Društvo| Nauka

Ko je sad pa taj - Stevo Todorčević

KRALJMAJMUNA RSS / 17.03.2012. u 14:04

Nedavno, pre nekoliko meseci,  sam čvrsto odlučio da prekinem aktivnosti na Blogu B92. Osim slanja PP i davanja preporuka.  
Razlozi su bili isključivo zdravstvene prirode: oftalmološki, gastroenterološki, alergološki i kardiološki.
Protekli period je bio pun iskušenja i teško sam odolevao ludačkom porivu da napišem neki komentar. Odolevao sam s mukom.

Ova vest koju sam i sam video tek pre nekoliko dana je dobar razlog da prekršim moju odluku o prestanku aktivnog učestvovanja na Blogu B92. Posebno zato što mi se čini da nigde u Srbiji vest nije zabeležena a bilo bi mi drago da se varam.

Kad pogledam šta smo sve i koga smo sve slušali, čitali i gledali poslednjih meseci na našim medijima jasno mi je da je bilo mnogo značajnih vesti i likova koji su opsedali narod i kreatore javnog mnenja. Ova vest će, nadam se, zainteresovati blogere. Bilo bi lepo da vest zainteresuje i neke novinare. A bilo bi pravo čudo da naši ugledni mediji posvete malo više pažnje ovom slučaju.  

Osim vesti o dobijanju nagrade  stavljam i nekoliko linkova za one koji nisu nikada čuli za Dr Stevu Todorčevića a čuli su za mnoge druge naše doktore, magistre, doktorande, doktorante, studente koji nameravaju da doktoriraju, političare koji su studirali na BU ili nekom drugom U, koji su prošli pored BU ili nekog drugog U i za ostale svetski poznate eskperte iz Srbije.
Iako ne volim blogove koji su na engleskom jeziku ostavljam vest u originalu.  
Molim vešte blogere da pomognu i postave neku fotografiju Steve Todorčevića. Meni ne ide od ruke.

Uživajte.      

http://www.fields.utoronto.ca/press/11-12/111214Todorcevic.html

 
 
 

Stevo Todorcevic (Toronto) receives 2012 CRM-Fields-PIMS Prize

December 14, 2011 - The Centre de Recherches Mathématiques, the Fields Institute and the Pacific Institute for Mathematical Sciences have the pleasure to announce that the 2012 CRM-Fields-PIMS Prize in mathematical sciences has been awarded to Stevo Todorcevic from the University of Toronto.

Professor Todorcevic obtained his Ph.D. in 1979 in Belgrade and currently holds a Canada Research Chair at the University of Toronto. His contributions to set theory made him a world leader in this topic with a particular impact on combinatorial set theory and its connections with topology and analysis.

His work is recognized for its striking originality and technical brilliance. He was an invited speaker at the 1998 ICM in Berlin for his work on rho-functions. He made major contributions to the study of S- and L- spaces in topology, proved a remarkable classification theorem for transitive relations on the first uncountable ordinal, made a deep study of compact subsets of the Baire class 1 functions thus continuing work of Bourgain, Fremlin, Talagrand, and others in Banach space theory. Together with P. Larson he completed the solution of Katetov's old compact spaces metrization problem. Among the most striking recent accomplishments of Todorcevic (and co-authors) are major contributions to the von Neumann and Maharam problems on Boolean algebras, the theory of non-separable Banach spaces, including the solution of an old problem of Davis and Johnson, the solution of a long standing problem of Laver, and the development of a duality theory relating finite Ramsey theory and topological dynamics.

Todorcevic is an organizer of the Fall 2012 Fields Thematic Program on Forcing and its Applications.

The Fields Institute, located in Toronto, is recognized as one of the world's leading independent mathematical research institutions. With a wide array of pure, applied, industrial, financial and educational programs, the Fields Institute attracts over 1,000 visitors annually from every corner of the globe, to collaborate on leading-edge research programs in the mathematical sciences. The Fields Institute is funded by the Natural Sciences and Engineering Research Council, the Ontario Ministry of Training, Colleges and Universities, seven principal sponsoring universities, sixteen affiliate universities and several corporate sponsors.

--------------------------------------
http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/Clanstvo.aspx?arg=odeljenja,01

Стево Тодорчевић,
Одељење за математику, физику и гео-науке , редовни члан

(Убавића Брдо (општина Мркоњић Град), 09.02.1955.)
математичар

Чланство у САНУ
Одељење природно-математичких наука: дописни члан од 25.04.1991. Одељење за математику, физику и гео-науке: дописни од 28.05.1998; редовни члан од 05.11.2009.

Област рада
теорија скупова, топологија, комбинаторика

Школска спрема
др математичких наука Природно-математичког факултета у Београду, 1979.

Запослење
Математички институт САНУ, научни саветник од 1991; професор истраживач Универзитета у Торонту од 1992; директор истраживачког рада Националног центра за научна истраживања, Париз, од 1997.

Приступна академска беседа
саопштење: Кратак осврт на Рамсејеву теорему и сродне резултате. Глас/САНУ. ОПМН. 371, 57 (1993) 61-70.

Чланство у стручним удружењима
Америчко математичко друштво; Друштво математичара Француске; Асоцијација за симболичку логику

Биографије и библиографије
Год. / САНУ. 98 (1992) 337-340; 105 (1999) 635-637.

Признања и награде
Прва награда на 5. и 6. Балканијади (Анкара, 1980; Питешти, 1982)

--------------------------------------------------------

http://www.planeta.org.rs/44/05%20matematika.htm

http://static.astronomija.co.rs/razno/oglasi/predavanja/kolarac/naucnici3/Kurepa.pdf

http://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy=2009&mm=11&dd=06&nav_id=390898

Vesti | petak 6.11.2009

Izabrani novi akademici

Na redovnoj Izbornoj skupštini Srpske akademije nauka i umetnosti održanoj 05. novembra 2009. godine izabrano je 26 redovnih članova, 20 dopisnih članova i 13 inostranih članova.

Najviše novih, dopisnih članova izabrano je u Odeljenje matematike, fizike i geonauka, ukupno četiri. Od predloženih 24 kandidata za nove, dopisne članove u odeljenju medicinskih nauka izabrano je samo tri nova člana.
Među izabranim inostranim članovima nalazi se nobelovac Vizel Tornsten, neurofiziolog; Dušan Šiđanski, politikolog i savetnik predsednika Evropske komisije Manuela Baroza; Ivan Čarota, slavista i još deset istaknutih svetskih naučnika i naših naučnika koji žive u inostranstvu i koji će svojim angažovanjem značajno uticati na međunarodnu saradnju u oblasti nauke.

Izabrani su redovni članovi:

1.ĐORĐE ŠIJAČKI
2. STEVAN PILIPOVIĆ
3.VIDOJKO JOVIĆ
4.STEVO TODORČEVIĆ
5.DRAGAN ŠKORIĆ
6.MARKO ANĐELKOVIĆ
7.MILJENKO PERIĆ
8.TEODOR ATANACKOVIĆ
9.ZORAN PETROVIĆ
10.SAVA PEROVIĆ
11.RADOJE ČOLOVIĆ
12. VLADIMIR BUMBAŠIREVIĆ
13.DRAGAN MICIĆ
14.JOVAN HADŽI-ĐOKIĆ
15.NINOSLAV RADOVANOVIĆ
16.MIODRAG ČOLIĆ
17.DUŠAN KOVAČEVIĆ
18 SVETLANA VELMAR-JANKOVIĆ
19.VOJISLAV STANOVČIĆ
20 LJUBOMIR MAKSIMOVIĆ
21.MOMČILO SPREMIĆ
22.JOVANKA KALIĆ
23.BORISLAV JOVANOVIĆ
24.MILAN LOJANICA
25.DUŠAN OTAŠEVIĆ
26.VLASTIMIR TRAJKOVIĆ

