Energetika| Gastronauti| Ljudska prava| Sex| Životni stil

Kič, bizmismeni iz krug dvojku... ali ipak ima i dobrog vina

krkar RSS / 25.02.2011. u 12:53

 

 vinograd.jpg

Sajam je turizma - parada kiča, uglavnom. Verovatno ima i da se rezerviše nešto povoljno, nisam tražio. primećujem da je seoski turizam slabo predstavljen.

Ali ne pišem ovo zbog turističkih aranžmana nego zbog vina. Uz sajam turizma održava se i izložba vina. Neinventivno i nemaštovito organizovana, dominiraju mešetari, prekupci, nakupci, prodavci magle, Trotteri bez duha i mašte... Ali - ima vina.

Ima svega, od najgoreg uvoznog smeća do vrhunskih vina koja uglavnom niko neće kupiti jer su preskupa i po svetskim kriterijumima a kamoli ovde; ima čistog sirćeta zamaskiranog foliranjem i marketingom, ima bizMismena i polupismenih kvazipolitičara koji se trude da postanu ugledni vinari (napomena: za ugled bilo kakve vrste potreban je integritet i poštenje, najviše u onome što radite; dakle, gospodo, ako mene pitate - pišite propalo..). Ali ima i zaista interesantnih vina.

O izvikanim domaćim hohštaplerima neću trošiti reči. Znate šta mislim o kojekakvim Radovanovićima, Jelićima, Aleksandrovićima i sličnima. Ništa na ovom sajmu ne navodi me da mišljenje promenim za jotu.

No ima i sjajnih vina malih vinara. Proizvođača, zajubljenika, posvećenika od kojih je većina potpuno nevešta i neuka u prodaji, marketingu i propagandi i čiju ljubav i trud obično zloupotrebe već pomenuti gilipteri. Posao normalne države je da ovakvim ljudima pomogne da dođu do medija, tržišta, prodavaca. Pošto ovde država ne da nije normalna nego je uopšte nema - to ni razne organizacije koje plaćamo iz svoga xhepa vi i ja ne rade ništa u korist ovih ljudi. Stvar je za govnjivu motku, no ako bi se krenulo govnjivim motkama plašim se da ima daleko prioritetnijih institucija...

A sad o vinu. Moji šampioni ovog sajma su negotinski vinari

Na donjem nivou hale 2 (tehnički: hala 2B) malo zavučen, nevešto označen, bez pravog propagandnog materijala, bez gologuzih fufica koje se šminkaju špahtlom... ima štand Vinara opštine Negotin (izvinjavam se ako nisam naveo tačan naziv). Na zajedničkom štandu njih 6-7 ima svega, pre svega dobrih i požrtvovanih ljudi koji vino prave iz ljubavi a ne zato što je to in ili što može dobro da se zaradi. Ta ljubav vidi se u svemu, najviše, naravno, u vinu jer ljubav uložena u vino prepoznaje se u čaši. Ima i boljih i osrednjih i vrhunskih vina (o tom potom) ali meni je najjači utisak ostavilo upravo poštenje i predanost tih ljudi kojima je na sajmu, u svoj toj gužvi  i foliranju, pomalo neprijatno - sve dok ne počne priča o njihovim vinima. Većinom su mali vinogradari i vinari, imaju po 1-4 hektara ali svi su uložili u savremene tehnologije i opremu, svi se jako trude, svi uče, rade i prave vrlo interesantna vina među kojima ima i vrlo inovativnih i hrabrih kupaža i sjajnih rezultata.

Probao sam razna negotinska vina i evo moje rang liste sa preporukama.

1. MESTO: APSOLUTNI ŠAMPION SAJMA U SVIM KATEGORIJAMA

kremen_big.jpg

Kremen 2008, vinarija Matalj

Čist kaberne sovinjon ali tako majstorski napravljen da podseća na vrhunske burgundske kupaže. Zrelo vino, sjajnog, vrhunskog mirisa i lepog, prefinjenog ukusa bez preterano tanina. Odležano u burićima (barik) ali nema agresivni drveni ukus. Vrlo sofisticirano vino koje može jako lepo da se pije odmah ali kad odleži još 2-3 godine biće neopisivo dobro. Cena 550 dinara, više nego poštena.

*****

Matalj

 

2.  MESTO: NAJBOLJI GAME

 etiketa-crno.jpg

Vulkan 2008, vinarija Janucić

Game koji je potukao mog dosadašnjeg favorita Dajića, inače komšiju. Odličan, zreo game sjajno napravljen, bez imalo nerafiniranosti koja ume da bude izražena kod gamea. Bez premca najbolji odnos cena-kvalitet od svih vina na sajmu (400 din). Inače, etiketa koju sam postavio je očigledno stara, pre nego što su vinu dali ime, nemojte da vas to zbuni.

****

Janucić

 

2. MESTO: ZA DLAKU IZA PRETHODNIKA

game001.jpg

Raskovnik 2008, vinarija Vitis - Jelenković

Još jedno vino koje je očigledno novi proizvod pa stavljam staru sliku sa sajta. Vrlo interesantna kupaža, vino izraženog karaktera, čvrsto, muško ali nimalo trpko i oporo. Kao stvoreno za meso sa jakim sosovima i divljač. Neverovatna boja, istovremeno rubin crvena i zlatno-narandžasta, kao vrhunski bordo, dovoljno je da ga vidite da znate da će biti jako dobro - a biće još bolje sa 2-3 godine odležavanja. Cenu nisam zapisao ali je bila vrlo odgovarajuća.

****

Jelenković

 

3. MESTO: NAJBOLJE BELO

terase_big.jpg

Terasa 2008, vinarija Matalj

Čudo nad čudima u Srbiji: šardone koji miriši - i to na šardone. Ne znam šta ostale naše vinare preči da od ove sorte naprave vino kako treba ali Matalji imaju šardone koji vas prvo iz sve snage udari u nos, baš onako kako pravi šardone mora da napuni celu sobu mirisom. Posle toga sledi i pun ukus koji prati lepi, sveži, puni miris. 

****

 

3. MESTO: NAJINVENTIVNIJE VINO SAJMA

sokaci001.jpg 

Aurora 2009 rose, vinarija Vitis - Jelenković

Ubedljivo najinventivnije vino sajma i najhrabrija kupaža: roze od kaberne sovinjona, muskat hamburga i šardonea. Neverovatan rezultat: zrela tamnoružičasta boja koja prelazi u narandžastu, nimalo nalik uobičajenim bledolikim rozeima. Šampion sajma po mirisu, napuni vam nos raznim cvećem koje nije ni otužno ni teško a onda u ustima osetite karanfile i kadifice. Vrhunska cena 350 dindži! Naravno, to nije ovo na slici jer očigledno većina vinara nije stigla da apdejtuje sajtove.

 

3. MESTO: NAJINTERESANTNIJE BELO

flasa2.jpg

Sauvignon - Semillon 2010, vinarija VIMMID

Kupaža prilično neuobičajena kod nas ali na južnoj hemisferi se pokazala vrlo uspešnom i popularnom. Mirisno i ukusno belo vino koje je reskije i oštrije od šardonea, vrlo jak i kompleksan ukus, iznenađujuće dobar za sasvim mlado vino. Kao stvoreno za ćuretinu... i letnje pijuckanje u nekoj bašti uz sireve.

****

VIMMID

 

Ima još jako dobrih vina: odličan roze Dušica od gamea kod Matalja, jako interesantan roze lepog mirisa Aglaja kod VIMMID-a, lepi, jaki, zaokruženi kaberne sovinjon Clavora. Nijedno nije ispod tri zvezdice. Naravno, Dajićev game sa jake 4 zvezdice i dalje je vrlo aktuelan ali njega ne navodim jer sam o njemu već pisao i preporučivao ga.

Glavni problem sa ovim vinarima je što svi imaju jako ograničen pristup tržištu u Beogradu (o Novom Sadu, Čačku ili Vranjuverovatno i ne sanjaju), a sve zato što u restorane većinom ide onaj ko ima para a ne onaj ko ume da uživa u hrani i piću. Za polupismene selebritije dobro vino je ono za koje su čuli... od drugih polupismenih selebritija - i tako se zatvara začarani krug srpskog primitivizma. Svi ovi vinari (kažu da) se mogu kupiti u pojedinim beogradskim vinotekama ali tek je to lutrija - u većini njih vina prodaju šmizle koje su do juče prodavale foto tapete i promovisale tečni sapun, pa im je znanje o vinu jednako onom o šrafovskoj robi. Ne lipši magare do zelene trave...

Ispričah se ja tako sa Krajišnicima (negotinskim) i kažu mi da imaju i odlična sira, i da ima gde se dobro jede, neki već grade neke male porodične hotele, kažu da počinje seoski turizam da se razvija... tako da čim prođe ova prokleta srbirska zima i putevi se osuše eto mene na jedan produženi vinski vikend.

I još jednog vinara moram da spomenem, zaista je zaslužio:

Vinarija Antić iz Orahovca na Kosovu

Neverovatno simpatični ljudi, puni života i optimizma. Prave sasvim pristojno vino Rajska bašta od tipično kosovske kupaže: crni burgundac uz dodatak kaberne sovinjona i vranca. Vino bi moglo da bude malo korpoznije a i fali mu još malo boje ali je ukus vrlo dobar i lepo se pije. 

rajskabas.jpg 

Važniji od vina je optimizam i zdravi duh ovih ljudi koji se trude da vino koje proizvedu na Kosovu prodaju (i) u Srbiji, što je sigurno popriličan administrativno-birokratski problem. Živeći u državi koju Srbija ne priznaje,  da bi uopšte poslovali, sajt su registrovali na Kokosovim ostrvima (.cc). Orahovac/Rrahovec, Kokosova ostrva/Ishujt cocos

...

Sajam je otvoren do nedelje pa ko stigne preporučujem da probate vina a i cene su na sajmu povoljnije. Nisam zapisao cene za sva vina koja sam pomenuo ali ni jedno nije skuplje od 600 din a većina je jeftinija.



Komentari (107)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 13:03 25.02.2011

Bukvo nedokazana

Iako ti ne verujem baš svaku reč, zapisaću ovo što si napisao.
Može da bude korisno. Ako proverim i budeš u pravu za nekoliko vina-dobićeš preporuku.
PS Ton ti je i dalje pregrub sa mnogo tanina, sa blagim ukusom bezobrazluka i agresivnim uklusom bukovine
krkar krkar 13:09 25.02.2011

Re: Bukvo nedokazana

Baš ovih dana sam pogledao Dvor. Sad razumem šta te navelo da težiš toj tituli
antioksidant antioksidant 13:12 25.02.2011

Re: Bukvo nedokazana

lep blog
vrcavi komentari
probacemo preporuke
kasnije
sad odoh na pivo
master.dragi master.dragi 13:15 25.02.2011

Re: Bukvo nedokazana

ja cuh da je na blogu jedini pravi degustator drago kovacevic, njega, pricaju ljudi, proizvodjaci bukvalno jure i trpaju mu flase u dzepove...
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 13:17 25.02.2011

Re: Bukvo nedokazana

krkar
Baš ovih dana sam pogledao Dvor. Sad razumem šta te navelo da težiš toj tituli

Tvrd na šalu, tvrd na uvo, tvrd kao bukva. Ipak, mislim da ima nade za tebe.
A šta je to Dvor?
aleksanadar aleksanadar 01:24 26.02.2011

Re: Bukvo nedokazana

A šta je to Dvor?


Колоквијани назив за рупу у којој се окупљају селебрити, тј. извикани шљам.
Разуме се, ту су не пије вино... Троши се брља.
Rejlem Rejlem 13:13 25.02.2011

Kremen, Orahovac

Pa Kremen definitivno mora da se proba!

A sto se Orahovca tice, negde 1997-1998. smo slucajno u diskontu u kome smo obicno uzimali pice za porodicne feste otkrili neko crno vino koje je pravljeno u Orahovcu. Sad 2011. da me ubijes ne mogu da se setim kako se zvalo, ali definitivno je Orahovac. Nista bolje nakon toga od crnih vina nisam pio. Dosla je 1999., proslo bombardovanje, i nakon toga odemo u diskont i pokupujemo preostalih par flasa, znajuci da to vino vise necemo videti. Potrosilo se brzo, naravno...
maca22 maca22 13:15 25.02.2011

Re: Kremen, Orahovac

promenio naslov?
krkar krkar 13:24 25.02.2011

Re: Kremen, Orahovac

Ono je bila radna verzija
krkar krkar 14:39 25.02.2011

Re: Kremen, Orahovac

otkrili neko crno vino koje je pravljeno u Orahovcu.


Kosovo ima sjajna crna vina. Svojevremeno PKB podigao plantaže kod Prizrena i oko Orahovca. Čak i sa socijalističkom plantažnom proizvodnjom su bila dobra, odlično pogođene sorte za teren: crni burgundac, game, kaberne sovinjon. Tek sad sa privatnom proizvodnjom i puno pažnje će biti odlična vina.
jacHa. jacHa. 13:37 25.02.2011

e

A kod čika Živote u Smedovcu (od Negotina, ka Rajcu, pa skreneš, pre Rajca)što je vince... A ako voliš neobičan turizam: u Rajcu ima čak i mali hotelčić, puno pimnica, groblje neobičnog spomenja (odmah pored, jer pimnice se uvek prave kraj groblja i zovu se mrtvi gradovi. Na putu ka Negotinu staješ gde god poželiš: Viminacijum, restoran sa svežom ribom u Vincima, pred Golupcem, pa u Lepenskom Viru svašta za videti, a potom obavezno pojesti riblju čorbu u restorančetu ubogog izgleda sa čoporom mačaka i kučića oko nogu, ali čorbica! Pa na pijaci u Negotinu sir (mmm! tamo ne prave kajmak), pa jedno sat-dva u Smedovac kod čika Živote po vino, gde on otključava svoju pimnicu:
"Vidiš, dole mi je deda sahranjen. Ovo mi je od njega ostalo.(pimnica)"
Mi smo probavali, pričali, kupili, poklonio nam litar lozovače, pokazao i vinograd! Uvek se radujem kad idem u Negotin.
A Mataljevo, umalo da kupim neki dan, ali slabo ga prodaju po običnim prodavnicama u Negotinu. A ja do maja neću opet tamo. I tako.
Preporuka za tekst, naravno.
krkar krkar 14:40 25.02.2011

Re: e

Imaš neki seoski turizam da preporučiš u tom kraju? Mora da bude dobra domaća hrana i vino, za spavanje samo da je čisto i uredno.
maca22 maca22 14:50 25.02.2011

Re: e

U Rajackim pimnicma je hrana bila super. A seoski smestaj... pa ljudi gde mi bejasmo u nekom čudnom selu cije ime zvuci slovenacki su super...samo misle da generacije gostiju trebaju da spavaju na istom cebetu (pa smo prostirali peskire umesto nepostojeceg dusecnog caršava:)) a po suncu, za dorucak, onako mamurni, prejedeni i ubiveni od pretodne veceri dobismo izuzetnu cast - težak roštilj i još tezu tortu.

Znači ovo nije preporuka, samo ispovest. :)

I pazite kad vozite. Ima puno pruga, a vozovi bešumno iskaču.
cokamiki cokamiki 22:42 25.02.2011

Re: e

Ko se zadesi u okolini Donjeg Milanovca obavezno da proba baren sir, pa sušen na suncu! I sve ostalo, uostalom, nigde industrije kilometrima naokolo. I kečigu na žaru!
aleksanadar aleksanadar 01:51 26.02.2011

Re: e

pimnice


Опростите... шта значи израз "пимница"?

Верујем да је многима од нас - непознат. Моја маленкост је, међутим, једном давно боравила у Рајачким пимницама, али ни тада, нити касније нисам сазнао значење речи.

Осим тога, чуо сам неке који говоре: Рајачке пивнице!


pimnice se uvek prave kraj groblja i zovu se mrtvi gradovi.


Занимљиво.

Зашто?
krkar krkar 13:15 26.02.2011

Re: e

Опростите... шта значи израз "пимница"?


[url=http://www.srbija.travel/kultura/narodno-graditeljstvo/pimnice-negotinske-krajine/][/url]

Nisam bio ali sigurno idem čim se prolepša vreme.
mnenadic mnenadic 15:44 26.02.2011

Re: e

Negotin i okolinu svakako treba obići, ne samo zbog vina. Krenete od Bgd. Pomenuti Viminacijum svakako. Kad ste već tu do Rama je svega desetak km, pa onda preko Zatonja i Ostrova do Srebrnog jezera. Prođete V. Gradište pa putem pored Dunava (označena bicikllistička ruta) pored Požežena do Vinaca (riblju čorbu možete pojesti kod Boleta, roštilj kod Garija ili u restoranu Hollivod - leti - svi pomenuti lokali su na obali, pogled je fascinantan). Nastavite pored Dunava, prođete Golubac i obavezno posvetite malo vremena obilasku starog grada. Odmah iza starog grada pristojno možete obedovati u restoranu Stil, uživaćete u fascinantnim predelima početka đerdapske klisure. Sledeća stanica je lokalitet Lepenski vir koji neizostavno treba obići. U Donjem Milanovcu možete odmoriti i pristojno obedovati jela od ribe. Nekoliko km posle D. Milanovca skrenite desno, kroz naselje Mosna, dolinom Porečke reke. Priroda je fenomenalna, mada nije teško uočiti nedostatak ekološke svesti kod okolnog stanovništva. U mestu Klokočevac skrenite levo, prema Negotinu. Uz izuzetne pejsaže pored puta možete zapaziti niz ćumurana. Preko prevoja Popadija 448 m nv. (jedinstvena prilika da se popenjete na popadiju a da vam ni jedan pop ne zameri ). Ovaj prevoj nema veliku nadmorsku visinu ali ima klimu mesta iznad 1000 m nv, tako da se na njegovom vrhu uvek oseća strujanje vetrova. Preko Plavne stižete do Štubika, pa ako volite ovčetinu na žaru tu je kafanče koje će vam to omogućiti. Posle Jasenice, nadomak Negotina prolazite pored ostataka Štubičkih pimnica, zatim pored manastira Bukovo stižete u Negotin. U Negotinu ima nekoliko pristojnih privatnih pansiona i restorančić SOS u kome možete dobiti meksičke specijalitete. Iz Negotina možete krenuti u raznim pravcima: Rajačke pimnice, Rogljevske pimnice, Mokranjske stene sa vodopadom koji obiluje vodom u proleće. Vina ima i u Rečkoj, Smedovcu... Neizostavno posetite kanjon rečice Vratne i čuvene preraste koji se nalaze u blizini manastira Vratna. Ima toga još koliko hoćete.

A sada mali osvrt na sajam. Skoro ceo dan sam proveo juče na sajmu. Žao mi je što ovaj blog nisam pročitao pre odlaska, posvetio bih veću pažnju nekim detaljima. Potpuno se slažem sa domaćinom bloga što se vina tiče. Zaista ga ima za svačji ukus. Probao sam, prema mojim kriterijumima, nekoliko odličnih vina, uključujući i ona koja je g. Krkar preporučio i tu nemam ništa da dodam. Ne mogu potpuno da se složim sa tretmanom izlagača. Moj je utisak da su svi oni uložili značajan trud i sredstva da dođu do nekog rezultata i to je za mene razlog za poštovanje. Isključio bih ovde svako tumačenje njihovih namera. Sve njih rukovodi isti cilj - interes, što smatram potpuno normalnim. Većinu vinara iz okoline Negotina sam posetio i sa svakim prozborio po neku. Nesporna je njihova posvećenost poslu, međutim, niko od njih, ama baš niko u to nije ušao samo iz ljubavi već zbog vere da će to uz maksimalan trud i strpljenje dovesti do profita - što takođe smatram normalnim i zdravim pristupom. Videćemo kako će se svako od njih ponašati kada osvoji ciljanu kotu. Toliko. Živeli!
maca22 maca22 17:41 26.02.2011

Re: e

Hvala! Ovakve preporuke volim.
krkar krkar 19:17 26.02.2011

Re: e

Ne mogu potpuno da se složim sa tretmanom izlagača. Moj je utisak da su svi oni uložili značajan trud i sredstva da dođu do nekog rezultata i to je za mene razlog za poštovanje. Isključio bih ovde svako tumačenje njihovih namera. Sve njih rukovodi isti cilj - interes, što smatram potpuno normalnim. Većinu vinara iz okoline Negotina sam posetio i sa svakim prozborio po neku. Nesporna je njihova posvećenost poslu, međutim, niko od njih, ama baš niko u to nije ušao samo iz ljubavi već zbog vere da će to uz maksimalan trud i strpljenje dovesti do profita - što takođe smatram normalnim i zdravim pristupom. Videćemo kako će se svako od njih ponašati kada osvoji ciljanu kotu. Toliko. Živeli!


Nadam se da je samo nesporazum a ne neslaganje jer nisam ni mislio da ih proglasim altruistima ili štajaznam. Naravno da od vina treba da se živi, živi pristojno, zaradi. To je najnormalnija stvar koja se sasvim podrazumeva, nisam ja ni utopista ni komunista pa da zagovaram bilo koji drugi cilj.

Samo, ljubav prema svom poslu i posvećenost su neophodni sastojci zaista dobrih vina, provereno i potvrđeno na hiljadama primera. Bez toga se ne može doći ni do stadijuma da se od vina lepo živi i zarađuje. Dakle, taj prvi uslov ljudi o kojima sam pisao ispunili, čini mi se. želim im da onda uspeju i u ovom drugom cilju, zarade dovoljno da mogu da žive u skladu sa svojim radom i ljubavi uloženom u njega.


U mestu Klokočevac skrenite levo, prema Negotinu


Dovde sam bio ali u Klokočevcu nisam skretao levo prema Negotinu (sve bih da skratim ovo ali ne znam dobi li Negotin u ovoj raspodeli svoje tablice?) nego išao pravo za Majdanpek. Tvoje preporuke primljene k znanju i pribeležene, čeka se da završi ova glacijacija.
mnenadic mnenadic 19:39 26.02.2011

Re: e

Sve je u najboljem redu g. Krkar. Nisam vas pogrešno razumeo, a ni kritikovao. Cenim vaš stav i poznavanje stvari. I danas sam ponešto naučio čitajući vaš blog. Samo sam mišljenja da su i oni izlagači koje vi ne mirišete vredni poštovanja. Nebitno.
Pomenuli ste put desno, prema Majdanpeku. OK. Idući od Bgd. do Negotina se može i zaobilazeći Požarevac, u Salakovcu pravac Kučevo. Predeo od Kučeva do Klokočevca via Majdanpek je nešto lošiji (mislim na kolovoz), ali su zato predeli izvanredni. Između Rudne glave i Crnjajke postoji krčma koja služi odlično seosko meso sa kačamakom na drvenom loparu. Kod Crnjajke se desno skreće prema Boru, levo prema Klokočevcu. Vredi proći za lepog vremena.

P.S. U selu Majilovac (između Požarevca i V. Gradišta) svake godine početkom leta, koliko se sećam, održava se skup motorista. Učestvujete li u tome?
Srdačan pozdrav!
krkar krkar 19:53 26.02.2011

Re: e

Ovo ću da pribeležim. Vidim ja da ćemo da ručamo taj kačamak, ja volim a žena prosto obožava. Ne smeta mi slabiji put dok god su rupe manje od metra u prečniku i u dubinu i dok ima dovoljno asvalta da se zaobiđu Ako su predeli lepi idemo i bez asvalta.

Ne idem na moto skupove, mnogo gužve ni oko čega. A Majilovac znam po tome što je već na prvi pogled bogato gastarbajtersko vlaško selo, lepo uređene kuće... hrabrih boja. I uglavnom prazne, stanari su u Beču.
mnenadic mnenadic 20:12 26.02.2011

Re: e

OK. Sve je savršeno jasno!
aleksandarz92 aleksandarz92 10:32 28.02.2011

Re: e

Ne idem na moto skupove, mnogo gužve ni oko čega. A Majilovac znam po tome što je već na prvi pogled bogato gastarbajtersko vlaško selo, lepo uređene kuće... hrabrih boja. I uglavnom prazne, stanari su u Beču.

U odnosu na ostala sela u okolini i nije toliko gastarbajtersko, a nije ni vlaško već srpsko selo. Čak ni kuće nisu toliko prazne.
Sad sam u gužvi, a popodne ćete dobiti još par preporuka za putovanje tim krajem.
aleksandarz92 aleksandarz92 17:25 28.02.2011

Re: e

Kao što je neko već pomenuo, treba obići Viminacijum, a onda je bolje nastaviti sporednim putem, preko Kličevca i obići Ram, tj. Ramsku tvrđavu. Od Rama, nazad ka Gradištu postoje dva puta. Bliži ide preko Srebrnog Jezera, a dalji preko Kisiljeva, gde možete obići grob Petra Blagojevića (Savet je da se to obavi po danu:) Obilazak Srebrnog jezera takođe preporučujem, naročito onima koji leti prolaze ovuda. Vidim da su svi preporučivali svraćanje u Vince, ali niko nije napisao da to nije na Đerdapskoj magistrali, već na sporednom putu između Gradišta i Golupca. Moja preporuka (tj. preporuka lokalnog satanovništva, ja baš i nisam ljubitelj ribe) je da se svrati u Požeženo kod Danka. Restoran je van svih puteva, na nasipu na obali Dunava. Ko želi - naći će.
Svi dosad su pričali o skretanju od Donjeg Milanovca desno ka Negotinu preko Klokočevca. Predeo jeste fenomenalan, ali moj savet je ipak da se skrene levo. To je put preko Kladova, mnogo je bolji, ali je oko 50km duži. Ono što je bitno je da se tako prolazi kroz najlepši deo Dunava - "Kazane"

Ono pri dnu slike je čuvena crkvica sa spota za CNN.
krkar krkar 16:25 01.03.2011

Re: e


U odnosu na ostala sela u okolini i nije toliko gastarbajtersko, a nije ni vlaško već srpsko selo. Čak ni kuće nisu toliko prazne.


Ne znam otkud meni da je vlaško, hvala na ispravci. U svakom slučaju sam ga zapamtio kao izrazito lepo uređeno sa velikim i skockanim kućama iako ne delim ljubav prema toj estetici posebno u kombinaciji sa toliko živim bojama fasada. A za gastarbajt - zaključak je moj po kolima koje sam tamo viđao.
krkar krkar 16:35 01.03.2011

Re: e

Obilazak Srebrnog jezera takođe preporučujem, naročito onima koji leti prolaze ovuda. Vidim da su svi preporučivali svraćanje u Vince, ali niko nije napisao da to nije na Đerdapskoj magistrali, već na sporednom putu između Gradišta i Golupca. Moja preporuka (tj. preporuka lokalnog satanovništva, ja baš i nisam ljubitelj ribe) je da se svrati u Požeženo kod Danka. Restoran je van svih puteva, na nasipu na obali Dunava. Ko želi - naći će.


Ja baš nisam ljubitelj Srebrnog jezera, više volim divljija i prirodnija mesta. Isto važi i za Vince, iako je to prilično zgodno mesto za one koji vole da se negde smeste na dan-dva i onda šetaju okolo.


Svi dosad su pričali o skretanju od Donjeg Milanovca desno ka Negotinu preko Klokočevca. Predeo jeste fenomenalan, ali moj savet je ipak da se skrene levo. To je put preko Kladova, mnogo je bolji, ali je oko 50km duži. Ono što je bitno je da se tako prolazi kroz najlepši deo Dunava - "Kazane"


Prelep deo, i prilično miran. Sve do Kazana ima dosta mesta gde se može sići skroz do Dunava, idealno za teferič. A Kazani su fascinantni, jedino mi je žao što nisam imao priliku da ih vidim pre brane, posebno čuveno ostrvo Ada Kale.
nestor92 nestor92 13:51 25.02.2011

Mmm

roze od kaberne sovinjona, muskat hamburga i šardonea.


Već mi se šire nozdrve...

I ovo belo obećava. Kad čujem reč semijon, o'ma se obradujem.
tsunade tsunade 13:53 25.02.2011

prosle godine

sam sticajem okolnosti dobila gotovo sva ova vina o kojima govoris sve sam ih podelila okolo jer ne pijem to, niti bilo sta alkoholno a i uzi krug prijatelja mi je na sokovima. da sam znala da si ljubitelj, dobacila bih ti nekako.

ova vinarija jelenkovich, to drzi neki tip ciji je chale bio glavni tehnolog, cak jedno vreme i direktor propale drzavne vinarije "krajina vino" ... tradicija dakle.
jinks jinks 13:58 25.02.2011

Molim vas

objasnite mi kako je ovo moguce. Kada smo bili pre nekoliko godina u Negotinu sluzbeno, uz veceru nam je gazda privatnog hotela izneo mlado crno vino iz Rajackih vinograda, po koje je isao bas tog dana.

Vino je bilo fenomenalno, ali mi se cini da je prva casa sa vrha bokala imala potpuno drugaciji ukus (bolji) u poredjenju sa casom vina pri dnu bokala. Da li je moguce da se za to malo vremena nesto desilo sa vinom ... ili je to moj totalno subjektivni utisak.
maca22 maca22 14:01 25.02.2011

Re: Molim vas

Da li ima veze sa onim sto si u medjuvremenu jeo, pa da ti je uticalo na culo ukusa?
master.dragi master.dragi 14:04 25.02.2011

Re: Molim vas

Da li ima veze sa onim sto si u medjuvremenu jeo, pa da ti je uticalo na culo ukusa?

mozda je bokal bio od pet litara
jinks jinks 14:08 25.02.2011

Re: Molim vas

Da li ima veze sa onim sto si u medjuvremenu jeo, pa da ti je uticalo na culo ukusa?

Ne znam ... da li je to uopste moguce sa vinima. Cini mi se da nije to ... kao da je prva casa bila sladja a casa pri kraju kao da je bila malo kiselija od prve. Moguce da je nesto do cula ukusa ... ali kako onda oni silni degustatori u jednom danu degustiraju toliko razlicitih vina, a da im se culo ukusa toliko ne menja.

mozda je bokal bio od pet litara

Nije bio od pet litara , radi se o dve (mislim da nije bilo vise) case
nikvet pn nikvet pn 14:35 25.02.2011

Re: Molim vas

prva casa sa vrha bokala imala potpuno drugaciji ukus (bolji) u poredjenju sa casom vina pri dnu bokala.

Ih. Mlado crno iz bureta u bokalu pravi venac. Onako svetloljubičast, sve vrcaju varnice. Gore ide CO2 a niže pada talog sa taninom; mladost-ludost. Neko voli popa, neko popadiju.
Inače Krkar svaka čast, ovo je milina čitati.
krkar krkar 14:44 25.02.2011

Re: Molim vas

jinks
objasnite mi kako je ovo moguce. Kada smo bili pre nekoliko godina u Negotinu sluzbeno, uz veceru nam je gazda privatnog hotela izneo mlado crno vino iz Rajackih vinograda, po koje je isao bas tog dana.

Vino je bilo fenomenalno, ali mi se cini da je prva casa sa vrha bokala imala potpuno drugaciji ukus (bolji) u poredjenju sa casom vina pri dnu bokala. Da li je moguce da se za to malo vremena nesto desilo sa vinom ... ili je to moj totalno subjektivni utisak.


Sasvim moguće, posebno kod mladih vina.

Svako vino oksidira u kontaktu sa vazduhom (zbog prirodnog isparivanja i curenje vino u drvenim bačvama mora da se nadopunjava a inoks bačve imaju plivajući poklopac). Vazduh je najveći neprijatelj vina.

Neka vina su po prirodi otpornija a neka se i prave da budu otpornija. Mlada vina koja nisu predviđena za odležavanje mogu vrlo brzo da reaguju sa vazduhom pa da bude različit ukus unutar pola sata. Još i ako vino nije filtrirano pa na dbo padne nešto taloga, povuče sa sobom tanine... tačno to što opisuješ.

Svim vinima, posebno odležanim, prija malo vazduha pre pijenja da dođe sve što valja do izražaja. Zato se i presipaju u dekanter ili bikal i malo mućkaju da se spoje sa kiseonikom. A i da bi sav talog ostao u boci.
freehand freehand 20:58 25.02.2011

Re: Molim vas

kao da je prva casa bila sladja a casa pri kraju kao da je bila malo kiselija od prve.

Pa to je normalno: uz vešalicu i feferone bilo slatko, uz tortu grčilo.
libkonz libkonz 14:19 25.02.2011

lepo

Količina licemerja na blogu poslednjih dana je već počela da štipa oči, a onda se pojavi Krkar sa blogom o vinima i popravi dan.
Hvala!
Odoh sad da prepišem spisak preporučenih vina u rokovnik, trebaće
jucaibin jucaibin 14:49 25.02.2011

analiticno...

a ja volim da ucim... hvala sto si ovo podelio s nama.
shumska shumska 15:09 25.02.2011

Re: analiticno...

ništa ne znam o vinima, ali mi je pravi gušt kad vidim kako napušavaš čobane
edit -
čobani su zapravo ljudi plemenitog zanimanja - da se ispravim -
mislim na ove lopovčine i primitivčine
maca22 maca22 15:16 25.02.2011

Re: analiticno...

seLJebriti.
st.jepan st.jepan 15:38 25.02.2011

Re: analiticno...

seLJebriti.


maca22 maca22 15:42 25.02.2011

Re: analiticno...

jednatanja jednatanja 15:17 25.02.2011

Ja volem

od naših Krokan, sa Bisernog ostrva...hvala ti što si nam skrenuo pažnju na negotinska, probala bih odmah...
krkar krkar 13:17 26.02.2011

Re: Ja volem

Ja volem
od naših Krokan,


E za tebe posebno važi ona preporuka da probaš iločki Principovac!
automatic automatic 15:50 25.02.2011

Hladni SRBir

... tako da čim prođe ova prokleta srbirska zima i putevi se osuše eto mene na jedan produženi vinski vikend.


Pa, sad, ako baš moraš...

Btw, kakva je to sRbirska zima?
maca22 maca22 16:02 25.02.2011

Re: Hladni SRBir

automatic
Btw, kakva je to sRbirska zima?

Ova nasa? blato blato blato blato...
krkar krkar 19:10 26.02.2011

Re: Hladni SRBir

maca22
automatic
Btw, kakva je to sRbirska zima?

Ova nasa? blato blato blato blato...


Danas je prvi dan od utorka da nisam bar triput u toku dana čistio sneg sa kola. Staneš na sat-dva: čisti...
mlekac mlekac 16:31 25.02.2011

A kamo cena

Za belo?

Vidi se da si ljubitelj crnih - njima nisi propustio da lupis cenu. A za Sardone, nista!

Nema sanse da stignem do Sajma i da ga probam, al' ako ikad naletim, zapamtila. Ja sam od onih sto preferiraju bela vina.

Pozz.
st.jepan st.jepan 22:16 25.02.2011

Re: A kamo cena

mlekac

Ja sam od onih sto preferiraju bela vina.

Izvanredno neobično za jednu što je zovu Mlekac!
krkar krkar 13:18 26.02.2011

Re: A kamo cena

Vidi se da si ljubitelj crnih - njima nisi propustio da lupis cenu. A za Sardone, nista!


Ne diskriminišem ja nego gužva, brzina, ne stigne čovek sve da zapiše a memorija pamćenja je varljiva stvar. Šardone Matalj je 550 dindži, pošteno.
krkar krkar 14:45 26.02.2011

Re: A kamo cena

VIMMID sovinjon-semijon je 400 din.

Kupljeno nekoliko boca, dobro je vino.

Sinoć sam trupkao po onom snegu i klizavici sa dve kutije vina u naručju, treću kutiju poneo je jedan ljubazni mlađi vinar a moja gospodža je bila navigator po neočišćenom sajmu tražeći manje klizave deonice... Genijalcima uopšte nije palo na pamet da očiste sneg prema parkinzima. A nije ni Gradskoj čistoći, s pravom, jer nije javna površina.

Zemlja Srbija
arianna arianna 18:31 25.02.2011

seoski turizam

Ispričah se ja tako sa Krajišnicima (negotinskim) i kažu mi da imaju i odlična sira, i da ima gde se dobro jede, neki već grade neke male porodične hotele, kažu da počinje seoski turizam da se razvija.

sve je ovo lepo i poučno napisano samo nemoj negotince zvati "Krajišnicima" jer oni to nikako nisu; bolje je "Krajincima", kad odeš znaćeš i zašto


seoski turizam u Rajcu










photo album Rajca

edit: uživajte u pesmi rodjene negotinke :)
NNN NNN 20:06 25.02.2011

Auu, Milee...

ima bizMismena i polupismenih kvazipolitičara koji se trude da postanu ugledni vinari (napomena: za ugled bilo kakve vrste potreban je integritet i poštenje, najviše u onome što radite; dakle, gospodo, ako mene pitate - pišite propalo..).

Ako ovo pročita Strongman...


+ ako si stavrno gucnuo sve ovo što si nabrojao...
maca22 maca22 20:17 25.02.2011

Re: Auu, Milee...

Ja verujem da jeste. :)
Izložba dugo vremena traje, celi dan, može se i dva tri dana dolaziti (bar je tako ranije bilo) onda malo praviš brejk, jedeš, gledaš prezentacije, sediš, osvešćuješ se...
krkar krkar 14:11 26.02.2011

Re: Auu, Milee...

NNN
ima bizMismena i polupismenih kvazipolitičara koji se trude da postanu ugledni vinari (napomena: za ugled bilo kakve vrste potreban je integritet i poštenje, najviše u onome što radite; dakle, gospodo, ako mene pitate - pišite propalo..).

Ako ovo pročita Strongman...


Što se tiče novopečenog krčedinskog vinara sa državnim subvencijama (o čijim nastupima, kulturi, političkoj mudrosti itd, itd mislim šta mislim ali što nema veze sa vinom):

Jedno sasvim dobro i jedno vrlo dobro vino:




Orden merlot 2009, Kuća vina Živković

Iznenađujuće dobro vino. Iako u pratećem materijalu stoji da je "izrazito sortno vino" ovo uopšte nije tipičan merlo. Na moje iznenađenje ovo je vrlo dobro vino koje je i korpoznije i kompleksnije od standardnih merloa. Boja je tipična ali bolja od prosečnih merloa i već se tu vidi da ovo nije jedno tanušno vince nego proizvod o kojem je neko razmišljao i baš se potrudio što je za svaku pohvalu. Posebno što Krčedin baš i nije obećavajući položaj za kvalitet crnih vina. Vrlo solidne ***, da nije seljačkih detalja kao što su naziv crveno vino koji svesrdno u javnosti zagovara svršeni srednjoškolac ŽZ i još seljačkijeg godišta na etiketi navedenog kao MMIX, što bi bilo opravdano samo da je vino namenjeno kongresu arheologa ili paleografa, mogo je da dobije i 4*.




Orden shiraz 2009, Kuća vina Živković


E, ovde materijal vinarije ("kuće vina" ) ne laže i prepisaću deo koji je potpuno opravdan: Izuzetno puno, moćno vino po strukturi I aromatskom profile u mnogome slično najkompleksnijim vinima južne hemisfere (greške i nepoznavanje Worda da bi se ukinulo automatsko ispravljanje svakog samostojećeg "i" su Kućine al' tako im ponosno na sajtu stoji). Zaista lepo vino i zaokruženo u svim elementima, odličnog izgleda, zdrave i zrele tamnoljubičaste boje koja bi, ako je sreće, odležavanjem mogla da dobije i plemenite tamnonarandžaste i bordo nijanse. Fasciniran sam što je neko na padinama Fruške gore, doduše južnim, uspeo da napravi ovako zreo i čvrst širaz sasvim dostojan boljih južnoafričkih, što pokazuje da je Kuća bar konsultovala stručne enologe a zasigurno i pedologe. Po odgovarajućoj ceni ja ću od ovog MMIX-a kupiti kutiju-dve i prvu bocu otvoriti MMXII godine, po meni će verovatno sa neke 4 godine biti još mnogo bolje a verujem da ima potencijal i da odleži duže, probaćemo. ****

E, ali šta su Kućini enolozi radili i mislili kad su sadili kaberne sovinjon i od njega pravili dva vina: Orden cabernet sauvignon i Strast, kupažu merloa, širaza i kab-sova?

Ne znam, ali šta god da su radili rezultat je katastrofalan, toliko da bi Vinar Sa Dotacijama trebalo ne da ih najuri nego obesi o prvo drvo il' u Krčedinu il' u Nišu da se nikad više ne poduhvate da prčkaju po grožđu i vinu. Oba vina su potpuno smeće, vina sa fundamentalnom greškom u proizvodnji koja je totalno nepopravljiva. Problem je očigledno u kaberne sovinjonu jer su, kao što gore videsmo, i merlo i širaz vrlo dobri. Dakle vlasnik bi morao da krene od početka tehnološkog procesa i ustanovi ima li njegovom kaberne sovinjonu uopšte spasa (ako je greška u pogrešno odabranoj lozi ili neusklađenosti sa terenom - u šta, najiskrenije, sumnjam - biće neophodne radikalne i skupe mere).

Meni se ipak čini da je krivica do neznanja ili bezobrazluka enologa (genitiv jednine ili množine, ne znam - ali i ovde vredi mnogobabica-kilavodete) koji su pokušavali nešto vrlo glupo ili sasvim nemoguće. Katastrofi doprinosi i grozan barik kod Strasti (inače vina sa užasno pretencioznom etiketom koja priliči samo albumu Manuela de Falje) koji dodatno ubija inače nepopravljivu tekućinu. Siguran sam da se radi o lošim srpskim burićima koji se, bez dovoljno znanja i tradicije a zahvaljujući eksploziji potražnje, rade od nedovoljno odležane hrastovine i kvare vina koja bi inače mogla biti i jako dobra. Ova dva ne bi i neće nikada bez fundamentalne promene.

Dotiranom Vlasniku predlažem da se hitno vrati u politiku jer će mu onda kojekakvi poltroni sigurno kupiti ovo smeće i još ga i hvaliti - u suprotnom preostaje mu samo da se raspita postoji li kakav tehnološki proces kojim se od lošeg vina dobija antifriz, ulje za kočnice, aditiv za beton ili pesticid. Ako ne postoji, obavezno prijaviti inspekciji jer postoji opasnost da to neko negde nekontrolisano izlije. MMIX godište ova dva vina treba tretirati kao radioaktivni otpad!

Bela nisam probao.
hazar hazar 20:29 25.02.2011

Ovo ću da zapišem

jer se u vina ne razumem. Probam, pa ako mi se svidi, svidi. Imam rezervu, prema ovom što ste napisali (niste malo puta bili u krivu), ali verujem da zaista mislite kao što je napisano, tj. da ovo nije reklama.

Ovo za Jeliće, Aleksandroviće i ine druge vinare bez ozbiljnog vinograda se slažem u potpunosti. Hebem ti vino, kada te od 0,7l boli glava sutradan.

P.S. Malo grubo, ali majstorski napisano. Preporuka.
krkar krkar 14:16 26.02.2011

Re: Ovo ću da zapišem

Ovo ću da zapišem
jer se u vina ne razumem. Probam, pa ako mi se svidi, svidi. Imam rezervu, prema ovom što ste napisali (niste malo puta bili u krivu), ali verujem da zaista mislite kao što je napisano, tj. da ovo nije reklama.


Reklama nije sigurno. Ovo je poštena kritika. Ako je promocija, onda je besplatna promocija onoga što mi se sviđa i što sam ja platio svojim parama i prema tome imam pravo da hvalim i kudim koliko ja hoću. A sve što pišem odraz je mog znanja (koliko i kavo god da je) i mog ukusa i moje filozofije.

Više puta sam rekao da je suštinski za vino merodavan samo svako sam sebi. Džaba svih priča stručnjaka i "stručnjaka". Ako vam se nešto sviđa - onda je za vas dobro. Ako vam se ne sviđa - onda nije. I tu je kraj svake velike filozofije.

Svaka tvrdnja suprotna ovoj, svako navođenje da neko pije ono što mu se ne sviđa ili ne pije ono što mu se sviđa je palamuđenje, demagogija, foliranje i čist bezobrazluk!
jasnaz jasnaz 21:13 25.02.2011

hvala

za OVU preporuku, onomad.

vredi pribeležiti tvoje №..

fantomatsicna fantomatsicna 21:30 25.02.2011

O Vinu i sire

Znam pomalko pa i vama da prenesem(vise istorija).
Da je vino na Novom Zelandu postala industrija zahvaliti se treba Dalmatincima.Oni su prvi zasadili vinograde (na podsmeh komsija Engleza)i proizvode fantasticna vina.Izvint'e sto skrenoh na ozbiljnu temu..ali na ono vase cemo samo reci...U vinu je istina!

krkar krkar 14:23 26.02.2011

Re: O Vinu i sire

nam pomalko pa i vama da prenesem(vise istorija).
Da je vino na Novom Zelandu postala industrija zahvaliti se treba Dalmatincima.Oni su prvi zasadili vinograde (na podsmeh komsija Engleza)i proizvode fantasticna vina.Izvint'e sto skrenoh na ozbiljnu temu..ali na ono vase cemo samo reci...U vinu je istina!


Postoje dve stvari koje me ludački privlače da obiđem to vaše zemljotreseno otočje na kraju svijeta: pejzaži iz Gospodara prstenova i vino.

Upoznao sam šjor Nobila, unuka jednog od prvih vinara sa Aoteraoe, doseljenika iz Lumbarde na ostrvu Korčuli. Fascinantan tip i pun fascinantnih priča. I odlična vina, posebno sovinjon, vrlo po mom ukusu.


rade.radumilo rade.radumilo 22:12 25.02.2011

Znao sam jednog čiču...

Nisam vinopija ni poznavalac. Moje poznavanje vina se svodi na razlikovanje crnog od belog, međutim imao sam par zanimljivih iskustava:
1. Familija mog zeta iz Dalmacije, donosi vino na slavu o kom se u celoj familiji i šire priča do sledeće slave .
2. Od jednog čiče iz Vlakče sam kupovao izvrsnu rakiju. Čiča je takođe s ljubavlju pravio i vina, za koja su mi svi (u čiji sud verujem) reklji da je jedno od boljih s ove strane univerzuma.
Preporučiću kumu da pogleda tvoju listu, on je ipak ljubitelj (jednom polovinom je Portugalac) a bogami i poznavalac vina...
freehand freehand 22:45 25.02.2011

Eh kad se samo setim...

istarske malvazije...
Ne znam te enološke izraze i numem baš da meračim kao Krkoslav, ali - istarska malvazija, medno žuta, gusta i bogata!

fra_mustafa_alahic fra_mustafa_alahic 15:50 26.02.2011

Re: Eh kad se samo setim...

preporuka za izbor
fra_mustafa_alahic fra_mustafa_alahic 15:50 26.02.2011

Re: Eh kad se samo setim...

preporuka za izbor
st.jepan st.jepan 01:36 26.02.2011

MOJE ISKUSTVO

Moje poznavanje vina je bedno.
A primetim da mi neko prija, ja sve po tom istom udaram.
Dok ima.
I dok imam za.

Ovde sam se vinuo do "Vranca", u Korčuli do Žrnovskog, u Parizu do Bordeaux Superieura-a, u Mimicama, jbg, do Mimičkog Plavca, u Hvaru do onoga što ga prave tačno sto puta više nego što su svi hvarski vinogradi u stanju da iznedre....

Naučio sam da pre sipanja treba dugo razgledati etiketu i da je obavezno prokomentarisati (postideli me na nekoj večeri kad je nisam ni pogledao, a Francuziči se bogznakako potrudili oko izbora), znam šta znači Appellation controlee...

Da, to bi uglavnom bilo sve. Ne vredi mi što slušam "Put vina" na Stuiju B (TV ne gledam, mahom samo slušam), ništa ja tu ne upamtim, samo znam da mi prija bensedinska dikcija naratora...

A u Parizu, udavili me pričama o vrhunskim vinima, prosvetljavali me nesebično, impresionirali fantastičnim cenama, prezirali moj Bordoux od dvadesetak (ONIH) franaka, u restoranima (mahom za moje novce) znalački odabirali, s garsonima diskutovali o godištima i dr. finesama, a kad me ta ciganija incidentualno pozove na ručak (nećete verovati, i to se dešavalo), na stolu im najčešće plastična boca s Novim Božoleom od 2, 3 franka.

Edit: preporuka za preporuke!
freehand freehand 02:01 26.02.2011

Re: MOJE ISKUSTVO

Moje poznavanje vina je bedno.
A primetim da mi neko prija, ja sve po tom istom udaram.

Da vidiš, skoro pa isto.
Recimo, imao sam prijatelja jednog, tamo negde u blizini Bodenskog jezera. Prijatelj je imao piceriju, zove se Filipo, pravi je Sicilijanac i pravi mafiozo. Ali, to nije bitno za ovu priču; bitan je kjanti koji smo kod njega redovno pili, fin i lagan, i koji je fantastično prijao a naročito sa kozjim sirom sa travkama preliveniim maslinovim uljem, sa malo maslaca i maslinama. Ali me sramota da priznam kako nikada, iako obično radoznao kao majmunče, nisam ni pitao koja je marka... Uvek je stizao u "ahtl" čašama.
E sad, Filipo je imao i neki ramacoti, travaricu neku, sa Sicilije, koji nije probao niko sem njega i mene. I to po naprstak. Nikad nisam video flašu ni od toga (ako je i postojala, možda je bila bačvica negde) a uredno je nosio pljoskicu u džepu od košulje.
No i to je priča za blog o rakiji.
st.jepan st.jepan 02:06 26.02.2011

Re: MOJE ISKUSTVO

Da vidiš, skoro pa isto.

A naučio sam ja još nešto jako bitno:
Svi kažu da nikako ne valja kad je u vinogradara podrum veći od vinograda.
mlekac mlekac 02:50 26.02.2011

Re: MOJE ISKUSTVO

freehand
Moje poznavanje vina je bedno.
A primetim da mi neko prija, ja sve po tom istom udaram.

Da vidiš, skoro pa isto.
Recimo, imao sam prijatelja jednog, tamo negde u blizini Bodenskog jezera. Prijatelj je imao piceriju, zove se Filipo, pravi je Sicilijanac i pravi mafiozo. Ali, to nije bitno za ovu priču; bitan je kjanti koji smo kod njega redovno pili, fin i lagan, i koji je fantastično prijao a naročito sa kozjim sirom sa travkama preliveniim maslinovim uljem, sa malo maslaca i maslinama. Ali me sramota da priznam kako nikada, iako obično radoznao kao majmunče, nisam ni pitao koja je marka... Uvek je stizao u "ahtl" čašama.
E sad, Filipo je imao i neki ramacoti, travaricu neku, sa Sicilije, koji nije probao niko sem njega i mene. I to po naprstak. Nikad nisam video flašu ni od toga (ako je i postojala, možda je bila bačvica negde) a uredno je nosio pljoskicu u džepu od košulje.
No i to je priča za blog o rakiji.


Meni je jos u secanju vino od tamjanike koje je, svojevremeno, jedan kolega bio doneo od svog strica, da probamo.

Naravno, uz vino je isla i prica o tome kako se doticno proizvodi u ekstremno malim kolicinama i kako je, svojevremno, skoro sve (osim onog sto je domacin uspevao da 'skloni' za sopstvene potrebe) bivalo isporucivano Najvecem sinu nasih naroda...



KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 09:08 26.02.2011

Re: MOJE ISKUSTVO

Svi kažu da nikako ne valja kad je u vinogradara podrum veći od vinograda.

Meni želje veće od mogućnosti. To mu dođe slično, ne valja ni jedno ni drugo.
freehand freehand 10:31 26.02.2011

Re: MOJE ISKUSTVO

Meni je jos u secanju vino od tamjanike koje je, svojevremeno, jedan kolega bio doneo od svog strica, da probamo.

Za tebe, Mlekac.
A kažu mi da su vinogradi mog pradede nekad bili pretežak zadatak za nekog ko bi hteo da napravi veći podrum. A majka se tamjanike seća kao najslađeg grožđa.
E sad, ne znam zašto, možda i grešim ali mi se nešto mota da T'ga za jug i još neka makednonska vina imaju u svom sastavu tamjanike?
Kako god:
mlekac mlekac 10:56 26.02.2011

Re: MOJE ISKUSTVO

freehand
Meni je jos u secanju vino od tamjanike koje je, svojevremeno, jedan kolega bio doneo od svog strica, da probamo.

Za tebe, Mlekac.
A kažu mi da su vinogradi mog pradede nekad bili pretežak zadatak za nekog ko bi hteo da napravi veći podrum. A majka se tamjanike seća kao najslađeg grožđa.
E sad, ne znam zašto, možda i grešim ali mi se nešto mota da T'ga za jug i još neka makednonska vina imaju u svom sastavu tamjanike?
Kako god:

za pesmu!

Meni sestra svake godine donese tamjaniku - ne znam odakle, ali je redovna u tome. Inace, tamjanika, kao grozdje ima vrlo specificnu aromu - znam mnogo ljudi koji, jednostavno, ne mogu da je jedu. Bas zbog te jake arome.

Ima vina koja imaju deo tamjanike - ona daje jednu posebnu notu, al' ovo o kom sam pricala bilo je ISKLJUCIVO od tamjanike. A sipano nam je ko da je rakija. Kolicina jedne rakijske casice za svakog. Nista vise.

Tamno, svilenkasto, bogate arome...

A ja sam, inace, kao sto je poznato, ljubitelj BELIH vina!
krkar krkar 14:40 26.02.2011

Re: MOJE ISKUSTVO

E sad, ne znam zašto, možda i grešim ali mi se nešto mota da T'ga za jug i još neka makednonska vina imaju u svom sastavu tamjanike?


Grešiš.

Iako postoji i još manje poznata crna tamjanika, stara sorta, vrlo slatka i teška za obradu ali koja može da doprinese drugim vinima. Čini mi se da sam čuo da neko i od nje same pravi vino ali ne mogu da se setim ko i gde.

Sa tim starim sortama problem je što se one ponekad uopšte ne daju obrađivati današnjim tehnologijama, što traže druge materijale i drugi način obrade. I kad neko pokuša da od njih danas pravi vina, da bi sačuvao sorte, što je svakako pohvalno, vrlo retko ispadne dobar rezultat.

Tamjanika je tu još i u boljem položaju od nekih drugih sorti, iako je većina tamjanika na tržištu katastrofalna i otužna ali iz nekih normalnom vinopiji nedokučivih razloga očigledno popularna. Još drastičnije rezultate daju neke druge sorte: sećam se kako je Zlatan Plenković na Hvaru pokušavao da očuva i oživi autohtonu belu sortu parč ali je rezultat uvek bio sumnjiv, tj. dobije se vino koje je radikalno različito od svega što se danas pravi da je potrebno ili biti istinski ljubitelj tradicije da bi se zažmurilo na činjenicu da je vino po današnjim kriterijumima... malo čudno - ili treba stvoriti acquired taste.

Baš jedno takvo vino sam probao na sajmu kod Negotinaca ovih dana: Začinak, vinarija Clavora kupaža autohtonog začinka i crne tamjanike. Enolozi inače smatraju da je začinak tipični bojadiser, vino koje se dodaje drugim sortama za dobijanje intenzivnije i punije boje. Takve sorte obično teško mogu da samostalno daju dobro vino iako ima uspešnih izuzetaka. Kombinacija začinak i crna tamjanika (nemam podatak koliko je čega u kupaži), dve autohtone i stare sorte, svakako je interesantna u smislu očuvanja sorti ali vino je... nedorečeno. Interesantno za probati, izrazito mirišljavo ali nekompletno i bez kompleksnosti, što ima u prvom utisku ima i na kraju. Vino koje bih probao kao kuriozitet i referencu ali ne bih nikad kupio, bez obzira na cenu.
nestor92 nestor92 17:12 26.02.2011

Re: MOJE ISKUSTVO

tamjanika, kao grozdje ima vrlo specificnu aromu - znam mnogo ljudi koji, jednostavno, ne mogu da je jedu.


Pa i nije baš za neko jelo. Većina "sorata" koja je za jelo nije za bog zna kakvo vino.

Tamjanika kao vino - Minić i sl. je fantazija - za one koji vole. Ja volim.
mlekac mlekac 03:03 27.02.2011

Re: MOJE ISKUSTVO

nestor92
tamjanika, kao grozdje ima vrlo specificnu aromu - znam mnogo ljudi koji, jednostavno, ne mogu da je jedu.


Pa i nije baš za neko jelo. Većina "sorata" koja je za jelo nije za bog zna kakvo vino.

Tamjanika kao vino - Minić i sl. je fantazija - za one koji vole. Ja volim.

A ja bas volim da je jedem. Polako, s merakom. Uzivam u aromi koja ostaje posle svakog zrna.
mlekac mlekac 03:06 27.02.2011

Re: MOJE ISKUSTVO

krkar


Sa tim starim sortama problem je što se one ponekad uopšte ne daju obrađivati današnjim tehnologijama, što traže druge materijale i drugi način obrade. I kad neko pokuša da od njih danas pravi vina, da bi sačuvao sorte, što je svakako pohvalno, vrlo retko ispadne dobar rezultat.


Moguce da je u tome bio stos sa onim gorepomenutim vinom. Naime, ako je verovati mom koleZi taj deo njegove familije pravio je to vino od tamjanike jos od... Ne menjajuci metodu.

Zato, a i zbog prirode tamjanike (mnogo je manje socna od nekih drugih vrsta) i nisu dobijali velike kolicine.
aleksanadar aleksanadar 01:46 26.02.2011

Хвала!

На лепом тексту и препорукама.

Намеравам да сутра (или већ данас...) одем до Сајма. Па ћу пробати ова вина која су препоручена. Ево, записао сам.

Што се тиче овога:

vina koja uglavnom niko neće kupiti jer su preskupa...


могу рећи само: не разумем.
krkar krkar 15:30 26.02.2011

Re: Хвала!

Што се тиче овога:

vina koja uglavnom niko neće kupiti jer su preskupa...



могу рећи само: не разумем.


U ovoj i ovakvoj Srbiji teško je uopšte govoriti o vinima koja koštaju 20, 30 ili 50 € po boci, bez obzira je li ta cena realna. Ovde jednostavno nema dovoljno ljudi koji vole i poznaju vina i u njima uživaju koji bi te cene sebi mogle da priušte, tako da smatram da je, osim u retkim izuzetnim slučajevima, jednostavno stvar vaspitanja ne bosti prstom u oko pošten svet koji nije u prilici da o takvim vinima uopšte razmišlja nekakvim ocenama, opisima a još manje preporukama takvih vina. Elementarna pristojnost.

Druga je stvar odnos cene i stvarne vrednosti vina. Većina vina kod nas je precenjena (baš kao i u susednoj Hrvatskoj). Ako vino vredi 5€ treba toliko i da košta; ako vredi 20€ - opet treba toliko da košta. Ako razni seLJebritiji hoće da plate 20€ za vino koje vredi polovinu ili četvrtinu te cene - njihova stvar. Ali oni me ne interesuju. Moje je da upozorim pošten svet da to toliko ne vredi.

Evo konkretan primer:



Sauvignon blanc 2007, Kraljevska vinarija Oplenac

Izvrsno vino, primer kakav treba da bude dobro napravljeni sovinjon: svež, mineralnih ukusa, živ, radostan. Meni se izuzetno svideo, iako ga je jedan naš vinski bloger sa kojim se uglavnom prilično slažem vrlo loše ocenio. Ja sam ga probao na sajmu i bio sam vrlo, vrlo zadovoljan, za razliku od šardonea iste vinarije koji ima dobar i jak miris, počne da razvija lep ukus u ustima i, taman kad najviše očekujete - umre dibidus! I ništa više od njega nema, ne ostaje ništa u ustima.

E, ovaj kraljevski sovinjon (pojma nemam ko je vlasnik vinarije, kažu da je to Zadužbina kralja Petra - šta se u današnjoj Srbiji krije pod tim imenom, čije je to vlasništvo... možda bolje i ne pitati. Na ovom sajtu pročitah da je cena u vinariji 9€ što je, uprkos nesumnjivom kvalitetu vina, za jedan sovinjon iz Srbije preskupo. Na sajmu je isto vino 760 dinara ali mislim da je i to previsoka cena, da ovo vino vredi 450-500, najviše 600 dindži kad sam baš tolerantan.

Naravno da se vinari sa time ne slažu, pominju kredite, alave žene, cunami u Mikroneziji, poskupljenje lokomotiva u Boliviji, protuberance i štagod. Ali to je njihov problem
kakapo kakapo 10:06 26.02.2011

Poverenje

Verujem domaćinu, pa sam bez probanja naručio ono što preporučuje kao najbolje. Javiću se s utiscima.
automatic automatic 10:48 26.02.2011

Re: Poverenje

kakapo
Verujem domaćinu, pa sam bez probanja naručio ono što preporučuje kao najbolje. Javiću se s utiscima.

Javiće se i domaćin,
čim mu bude malo bolje,
izgleda da je nešto pomešao...
krkar krkar 14:50 26.02.2011

Re: Poverenje

Verujem domaćinu, pa sam bez probanja naručio ono što preporučuje kao najbolje. Javiću se s utiscima.


Čekam utiske.
kakapo kakapo 09:44 27.02.2011

Re: Poverenje

krkar
Verujem domaćinu, pa sam bez probanja naručio ono što preporučuje kao najbolje. Javiću se s utiscima.


Čekam utiske.

Pa evo. Nisam se pokajao, baš naprotiv, vino je odlično! Sve stoji što si na početku lepo sročio o karakteristikama dotičnog Kremen-vina. Ako bih hteo malo da zakeram, možda bih primetio da bi (za moj ukus) moglo da ima nešto manje "kiselosti" (ne znam kako se to kaže vinarskim jezikom). No, to je sasvim lični utisak, za koji dozvoljavam da je eventualna posledica trenutno lošeg stanja mog nepca. Danas ću podastreti vino i jednom dobrom poznavaocu, pa me zanima i njegov sud.
krkar krkar 13:11 26.02.2011

Dopuna i još malo preporuka

Konačno malo vremena da dopunim blog, za one koji tek treba da odu na sajam (a odgovaram kasnije).

Izdvojio sam negotinske vinare ali, kad razmislim, šteta ne pomenuti još neke stvari vredne pažnje na sajmu, čisto da ne ispadne Krkar vas naveo da preskočite nešto dobro i lepo.

Prvo, štand Hrvatske koja je ove godine zemlja-partner.

Potpuno sam impresioniran prezentacijom!!! Podvučeno, tri uskličnika i još nedovoljno. Sam štand je arhitektonski odlično rešen, praktičan, inovativan, informativan... Namenski rađen štand za prezentaciju vina - e to je ono što država treba da radi za svoje vinare.

Dakle, štand je lep, funkcionalan (vina su lepo izložena, da se vide ali i da mogu da se dotaknu, pogledaju etikete... svaki segment štanda ima frižider za vino...), ljudi koji predstavljaju vina su ili enolozi ili vrlo dobro obavešteni ljudi iz komercijalnih službi vinarija, znaju mnogo o svojim vinima i vidi se da im nije prvi put da o njima pričaju. Dakle, sjajno. Uz to, imaju i zalihe čaša, specijalne kantice u koje se prosipa višak vina (praktično jedini na sajmu, kod većine ostalih to su nekakve improvizacije), dakle zanatski sve kako treba. (O čašama na sajmu generalno kasnije).

Drugi je par rukava što hrvatska vina u Srbiji idu slabo. Manjim delom je to iz patriotskih razloga (ti što neće iz principa polako izumiru k'o Koštunica i zajedno sa njim), većim zbog potpunog nepoznavanja današnjih hrvatskih vina (generacija koja je do rata pila hrvatska vina pamti ona koja su nekad postojala a koja su danas, ako uopšte još i postoje, prevaziđena desetinama i stotinama novih vina i čitavih novih vinograda). A najvećim zbog cena: hrvatska vina generalno su po svim normalnim kriterijumima preskupa. Kad se na te cene dodaju srbijanske akcize (na koje hrvatski vinari kukaju do nebesa, s pravom), pa na to sve i marže... jasno je da hrvatska vina baš nemaju mnogo šanse u Srbiji. Nažalost. No, dobro, za jedno 15 godina kad Srbija uđe u EU...

Za mene je otkriće nova vinarija Kalazić iz Zmajevca kod Batine. Probao sam njihov sivi i beli pino (pogrešnim redosledom, inače treba prvo beli kao laganije vino). Beli je vrlo, vrlo dobar ali sivi pino je zaista odličan!



Pinot sivi 2007, vinarija Kalazić

Vrhunsko belo, neverovatno jako (deklarisano 15,6% alkohola) ali fantastično zaokruženo. Vino kod kojeg je sve na svom mestu, pun nos mirisa koji vas mame da vino dugo mirišete pre nego što ste ga uopšte i probali, zatim sjajan ukus na jeziku i nepcu koji ustaje i dugo nakon što popijete svaki gutljaj. Moja potpuna preporuka i 5*! Uz to, ljubazna vinarka mi je odmah preporučila i restoran u kojem se odlično jede i dobro spava, kaže na samo 20 metara od vinarije, tako da eto mene i gospodže u Baranji za vikend negde u maju-junu, kad prolepša vreme. Kažu da su cene na nivou 6-10€ što je vrlo korektno i, za hrvatske standarde, vrlo jeftino.

Svakako treba probati i vina makedonske vinarije Bovin, posebno ako naletite na njihovog glavnog enologa Borisa Nečeva, jednog simpatičnog tipa koji sa ljubavlju i vrhunskim znanjem priča o svojim vinima, tehnologiji i svim detaljima. (Ako ste baksuzi kao ja biće tu i beogradski predstavnik/distributer, jedan nevaspitan i arogantan tip, koji ništa ne zna o vinu, napabirčio je negde neke izraze, jedan od onih primitivaca koji vino gledaju isključivo kroz $$$ i koji se gosn enologu toliko mešao u posao i upadao u reč da sam na kraju morao da ga zamolim da ućuti i pusti čoveka koji pravi vina da o njima i priča). Elem, kod Bovina sigurno ništa kupiti nećete jer su njihova vina poznato preskupa oduvek, po svim standardima i to je svima koji znaju koliko koje vino može/treba da košta kao i većini onih koji vino plaćaju svojim parama ozbiljna prepreka.

Kod Bovina sam probao dva vrlo pristojna bela, od kojih je Symphony, kupaža šardonea, rizlinga i sovinjona bilo čak vrlo, vrlo dobro, profesionalno enološki urađeno tako da od sve tri sorte izvuče najbolje ali ne mogu potpuno i pošteno da ga ocenim jer sam već bio prezasićen, to mi je juče bilo poslednje belo u inače predugačkom nizu (moralo se toliko, sajam je prilika, iako sam ga podelio na 2 dana, a možda odem i još jednom - ne stiže se). Kod Bovina sam prešao na crna (opet greška jer sam odmah krenuo sa jakim i teškim crnim što mi je organičilo mogućnost da probam laganija crna tog dana) i, tada već u vrlo prijateljskom i ugodnom ćaskanju sa Borisom probao njihova dva proizvoda kojima se najiše ponose:
Dissan iz 2007, vrhunsko crno od 100% vranca, vrlo kompleksno i lepo zaokruženo ali ne opravdava cenu od 18€ (probajte svakako). A onda sam probao i nešto jako neobično, vino koje može da napravi samo odličan enolog dovoljno hrabar da eksperimentiše:



Imperator, kasna berba 2008, vinarija Bovin

Vino od kasne berbe vranca sa visokih položaja. Naučih od Borisa da botrytis cinerea, plemenita vinska plesan koja inače može jako dobro da se iskoristi u određenim slučajevima i sa određenim sortama (ona čini Tokaj) ali koja je većinom neprijatelj vina i najčešće onemogućava kasne berbe sorti koje su joj podložne (kasna berba je ona u kojoj se grožće ostavi da prezre na trsu čime se smanjuje količina vode a povećavaju šećeri i neki drugi sastojci i kad se sve to uradi kako treba mogu se dobiti jako dobra vina vrlo izražene arome), dakle naučih da plesan ne napada vranac iznad visine od 500 metara i da je on na takvim položajima ostavio grožđe za kasnu berbu. Prilično impresivno vino, ima jačinu i ukus vranca ali i još mnogo više od toga, boju za primer, za slikanje, i ukus koji se sjajno razvija u ustima i prelazi u fine nijanse voća, šume. Ima vino i svojih mana ali baš taj sudar dobrog i manje dobrog daje čar probanju vina i uživanju u njima. 4*+... I ovo probajte!

I na kraju, nagrada za strpljive koji su sve dovde pročitali:

Ako bi od celog sajma moglo da se proba samo jedno vino, TO BI BILO OVO



Traminac Principovac, ledena berba 2007, Iločki podrumi

Potpuno fascinantno vino, to je ono što ja zovem vino koje vas izbaci iz cipela! Iako ima sve elemente vrhunskog vinskog foliranja - ledena berba (odabrani grozdovi ostavljaju se da prezru na čokotu pa onda ako se sve pogodi udari zima i hladnoća pre hladnih magli koje mogu da unište sav trud, te se "beskorisna" voda u bobici zaledi a sve što vinu daje boju, miris i ukus se time pojača... i tek tada se bere i posebno, odvojeno pravi vino), traminac (sorta od koje se najčešće prave otužno sladunjava izvikana vina il' zato što neko misli da tako treba il' što ne ume bolje), desertno vino (muškarci, ne odustajte, čitajte dalje!)... dakle iako ima sve elemente sa kojima se može debelo prenemagati i folirati (što se često i radi) - ovo je rajsko vino! Sve, baš sve je u njemu idealno: zrela boja meda i ćilibara, gustina i viskoznost koje čine da se lepi za čašu i unapred vam ovlaže nepce na pomisao šta vas sve čeka. A to vas i dočeka, potpuni mirisni šok, udari vas miris na nos i na sve pore pa kad konačno otpijete gutljaj nepcem vam se razlivaju neverovatni ukusi među kojima, uprkos nesumnjivom i potpuno opravdanom osećaju slatkoće nikad ne pomislite na šećer sam nego na razne prefinjene slatke ukuse... Uživanje 100% (za cenu ne pitajte). Ja bih ovo vino pio uz štrudlu od oraha kakvu su nekad pravile bake poreklom iz nekadašnjih austrougarskih zemalja, onaj prefinjeni rolovani kolač koji se takođe fino i postepeno topi u ustima i razvija bombu od ukusa... Ponavljam muškarcima: nemo' da ste glupi i tvrdoglavi i da pomislite da je ovo žensko vino, ovo je bogovsko vino! *****+ i tačka!

A ako baš ne bude na probu retke i skupe ledene berbe, probajte od Iločkih podruma izdvojenu berbu bobica (gde se ne bere ceo grozd nego posebno samo bobice koje su u tom trenutku zrele odnosno malo prezrele, taman koliko treba) ili čak i "običnu" kasnu berbu - siguran sam da su odlične.

Kad probam ovo vino setim se nekih zadriglih bradatih spodoba koje su u jesen 91. oslobađale Principovac (brdo iznad Iloka na kojem svo ovo blago Božje raste), pa se onda setim i nekih oslobodilaca i njihovih patriJotskih saveznika koji su iz vinarija u Iloku i Vukovaru donosili i po Beogradu razvlačili i što delili što preprodavali arhivska vina ovih vinograda u kojima su bile godine nečijeg vrednog rada i puno ljubavi... ali to je druga priče i nije za blog o vinu.
nestor92 nestor92 17:08 26.02.2011

Pitanje svih pitanja

Sauvignon - Semillon 2010, vinarija VIMMID. Gde u BG da tražim pošto do Sajma ne možem?


Više puta sam rekao da je suštinski za vino merodavan samo svako sam sebi. Džaba svih priča stručnjaka i "stručnjaka". Ako vam se nešto sviđa - onda je za vas dobro.

krkar krkar 18:45 26.02.2011

Re: Pitanje svih pitanja

Sauvignon - Semillon 2010, vinarija VIMMID. Gde u BG da tražim pošto do Sajma ne možem?


Primetio sam juče na njihovom sajtu da može da se naruči online

Popunite sva polja označena znakom *. Posle Vaše narudžbine očekujte da Vas kontaktiramo telefonom ili email-om kako bi potvrdili sve elemente narudžbine. Vina naručujete isključivo na transportno pakovanje (kutija sadrži šest boca).

Ime i prezime:*

Adresa:*

Mesto:*

Postanski broj:*

Kontakt telefon:*

E-mail adresa:*




Narudžbina
U polju ispred imena vina označite vino koje želite da naručite, a u polju sa desne strane izaberite količinu koju naručujete.

SAUVIGNON(380,00 dinara+PDV):

AGLAJA(380,00 dinara+PDV):


A ja bih onima kojima je cela kutija mnogo ili koji bi da probaju pre naručivanja cele kutije da ih kontaktirate koliko danas ili sutra, lako moguće da im ostane vina koje bi oni verovatno radije prodali u BG nego da vraćaju kući:

Od 24. do 27.februara vinarija Vimmid će izlagati svoje proizvode na sajmu vina u Beogradu. U hali 2B na standu vina iz Negotina - udruženje vinarija Negotina moći ćete da probate naša vina: belo Sauvignon&Semmillon i roze Aglaja. Takođe možete i da kupite naša vina po promotivnim sajamskim cenama. Za sve ostale informacije kontaktirajte nas na sajtu putem kontakt forme ili telefonom na 062-514-995.


krkar krkar 15:46 27.02.2011

Update i feedback, srpski, jasno


Jelenkovići su mi poslali etiketu rozea Aurora koje sam preporučio:



Još mi je draže bilo da čujem da im se od objavljivanja ovog bloga broj poseta sajtu učetvorostručio - što znači da sve ovo što ja pišem a vi čitate i reagujete ipak nije baš bez ikakve svrhe
krkar krkar 15:54 27.02.2011

Re: Update i feedback, srpski, jasno


A evo i etikete Raskovnika

freehand freehand 17:07 27.02.2011

Re: Update i feedback, srpski, jasno

krkar

A evo i etikete Raskovnika


Pazi kad su im odlične etikete!
Dizajn po mom ukusu: jednostavan, decentan, fina tipografija i bez nepotrebnih ukrasa i pripadajućeg kičeraja.
Valjda je i sadržaj odgovarajući.
krkar krkar 19:16 27.02.2011

Re: Update i feedback, srpski, jasno

Pazi kad su im odlične etikete!
Dizajn po mom ukusu: jednostavan, decentan, fina tipografija i bez nepotrebnih ukrasa i pripadajućeg kičeraja.


Ovo je odličan dizajn ali je daleko od odlične etikete!

Etiketa služi:

- kao obaveštenje o sardžaju boce
- kao sredstvo privlačenja pažnje
- kao izvor dodatnih informacija o vinu
- za razne pomoćne komercijalne i zakonske svrhe

Pristup etiketama oduvek je bio vrlo različit, zavisio je od same politike vinara, trgovaca, regiona, države... zakona i poreza teritorije/a gde se vino pravi i prodaje... Ali neke informacije su uglavnom zajedničke svim etiketama bez obzira na razlike u pristupu:

1. Ime vina
2. vrsta vina
3. godište
4. proizvođač
5. jačina
6. sadržaj
7. dodatne informacije o vinu
8. ostale potrebne (i nepotrebne) informacije

U stara vremena uglavnom se koristila jedna etiketa koja je bila relativno velika, najčešće šira nego viša. Međutim, kako se širila proizvodnja i potrošnja kvalitetnijeg vina u bocama od 0,7 ili 0,75 litara, pokazala se potreba i za dodatnim informacijama koje će kupca uveriti da kupi baš to vino ili mu pomoći da ga čuva i pije na pravi način ili kombinuje sa pogodnom hranom itd, itd. Uz to, pojavili su se i bar kodovi kao neophodno oruđe savremene trgovine, često zakon propisuje da se na etketi moraju štampati i dokaz porekla, kvaliteta itd...

Danas su najpolularnija rešenja sa dve etikete, prednjom i zadnjom. Ponegde se još zadržala i gornja prednja etiketa (iznad glavne, na prelazu tela boce u grlić ili na samom grliću), retki vinari imaju i donju, manju etiketu ispred prednje glavne, poneki umesto zadnje etikete, ali praksa sa 2 etikete je ubedljivo najraširenija.

Po mom mišljenju, a po ovom pitanju svakako spadam u većinu iole informisanijih konzumenata vina, prednja etiketa je ključna i apsolutno mora da prikaže sve najvažnije informacije o vinu:

1. Ime

2. vrsta: ovo je dosta širok pojam; na prednjoj etiketi najbolje je imati što manje informacija ali sve koje su važne. Dakle, ako se radi o vinu sa predikatom (DOCG, QmP, vrhunsko vino, z.g.p...) može se staviti predikat; ako se radi o kupaži mogu se navesti sorte, ako se radi o posebnim položajima najbolje ih je staviti na prednju etiketu (Donja banda, južne padine, Krakavac, Colli Senesi...). Ovde je poželjno navesti i sve posebne kategorije i obrade: izdvojena berba, kasna berba... Može se navesti i klasifikacija vina po sadržaju šećera (suvo, poluslatko...) ili tip (desertno...). Najbolje je ne preterivati, sve što se ne stavi ovde može da ide na zadnju etiketu.

3. godište: po meni jedna od najvećih grešaka je ne navesti godište na prednjoj etiketi. Jednostavno, ne postoji ozbiljno vino kod kojeg godište nije bitno, ako to proizvođač ne zna ili ne ceni dovoljno - je li on uopšte za mene? Ovde proizvođači (naši posebno) greše: da bi prošli jeftinije štancuju prednju etiketu za više godina a zadnju sa godištem posebno svake godine. po meni velika greška jer je ušteda minimalna a šteta golema. Šta mislim o "inventivnosti" raznih MCMLXXXIV solucija već sam gore napisao.

4. proizvođač: ovo MORA da stoji na prednjoj etiketi, to je prezime vina i poreklo i ako ne stoji ima neki razlog - najčešće da vinarija nema nikakvu reputaciju, da ne ceni ni samu sebe dovoljno da se prikaže na etiketi

Sve ostalo može da ide na zadnju etiketu:

5. jačina - po meni ako je potrebno može i na prednju etiketu ali je sasvim u redu i da ide na zadnju

6. sadržaj - većina vina danas se prodaje u nekoliko standardnih tipova boca (preko 90% čine bordoška, burgundska i alzaška) za koje je već na prvi pogled jasno koji im je sadržaj (ako išta znate o vinu) i ta informacija nije neophodna na prednjoj strani. naravno, pošto gotovo svi propisi zahtevaju da se količina navede, to se može uraditi i na zadnjoj etiketi.

7. dodatne informacije o vinu: ovo je važna stavka, ovde spada SVE ono iz stavke 2 što nije navedeno na prednjoj etiketi. Kod kupaža je dobro navesti detalje; kod odležavanja vrstu i način odležavanja. Naši vinari i potrošači i dalje su fascinirani barikom, inače lošijim i jeftinijim načinom odležavanja vina u drvenim bačvama nastalim iz nužde, sirotinje i praktičnosti. Zato se barik ili barrique najčešće ponosno stavljaju na prednju etiketu. Interesantno da gotovo niko od onih malobrojnih koji vino odležavaju u pravoj buradi to ne stavljaju na prednju etiketu - što je samo dokaz neznanja i pomodarstva vezanog za barik.

8. ostale potrebne (i nepotrebne) informacije: ovde spadaju razne stvari koje traže propisi, npr. broj rešenja o puštanju u promet, zdravstvena upozorenja (sadrži ovo i ono; nije dobro za trudnice; ako pijete možete da se napijete...). Iako većina zemalja razne fiskalne etikete stavlja na čep ili na spoj boce i kapsule, ima ih koje zahtevaju da se ovo stavi i na etiketu. Ovde spadaju i saveti (sve češće u slikama) za uparivanje vina sa hranom, temperatura konzumiranja... Dakle, ne ostaje previše mesta. A ako neko baš hoće (ako baš ima toliki nagon) da se dodatno iskaže, piše stihove, hvali se svojim vinogradom, kućom, bačvama, pradedom, tradicijom, poezijom, patriotizmom... onda to spada ovde - ako baš mora.

Ima tu još kojekakvih iskustvenih fora oko etiketa koje stručnjaci raznih vrsta znaju - a vinari često ne znaju ili neće da prihvate savet. Boje su takođe važne, vrsta slova, grafičko rešenje... Jako je važna i veličina slova, kako apsolutna (da ne budu ni prevelika ni premala za određenu informaciju) tako i tip slova - slog (seljački: font).

Dokle idu stručne cake objasnio mi je jedan stručnjak za pozicioniranje artikala u trgovini (deluje smešno ali kad malo slušate shvatite da je to sasvim ozbiljna stvar). Poslednjih desetak godina primetno su se suzile etikete i sve je više onih koje su više nego šire - a razlog je jednostavan: kad bordoške boce poređate na policu u radnji, jasno se vidi tačno određena površina boce - a ta površina je visoka i uska. Ako vam je etiketa niska i široka - dobar deo nje kupac ne može da vidi dok je ona na polici. Isto tako stručnjaci znaju i tačnu razdaljinu sa koje se proizvod u rafu posmatra i koja je veličina slova potrebna da bi se informacija na etiketi udobno pročitala, i to za svaku starosnu grupu posebno...

Jedno istraživanje od pre desetak godina rađeno u Engleskoj pokazalo je da mlađa, japijevska genreacija, tradicionalne etikete koje Francuzi u Bordou najčešće koriste a na kojima su često nacrtani kojekakvi zamkovi, podrumi, crkve, majuri, bačve... smatra dosadnim i smarajućim. Kad su uvoznici u dogovoru sa proizvođačima pustili u opticaj deo tih vina sa savremenije dizajniranim etiketama, prodaja se u japijevskim grupama bitno poboljšala a u starijim i tradicionalnijim neznatno smanjila...

Nekoliko primera jednostavnih prednjih etiketa sa svim potrebnim informacijama (nasumce izabranih sa jednostavne Gugl pretrage)
















gospodin_ne gospodin_ne 19:33 27.02.2011

Re: Update i feedback, srpski, jasno

Nekoliko primera jednostavnih prednjih etiketa sa svim potrebnim informacijama

Ovu etiketu je potpisao Keith Haring.

U istoj seriji mozete naci i Picasso-a, Francis Bacon-a, Miro-a i da ne nabrajam ostale.

Inace, bas sam se pitao koja su vina iz Srbije vredna paznje.
Nadam se skoroj degustaciji...
krkar krkar 19:43 27.02.2011

Re: Update i feedback, srpski, jasno


Kad imaš vino kao što je Chateau Mouton Rotschild možeš na pisaćoj mašini na pakpapiru da otkucaš etiketu ili da daš da ti je nacrtaju deca iz obdaništa, svejedno.

Čuvena serija, spisak imena je impresivan




freehand freehand 21:04 27.02.2011

Re: Update i feedback, srpski, jasno

Ovo je odličan dizajn ali je daleko od odlične etikete!

Eh, Krki, napravi me na ništa na brzake. Ovo što se sa tvoje slike vidi nije cela etiketa, čak nisam siguran ni da nije samo maketa u pitanju. Jer sam baš pogledao na njihovom sajtu, gde imaju pet vrsta vina a nijedno od ova dva koje si okačio.
Tako da - etiketa se pravi po projektnom zadatku i u dogovoru sa klijentom , odnosno vinarom ili distributerom. Da ne širim; moj komentar se ticao estetike, ne sadržaja, koji je ionako diktirana stvar.
Pošto sa vinarstvom nemam veze, dok sa dizajnom imam ponešto - a i na osnovu sopstvenog ukusa - rekao bih da su ove etikete dizajnerski dobro urađene, i da su dizajnerski prilično sveže.
Ne vidimo celu bocu, ne vidimo kompletan dizajn, ali ovo što vidim mi se baš dopada.
Eto.
krkar krkar 11:30 28.02.2011

Re: Update i feedback, srpski, jasno

Ovo što se sa tvoje slike vidi nije cela etiketa, čak nisam siguran ni da nije samo maketa u pitanju. Jer sam baš pogledao na njihovom sajtu, gde imaju pet vrsta vina a nijedno od ova dva koje si okačio.
Tako da - etiketa se pravi po projektnom zadatku i u dogovoru sa klijentom , odnosno vinarom ili distributerom. Da ne širim; moj komentar se ticao estetike, ne sadržaja, koji je ionako diktirana stvar.
Pošto sa vinarstvom nemam veze, dok sa dizajnom imam ponešto - a i na osnovu sopstvenog ukusa - rekao bih da su ove etikete dizajnerski dobro urađene, i da su dizajnerski prilično sveže.
Ne vidimo celu bocu, ne vidimo kompletan dizajn, ali ovo što vidim mi se baš dopada.


Nije cela etiketa, ima sa leve strane (koja se ne vidi) Veliko J (od Jelenković) od vrha do dna etikete i levo od tog crnog J je ime vinarije. Dakle, fale neki ključni elekmenti kao što sam napisao gore.

Osim toga:

- slova na etiketi iznad i ispod naslova vina su premala za komotno čitanje
- "crveno vino" umesto "crno"
- ne mogu se mešati jezici pa pisati na srpskom rose
- svetlost istoka na etiketi rozea ne znači ama baš ništa


freehand freehand 12:00 28.02.2011

Re: Update i feedback, srpski, jasno

- slova na etiketi iznad i ispod naslova vina su premala za komotno čitanje
- "crveno vino" umesto "crno"
- ne mogu se mešati jezici pa pisati na srpskom rose
- svetlost istoka na etiketi rozea ne znači ama baš ništa

Tako brate! Volim kad se vratimo na teren estetike!

Tako da... Da ti ipak odgovorim, mada to nema veze sa mojim nesrećnim postom i ocenom dizajna:

- veličina slova je upravo deo trenda u dizajnu (koji mene užasno nervira!) pa se i vizit karte prave sa slovima veličine 5 ili 6 pointa, što je polovini pučanstva apsoluntno nečitljivo bez pomoći optičkih pomagala, a dobro delu, bogami, ni uz njihovu pomoć; ali - to zna da bude lepše, jebi ga. Inače jedan od elemenata iskonske borbe akaunt-dizajner ili klijent-dizajner.
- a propos boje vina - dizajner kao element dizajna stavlja ono što mu se da u projektnom zadatku. Baš ga briga da li piše crveno, zeleno ili ljubičasto;
- skoro si pa potpuno u pravu. Ajd mi napravi ćirilični dizajn sa web adresom.
- "Svetlost istoka" je verovatno slogan, za koji, opet, ne odgovara dizajner. i to je moralo doći u projektnom zadatku. Pa ću raspravu o kvalitetu i značenju istog elegantno izbeći.

BTW - u međuvremenu je utvrđeno da si šarlatan i da ništa ne znaš o vinu, pa da zaključamo i ovo o etiketama...
antioksidant antioksidant 14:17 28.02.2011

Re: Update i feedback, srpski, jasno

Ajd mi napravi ćirilični dizajn sa web adresom.



krkar krkar 15:01 28.02.2011

Re: Update i feedback, srpski, jasno

Tako da... Da ti ipak odgovorim, mada to nema veze sa mojim nesrećnim postom i ocenom dizajna:


Ne znam jesi li primetio da je ovo blog o vinu a ne o dizajnu. Meni se sa dizajnerske strane etiketa čak i sviđa ali ona kao vinska etiketa ne funkcioniše dobro i ne valja.

A ko je kome šta sugerisao, ko je bio kreativan, ko "previše kreativan" i ko je koga izvaćario...
krkar krkar 15:09 28.02.2011

Re: Update i feedback, srpski, jasno

antioksidant
Ajd mi napravi ćirilični dizajn sa web adresom.





Glede tablica: juče gostuje Pandur Nadležni kod Alvirovića i saopšti sledeće:

- i dalje će da se čeka mesec dana na saobraćajnu jer postoji procedura elektronskog unošenja podataka koja je jako dugotrajna i to tako mora i baš tako treba i šta fali

- zna MUP da je bar polovina ljudi uništila nalepnice što nisu umeli da ih zalepe pa se oni upravo pripremaju da naprave uputstvo za slikama da ljudi znaju kako se pravilno odlepljuje sa papira ali ni to nije gotovo jer to treba da se pripremi i da se fotografiše a to traje

- ako imaš kola koja zahtevaju četvrtastu tablicu, treba prvo da uzmeš dve obične (od kojih jednu ne možeš da staviš u četvrtastu rupu), pa onda da podneseš zahtev za jednu četvrtastu, platiš dodatno i nju, čekaš da je naprave i kad je naprave vratiš jednu običnu (ako u međuvremenu nije otpala jer ne možeš da je pričvrstiš na mesto za tablicu i upravo zato i tražiš četvrtastu) ... a i to traje jer ima procedura i tako je predviđeno i tablice pravi Zavod za izradu novčanica a ne MUP...

U nekoj normalnoj državi neka urbana gerila bi ga otela i samo bi jednog dana našli njegov leš u gepeku (uredno registrovanih) kola.
maca22 maca22 20:18 28.02.2011

Re: Update i feedback, srpski, jasno

Ovo o tablicama
uraljamazivota uraljamazivota 10:35 28.02.2011

kremen orahovac

Baš me zanima da li ste u lice rekli vinarima ono što mislite o njihovim vinima, jer ste imali prilike na sajmu, ili ste hrabri da pljujete po njima na blogu, sakriveni iza pseudonima. Vaš izbor najboljih vina govori da vam je znanje toliko tanko, da skoro ne postoji. O ukusima se ne raspravlja, ali pretenzije na stručnu ocenu, a znanje nikakvo, upravo to je snobizam, malograđanština i teška beda.
Goran Vučković Goran Vučković 10:43 28.02.2011

Re: kremen orahovac

Baš me zanima da li ste u lice rekli vinarima ono što mislite o njihovim vinima, jer ste imali prilike na sajmu, ili ste hrabri da pljujete po njima na blogu, sakriveni iza pseudonima. Vaš izbor najboljih vina govori da vam je znanje toliko tanko, da skoro ne postoji. O ukusima se ne raspravlja, ali pretenzije na stručnu ocenu, a znanje nikakvo, upravo to je snobizam, malograđanština i teška beda.

A vi ste se priključili pod punim imenom i prezimenom i priložili profesionalnu biografiju enologa, koliko vidim - malo konciznu, do duše - kaže: "Bloger nema objavljenje tekstove ☹" i "nema unosa".
freehand freehand 10:46 28.02.2011

Re: kremen orahovac

uraljamazivota
Baš me zanima da li ste u lice rekli vinarima ono što mislite o njihovim vinima, jer ste imali prilike na sajmu, ili ste hrabri da pljujete po njima na blogu, sakriveni iza pseudonima. Vaš izbor najboljih vina govori da vam je znanje toliko tanko, da skoro ne postoji. O ukusima se ne raspravlja, ali pretenzije na stručnu ocenu, a znanje nikakvo, upravo to je snobizam, malograđanština i teška beda.

E baš sam i ja to sve hteo da mu kažem! Samo nisam smeo pošto sam i sam još patetičnija vinska neznalica, te nemam tako moćnu argumentaciju.
Ali kad mu ekspert, potpisan imenom, prezimenom i titulom saspe u ono snobovsko lice sve činjenice - nema šta ni da ti odgovori, jadan...

P.S. Jel može nešto i na račun ovog Vučkovića, a ja samo da naherim kapu i da seirim?
Častim kilo-kilo nameštaj od Banatskog!
uraljamazivota uraljamazivota 11:05 28.02.2011

Re: kremen orahovac

Za zaštitnike lika i dela blogera Krkar, kao i njegovog prava da niko ne sme da mu oponira, ja sam Nikola Soldatović iz Beograda, profesor.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana