Kultura| Politika

Pri-nu-đe-ni

eli.lacrosse RSS / 14.12.2011. u 11:08

Sadašnji gradonačelnik Kragujevca je rekao: „Ja, recimo, smatram da kulturu ne smete da pipnete!”. Neki njegovi sugrađani smatraju da kulturu smeju da pipnu, naročito kada se radi o „kulturi” od bronze. I baš je pipaju, i kad je dobro ispipaju i kad uklone sve veze „kulture” sa postamentom, postoljem, ležištem u koje je smeštena, oni je takvu – odnesu. Kultura za sve. Iako su neki zaprepašćeni takvim pipanjem koje je potpuno u suprotnosti sa onime što gradonačelnik smatra, lokalna samouprava, Zavod za zaštitu spomenika, policija i komunalna policija, srećom po one koji uživaju dobrobiti „kulture”, ne nameravaju da im uskrate privilegiju da je pipaju i, na kraju, odnesu.


Lokalni sajt ŠUMADIJAPRESS je, 13. decembra, objavio analizu stanja u kulturi Kragujevca protkanu izjavama ljudi čije se radno mesto, sadašnja ili nekadašnja funkcija mogu dovesti u vezu sa kulturom Kragujevca, kao i video zapisom neobično prekinutog monologa Saše Milenića, narodnog poslanika i predsednika Skupštine grada Kragujevca.


Možda najbolji pokazatelj stanja u kulturi Kragujevca je rečenica: „Gotovo svi direktori funkcije su stekli zahvaljujući stranačkoj pripadnosti, odnosno ‘drugarskim’ odnosima sa gradskim funkcionerima.”

Jedna od izjava Dejana Dačevića, direktora Doma omladine, ustanove koja je „apsorbovala” društveno preduzeće „Šumadija film”, kojem su pripadala tri, pa dva, pa jedan, pa ni jedan kragujevački bioskop, odnosi se upravo na vezu ustanove kulture na čijem je čelu i odnedavno nepostojaćeg društvenog preduzeća: „Stav je bio, kada smo preuzeli društveno preduzeće, da niko od zaposlenih, naravno, ne dobije otkaz, već da preuzmemo sve radnike koji će sigurno, jednog dana kad zaživi dvorana, imati svoje mesto.” Zvuči li bajkovito ovo „jednog dana kad zaživi dvorana”? Pokušaću da stvari sagledam na mnogo prizemniji i praktičniji način. Dom omladine raspolaže dvoranom u kojoj je nekada bilo oko 1.500 sedišta, dvoranom koja ima vrlo prostranu scenu na kojoj su izvođene pozorišne i baletske predstave, koncerti, priredbe…, dvoranom koja je idealna za predizborne skupove političkih partija, dvoranom koja je, pre svega, bioskopska, a nalazi se u gradu od blizu 200.000 stanovnika koji nema bioskop. Ako onaj ko takvom dvoranom raspolaže uspeva da od nje nema prihoda, moje oskudno znanje može me dovesti do samo dva moguća razloga zbog kojih je to tako. Prvi je teško pojmljiva nesposobnost koja neumoljivo grabi ka horizontu gluposti. Drugi je to da je nečiji interes da ustanova koja raspolaže takvom dvoranom na njoj ne zaradi, već da je, kao balast koji samo košta, jednog dana proda nekome i oslobodi se troškova. Verujem da bi već sutradan, posle takve prodaje, došao i dan u kojem će dvorana zaživeti.


U nastavku analize konstatuje se: „Zaposleni u Knjaževsko-srpskom teatru kažu za Šumadijapress da je u ovoj ustanovi od nacionalnog značaja, tokom prethodnih godina, zaposleno više osoba koje za rođake imaju uticajne ličnosti. Za druge je, pak, bila presudna prijateljsko-politička veza sa Ujedinjenim regionima Srbije.” Sudeći po broju premijera moglo bi se zaključiti ja je uloga pozorišta da glumcima i ostalima obezbedi radno mesto (i u fizičkom i u ekonomskom smislu). Predstave su tu samo suvišno opterećenje za zaposlene. Zašto je to tako, jednostavno objašnjenje daje Saša Milenić: „Naš sistem je takav da su ustanove kulture indirektni budžetski korisnici i da su potpuno izjednačeni u rangu sa upravama i službama državnog aparata. Plate i učinak zaposlenih nisu ni u kakvoj uzročno-posledičnoj vezi. To je zapravo sistem: radio ne radio, svira ti radio. Koliko god se angažovao, tebi je plata tolika, koliko god ništa ne radio, plata ti je ista tolika.” Spasilac u liku bivšeg ministra kulture Nebojše Bradića, novog umetničkog direktora Knjaževsko-srpskog teatra, naveo je autora analize da postavi pitanje o tome da li se zapravo radi o „adekvatnom zbrinjavanju kadrova URS-a”. Nebojša Bradić je Kragujevčanima, pre nekoliko godina, dok je bio ministar, objasnio da je gostovanje beogradskog Narodnog pozorišta i jedno izvođenje baleta „Ko to tamo peva” – decentralizacija kulture. Njegovim zapošljavanjem proces decentralizacije je, verujem da on veruje – zaokružen.


Kada je Narodni muzej u pitanju, u analizi se konstatuje: „Postavljanje nove ograde oko Narodnog muzeja ‘svečano’ je započeto u proleće 2010. godine i prema najavama zvaničnika trebalo da bude gotovo do jeseni iste godine. Radovi su obustavljeni zbog nedostatka sredstava, osim u jednom momentu, kada je republički ministar kulture Predrag Marković posetio muzej. Ograda, međutim, i danas stoji napola urađena.” Mada, mora se priznati, i takva, napola završena, u velikoj meri je redukovala vršenje male i velike nužde uz zidove jedine sačuvane zgrada iz kompleksa dvorskih objekata Miloševog doba – Amidžinog konaka. Pored toga, konstatacija „činjenica je da ova ustanova retko izlaže i sopstvene muzejske primerke”,  ostavlja utisak da autor teksta ne zna da Narodni muzej ima stalnu postavku „Dvadeseti vek – slikarstvo i skulptuta iz zbirke Narodnog muzeja Kragujevac” koja je nešto čime se grad zaista može podičiti, i svakako je, bar na nacionalnom nivou, izuzetno značajna. U nastavku teksta se pominje da su predmeti iz zbirke „u međuvremenu, smešteni u podrumu i zgradi Stare skupštine koja poslednjih godina služi kao depo”, i iznosi podatak da je „Grad naložio iseljenje depoa i, kao privremeno rešenje, smestio kulturnu riznicu u dve iznajmljene poslovne prostorije u stambenoj zgradi, neadekvatne za tu svrhu.” Sada postaje jasnije da se govori o predmetima iz arheološke, istorijske, etnološke ili neke četvrte zbirke. Može se zaključiti da umetnost i nema baš mnogo veze sa kulturom, ili je, kada se radi o muzejskim postavkama, marginalna, što bi moglo da umanji značaj postignuća pominjanih skupljača „kulture” od bronze. Što se novih prostorija depoa Narodnog muzeja tiče, nadležni izjavljuju da se radi o novogradnji, a ima li šta bolje za čuvanje vrednih predmeta od tek sagrađenog poslovnog prostora? Možda boravak u takvom prostoru probudi poslovni duh zaposlenih u Muzeju. A možda grad iznajmi i još nekoliko poslovnih prostorija, pa se pojavi i još neka stalna postavka, jer, ako treba birati između ulaska u zgradu sagrađenu u prvoj četvrtini XIX veka, poslednjih decenija temeljno vlaženu produktima urinarnog sistema, i ulaska u novosagrađeni poslovni prostor, čini se da je izbor lak.


Zaključak autora analize, izveden na osnovu podataka o broju zaposlenih u kulturi kao i podataka o osnivanju novih ustanova kulture, uz zapažanje da „kragujevačka kultura, saglasni su i mnogi kojima je to posao, nikada nije bila na nižem nivou”, mogao bi biti (a tako glasi i jedan podnaslov teksta) – „ustanova sve više, kulture sve manje”. Upravo je broj zaposlenih u kulturi ona na šta je akcenat stavio i Saša Milenić. Ovaj visoki gradski funkcioner rekao je: „Razlog zbog čega raste broj zaposlenih je… Pomalo je maliciozno kulturu na taj način posmatrati jer je to suprotno činjenicama i njenim potrebama. Pre bi kultura, u sistemu javnih ustanova, mogla da se buni da joj se ne dozvoljava da razvija svoje funkcije koje zahtevaju i kadrovska osnaživanja, nego što bi nekakav javni interes uštede imao prava na kulturi da zakida zbog broja plata i novčanih sredstava za finansiranje zarada, broj zaposlenih. A to se upravo desilo na osnovu republičkog zakona o racionalizaciji u javnom sektoru. Nažalost naš sistem je takav da su ustanove kulture, na osnovu toga što su indirektni budžetski korisnici, potpuno izjednačene u rangu sa upravama, službama, načelstvima, odeljenjima državnog aparata, i one su bile pri-nu-đe-ne, silom zakona, da racionalizuju broj zaposlenih. Politika Grada je bila da u realnim uslovima krize nije preterano mudro rešavati takva pitanja. Ko misli da u vremenu krize treba da otpušta, neka samo izađe pred zaposlene sa takvim programom. Grad Kragujevac smatra da se racionalizacija zaposlenih u javnim službama rešava kroz zdravu konkurenciju sa privatnim sektorom. Kada privreda osnaži, investiciona aktivnost ojača, pa ljudi će prirodno iz javnog težiti privatnom sektoru, i borba za investicije i razvoj privrede je jedini zdrav način rešavanja tog pitanja. Kultura uvećava broj zaposlenih naprosto zato što uvećava obim svoga delovanja.”
Nastavak o „tri ustanove” koje „nisu uopšte postojale u životu grada, a sada postoje” (dakle, kako već primeti autor analize – ustanova sve više, kulture sve manje) poslušajte sami:



Pored toga, Predsednik Skupštine grada Milenić pomenuo je i realizaciju „ovog koncepta kulturne politike koji vodi lokalna samouprava u ovom sazivu”. Ostaje pitanje da li je pri tome mislio na dokument nazvan „Lokalni plan razvoja kulture (radna verzija)” u kojem stoji i sledeće: „Prednost Kragujevca je da za sobom ima Strategiju razvoja kulture kao zvanični dokument, da je značajni deo iz tog dokumenta već ugradio u svoju kulturnu politiku, deo je u hodu inovirao i dopunjavao, ali je ukupno postojao konzistentan u vođenju kulturne poliike grada.” Onaj ko je napisao, potpisao ili se poziva na plan razvoja koji sadrži ovu rečenicu trebalo bi, moje je mišljenje, da prestane da obavlja bilo koju dužnost koja bi bila plaćana novcem iz budžeta države.


Na kraju, u skladu sa „konceptom kulturne politike koji vodi lokalna samouprava u ovom sazivu”, predlažem da se „Đurđevdanski krst” preimenuje u „Spomenik kulturi Kragujevca”. Verujem da bi tako dobio pun smisao.

 



Komentari (62)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

neobavestena neobavestena 11:33 14.12.2011

Kukurukuku paloma

O, kako je uvek lako zakukavati nad kulturom Kragujevca. I to iz sveg glasa. Kao da i ono dogadjaja kojih ima ne može da se održi od navale gradjana žednih kulture.
A istina je da u bioskop godinama niko nije ulazio, da se čekao šesti kupac karte kako bi pustili projekciju, da niko ne ide na koncerte u Gimnaziji, da su tribine prazne, da u Narodnu biblioteku niko ne ulazi iako svake večeri ima sadržaje.
Nije politika ubila kulturu, nego prazna priča o tudjoj potrebi: one koji zakukavaju nad teškim stanjem nisam videla ni na jednom jedinom kulturnom dogadjaju. Kad bi samo došli oni koji kažu: ništa se ne dešava, svi prostori bi bili puni.
eli.lacrosse eli.lacrosse 11:46 14.12.2011

Re: Kukurukuku paloma

A istina je da u bioskop godinama niko nije ulazio, da se čekao šesti kupac karte kako bi pustili projekciju,

A zašto se čekao? Zašto nije doveden i šesti i sedmi i stoti i hiljaditi? Jesi li, kao osnovac, išla u bioskop sa školom? Ako jesi, cena ulaznice je bila manja od polovine redovne (znam iz ličnog iskustva, jer sam vodio velike grupe dece u bioskop), a bioskop je lepo zarađivao. Znaš li da je pozorište bilo puno nedavno, kada se na ne baš najbolje zategnutom čaršavu prikazivao novi film Miloša Radivojevića? Iako je slika bila mutna, niko nije napustio projekciju.

u Narodnu biblioteku niko ne ulazi iako svake večeri ima sadržaje.

Pre oko mesec dana sam bio na književnoj večeri u Biblioteci, i bila je vrlo dobro posećena.

da niko ne ide na koncerte u Gimnaziji

Moram priznati da nisam bio u Gimnaziji na koncertu skoro, ali jesam u Galeriji Narodnog muzeja i u Galeriji Univerziteta. Bilo je, opet, prilično puno.