Izabrani su inostrani članovi:
1. Endre Šili, matematika
2. Ivan Božović, fizika
3. Ivan Čarota, slavistika
4. Vajat Anderson, genetika
5. Zoran S. Petrović, fizička hemija (predlog Ogranka)
6. Tomas Flajner, pravo
7. Panajotis Haritos, pravo i politikologija
8. Vaclav Klaus, ekonomija
9. Tošiaki Makabe, elektrotehnika
10. Engelina Sergejevna Smirnova, istorija umetnosti
11. Dušan Šiđanski, ekonomija (predlog Izvršnog odbora )
12. Arvo Pert, kompozitor
13. Vizel Torsten, neurofiziologija

 

Izabrani su dopisni članovi:

Iz Odeljenja za matematiku, fiziku i geo-nauke:
1.ZORAN KNEŽEVIĆ
2.ZORAN RADOVIĆ
3.MILAN SUDAR
4.MILJKO SATARIĆ

Iz Odeljenja hemijskih i bioloških nauka:
1.MILENA STEVANOVIĆ
2.SLOBODAN MILOSAVLJEVIĆ
3.SLAVKO MENTUS

Iz Odeljenja tehničkih nauka:
1.DEJAN POPOVIĆ
2.DUŠAN TEODOROVIĆ
3.MILOŠ KOJIĆ
Iz Odeljenja medicinskih nauka
1.DUŠICA LEČIĆ-TOŠEVSKI
2.ĐORĐE RADAK
3.NEBOJŠA RADUNOVIĆ

Iz Odeljenja jezika i književnosti:
1.MIRO VUKSANOVIĆ
2.SLOBODAN GRUBAČIĆ
3.JASMINA GRKOVIĆ-MEJDŽOR

Iz Odeljenja društvenih nauka:
1.ALEKSANDAR KOSTIĆ

Iz Odeljenja istorijskih nauka:
1.MIHAILO VOJVODIĆ

Iz Odeljenja likovne i muzičke umetnosti:
1.MILAN MARIĆ
2.MILICA STEVANOVIĆ



Komentari (18)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

uros_vozdovac uros_vozdovac 14:39 17.03.2012

Evo fotka


KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 15:27 17.03.2012

Re: Evo fotka

To sam hteo. Hvala.
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:53 17.03.2012

ide bre, kralju

Ja već pomislio da je čovek predstavnik neke nove NVO koju si otkrio da te nervira. A on, bre, običan matematičar.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 16:06 17.03.2012

Re: ide bre, kralju

srdjan.pajic
Ja već pomislio da je čovek predstavnik neke nove NVO koju si otkrio da te nervira. A on, bre, običan matematičar.


Dobro, razumem.

Da nam je više ovakvih običnih ljudi!

Onih neobičnih sa prvih strana novina, iz prvih minuta Vesti i Dnevnika imamo previše.

Vidi ti tamo preko bare ima li još neki ovakav pa da ga malčice "reklamiramo" ovde.
Muka mi je od nosilaca priznanja Najmenadžer, Najpronalazač, Naj, Naj,... ono što se plaća 100 ili 200$ pa sve naše novine to objave, za ponos i diku rodu.
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:14 17.03.2012

Re: ide bre, kralju

KRALJMAJMUNA
srdjan.pajic
Ja već pomislio da je čovek predstavnik neke nove NVO koju si otkrio da te nervira. A on, bre, običan matematičar.


Dobro, razumem.

Da nam je više ovakvih običnih ljudi!

Onih neobičnih sa prvih strana novina, iz prvih minuta Vesti i Dnevnika imamo previše.

Vidi ti tamo preko bare ima li još neki ovakav pa da ga malčice "reklamiramo" ovde.
Muka mi je od nosilaca priznanja Najmenadžer, Najpronalazač, Naj, Naj,... ono što se plaća 100 ili 200$ pa sve naše novine to objave, za ponos i diku rodu.


Ima koliko voliš, ali cenim da tim ljudima ne treba nikakva reklama, a ni članstvo u nekakvim levim akademijama. A ni za diku rodu ne trebaju, tu Nole pokriva sve potrebe.

marco_de.manccini marco_de.manccini 17:11 17.03.2012

Re: ide bre, kralju

Vidi ti tamo preko bare ima li još neki ovakav

ima
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 17:49 17.03.2012

Re: ide bre, kralju

marco_de.manccini
Vidi ti tamo preko bare ima li još neki ovakav

ima


Vladimir Marković je rođen taman kad je Stevo Todorčević upisao matematiku u Beogradu.

Daj Bože da još svašta uradi u toj beskarajnoj crnoj rupi zvanoj matematika.
nsarski nsarski 18:12 17.03.2012

Sad pa taj...

je u svetu matematicara poznat i priznat naucnik koji je nasao svoje mesto pod suncem u Kanadi. To sto se o njemu, i njemu slicnima, kod nas ne pise - ne znaci da takvi ljudi ne postoje. Ja poznajem nekolicinu sa tog spiska akademika koji zive i rade u inostranstvu, i znam da su izuzetno sposobni i talentovani ljudi (evo, Marko je naveo jos jednog matematicara - ja znam fizicare, drugi ce znati biologe, itd.)
Medjutim, naucnici nisu "materijal" za novine i tabloide. To, jednostavno, nije popularno i ne prodaje se dobro.
Kada je Henri Bergson drzao seriju predavanja o intuitivnoj filozofiji (intuicioizmu, kako se to zove), dame su se utrkivale da zauzmu mesto u prepunoj predavaonici. Bilo je tu i novinara i radio prenosa, i svega. On se jedva probijao ka zgradi u kojoj je predavanja drzao, opkoljen medijima i slusaocima koji su zeleli da dobiju od njega autogram, da ga nesto pitaju. Bergson je bio skroman i povucen covek, bilo mu je neprijatan ceo taj cirkus, i neprestano je ponavljao: "Ali, zaboga, nisam ja Sara Bernard!". (Pred kraj zivota, Ajnstajn se zalio da ga sada samo setaju po javnim mestima i prikazuju kao jednog rascupanog starog coveka koji ne nosi carape.)
Naucnici ne funkcionisu tako - a oni koji tako funkcionisu su najcesce sumnjivih naucnih kvaliteta. Nasi "estradni" i TV naucnici su odlican primer za tako nesto.

P.S. Koristim ovu priliku da obavestim zainteresovane koji su pratili desavanja na blogu, a vezana za otkrice "super-luminarnog" neutrina - tj. neutrina koji se krece brze o svetlosti - secate se one price iz CERN-a od pre nekoliko meseci, nadam se, kada su mnogi bili uzbudjeni oko tih rezultata. E, pa utvrdjeno je da je bila neka omaska u originalnom eksperimentu (OPERA grupa) pa je dobijen taj neobican rezultat. Ovih dana su objavljeni rezultati Icarus grupe (Icarus obara raniji rezultat o superluminarnim neutrinima), koja je potvrdila gresku, i ustanovila da se neutrini ipak ne krecu brze od svetlosti. Ajnastajn moze da odahne. Nauka tako funkcionise.

KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 18:26 17.03.2012

Re: Sad pa taj...

Naucnici ne funkcionisu tako - a oni koji tako funkcionisu su najcesce sumnjivih naucnih kvaliteta. Nasi "estradni" i TV naucnici su odlican primer za tako nesto.

Jasno mi je to. Estradnih zaista imamo za izvoz.
Ipak bih ja voleo da neko od naših novinara, političara (npr. minstar obrazovanja, ministar za nauku ako takvog imamo) ili javnih ličnost primeti ovako nešto.
Znam da pravi naučnici nisu za estradu ali nisu, brate, ni za bojkot ćutanjem.
Neobično je da se toliko uzdižu u zvezde klinci srednjoškolci a ovaj baja koji je stvarno BAJA ne može da dođe na red.
To smeta.
Hvala na lepom komentaru.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 21:06 17.03.2012

Re: Sad pa taj...

nsarski je u svetu matematicara poznat i priznat naucnik koji je nasao svoje mesto pod suncem u Kanadi.


Moram da kažem da ova nagrada koju je dobio Stevo Todorčević ima ogromnu težinu u matematici. Ako sam dobro informisan - skoro kao Nobelova nagrada u drugim naukama.
nsarski nsarski 22:31 17.03.2012

Re: Sad pa taj...

Moram da kažem da ova nagrada koju je dobio Stevo Todorčević ima ogromnu težinu u matematici. Ako sam dobro informisan - skoro kao Nobelova nagrada u drugim naukama.


Nema toliku tezini, ali je izuzetno prestizna. Naime, CRM-Fields-PIMS prize, je nagrada koja se dodeljuje najboljim kanadskim matematicarima. U njenoj dodeli ucestvuju Centar za matematicka istrazivanja iz Montreala, Fields institut iz Toronta, i Pacifickog instituta za matematicke nauke iz Vankuvera.
Mislim da si ti imao na umu Fields medalju, koju zasebno dodeljuje pomenuti Fields institut za dostignuca u matematici. Jedan od zahteva je da laureat ima manje od 40 godina. Ta medalja se cesto poredila sa Nobelovom nagradom i dodeljuje se uspesnim matematicarima bez obzira u kojoj zemlji zive i rade (jedan od poznatih dobitnika je Grigorij Pereljman, koji je 2006. odbio da je primi).
U svakom slucaju, nagrada koju je Todorcevic dobio je izuzetno vredno priznanje za njegov rad.
marco_de.manccini marco_de.manccini 22:37 17.03.2012

Re: Sad pa taj...

О Стеви и његовом раду мислим све најбоље, али да ипак прецизирамо, то није та награда. Филдс медаља се додељује на 4 године и има тежину Нобелове награде, а Стево је добио награду коју заједнички додељују 3 канадска математичка института, међу којима је и Филдс Институт из Торонта (друга два су CRM у Монтреалу и PIMS у Ванкуверу). Успех је свакако огроман и за сваку похвалу.

ЕДИТ. Ето, објаснио и Нсарски исто.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 22:47 17.03.2012

Re: Sad pa taj...

marco_de.manccini
О Стеви и његовом раду мислим све најбоље, али да ипак прецизирамо, то није та награда. Филдс медаља се додељује на 4 године и има тежину Нобелове награде, а Стево је добио награду коју заједнички додељују 3 канадска математичка института, међу којима је и Филдс Институт из Торонта (друга два су CRM у Монтреалу и PIMS у Ванкуверу). Успех је свакако огроман и за сваку похвалу.

ЕДИТ. Ето, објаснио и Нсарски исто.


U pravu ste!!
Черевићан Черевићан 01:46 18.03.2012

шварцкинстлер *

када је пре пар година инострани члан САН-у mr. Frank E. Karasz, (professor in the department of polymer science and engineering at the University of Massachusetts), славио 75. р-дан уприличена је гала вечера у хотелу подно зидина Валете (Малта). Окупио се поприличан број његових бивших студената пристиглих са свих страна света међу којима се и ја нађох , али захваљујући познанству са женом проф Караса Ljiljanоm Korugic - Karasz сада (Senior researcher at University of Massachusetts Amherst, Dr. Polymer Science and Engeeniring) а пре тога професором на малтешком универзитету, где у чампрац дивану након вечере упознах г. Petrovic Zoranа (Research Director at Kansas Polymer Research Center, PSU, July 1994 - , иностраног члана САН-у) .пажњу нам је привукао маестралним умећем свирке по клавир диркама али и још нечим.наиме док се чекао десерт и кафа наговорише га колеге ( који су већ од раније знали за умећему ) да нам демонстрира дематеријализацију одабраног предмета. У овом случају би широка чаша за шампањац . елем, узе др Петровић поменуту чашу у леву руку ,десном је прекри са повећим свиленим убрусом, потом десном шаком направи пар кругова кроз ваздух изнад прекривене чаше и скупивши прекривку прстима руком којом је бајао подиже убрус.
од чаше . . . ни трага не би !
Сећам се ево након толико да ми је Љиљана причала како ју је, кад се друштво након вечере разишло, а она остала да среди цех ,шеф сале (у шали наравно, јер износ је био позамашан) информисао да . . није урачунао ону на волшебан начин несталу чашу, тек да се зна ,јер она је . . ту негде . . гарант, наћиће је келнери кад . . . буду спремали сто. Зна он за јадац . . .
Др Зоран пак, јер након вечере заседосмо у једном од бар-ова у луци валете, на наше инсистирање да макар малко укаже како то ради , сећам се, рече да је то експеримент са могућим далекосежним последицама те нам неби о томе казивао. Неко из друштва указа да је телетранспорт у питању, на чега се г. Дематеријализатор само загонетно насмеја.. .
нисам се после интересовао код шефа сале за судбину чаше окупиран својим радним обавезама.могуће је да се чаша током експеримента уистину волшебно створила међ’ прљавим судовима у хотелској машини за прање . . .

Е баш свашта од (тих) истаживача , чланова САН-у , можеш очекивати . упс.

* мађионичар ( в.слободан превод с' немачког )


наравно ред је похвалити УСПЕХ г. Тодорчевића, а посебно Вашу одлуку, г. Кингу, да се наново активно укључите у блог дешавања
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 07:42 18.03.2012

Re: шварцкинстлер *

Ko je pa taj - Zoran Petrović.

Ime mu baš onako neupadljivo, takvijh imena kod nas ima na hiljade ama takvih kao što je taj Research Director at Kansas Polymer Research Center očigledno nema mnogo. I još dobar svirac. I još шварцкинстлер.

Možda bude još dobrih povoda za pisanje na blogu. Ovo sa Todorčevićem je bio baš zdravo dobar povod, čini mi se.

PS
Đavo mi ne da mira, pa se možda još koji put na Blogu B92 javim tekstom.
Imam jedan tekst koji se već ubajatio, ja sve hoću-neću da ga postavim ovde na polzu blogera i ostalih domaćih životinja. A glavni lik jedan naš političar koji me je pre neki mesec u oko dirnuo (privatno i porodično), pa sve mislim ako to objavim odmah će se tumačiti kako sam se politički opredelio i uključio u predizbornu kampanju.
St.jepan me tera da objavim a meni neprijatno kao da sam ja nešto zgrešio.
mlekac mlekac 11:55 18.03.2012

Re: шварцкинстлер *

KRALJMAJMUNA

St.jepan me tera da objavim a meni neprijatno kao da sam ja nešto zgrešio.


Pa napisi u blogu ovo sto si sad rekao, ogradi se od kampanja, pa ga objavi. I dobro nam se vratio! Nedostajao si.
aleksandarkarisik aleksandarkarisik 12:00 19.03.2012

Preporuka

Evo, i na FB stavio. A sto se medija smatra, hm, što bi bio zapažen? Ukr'o nesto pa se izvukao? Nekog prebio? Zgazio kolima? A nije ni sportista.

Imali bi mi daleko više ovakvih kada bi to bilo društveno poželjno u Srbiji. Svaka čast Đokoviću, ali bar petinu medijskog prostora koji on dobija, kada bi dobili ljudi kao Stevo Todorčević stvari bi već bile bitno bolje.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 17:12 19.03.2012

Re: Preporuka

aleksandarkarisik
Evo, i na FB stavio. A sto se medija smatra, hm, što bi bio zapažen? Ukr'o nesto pa se izvukao? Nekog prebio? Zgazio kolima? A nije ni sportista.

Imali bi mi daleko više ovakvih kada bi to bilo društveno poželjno u Srbiji. Svaka čast Đokoviću, ali bar petinu medijskog prostora koji on dobija, kada bi dobili ljudi kao Stevo Todorčević stvari bi već bile bitno bolje.


Kakva petina?! Neće ni vest da objave, makar veličine kao kad neki fudbaler BSK-a povredi zadnju ložu.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana