Stabilizacija dinara u toku avgusta nije pomogla da se srpska valuta pomeri sa neslavne pozicije najslabije evropske monete, posle ukrajinske, u poslednje skoro dve godine.
Istina, situacija se popravila tokom poslednjih skoro mesec dana i među zemljama regiona dinar je najviše dobio na vrednosti prema evru. Naime, nominalno domaća moneta ojačala je za jedan procenat prema moneti evrozone, dok je u avgustu kurs rumunskog leja ostao faktički nepromenjen, hrvatska kruna je oslabila pola procenta, mađarska forinta depresirala je za 1,2%, poljska zlota oslabila je za 0,7%, a češka kruna depresirala za 0,8%.
Jačanje dinara, svakako, nije impresivno ali posle značajne depresijacije od novembra 2009. (od 11%) konačna stabilizacija ohrabruje. Ono što je vrlo bitno je to da ekonomski parametri ukazuju da bi se stabilan kurs prema evru mogao održati do kraja godine (a da bi čak i 2011. mogla biti mnogo bolja godina u odnosu na 2010. kada je stabilnost kursa nacionalne monete u pitanju).
Naime, ekonometrijske studije ukazuju da je prenos (transmisija) kursa na cene oko četvrtine procenta u kratkom intervalu i 0,6% u roku od godine dana (npr. ako kurs padne sa 90 na 100 onda cene za godinu porastu dodatnih 6%). Ovo pod uslovom da drugi faktori kao što su npr. neočekivano kretanje cena hrane i nafte ili pak slaba tražnja, odnosno kupovna moć ne neutrališu rast inflacije koja bi bila podstaknuta rastom cena uvoznih repromaterijala i roba (upravo je slaba tražnja u poslednjih skoro dve godine zaslužna za to što inflacija nije pratila pad kursa od čak 27%).
Ono što posredno ukazuje na buduće kretanje kursa je upravo to da je ponestalo prostora da dinar dalje pada a da to ne podstakne inflaciju. To je shvatila i Narodna banka Srbije koja je podigla referentnu kamatnu stopu, intervenisala u oba pravca na deviznom tržištu i faktički poslala signal da će voditi restriktivniju (agresivniju) monetarnu politiku. Čini se da su domaće banke vrlo dobro shvatile prilično jasnu poruku Narodne banke.
Dakle, imajući u vidu da bi inflacija i inflatorna očekivanja mogla da se otrgnu kontroli NBS je rešila da preventivno deluje da bi potrošačke cene u ovoj godine ostale u rasponu od 6% plus minus 2%. Budući da određene mere NBS imaju odložen efekat (i preko devet meseci) NBS računa i sa obuzdavanjem inflacije u 2011, koja će prema planu te institucije morati da bude niža nego ove godine (4,5%+-1,5%). Zbog toga nije nemoguće da monetarna politika bude još restriktivnija, posebno ako privreda (po planu) počne da oživljava.
Pomalo je paradoksalno da ekonomski rast, koji raduje sve u Srbiji, stvara muke NBS jer joj otežava posao (zbog jačanja kupovne moći, odnosno tražnje) na održavanju pod kontolom inflacije i posledično kursa.