A sve i da je ovo što govoriš apsolutno tačno, i da svi zaposleni čine sve da programi budu posećeni, a programi i dalje ne budu posećeni, obaveza je države da kulturu neguje, zar ne?
antioksidant antioksidant 12:22 14.12.2011

Re: Kukurukuku paloma

Zašto nije doveden i šesti i sedmi i stoti i hiljaditi?

?
da li si siguran da je to pravi nacin?
ko da dovede? koga da dovede? zasto da dovede?
neobavestena neobavestena 12:28 14.12.2011

Re: Kukurukuku paloma

eli.lacrosse
Jesi li, kao osnovac, išla u bioskop sa školom? Ako jesi, cena ulaznice je bila manja od polovine redovne (znam iz ličnog iskustva, jer sam vodio velike grupe dece u bioskop), a bioskop je lepo zarađivao.


O, jesam. Gledala sam, na primer "Veliki transport". Svom detetu ne bih dozvolila da ide sa školom da gleda političko-propagandne filmove.
antioksidant antioksidant 12:35 14.12.2011

Re: Kukurukuku paloma

O, jesam. Gledala sam, na primer "Veliki transport". Svom detetu ne bih dozvolila da ide sa školom da gleda političko-propagandne filmove.


Истинити догађаји из Другог светског рата када је Главни штаб НОВ-а Војводине одлучио да исцрпљеним бригадама у Босни, упути појачање од преко хиљади младића и девојака, добровољаца, а са њима храну, одећу и санитетски материјал. Тада у пролеће 1943. године, широком војвођанском равницом, кроз обруче и заседе, преко река и пруга, на пут дуг триста километара, кренула је непрегледна колона названа „Велики транспорт"
eli.lacrosse eli.lacrosse 12:56 14.12.2011

Re: Kukurukuku paloma

O, jesam. Gledala sam, na primer "Veliki transport". Svom detetu ne bih dozvolila da ide sa školom da gleda političko-propagandne filmove.

Ti si imala baš nesrećno detinjstvo kada se o bioskopima radi. Ja sam gledao "Pepeljugu", "Bagdadskog lopova", "I-ti-ja"…
neobavestena neobavestena 13:00 14.12.2011

Re: Kukurukuku paloma

Gledala sam i ja, po punoj ceni, o trošku roditelja.
Upola cene, u organizaciji škole, gledali su se propagandni filmovi.
eli.lacrosse eli.lacrosse 13:08 14.12.2011

Re: Kukurukuku paloma

da li si siguran da je to pravi nacin?
ko da dovede? koga da dovede? zasto da dovede?

Da, potpuno sam siguran.
Da dovedu zaposleni u bioskopu, oni kojima bi to bio posao. I, da dovedu zato da bi zaradili svoje plate.
eli.lacrosse eli.lacrosse 13:11 14.12.2011

Re: Kukurukuku paloma

Gledala sam i ja, po punoj ceni, o trošku roditelja.

A je l' vodiš svoju decu u bioskop? Ako vodiš, šta bi radila da je najbliži bioskop udaljen 45 km? Ako ne vodiš, da li misliš da bi trebalo?
antioksidant antioksidant 13:14 14.12.2011

Re: Kukurukuku paloma

Da dovedu zaposleni u bioskopu

ti sad pricas o komercijalizaciji poslovanja bioskopa a u osnovnom tekstu trazis pomoc od drzave (ili grada)
eli.lacrosse eli.lacrosse 13:45 14.12.2011

Re: Kukurukuku paloma

Da dovedu zaposleni u bioskopu

ti sad pricas o komercijalizaciji poslovanja bioskopa a u osnovnom tekstu trazis pomoc od drzave (ili grada)

A i ti i Neobaveštena pravite podelu između komercijalnih i nekomercijalnih bioskopa (filmova?) kao sekirom. Da, bioskopi treba da budu dotirani, ali ne i sprečeni da zarade, bar tako treba da bude u malim sredinama (a sve u Srbiji su male osim Beograda). I treba da prikazuju i komercijalne filmove, ali i one koji to nisu. Kao što nemamo knjižare koje prodaju isključivo SF literaturu ili isključivo stripove (a verovatno ih negde u svetu ima), tako ne možemo priuštiti ni Kinoteku u svakom gradu ili varoši u Srbiji. Ali bioskop možemo, naročito ako bi se radilo o bioskopu koji veliki deo sopstvenih troškova pokriva zaradom.
antioksidant antioksidant 14:32 14.12.2011

Re: Kukurukuku paloma

Da, bioskopi treba da budu dotirani,

dovodjenjem publike?
(jer meni je taj deo sporan - oko potrebe dotiranja ustanova kulture se nacelno slazem sa tobom)
eli.lacrosse eli.lacrosse 14:40 14.12.2011

Re: Kukurukuku paloma

Da, bioskopi treba da budu dotirani,

dovodjenjem publike?
(jer meni je taj deo sporan - oko potrebe dotiranja ustanova kulture se nacelno slazem sa tobom)

Ne. Dotirani novcem, a sopstvene prihode treba da ostvaruju dovođenjem publike (sarađujući sa školama, firmama, drugim ustanovama…) ali i iznajmljivanjem prostora (političkim partijama, kulturno-umetničkim društvima, organizatorima raznoraznih programa…) po unapred određenim uslovima, i ne preko unapred određenog procenta termina koji se mogu koristiti u te svrhe.
kobrakerac kobrakerac 19:55 14.12.2011

Re: Kukurukuku paloma - bioskopi

Пази, сала од 1200 места је дефинитивно превелика да би била пуна од четири и шест послеподне за војнике и децу и од осам и десет за цивиле и оне друге. Па то је брат-брату само за један дан штетири хиљаде и осамстотина људи који гледају филм дневно, а матине од десет ујутру нисам ни споменуо. Будућност је у малим салама до педесетак места, добра слика, озвучење, кокице...
eli.lacrosse eli.lacrosse 21:10 14.12.2011

Re: Kukurukuku paloma - bioskopi

Будућност је у малим салама до педесетак места, добра слика, озвучење, кокице...

Naravno, ali morala bi u gradu da postoji i bar jedna velika sala (a ona bi služila i za "Abrašević" i za DS/SNS/LDP/SPS/SRS/URS/… i za Lori Anderson, ako ikada dođe u Kragujevac…). A mi takvu imamo, i potrebno je samo (relativno) malo ulaganja u nju. A to ulaganje bi se brzo isplatilo (već tokom predizborne kampanje, verovatno).
antioksidant antioksidant 07:58 15.12.2011

Re: Kukurukuku paloma - bioskopi

A mi takvu imamo, i potrebno je samo (relativno) malo ulaganja u nju.

da li si ti bas siguran u to? znas li sta infrastruktura jednog bioskopa podrazumeva?
eli.lacrosse eli.lacrosse 08:02 15.12.2011

Re: Kukurukuku paloma - bioskopi

A mi takvu imamo, i potrebno je samo (relativno) malo ulaganja u nju.

da li si ti bas siguran u to? znas li sta infrastruktura jednog bioskopa podrazumeva?


Svakako je potrebno mnogo manje nego sagraditi dvoranu i pride uložiti sva što treba u ovu, sagrađenu. A prostor za zaradu od toga je ogroman. Nadam se da je bar to očigledno.

Ali, jesam pogrešio. Trebalo je reći/napisati da imamo dve.
kobrakerac kobrakerac 08:32 15.12.2011

Re: Kukurukuku paloma - bioskopi

A to ulaganje bi se brzo isplatilo (već tokom predizborne kampanje, verovatno).


Не би, сумњам да оне скраћенице уопште плаћају закупе простора. Сербија је ово!


antioksidant antioksidant 10:20 15.12.2011

Re: Kukurukuku paloma - bioskopi

A prostor za zaradu od toga je ogroman. Nadam se da je bar to očigledno.

toliko ocigledno da ne postoji bioskop koji je bankrotirao poslednje decenije
eli, želje su jedno (a želimo isto - bioskope) ali finansije su nešto sasvim drugo. na žalost, stvari nisu toliko jednostavne (jeftine) koliko ti se čini
Ali, jesam pogrešio. Trebalo je reći/napisati da imamo dve.

3 do 4
šta je sa radničkim i domom vojske?
Jelica Greganović Jelica Greganović 10:58 15.12.2011

Re: Kukurukuku paloma - bioskopi

toliko ocigledno da ne postoji bioskop koji je bankrotirao poslednje decenije

Evo, da dodam i "spoljno" iskustvo, ledžendarni Kolosej ljubljanski, sa sve kokicama, automatima za kišobranske prezervative, 18.000 vrsta čokoladnih bombona i 16.000 vrsta gumenih, takođe bombona, em nuđenja da se kod njih slave rođendani, prave seminari...mož' i sa'rane ako neko baš insistira...propada. Polako, ali sigurno. Sedišta progledavaju rupama, ne čisti se baš, pa krcaju kokice pod nogama, kupuju stare kopije novih filmova...
neobavestena neobavestena 12:23 15.12.2011

Re: Kukurukuku paloma - bioskopi

antioksidant
A prostor za zaradu od toga je ogroman. Nadam se da je bar to očigledno.

toliko ocigledno da ne postoji bioskop koji je bankrotirao poslednje decenije
eli, želje su jedno (a želimo isto - bioskope) ali finansije su nešto sasvim drugo. na žalost, stvari nisu toliko jednostavne (jeftine) koliko ti se čini
Ali, jesam pogrešio. Trebalo je reći/napisati da imamo dve.

3 do 4
šta je sa radničkim i domom vojske?

A "Zastavina" bašta, kao letnji bioskop? I sada, privremeno, korišćena sala Pozorišta za decu?
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 16:07 15.12.2011

Re: Kukurukuku paloma

neobavestena
O, kako je uvek lako zakukavati nad kulturom Kragujevca. I to iz sveg glasa. Kao da i ono dogadjaja kojih ima ne može da se održi od navale gradjana žednih kulture.
A istina je da u bioskop godinama niko nije ulazio, da se čekao šesti kupac karte kako bi pustili projekciju, da niko ne ide na koncerte u Gimnaziji, da su tribine prazne, da u Narodnu biblioteku niko ne ulazi iako svake večeri ima sadržaje.
Nije politika ubila kulturu, nego prazna priča o tudjoj potrebi: one koji zakukavaju nad teškim stanjem nisam videla ni na jednom jedinom kulturnom dogadjaju. Kad bi samo došli oni koji kažu: ništa se ne dešava, svi prostori bi bili puni.


Јесте политика убила културу. Само данас, ових дана, година, постаје евидентно. Наиме, између оних дана, када су грађани, због своје духовне потребе, одлазили у позориште, биоскоп, галерију, музеј, библиотеку, и оних дана када су се те "установе" претвориле у експозитуре тоталитарне пропаганде, приморавајући људе да присуствују презентацији производа болесних умова, постоји велика разлика у стању духа, морала тих грађана ("грађана" ).
Рачун дош'о на наплату, и тек оног тренутка, када се отпочне са тржишним стварањем понуде, па и са постепеним стварањем самог тржишта које ће одисати квалитетом упоредивим са културним производима осталог света, моћи ћемо да говоримо о културним установама. У питању је духовно оздрављење од погубних последица тоталитаризма. Јако дуг процес.
blogovatelj blogovatelj 21:40 15.12.2011

Re: Kukurukuku paloma - bioskopi

Polako, ali sigurno


To je sasvim logicno. Zivimo u vremenu kada se prodaju televizori velicine bioskopskog platna, a nabavka filma kosta pola sata interneta.
eli.lacrosse eli.lacrosse 22:01 15.12.2011

Re: Kukurukuku paloma - bioskopi

eli, želje su jedno (a želimo isto - bioskope) ali finansije su nešto sasvim drugo.

Ubedi me da u gradu od 200.000 stanovnika, u kojem ne postoji bioskop, bioskop ne bi donosio prihode.
blogovatelj blogovatelj 04:07 16.12.2011

Re: Kukurukuku paloma - bioskopi

Ubedi me da u gradu od 200.000 stanovnika, u kojem ne postoji bioskop, bioskop ne bi donosio prihode.


Eli, mislim da ovaj problem ne posmatras sa svih aspekata.
Donosio bi prihode, ali bi donosio i rashode.
Jedino sto se racuna je razlika prihoda i rashoda.
Dalje, cinjenica da KG ima 200 soma ljudi ne znaci puno. Koliko ti ljudi imaju para je vrlo bitna stvar takodje. Hocu da kazem da grad od 200.000 u Norveskoj ima novcanu snagu kao Beograd, a grad od pet miliona ljudi u Mozambiku (ako postoji takav) ima finansijsku snagu Kragujevca.
Dalje, kao sto Jelica rece, i ljubljanski bioskop jedva krpi kraj sa krajem. A Ljubljana je veci grad od KG i uz to finansijski dosta jaci.
Uostalom, puno je Beogradjana ovde na blogu. Neka napisu iskreno koliko puta su bili u bioskopu u 2011. godini i sve ce ti biti jasno.
Dakle, ja stvarno mislim da bioskop u KG ne bi donosio pare. A da bi Sumadija mogla da se preuredi u neki koncertno-kongresni prostor, koji bi mogao biti part time bioskop, to mislim da bi morala.
I na kraju da primetim, poceo sam da se slazem sa komentarima AO, cudne se stvari zbivaju na blohu...
eli.lacrosse eli.lacrosse 09:02 16.12.2011

Re: Kukurukuku paloma - bioskopi

Dalje, kao sto Jelica rece, i ljubljanski bioskop jedva krpi kraj sa krajem. A Ljubljana je veci grad od KG i uz to finansijski dosta jaci.

Evo ovako – probajte da prebrojite koliko će projakcija danas biti u ljubljanskom bioskopu Kolosej (koji propada ili jedva krpi kraj sa krajem). Ja sam pokušao i odustao. Pored toga bioskop Kolosej sa deset sala postoji i u Mariboru (gradu za koji na Vikipediji stoji podatak da ima 114.349 stanovnika), u Kopru (tri sale, a grad je 2002. imao 23.726 stanovnika) i u Kranju (takođe tri sale, a grad je 2002. imao 39.897 stanovnika).


a grad od pet miliona ljudi u Mozambiku (ako postoji takav) ima finansijsku snagu Kragujevca.

Guglao sam malo i vidim da u Maputu, glavnom gradu Mozambika (1.244.227 stanovnika 2006. godine) postoje bar četiri bioskopa.
blogovatelj blogovatelj 17:41 16.12.2011

Re: Kukurukuku paloma - bioskopi

Guglao sam malo i vidim da u Maputu, glavnom gradu Mozambika (1.244.227 stanovnika 2006. godine) postoje bar četiri bioskopa.


Ma sve je to lepo, ali znas sta je tu problem? Publika u Maputu uglavnom nema TV u kucama.
Kao doprinos temi, prilazem neke cifre iz Hrvatske. Nije reprezentativno, nema podataka o stranim filmovima, ali ipak pokazuje nesto.
Parada premijerno prikazana u Hrvatskoj.

Edit:

pises koliko vioskopa ima u slovenackim gradovima. Ne beri brigu, sasvim sam siguran da ni jednom od tih bioskopa ne cvetaju ruze.

eli.lacrosse eli.lacrosse 19:58 16.12.2011

Re: Kukurukuku paloma - bioskopi

Ma sve je to lepo, ali znas sta je tu problem? Publika u Maputu uglavnom nema TV u kucama.

Misliš da ćemo mi da uznapredujemo do bioskopa kada dođemo do toga da većina stanovnika nema televizor u kući?

sasvim sam siguran da ni jednom od tih bioskopa ne cvetaju ruze.

Ja bih baš želeo jedan ovde, makar mu i ne cvetale ruže (a i veliki broj mojih sugrađana).
blogovatelj blogovatelj 01:19 17.12.2011

Re: Kukurukuku paloma - bioskopi

Ja bih baš želeo jedan ovde, makar mu i ne cvetale ruže (a i veliki broj mojih sugrađana).


Mislim da se ne razumemo. Zeleo bih i ja bioskop u Kragujevcu.

Eto...
eli.lacrosse eli.lacrosse 12:27 17.12.2011

Re: Kukurukuku paloma - bioskopi

Mislim da se ne razumemo. Zeleo bih i ja bioskop u Kragujevcu.

Razumem ja da bi ti to želeo, ali ne razumem čemu pronalaženje opravdanja (a pravih opravdanja nema) za to što se ništa ne čini da bi varoš zaista i dobila bioskop.
blogovatelj blogovatelj 18:22 17.12.2011

Re: Kukurukuku paloma - bioskopi

Razumem ja da bi ti to želeo, ali ne razumem čemu pronalaženje opravdanja (a pravih opravdanja nema) za to što se ništa ne čini da bi varoš zaista i dobila bioskop.


Pa i tu je stvar prosta. Vlast verovatno misli da joj taj bioskop ne bi doneo mnogo glasova, a doneo bi joj mnogo troskova.
Dobrodosli u parlamentarnu demokratiju.

eli.lacrosse eli.lacrosse 19:23 17.12.2011

Re: Kukurukuku paloma - bioskopi

Pa i tu je stvar prosta. Vlast verovatno misli da joj taj bioskop ne bi doneo mnogo glasova, a doneo bi joj mnogo troskova.

Sad mi ti još reci da se i sam boriš za glasove onih koji su na čelu "lokalne samouprave u ovom sazivu". Ako to nije tako, onda i dalje ne mogu da shvatim tvoje motive da opravdaš nečinjenje kragujevačkih vlasti (poređenjem sa Mozambikom i dodatnim argumentom o televizorima si se opasno približio dostignućima nekih blogera ovdašnjih, na moje veliko iznenađenje).
blogovatelj blogovatelj 05:21 18.12.2011

Re: Kukurukuku paloma - bioskopi

ad mi ti još reci da se i sam boriš za glasove onih koji su na čelu "lokalne samouprave u ovom sazivu". Ako to nije tako, onda i dalje ne mogu da shvatim tvoje motive da opravdaš nečinjenje kragujevačkih vlasti (poređenjem sa Mozambikom i dodatnim argumentom o televizorima si se opasno približio dostignućima nekih blogera ovdašnjih, na moje veliko iznenađenje).


Ne borim se ni za sta, nikada nisam bio clan nijedne partije niti ucestvovao u ma kakvoj vlasti ma gde u univerzumu.
Voleo bih da i ti ovo isto kazes, tj da nisi clan nikakve partije. A ako jesi, pa i to je ok, boris se onda za vlast, nije to nelegalno, ali reci mi, voleo bih da znam.
Samo sam pokusao da probam da pokazem da postoje razna vidjenja istog problema.
Cinjenica je da problem postoji, cinjenica je da je Kragujevcu potreban bioskop, cinjenica je da mi kragujevacka vlast nije nesto srcu mila.
Ali ako stvarno razmislis, shvatices da biznis prodaje filmova globalno u celom svetu ima ludacki pad. I ovde po Kanadi se bioskopi saltuju i postaju pozorisne dvorane, uglavnom.
E sad, ti i ja cemo se nekada sloziti, nekada necemo.
Smatram te za dobrog blogera i smatram da si imao mnogo bolje blogove od ovoga.
Samo kazem ono sto mislim.
Ako sam te necim uvredio, izvinjavam se.
eli.lacrosse eli.lacrosse 08:13 18.12.2011

Re: Kukurukuku paloma - bioskopi

nikada nisam bio clan nijedne partije niti ucestvovao u ma kakvoj vlasti ma gde u univerzumu.
Voleo bih da i ti ovo isto kazes, tj da nisi clan nikakve partije. A ako jesi, pa i to je ok, boris se onda za vlast, nije to nelegalno, ali reci mi, voleo bih da znam.

Upravo isto mogu da kažem – nikada nisam bio član ni jedne partije. Mogu da dodam i da sam pre malo više od deset godina odbio zaposlenje koje je bilo uslovljeno članstvom u partiji.

Samo sam pokusao da probam da pokazem da postoje razna vidjenja istog problema.

Mislim da se ne radi o viđenju, već o činjenici da se kultura varoši gotovo potpuno urušila. Nepostojanje bioskopa je samo jedan pokazatelj toga. Betonski spomenici ("buzdovan/lizalica", krst…) takođe su vrlo očigledni pokazatelji. Kao i pretvaranje umetničkih dela u sekundarne sirovine. Broj premijera, a i odigranih predstava u najstarijem pozorištu u Srbiji je isto to. I tako bih mogao da nabrajam do u beskraj.

Ali ako stvarno razmislis, shvatices da biznis prodaje filmova globalno u celom svetu ima ludacki pad. I ovde po Kanadi se bioskopi saltuju i postaju pozorisne dvorane, uglavnom.

Ali nigde taj pad ne ide do apsolutne nule (ni u Sloveniji, ni u Kanadi, ni u Mozambiku…). Verujem da se ljudi svugde dovijaju da zarade (pa su tu, kako reče Jelica "kokice, automati za kišobranske prezervative, 18.000 vrsta čokoladnih bombona i 16.000 vrsta gumenih, takođe bombona, em nuđenja da se kod njih slave rođendani, prave seminari...mož' i sa'rane ako neko baš insistira" ), da država (oličena bilo u ministarstvima kulture ili nekakvim sličnim, bilo u lokalnim vlastima) pomaže. Kako smo već mogli da pročitamo ovde – ne cvetaju ruže, ali se svi (sudeći bar po tome što se filmovi prikazuju) uspevaju izboriti za to da rade. Da kažem još jednom, nepostojanje bioskopa ni izbliza nije jedini problem kulture u Kragujevcu. A nije ni najveći.

Smatram te za dobrog blogera i smatram da si imao mnogo bolje blogove od ovoga.

Hvala i na komplimentu i na kritici.

Samo kazem ono sto mislim.

To je ono što i ja radim, i što očekujem od svih.

Ako sam te necim uvredio, izvinjavam se.

Zaista me nisi uvredio i nema razloga da se izvinjavaš. Samo se sada ne slažemo oko nekih stvari.
blogovatelj blogovatelj 04:21 19.12.2011

Re: Kukurukuku paloma - bioskopi

Zaista me nisi uvredio i nema razloga da se izvinjavaš. Samo se sada ne slažemo oko nekih stvari.


Bas tako.

eli.lacrosse eli.lacrosse 20:36 19.12.2011

Re: Kukurukuku paloma - bioskopi

Samo se sada ne slažemo oko nekih stvari.

Bas tako.


Minimum oko kojeg se uvek možemo složiti.
neobavestena neobavestena 12:02 14.12.2011

Šta je čija obaveza?

Ja imam problem sa državnim "negovanjem" kulture. Kulturu prvo treba da neguju roditelji, u svojoj kući, na ličnom primeru.
E, onda, kad postoji potreba, država treba da je podrži. Ovde pričamo čas o gradu, čas o državi: meni su podjednako odgovorni, ali Kragujevac, kao grad, nema tradiciju negovanja kulture, bazičnu.
Da bi vaspitačice odvele decu u Pozorište za decu, one prve treba da znaju vrednost i značaj negovanja publike od malih nogu. Da bi profesor odveo djake, on treba sam da bude posetilac, da ima stav, da... i tako dalje.
Uzgred, ima nekoliko primera da profesori vode decu iz Kragujevca na operu u Beograd, na pozorišne predstave, na Festival nauke... i to je za svaku pohvalu. Kad se prijavi dovoljan broj dece.
eli.lacrosse eli.lacrosse 12:13 14.12.2011

Re: Šta je čija obaveza?

Kulturu prvo treba da neguju roditelji, u svojoj kući, na ličnom primeru.

Tako je.

Možda ne bi bila loša ideja da gradska vlast (koja jeste deo države) organizuje ekskurzije u cilju negovanja kulture i pružanja ličnog primera u vezi sa onim stvarima koje se ne mogu raditi u sopstvenoj kući. Recimo da bi na taj način roditelji mogli da odvedu decu u Topolu, Kraljevo, Beograd… u bioskop. Ili da donosimo bioskopske ulaznice u Skupštini grada na za to posebno određeno mesto, a da nam lokalna vlast isplati novac za putne troškove za odlazak do bioskopa?
kaolavanda kaolavanda 14:53 15.12.2011

Re: Šta je čija obaveza?

Kulturu prvo treba da neguju roditelji, u svojoj kući, na ličnom primeru.

Da, ali ima dece koja po sopstvenoj prirodi imaju potrebu i za knjigom, i za predstavom, i za slikom, filmom... a, da im niko u kući ne neguje, ili čak, uopšte ni ne prepoznaje tu potrebu. To dete, najverovatnije, neće ni umeti da formuliše sopstvenu potrebu, ali će itekako biti ispunjeno kada dobije priliku da vidi to za čim žudi.

kad postoji potreba, država treba da je podrži.


Ne slažem se. Država nudi, a svako uzima ono za čim ima potrebu.

Da bi vaspitačice odvele decu u Pozorište za decu, one prve treba da znaju vrednost i značaj negovanja publike od malih nogu. Da bi profesor odveo djake, on treba sam da bude posetilac, da ima stav, da... i tako dalje.


Mene su vodile vaspitačice u pozorište, iako su bile žene, koje ni po čemu nisu taj "tip". Uopšte nije važno za čim vaspitačica intimno ima potrebu. Ne određuje njena lična potreba šta će deci da bude servirano. Može njoj da bude muka do sutra od, recimo, trideset godina slušanja, svakog dana, pesama Kolibrija... i, šta sad? Hoće li to značiti da ona treba da pusti ono što se njoj lično sluša?

Da bi profesor odveo djake, on treba sam da bude posetilac, da ima stav, da... i tako dalje.


Ni sa ovim se ne slažem. Idealno jeste ukoliko vaspitači, učitelji, nastavnici, profesori... ličnim primerom inspirišu mlade na određene postupke. Međutim, na idealno, niko ne bi trebalo da se oslanja, jer toga ni nema. Zato, zna se koje su to ustanove kulture; one nude sadržaje, odgovroni omogućuju da ti sadržaji budu dostupni svima, a, kod koga će, i da li će to da probudi sklonost ka lepom, to ne treba da bude bilo čija briga.


Uzgred, ima nekoliko primera da profesori vode decu iz Kragujevca na operu u Beograd, na pozorišne predstave, na Festival nauke... i to je za svaku pohvalu. Kad se prijavi dovoljan broj dece


Tek sa ovim imam problem (ne u smislu toga što je to tvoj stav, Neobaveštena, nego, uopšteno)... Iks puta sam i sama bila "nedovoljan broj" da bi neki film bio prikazan. Šta to znači? Kako to potreba jednog deteta (odraslog, svejedno), nije za poštovanje? Moguće da sam po ovom pitanju idealista (a jesam), pa ne znam kako stvari, zapravo, stoje, ali, to se ozbiljno kosi sa mojom logikom.


srdjazlopogledja srdjazlopogledja 16:13 15.12.2011

Re: Šta je čija obaveza?

Ne slažem se. Država nudi, a svako uzima ono za čim ima potrebu.

Узми кол'ко ти треба, ради/плати кол'ко можеш?


Држава најчешће нуди туђе паре, ономе који јој је близак. Зато се не треба чудити блискости између естрадних звезда и политичких врхушки.

Ено, један је покрао, уништио све што је стиг'о, ал' је заузврат понудио једну песму...

neobavestena neobavestena 12:19 14.12.2011

Zašto bi država, grad, budžet

izdvajali bilo koji dinar za bioskope? Odakle ideja da grad treba da organizuje i plaća i zapošljava da bi se prikazivali komercijalni filmovi? Zašto bi se iz mojih sredstava koja se slivaju u gradski i državni budžet finansirala holivudska produkcija, Radoš Bajić, Dragojević... bilo ko?
Film je komercijalizovan, a za nekomercijalne postoji i prostor i delovanje države kroz SKC.
eli.lacrosse eli.lacrosse 13:06 14.12.2011

Re: Zašto bi država, grad, budžet

Zašto bi država, grad, budžet
izdvajali bilo koji dinar za bioskope?

Odgovoriću ti rečima Tomasa Džefersona: „Ako jedan narod očekuje da živi u neznanju, a slobodan i u civilizovanom društvu, nada se onome što nikada nije bilo niti će ikada biti”, nadajući se da civilizovanost i znanje povezuješ sa kulturom, a film svakako jeste značajan deo kulture u ovom i prethodnom veku.

Odakle ideja da grad treba da organizuje i plaća i zapošljava da bi se prikazivali komercijalni filmovi?

Radnici su već zaposleni, infrastruktura u velikoj meri postoji. Potrebno je da ti radnici zarade svoje plate, a njihov rad bio bi doprinos kulturi Kragujevca. Dakle, njih već plaćamo (kroz svoja izdvajanja), a oni nemaju prihoda. Da im je omogućeno da ostvare prihode, novac od naših izdvajanja mogao bi biti utrošen u razvoj nečega drugog…

Film je komercijalizovan, a za nekomercijalne postoji i prostor i delovanje države kroz SKC.

Ne vidim da je bilo ko pomenuo komercijalne filmove pre tebe. A Kragujevac je premali grad da bi imao specijalizovane bioskope poput Kinoteke, KCB-a, Art bioskopa… U bioskopima u tako malim sredinama bi morali da se prikazuju i komercijalni i nekomercijalni filmovi (mada je ta podela vrlo uslovna, da li je "Pina" komercijalni film, i da li to što je neki film komercijalan isključuje njegovu umetničku vrednost?…).
Ako misliš da je SKC dovoljan, ja moram da izrazim sumnju u lične primere koji su tebi pruženi.

neobavestena neobavestena 13:11 14.12.2011

Re: Zašto bi država, grad, budžet

SKC je dovoljan za alternativu komercijalizaciji.
Nema primera u demokratskom svetu da država finansira komercijalne biopskope i filmsku distribuciju.
eli.lacrosse eli.lacrosse 13:35 14.12.2011

Re: Zašto bi država, grad, budžet

Nema primera u demokratskom svetu da država finansira komercijalne biopskope i filmsku distribuciju.

Pokušavam da kažem da u sredini kao što je Kragujevac, ne mogu postojati komercijalni i nekomercijalni bioskopi. I, molio bih te da mi kažeš da li to što je neki film komercijalan isključuje njegovu umetničku vrednost.

Molio bih te da mi daš i izvor informacije o tome da nema primera u demokratskom svetu da država finansira komercijalne biopskope.


EDIT
SKC je dovoljan za alternativu komercijalizaciji.

Koji je poslednji film koji si gledala u SKC-u (u koji, pretpostavljam, odlaziš, vođena ličnim primerom koji ti je dat u mladosti)?
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 15:57 15.12.2011

Re: Zašto bi država, grad, budžet

neobavestena
izdvajali bilo koji dinar za bioskope? Odakle ideja da grad treba da organizuje i plaća i zapošljava da bi se prikazivali komercijalni filmovi? Zašto bi se iz mojih sredstava koja se slivaju u gradski i državni budžet finansirala holivudska produkcija, Radoš Bajić, Dragojević... bilo ko?Film je komercijalizovan, a za nekomercijalne postoji i prostor i delovanje države kroz SKC.


Зашто би плаћали позоришта, галерије, библиотеке, музеје, домове култура итд?

Убеђен сам да не постоји одговор.

Једино што је мени разумљиво, то је национална збирка уметнина, филмова, књига, археолошких искпонина и слично... Али то не значи истовремено и власништво над фирмама и објектима који пружају услуге.
antioksidant antioksidant 16:15 15.12.2011

Re: Zašto bi država, grad, budžet

Убеђен сам да не постоји одговор.

И ја сам уверен да си ти убеђен.
bocvena bocvena 12:37 14.12.2011

Skoro me je drugarica koja živi

u drugom malom gradu u Srbiji ubeđivala da su kod njih sva kulturna događanja jako posećena. Da tu ljudi idu u bioskop i pozorište, na izložbe...Baš zbog toga što se svi znaju i što se to ne događa često. Znači, kad dođe neko pozorište na gostovanje ili bude neki rok koncert, svi idu! Kaže da najmanje izlazi kad dođe u Beograd.

Izgleda je problem u Kragujevčanima.

Šalim se, naravno. Jeste da su kulturne ustanove i ljudi u vlasti koji ih organizuju glavna karika (presudna, dok god je takav način finansiranja), ali kulturna politika je mnogo širi pojam i uključuje i korisnike.

Nije tajna da sam ja militantni kulturni radnik (vehabija:) i da bih ja kulturisala i na silu! Nema - Je l' hoćete deco na operu i u pozorište? Samo - Sutra svi da se nacrtate ispred pozorišta!
antioksidant antioksidant 12:42 14.12.2011

Re: Skoro me je drugarica koja živi

Izgleda je problem u Kragujevčanima.


prvi minus
bocvena bocvena 12:49 14.12.2011

Re: Skoro me je drugarica koja živi

Ja znam samo tebe i Omegu, vi ste mi referentni uzorak:)))))))
antioksidant antioksidant 12:53 14.12.2011

Re: Skoro me je drugarica koja živi

bocvena
Ja znam samo tebe i Omegu, vi ste mi referentni uzorak:)))))))


drugi minus
bocvena bocvena 13:04 14.12.2011

Re: Skoro me je drugarica koja živi

Ih, Laki, al' si nervozan.
Ali ste lepi i pametni!

EDIT: I sutra da se nacrtate ispred Biblioteke!
antioksidant antioksidant 13:16 14.12.2011

Re: Skoro me je drugarica koja živi

EDIT: I sutra da se nacrtate ispred Biblioteke!


(čitam pp-ove, pojasni o čemu je reč)
blogovatelj blogovatelj 16:38 14.12.2011

Re: Skoro me je drugarica koja živi

Ja znam samo tebe i Omegu, vi ste mi referentni uzorak:)))))))


Well, znas njega i Omegu?
bocvena bocvena 08:51 15.12.2011

Re: Skoro me je drugarica koja živi

Sorry, zaboravila!
bocvena bocvena 13:07 14.12.2011

Inače, ovo je tako smešno...

Sadašnji gradonačelnik Kragujevca je rekao: „Ja, recimo, smatram da kulturu ne smete da pipnete!”. Neki njegovi sugrađani smatraju da kulturu smeju da pipnu, naročito kada se radi o „kulturi” od bronze. I baš je pipaju, i kad je dobro ispipaju i kad uklone sve veze „kulture” sa postamentom, postoljem, ležištem u koje je smeštena, oni je takvu – odnesu. Kultura za sve.

I tužno.
kobrakerac kobrakerac 20:03 14.12.2011

Културо...

Мислим да није уреду да неки Неле Брада буде плаћен као ументички директор Театра, а да Народни музеј нема кинте ни за основну делатност. Ни за каталоге ни позивнице. Није то превише пара, само треба неко да мисли и на то. Очигледно је да су позоришни људи успешнији у искукавању пара од градских босова од до пола ограђених музеалаца.





kobrakerac kobrakerac 20:20 14.12.2011

a vidi ovo..!

[url=http://www.spomenpark.rs/index.php?limitstart=2]

Обратити пажњу на генијално ликовно-графичко решење овог назови сајта. Нарочито на редизајн спменика петом три који је претворен у диван модеран пиктограм.


srdjazlopogledja srdjazlopogledja 15:47 15.12.2011

Разлика између приватне и јавне фирме

1. Приватна фирма остварује профит, јавна најчешће губитке;
2. Приватна фирма плаћа порезе, јавна троши новац добијен порезом;
3. Приватна фирма постоји како би пружила услугу корисницима, јавна како би исплатила плате запосленима;
4. Приватна фирма тежи што мањем броју запослених, а већој продуктивности, док јавна тежи обрнутим параметрима;
5. У приватној фирми раде баје...

Добро, ту су неке разлике које се јављају унутар овог (идеалног) модела, и последице су пореза и заштите уговора у Србији.

На основу овог модела се може упоредити економија послератне и предратне Југославије. "Дупе и око", што се каже.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 15:52 15.12.2011

"Култура" и "спорт"

Два канцера Србије. Не постоји подручје веће крађе, корупције, отимачине, мафијаштва, ухлебљења партијских војника од "културе" и "спорта".

Док трансфере ка клубовима ваља само ликвидирати, о култури ваља малчице размислити, те видети шта ваља оставити у државном, или у власништву локалне самоуправе.
lady_d lady_d 00:29 16.12.2011

ne peva se na prazan stomak

govorila je moja baka. Generalni problem Srbije je prazan budzet, sto drzavni sto kucni. Jadni roditelji sa platom od 20.000 dinara tesko mogu da priuste deci odlazak u bioskop ili pozoriste. Drugi veliki problem Srbije je strogi centralizam. I to nije problem od skora, jer kao dete odraslo u provinciji znam da smo bili uskarceni za recimo decija pozorista, u koja smo isli kao na eksurziju.
I onda jos jedan vazna stavka, kultura nije nesto sto direktno donosi zaradu (sund da, kultura ne!). I zato je na drzavi da kulturu dotira i pomaze. Zasto se dotiraju samo bioskopi recimo u Beogradu (niko me nece ubediti da su svi puni i da se uvek trazi ulaznica vise, jer sam par puta bila jedna od onih 10-tak na projekciji) ili zasto ima para da se predstava postavi u Beogradu ili Novom Sadu, ali nema para da ta predstava kasnije gostuje sirom Srbije (ima zamislite ljudi i juznije od Beograda koji bi rado odgledali predstavu).
Nedavno se bas kod autora bloga pominjao sajam nauke ili vec kako se to kod nas zove. Na zapadu svaki, ali bas svaki, univerzitetski grad ima svoje dane nauke. Zato mi nije jasno sta rade moje kolege u Kragujevcu i Nisu, i zasto su toliko nezainteresovani da svojim sugradjanima organizuju tako nesto. Da imaju opreme u svakom cosku za tzv. zabavnu nauku, apsolutno sam sigurna. Na univerzitetu na kome ja radim, ove godine za volonterska mesta bilo je prijavljeno 10 puta vise osoba nego sto je bilo potrebno! Mnogo mladih ljudi je zelelo da pokaze sta je to sto oni studiraju, sta je to sto je njih privuklo.
I na kraju da se vratim na nemastinu.... najbolji lek za borbu protiv krize kakva je kod nas je pokretanje raznih aktivnosti, koje ce uposljavati dodatne osobe. Svaki bisokop da bi radio mora da ima operatera, osobu da prodaje karte i osobu zaduzenu za higijenu.
ljupkas ljupkas 13:39 16.12.2011

Ako koga zanima kako je sve počelo


http://sumadijapress.com/index-p70-ni20947-c70.html

link upućuje na originalan tekst Šumadijapresa, koji je, uostalom, u velikoj meri navođen u ovom postu.
eli.lacrosse eli.lacrosse 00:15 19.12.2011

Re: Ako koga zanima kako je sve počelo

originalan tekst Šumadijapresa

A tekst je tvoj, pretpostavljam. Ako jeste –

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana