih zahvatanja. To smanjenje poreza na rad otvara mogućnost i za povećanje neto plata i smanjenje cena proizvoda.

Recimo, otpuštanjem 20% viška zaposlenih, baš kao što Rusi najavljuju, smanjuje godišnji trošak budžeta za 600 miliona evra. Pola tog novac će iskoristiti za povećanje plata zaposlenim, a pola kao benefit budžeta za ostale potrebe. Recimo socijalnu pomoč. TAKO MOŽE I TREBA.

Smanjenje zaposlenih u EPS-u za 20% bi omogućilio smanjenje cene struje od 5%. Vaš račun za struju i svi računi za struju svih proizvođača (ne i uvoznika jer oni troše malo) bi pali. TAKO MOŽE I TREBA.

Ona se takođe podstiče tako što država gradi puteve pa uposli građevinsku industriju. Ili gradi SOCIJALNE STANOVE.

Jedino mesto gde se u državi dele pare su SOCIJALNO UGROŽENIM. NJIMA I TREBA DATI POMOĆ OD 5.000 DINARA.


Ne mojte perpetuum mobile molim vas. Čitajte pažljivije.
cbronson cbronson 11:32 21.07.2010

Re: Drugacije misljenje

sasa, vi ne raspolazete svim podacima. zahvatanja koja cine plate zaposlenih u drzavnoj upravi i javnim preduzecima su najmanji deo javne potrosnje. najveci deo javne potrosnje cine bahatost i korumpiranost onih koji vode upravu i javna preduzeca, njihovi losi poslovni potezi, namesteni tenderi i javne nabavke, promasene i nepotrebne investicije koje zahtevaju vise ciklusa obnavljanja i odrzavanja, nestrucnost i nezainteresovanost lica koja bi trebalo da sprovode radove od javnog interesa. steta koja se prouzrokuje na ovaj nacin stostruko je veca od stete koju javnoj potrosnji uzrokuje visak zaposlenih i njihove plate.

zatim ne razumem vase insistiranje na otpustanjima, ako je danas visak radnika problem koji resavate otpustanjem onda ce sutra vas problem biti broj nezaposlenih i socijalnih slucajeva, a drzavi je svejedno da li problem zovemo ovim ili onim imenom, ona mora da ga resava.
baroniknez baroniknez 12:22 21.07.2010

Re: Drugacije misljenje

zahvatanja koja cine plate zaposlenih u drzavnoj upravi i javnim preduzecima su najmanji deo javne potrosnje


gledajuci brojke, mozda je to tako, podatke za to nemam, ali ima tu jedna druga stvar. U javnim preduzecima postoji visak zaposlenih, ali cak ni to nije problem, uzmimo za primer komunalna preduzeca. ne samo sto postoji visak, nego sto bi se i za njih naslo posla, ali ne rade. kako se obavljaju poslovi? radno vreme pocinje u 8, pa se do 9 pije pivo, pa do pola 10 pricaju vicevi, pa onda pola sata se nesto radi, pa onda opet pauza, itd.
Oljacat Oljacat 17:36 21.07.2010

Re: Drugacije misljenje

cbronson

Ja imam samo jedno da kažem (pošto dosta rekoh u zadnjih nekoliko godina hahahah, hvala ti ninasimone što me čitaš)
Dragi chobsone. Juče sam srela svog prijatelja nastavnika sa platom od cirka 40000 manje više. Ide peške po ovoj vrućini da podigne lično (moraju lično da podignu , ne može na tekući račun, pretpostavljam da će u prikazivanju cifara prilikom rebalansa našeg suludog budžeta sjajno da se uklope cifre u razdelu ili aproprijaciji socijalna davanja )da podigne 5000. Ide čovek, radostan, on 5000, žena još toliko, majka još toliko ...ma celo letovanje zaradili ljudi.
A ja u isto vreme razmišljam gde ću kada ostanem bez moje firme , šta ću ukoliko me neko ublokira, čime da platim ratu banci i kako onim mojim mučenim radnicima (kojih sada ima 7 a bilo ih je 17)da isplatim ovu bedu od 16000 dinara (a sramota me do neba da im samo toliko dam, zaslužuju svako bar po 50000, rade po ceo dan, poošteni , vredni, VISOKO OBRAZOVANI , ali nema para, nema, niko ništa ne kupuje uprkos subvencijama i ostalim nebulozama, ali doprinosi PLAĆENI pošto ne daj bože da ne platiš doprinose odmah si u čabru, a državna preduzeća mogu da ne plaćaju kao i društvena jer ionako mogu i da otpišu te doprinose nakon nekoliko godina .....).
I pozdravih se sa čovekom. I još se osećam ko govno, izvini na izrazu.
Saša Radulović Saša Radulović 19:33 21.07.2010

Re: Drugacije misljenje

zahvatanja koja cine plate zaposlenih u drzavnoj upravi i javnim preduzecima su najmanji deo javne potrosnje


Pričate napamet. Pročitajte oslici našeg neveselog stanja. Plate zaposlenih na budžetu koštaju sve poreske obevznike 3 milijarde evra godišnje. To je 10% GDP-a. Plate zaposlenih u javnim preduzećima iznose više od 3 milijarde evra godišnje. Još 10% GDP-a. Nemojte napamet, molim vas.

ako je danas visak radnika problem koji resavate otpustanjem onda ce sutra vas problem biti broj nezaposlenih i socijalnih slucajeva


Vaša argumentacija je tipičan primer perpetuum mobile razmišljanja

Ako negde ima 20% viška zaposlenih, onda tih 20% dobija DELUX SOCIJALNU POMOĆ. Oni koji nemaju nikakvu socijalnu pomoć plaćaju one na DELUX SOCIJALNOJ POMOĆI kroz veću cenu struje, grejanja, hleba, mleka ... SVEGA.

Naravno da nije svejedno. Sve dvoje je.
inco inco 14:22 22.07.2010

Re: Drugacije misljenje

Saša Radulović
Pričate napamet. Pročitajte oslici našeg neveselog stanja. Plate zaposlenih na budžetu koštaju sve poreske obevznike 3 milijarde evra godišnje. To je 10% GDP-a. Plate zaposlenih u javnim preduzećima iznose više od 3 milijarde evra godišnje. Još 10% GDP-a. Nemojte napamet, molim vas.


Na to dodati i penzionere, pa se lepo dodje do zakljucka da su cak i najocitija kraduckanja, a boga mi i kolosalne pljacke, jos i najmanji problem za nas budzet... No ljudima neko usadio u glavu da politicari mnogo kradu pa da je zbog toga problem, inace da ne kradu, Svajcarska bi nam pozavidela.

Saša Radulović
Naravno da nije svejedno. Sve dvoje je.


Cak bi i ta DELUX socijalna pomoc kostala manje kad bi makar samo sedeli kod kuce. Ovako treba platiti markice za prevoz, grejanje, osvetljenje, radni prostor... za ispijanje kafica i tracarenje, cime se dobrani deo javnog sektora bavi u sklopu svojih radnih zadataka, a da bi opravdali svoju socijalnu pomoc.
Saša Radulović Saša Radulović 20:23 22.07.2010

Re: Drugacije misljenje

cak i najocitija kraduckanja, a boga mi i kolosalne pljacke, jos i najmanji problem za nas budzet... No ljudima neko usadio u glavu da politicari mnogo kradu pa da je zbog toga problem, inace da ne kradu, Svajcarska bi nam pozavidela.


Istinitost ove tvrdnje naravno ne znači da krađe treba dopustiti ili tolerisati. Upravo suprotno.

Problem sa korumpiranim političarima i državnim službenicima nije u količini novca koji ukradu već u šteti koju pričinjavaju svima nama time što urušavaju sistem i što ne rade posao koji bi trebali da rade. A ne umeju.
radulence radulence 03:53 21.07.2010

.

predlazem ovako
prosto
kanada prima 300.000 imigranata godishnje
srba ima recimo ~9.000.000.

molim da drzava svakom srbinu plati avionsku kartu za kanadu
da se za (90/3=) 30 godina
svi srbi presele u
gotovu
uredjenu
kapitalistichku
funkcionalnu
k'o shvajcarski sat
drzavu.

tako.
na gotovo.
odjednom.
kako smo i naucheni.

prostora ovde ima.
provereno
iz prve ruke.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 11:27 21.07.2010

Re: .

Radulence,

Pa je si li ti lud? Tamo sigurno mora da se radi?
ninasimone ninasimone 15:20 21.07.2010

Re: .

radulence

svi srbi presele u
gotovu
uredjenu
kapitalistichku
funkcionalnu
k'o shvajcarski sat
drzavu.

da znas da ekonomista Paul Romer ima slicnu ideju samo obrnuto: da siromasne zemlje osnuju na svom tlu "charter cities" kojima ce vladati zemlje poput Kanade (kao sto su britanci vodili Hong Kong u Kini).
The politically Incorrect Guide to Ending Poverty
inco inco 14:23 22.07.2010

Re: .

Kao sto domazetovic.andrej rece, nece to da moze... Mi cemo radije da umremo dostojanstveno okaceni o drzavnu sisu, zavisni od pomocnih roditelja u vidu drzave, nego da uzmemo nesto da radimo... Ideja je lepa, ali prakticno neostvariva.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana