Društvo| Istorija| Kultura| Moj grad| Politika

Nešto bih da kažem o urbanizmu ... i Drugu Titu ...

Đorđe Bobić RSS / 26.07.2012. u 07:16

Neki dan na Novom Beogradu uslikavam fotke oko Fontane, gledam okolo i mislim o tome da je taj urbanizam smišljen i nastao u vreme dok je stolovao Drug, za koga se govori da je bio diktator i nenaklonjen nekim građanima Juge po nacionalnoj ali i političkoj osnovi. Začeta je i izgrađena prihvatljiva, moderna urbanistička vizija Novog Beograda, nastala u vreme posle rata u pokušaju stvaranja novog društva. Nije, naravno, Novi Beograd bio njegova lična kreacija, strvarali su je sa neopisanim entuzijazmom i željom za novim formama i urbanim konceptom, primerenim postrevolucionarnom periodu, mnogi arhitekti. Sasvim neuobičajeno za vođe sa epitetom diktatora, Drug je ponuđenu viziju grada na konceptu moderne prihvatio, promovisao je i dao befel da se zovu geometri, zidari, drugi majstori i naravno narod, akcijaši jer bez tog krema torta ne bi valjala. Verovatno ne zato što je imao želju da unapredi urbanizam i arhitekturu Beograda, poriv je bio drugačiji, gradnja na širokom planu sa hiljadama stanova je ubedljiva poruka za narod koji je potrebit za stanovima a ovi koji se grade biće im dodeljeni besplatno, uz po neki bioskop, dečiju ustanovu, dom kulture, zelene prostore sa igralištima za sve uzraste i cela marketinška priča je onda zaokružena.

Na talasu pragmatičnog političkog promišljanja u njegovo vreme nazidan je Novi Beograd u nizini, a po brdima sa druge strane reke, Mirijevskom, Banovom, Julinom i još nekim drugim, iznikoše savremena naselja u slavu pobednika i nenastanjenih radnika i pripadnika poštene inteligencije i ta izgradnja je bila u maniru autentične moderne. Mnogim ponavljanjem stereotipnih reči o tadanjem društvenom miljeu uvrežilo se mišljenje, a važi i danas, da u političkoj sferi nije bilo dovoljne slobode (sic!), građani su bili uskraćeni za mogućnost glasnog iskazivanja drugačijeg mišljenja, osim ako se nisu pomirili sa tim da će biti sankcionisani. Izuzetak koji potvrđuje pravilo se desio u urbanizmu i arhitekturi gde su arhitekti jedno vreme imali pravo (ili im je dodeljeno da bi sve brže išlo) da misle bez preteranog ograničenja i to što su smislili realizovano je, o trošku države i to delo beše zaista evropski napredno i u trendu.   

Jugoslavija je tada bila uključena u svetski dijalog o urbanizmu i arhitekturi, granice nisu bile prepreka jer su crteži ovdašnjih arhitekata, ne samo Beogradskih već i onih iz drugih gradova sve do Triglava, bili lepo viđeni diljem Evrope ali i Afrike i po nekim delovima Azije. Komunikacija arhitekata unutar Juge i sa onima iz sveta je pomagala da se kvalitet njihovog dela uvećava i tako je bilo sve dok vladaoci, uglavnom izmileli ispod Drugovog šinjela,  posle njegovog otiskivanja u istoriju, nisu odlučili da to sve treba drugačije jer se dotadanjim, otvorenim delanjem bez granica gubio nacionalni predznak. Arhitektura je osvanula kao žrtva opšte namere da se zajednička prošlost reviduje i podeli na nacionalne enklave uglavnom po naglasku, narečiju ili verskom opredeljenju, državice su nicale a arhitekti su prestali da zagledaju crteže preko granica. Gordili su se da imaju šansu da konačno budu najbolji u svom maleckom vilajetu. Onda je nastala kriza, nije bilo para, smanjena je izgradnja a time i dodatno umanjena mogućnosti za istraživanje novih formi na arhiitektovom stolu.

U Njegovo vreme postojala je kompeticija između arhitekata od Ohrida do Bleda što je bio poseban potsticaj za ubzanje arhitektonskog adrenalina, što je uticalo i na dobar rezultat. Posle je u težnji da se afirmišu posebne nacionalne vrednosti, pa i u arhitekturi, umanjena takmičarska teritorija, adrenalin potrošen na druge nekreativne stvari, i sve je počelo da opada kao isluženo lišće u jesen, ono malo preostale produkcije ušlo je u prepisivačke vode onog što se u svetu smatra aktuelnim arhitektonskim vrednostima. 

Moguće je razmišljati o Drugu kao diktatoru ali za ovu priliku samo u odnosu na gradograditeljstvo i arhitekturu i upoređivati ga sa sličnim pojavama u okruženju. Bilo je i drugih glavnih i jedinih sinova naroda i  očeva nacija na planeti, onih u koje se narod kleo, ako baš i nije, ipak ih je sledio ćutke, uz kletve u mislima. U toj poziciji izabrani sinovi naroda i očevi nacija su kreirali, pored svega drugog i način mišljenja o urbanom ambijentu i određivali kako će arhitektonske tvorevine izgledati i tom porivu nisu nikako odolevali. Staljin je uklonio i smestio u Sibir konstruktiviste i ukinuo njihovu ideju, mada je posle Evropa iskoristila upravo tu ideju da etablira modernu u arhitekturi i pomeri se ka nečem zaista novom; umesto konstruktivizma i nove estetike, vratio se hazjanin na kvazi klasiku, nikad goru, još dodatno umanjenu za kreativnost široke ruske duše koju je takođe stavio pod kontrolu i tako je to trajalo sve do perestrojke; posledice su neizbrisivo ostale, ubeležene u ruske mentalne i urbane matrice. Drugi su takođe insistirali uvek na nekoj vrsti ili obliku kvazi klasike – Musolini sa Novim Rimom, pa ni Hitler uz pomoć Špera nije izmakao izazovu, sve sa ciljem koji je svima njima bio svojstven, a to je da se ovekoveče klasikom ili nečim što na nju podseća i pokažu da su oni tu oduvek i da su trajali i pre nego su postali jedini i najvažniji i beskrajno voljeni od naroda. Snažan primer korišćenja arhitekture kao „advertajzing“ sredstva, ali to nije ništa novo, počelo je još sa piramidama kraj Nila. 

Drug je to radio nešto drugačije: stimulisao je novotarije u arhitekturi (ili je imao preča posla, u nedostatku vremena nije obraćao pažnju te mu se arhitektonsko stvaralaštvo možda izmaklo pažnji), stimulisao je javne urbanističke i arhitektonske konkurse gde se moglo slobodno izreći mišljenje o budućoj urbanoj matrici za razliku od nekih drugih aktivnosti koje su bile pod strogom kontrolom propisanih normi, naravno nedemokratskih. Pragmatično je prihvatao ideje moderne iako su bile obojene nijansama sa kapitalističkog Zapada, tako se dogodilo da je Beogradska arhitektura u to vreme bila prestižna i prepoznatljiva kao napredna i moderna na karti Evrope. Pre svega po količini izgradnje, arhitekti su imali prilike da vežbaju i da gradnjom proveravaju vrednost svojih ideja, a osim toga, niko ih nije sprečavao da maštaju i crtaju ili precrtavaju. Ako je i bio diktator i naneo, kako kažu, mnoga zla ljudima i narodima, arhitekturi nije smetao, naprotiv, imala je prilike da se množi i razvija, gradilo se u to vreme, a rezultat je i danas veoma vidljiv.

Ucrtana je tada nova urbana matrica koja i danas postoji i u kojoj se razvija i raste grad. Većina savremenih urbanističkih planova, pripreme za neki budući grad na Ušću dvadeset prvog ili nekog sledećeg veka, niču iz ustanovljene matrice još u Njegovo vreme uz neophodno i, pre svega, lukrativno dopunjavanje, korišćenje i rabljenje ostavštine. Naravno, dalja elaboracija teme može da ostavi utisak nedobronamernosti prema prilježnim savremenicima a ne misli se samo na arhitekte jer su tu vremensku čorbu svi zakuvavali. Ipak, ma koliko postoji dobre volje i pohvala naporima pojedinačnih pregalaca u arhitekturalnom i urbanističkom iskazivanju i traženju odgovora na savremene potrebe, ne može se odoleti a da se ne pomenu divlje nastala naselja, prepoznatljiva na globalnom gradskom planu kao dominantni znak, neopozivo obeležije dometa i doprinosa ovovremenske epohe, ma kako se to guralo pod ponjavu.    

U svakom slučaju, od gradske matrice izgrađene u Njegovo vreme nije se odstupilo. Vremena su se promenila, socijalnu državu su zamenili investitori sa nešto drugačijim namerama. Država više taj teret nije mogla sama da prti i ustuknula je na mesto koje joj i pripada, da ustupa zemljište i kapitalizuje ostavštinu. Ipak, veliki deo gradske matrice po kojoj se hoda i gde se grad događa ostao je odonda, bez obzira na dogradnje i pogušćavanje urbanog tkiva korišćenjem i rabljenjem infrastukture koja je još onda izgrađena i priču o novim vizijama koje samo što nisu ugledale sunčevo svetlo, ona i dalje dominira.

 P.S. U današnje vreme, posrnuli entuzijazam pritisnut krizom naterao je državu da se opet umeša i pokuša da, drugo nisu mogli da se sete, u život vrati model građenja iz Njegovog vremena. Na vojnom kompleksu na Voždovcu, u Beogradu gradi veliko naselje kao nekada što se činilo, ali za razliku od onog što beše to je uradjeno bez javnog urbanističkog i arhitektonskog konkursa a bila je prilika da se promisli o urbanoj matrici potrebnoj savremenim ljudima. Prilika je propuštena i gradi se stereotip davno prevaziđen. Čini se da je, tom prilikom, u brzini pogrešno protumačen stav o tome šta se sme slobodno smišljati, propisane norme iz onog, Njegovog vremena su revidovane i proširene na urbanizam i arhitekturu. 

Atačmenti



Komentari (96)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

savamala savamala 07:41 26.07.2012

Ганут сам до суза

Заиста дирљиво штиво о нашем другу Титу. Ипак, мислим да је за г. Бобића највећи Тито био покојни Ненад Богдановић. Како се тада процветало...
deset_slukom deset_slukom 08:24 26.07.2012

Re: Ганут сам до суза

savamala
Заиста дирљиво штиво о нашем другу Титу. Ипак, мислим да је за г. Бобића највећи Тито био покојни Ненад Богдановић. Како се тада процветало...


Nije dirljivo, nego informativno. Kao što vidiš, nekad su se neke stvari pametno radile u ovoj zemlji.
registry_machine registry_machine 11:50 26.07.2012

Re: Ганут сам до суза

Nije dirljivo, nego informativno. Kao što vidiš, nekad su se neke stvari pametno radile u ovoj zemlji.


Dobar štos!
mlekac mlekac 08:27 26.07.2012

Cetiri tipa zgrada

toliko ih je bilo u prvim blokovima izuzimajuci "Paviljone".

U blokovima I, II i III gradjene su zgrade tipa "A" "B" "C" i "D". I dugo su "starosedeoci" tih blogova te zgrade tako i zvali - A1, C22...

Ali nesto ne pamtim da se iko od stanara bunio.

Stavise, moja bivsa zgrada, ova sa tvoje prve slike, koja je bila tip C, imala je neke stvari koje su i danas aktuelne.

Prvo, imali smo zajednicku antenu - pretecu danasnje kablovske. Toliko smo bili navikli na nju da je bilo mnogo muke u objasnjavanju sa starijim stanarima kad je kablovska uvodjena - nikako nisu mogli da shvate razliku.

Zatim, na krovu su postojale perionice sa ogromnim masinama za pranje koje su koriscene po rasporedu - svaki stan je imao svoje vreme.

Postojao je, i jos uvek postoji i funkcionise, "lift" za bacanje smeca, t.j. otvor u koji se isto ubacuje i pada u kontejnere u podrumu, t.j. garazi.

Originalni prozori bili su aluminijumski. Doduse, posto je arhitekta imao ideju da ce posebna sluzba prati fasadu i prozore spolja, tek se svaki drugi otvarao, ali na to smo se bili navikli.

"Rezervno" svetlo na stepenistu, koje se ukljucivalo cim nestane struje, radi i dan danas...

Mozda se nekom sve to cini kao "sitnica", ali podseticu da su te sitnice u toj zgradi ugradjene jos pocetkom sezdesetih (Moja zgrada je bila medju najmladjima u tom bloku - podignuta 1963.)

Dodacu samo i da je svaki od tih starijih blokova gradjen sa obaveznom skolom, vrticem i bar jednom malom samoposlugom u istom.
blogovatelj blogovatelj 14:37 26.07.2012

Re: Cetiri tipa zgrada

dugo su "starosedeoci" tih blogova te zgrade tako i zvali - A1, C22...


Jukie Jukie 15:19 26.07.2012

Blokovi

Kad sam bio mali nije mi bilo jasno zašto bi neko zgradu zvao blok, kad svako zna da je blok ono u čemu se crta

(btw gde imaju da se kupe ovi mali blokčići zalepljeni na vrhu, kao kad praviš animirani film duž ivice? ovaj deda od koga je moja sestra kupila ovu zalihu je nestao sa pijace, ko zna da li je živ.
Inače sam jednom pokušao to da kupim u knjižari/papirnici i tako su me belo gledali kao da nikada nisu videli mali beli blokčić. Još su pokušali da mi uvale notes sa sve koricama i spiralom, pobogu ).
Dr Mebius Dr Mebius 08:33 26.07.2012

levo

Ne treba zaboraviti da je Drug ipak bio boljsevik starog kova. I SSSR je u svom najranijem periodu, a za zivota druga Lenjina bio kolevka avangardne umetnosti (konstruktivizam u arhitekturi, suprematizam i bespredmetni svet u slikarstvu i sl.).
Prava levica je uvek bila progresivna i okrenuta modernom i nije fer porediti je sa Musolinijem i Hitlerom koji su svoj malogradjanski neukus i duhovnu bedu pretocili u drzavnu politiku i mainstream. Tu im drustvo bolje prave Staljin, Causesku ili Kastro.

Đorđe Bobić Đorđe Bobić 08:43 26.07.2012

Re: levo ... i nije tako levo

Uz veliko izvinjenje za oponiranje vašem razumevanju teksta napominjem da u tekstu ne postoji takvo upoređenje. Samo je povučena i naglašena paralela i RAZLIKA između Druga i ostalih diktatora sa spiska koji su upravo uništavali pozitivnu i naprednu levicu gde god su mogli (ruski konstruktivisti npr.) a za razliku od Druga koji je, bar što se tiče arhitekture i urbanizma, progresivne ideje, uglavnom evropske, podržavao.

I još, u P.S. je rečeno o razlici onog što beše u Arh. i Urb. i ovog danas, izgleda da se te sfere uselio ponovo brutalizam ali ne u natur betonu već u načinu mišljenja i ponašanju, opet govorim o Arh. i Urb. o ostalim sferama neki drugi put ...
Krugolina Borup Krugolina Borup 10:31 26.07.2012

Re: levo ... i nije tako levo

Samo je povučena i naglašena paralela i RAZLIKA između Druga i ostalih diktatora sa spiska koji su upravo uništavali pozitivnu i naprednu levicu gde god su mogli (ruski konstruktivisti npr.) a za razliku od Druga koji je, bar što se tiče arhitekture i urbanizma, progresivne ideje, uglavnom evropske, podržavao.


Nedavno mi je u poseti bio jedan gost iz Danske, i on je s takvim uživanjem šetao po novobeogradskim blokovima i sit fasciniran bio arhitekturom, da sam mu se ja krstila i levom i desnom. Kaže: bio je u Rusiji, bio je u Istočnoj Nemačkoj... nije ni za poređenje kakva je njihova "socijalistička/komunistička" arhitektura (ne znam kako se tačno zove ta arhitektura, potpuni sam laik u tom smislu).

Inače, kad smo kod druga Tita i arhitekture, ne mogu da ne evociram uspomene iz detinjstva. Kad se, kao deca posvađamo, pa izređamo sve uvrede međusobno da više nemamo kud, poslednja uvreda koja je uvek poklapala sve ostale glasila je: "A drug Tito je rekao da je tvoja zgrada ružna!" (Televizorka)

mlekac mlekac 10:36 26.07.2012

Re: levo ... i nije tako levo

Krugolina Borup
Samo je povučena i naglašena paralela i RAZLIKA između Druga i ostalih diktatora sa spiska koji su upravo uništavali pozitivnu i naprednu levicu gde god su mogli (ruski konstruktivisti npr.) a za razliku od Druga koji je, bar što se tiče arhitekture i urbanizma, progresivne ideje, uglavnom evropske, podržavao.


Nedavno mi je u poseti bio jedan gost iz Danske, i on je s takvim uživanjem šetao po novobeogradskim blokovima i sit fasciniran bio arhitekturom, da sam mu se ja krstila i levom i desnom. Kaže: bio je u Rusiji, bio je u Istočnoj Nemačkoj... nije ni za poređenje kakva je njihova "socijalistička/komunistička" arhitektura (ne znam kako se tačno zove ta arhitektura, potpuni sam laik u tom smislu).

Inače, kad smo kod druga Tita i arhitekture, ne mogu da ne evociram uspomene iz detinjstva. Kad se, kao deca posvađamo, pa izređamo sve uvrede međusobno da više nemamo kud, poslednja uvreda koja je uvek poklapala sve ostale glasila je: "A drug Tito je rekao da je tvoja zgrada ružna!" (Televizorka)



Pa u pravu je covek. Koliko god mu to neki osporavali, Novi Beograd ima specificnost. Za pocetak, svaki blok drugacije izgleda. Mozda se ljudima koji nisu iz istog to ne cini tako na prvi pogled, ali zaista je svaki drugaciji. Cak i oni koji su na prvi pogled "preslikani" kao 45. i 70.

(A televizorke su mi uvek bile misterija - iako sam to jako zelela, nikad nisam upoznala nikoga ko je ziveo u njima)
Krugolina Borup Krugolina Borup 10:39 26.07.2012

Re: levo ... i nije tako levo

(A televizorke su mi uvek bile misterija - iako sam to jako zelela, nikad nisam upoznala nikoga ko je ziveo u njima)


I mom detetu su misterija.
Kad mu objašnjavam da su nadimak dobile zato što imaju prozore kao televizore, on me gleda belo i kaže: "Pa nemaju!"
Jukie Jukie 10:50 26.07.2012

Re: levo ... i nije tako levo

Krugolina Borup
(A televizorke su mi uvek bile misterija - iako sam to jako zelela, nikad nisam upoznala nikoga ko je ziveo u njima)
I mom detetu su misterija.Kad mu objašnjavam da su nadimak dobile zato što imaju prozore kao televizore, on me gleda belo i kaže: "Pa nemaju!"

Meni su jednom objašnjavali kako da stignem do zgrade televizorke, i ja sam naravno došetao i gledao u ono čudo sa nekim četvrtastim stvarima oko prozora koje liče na ono što se stavlja povređenim psima oko vrata da ne grizu ranu, samo četvrtasto.
Pošto okolo nije bilo druge zgrade, našao sam šta je trebalo, i posle pričam gospođi koja me uputila kako zgrada uopšte ne izgleda kao "staklenac" tj. sami prozori bez betona između, što je, je li, ono kako bi zgrada televizorka trebalo da izgleda

Evo kako izgledaju lamele na Banjici, moj reper (prozori sa betonom između):

Krugolina Borup Krugolina Borup 11:12 26.07.2012

Re: levo ... i nije tako levo

uopšte ne izgleda kao "staklenac" tj. sami prozori bez betona između, što je, je li, ono kako bi zgrada televizorka trebalo da izgleda


Mnoooogo ste, bre, mladi, i moj sin i ti.
Vidi, pljunuti televizor!

dusanovaiivanovamama dusanovaiivanovamama 14:52 26.07.2012

Re: levo ... i nije tako levo




Jukie

Evo kako izgledaju lamele na Banjici, moj reper (prozori sa betonom između):


Na moje pitanje, doselila sam se na Banjicu 1999.g. zasto su prozori crveni, dobila sam odgovor, zbog krvi proletera!

Niko nije znao da mi odgovori zasto su vrata, ulazna u stan, kao i po sobama plava?
Krugolina Borup Krugolina Borup 14:57 26.07.2012

Re: levo ... i nije tako levo

Na moje pitanje, doselila sam se na Banjicu 1999.g. zasto su prozori crveni, dobila sam odgovor, zbog krvi proletera!



Pogibo od smija.
Jukie Jukie 15:23 26.07.2012

Re: levo ... i nije tako levo

Plavo, belo, crveno?

Sofronije Leghorn: "Taj kobac! Preplašio je jadne kokoške, pa su postale plave, bele, i crvene. Što ti je vic! Ko zastava."

Inače za razlog zbog čega banjičke lamele imaju nejednaku visinu (broj spratova) i sve su nekako grbave i nasumične, rečeno nam je da simboliziraju razne visoke i niske žrtve logora na Banjici.
Svašta dete nauči u prvom razredu.
blogovatelj blogovatelj 15:50 26.07.2012

Re: levo ... i nije tako levo

Inače za razlog zbog čega banjičke lamele imaju nejednaku visinu (broj spratova) i sve su nekako grbave i nasumične, rečeno nam je da simboliziraju razne visoke i niske žrtve logora na Banjici.
Svašta dete nauči u prvom razredu.


Mene su isto to ucili za muzej u Sumaricama.



Edit:

Razlika je sto su nas ucili da su razlicite visine u stvari razlicite generacije streljanih.
zovitemegrunf zovitemegrunf 13:30 27.07.2012

Re: levo ... i nije tako levo

mlekac


(A televizorke su mi uvek bile misterija - iako sam to jako zelela, nikad nisam upoznala nikoga ko je ziveo u njima)


Imao sam ortaka u Televizorki, ja u Mercedesu, on u Televizorki, pa pesaka preko peska. Koliko je bila novija do Mercedesa, 4 - 5 godina, mislim, toliko su i stanovi bili kvalitetniji.

A kada bih rekao ko je jos stanovao u Televizorki, istrolovale bi moje kolege ceo blog, bolje da cutim
st.jepan st.jepan 03:03 28.07.2012

Re: levo ... i nije tako levo

drug Tito je rekao da je tvoja zgrada ružna!" (Televizorka)

A posle obilaska nekog novog bloka kritikovao je projektante zbog razbacivanja:
"Što će prosećnom Jugoslavenu tri bušona* u jednoj sobi!"

Inače, u to vreme (ranih sedamdesetih), mnoge beogradske novogradnje su zbog straha od ovakve kritike, ostale bez liftova. A bili su projektima predvidjeni, čak su i liftovska okna već bila izgradjena.

* bušon - utićnica
Bonner Bonner 08:38 26.07.2012

Nehumana arhitektura

O drugu Titu necu nista, tu je mnogo toga odavno receno.

Ali o beogradskom urbanizmu hocu da kazem nesto iz perspektive laika (nearhitekte) i nekoga ko je imao prilike da vidi i zivi u jednom drugacijem arhitektonskom nasledju.

Beogradska arhitektonska skola, po meni, pati kao i srpsko drustvo uopste od prevelike doze samodopadljivosti i samohvalospeva te okrenutosti samo i iskljucivo prema sebi a nikako onome za koga radi i projektuje, dakle coveku.

Iz tog razloga je beogradska arhitektura zasnovana na principu postavi, udeni, zadeni, sabij most, zgradu, fontanu, bilo sta, bilo gde i pritom ne vodi racuna o arhitektonskom okruzenju, tu je svaka zgrada sama sebi svrha, ona najcesce strci od okruzenja i ne uklapa se u isto a iznad svega ne sluzi zivotu pojedinca nego je pojedinac taj koji danonocno savladjuje prepreke koje takva zdanja sa sobom donose.

Beogradska arhitektura uopste je sagradjena da sluzi samoj sebi, ona je sama sebi svrha a ne podredjena ljudima i pojedincu koji je koristi kako bi trebalo da bude. Jednom recju beogradska arhitektura je nehumana a zivot u gradu neljudski i kao takav proizvodi bolesne, opterecene i depresivne ljude.

Primera je bezbroj, ne znam odakle da krenem.

Colin_bgd Colin_bgd 10:53 26.07.2012

Re: Nehumana arhitektura

Beogradska arhitektura uopste je sagradjena da sluzi samoj sebi, ona je sama sebi svrha

Dovoljno da se klasifikuje kao prava umetnost...
max.cohen92 max.cohen92 14:33 26.07.2012

Re: Nehumana arhitektura

Ave!...pravo u centar. Da citiramo G. Topalovica" Kratko, ali jebitacno."
registry_machine registry_machine 10:52 27.07.2012

Re: Nehumana arhitektura

Iz tog razloga je beogradska arhitektura zasnovana na principu postavi, udeni, zadeni, sabij most, zgradu, fontanu, bilo sta, bilo gde i pritom ne vodi racuna o arhitektonskom okruzenju, tu je svaka zgrada sama sebi svrha, ona najcesce strci od okruzenja i ne uklapa se u isto a iznad svega ne sluzi zivotu pojedinca nego je pojedinac taj koji danonocno savladjuje prepreke koje takva zdanja sa sobom donose.


Kod nas su politicari shvatili da je vlast promenljiva, tado da svi tokom svojih mandata zele da ostave nesto generacijama koje dolaze. Najcesce se radi o nekom monumentalnom zdanju koje ima za cilj da prikaze nicim dokazanu velicinu narucioca, a obavezno se radi o objektu koji strci izvan svog vremena i prostora, previse kosta i ne sluzi gotovo nicemu.

Jedan od najsvezijih primera...

benevolent benevolent 12:52 29.07.2012

Re: Nehumana arhitektura

previse kosta i ne sluzi gotovo nicemu.

Jedan od najsvezijih primera...


Spomenik rahmetli Nenadu Bogdanoviću
dr.wagner dr.wagner 08:44 26.07.2012

Što je više kleveta i laži ...

...jutro

-Ako preskočimo 40-e u kojima smo(ste) imali neka loša iskustva ... (iako bi
se i o tome moglo ... ) , struka je dominirala cijelo "Njegovo vrijeme" i to u
gotovo svim aspektima ...

-Aparat se zadovoljio utjecajem na vojsku i policiju , držao sve konce političkog
života , ali tu je bio kraj "diktature" ... (a tako je i danas na cijelom zapadu)
... pa i u muzici , ako niste pjevali o telefonskim žicama ili gustoj magli ... sve
je bilo dozvoljeno ,a pozicija "slavuja" je uglavnom ovisila o (pazi sad) tržištu
(tek ponekad o sisama ili brku )

-Njegov utjecaj na arhitekturu (tj. političkog aparata) mislim da je bio
beznačajan , ako ga je uopće i bilo ... ali je sama "društvena kasa" omogućila
bolji i lakši umjetnički izražaj jer nije postojao uteg profita , koji umjetnost
(pa tako i arhitekturu) uvijek tjera na kompromise ...


Wagner
aster_blistok aster_blistok 09:45 26.07.2012

tuzno

to sto je sagradjeno, bio Broz kriv ili ne, izgleda tuzno, a jos je tuznije sto ima ljudi koji se tome dive. verovatno treba preurediti i stari deo grada da vise lici na novi, eto poceli su sa izmestanjem terazija. nove terazije (kod buvljaka) su mnogo lepse od starih, zar ne? urbanizam, lepo rece Amadeus Rambo, samo nek je urbano.
Krugolina Borup Krugolina Borup 10:22 26.07.2012

Re: tuzno

nove terazije (kod buvljaka) su mnogo lepse od starih, zar ne?


Raselili jedan Karton Siti, napravili na njegovom mestu novi.

Otužno deluje, poluzavršeno, žive duše nema u njemu. Nikome nije baš sasvim jasno ni da li je dovršen ili nije? Pošto, ako im je ono ideja da je dovršen, onda stvaaarno... radnim danima i ne možeš unutra, samo vikendom.
mlekac mlekac 10:29 26.07.2012

Re: tuzno

aster_blistok
to sto je sagradjeno, bio Broz kriv ili ne, izgleda tuzno, a jos je tuznije sto ima ljudi koji se tome dive. verovatno treba preurediti i stari deo grada da vise lici na novi, eto poceli su sa izmestanjem terazija. nove terazije (kod buvljaka) su mnogo lepse od starih, zar ne? urbanizam, lepo rece Amadeus Rambo, samo nek je urbano.


Ti ocito nikad nisi ziveo na Novom Beogradu?

Ja mogu da kapiram da neko ne voli tu vrstu gradjevina, ali tvoj komentar je, najblaze receno, zloban.

Meni se najstariji deo Novog Beograda dopada. Dopada mi se koncept zgrada okruzenih parkovima, sa svim infrastrukturama koje su mi potrebne "nadomak ruke".

Dopada mi se da deca mogu od malena da izadju u te parkove, ispred zgrade, i da imaju prostora za igru, a ne da moram da ih vodam, nek izvinu na poredjenju ljudi iz drugih delova grada, u park kilometirma udaljen od stana, u odrejeno vreme, ko da su, Boze me prosti, kucici.

Sem toga, Novi Beograd je gradjen na ravnom terenu - dusu dalo za pesacenje i bicikle, za razliku od starog dela grada gde ti od uzbrdo-nizbrdo dusa izadje na nos, a zbog uskih ulica i gustog saobracaja i ono malo vazduha sto uspes da uhvatis izaziva bar tri alergije.

I odmah da se razumemo - ja sam odrasla na Dorcolu, koji i dalje neizmerno volim, ali ako bih ikad ponovo bila u prilici da biram, ponovo bih izabrala Novi Beograd. Jednostavno, neuporedivo je udobniji za zivot od bilo kog drugog dela grada.

Đorđe Bobić Đorđe Bobić 10:51 26.07.2012

Re: tuzno ... ma kakvi ... blentavo !

Gdpođo, sasvim ste u pravu, ja se ne sećam blesavije ideje od gradnje TERAZIJA na Novom Beogradu ... probao sam da nađem razlog ali sam nemoćan ...
antioksidant antioksidant 10:59 26.07.2012

Re: tuzno ... ma kakvi ... blentavo !

probao sam da nađem razlog ali sam nemoćan ...

cenu?
pa zna gradski arhiktekta
nije svaka informacija za svakog
Krugolina Borup Krugolina Borup 11:06 26.07.2012

Re: tuzno ... ma kakvi ... blentavo !

ja se ne sećam blesavije ideje od gradnje TERAZIJA na Novom Beogradu ... probao sam da nađem razlog ali sam nemoćan ...


Ma, nije to nikakva gradnja. Go karton. Kad je krenulo da niče, pošto nije bilo informacija o tome šta se pravi, po kraju je išla priča da je scenografija za film. I stvarno podseća na neku privremenu skalameriju, nit' ima leđa, nit' se tamo išta dešava. I deluje taaaaaako veštački, da ga moj čo'ek i ja od milja zovemo Las Vegas.
mirelarado mirelarado 12:40 26.07.2012

Re: tuzno ... ma kakvi ... blentavo !

I deluje taaaaaako veštački, da ga moj čo'ek i ja od milja zovemo Las Vegas.


Предизборно потемкиново село.
max.cohen92 max.cohen92 14:42 26.07.2012

Re: tuzno

Mlekatz, izdajice kraja svoga!

Kako moze Novi Beograd biti bolji od Dorcola, pa molim Vas?...necemo se vredjati. To su niski udarci. Niski i bolni...elem, salu na stranu. Dva potpuno razlicita koncepta, komotiteta, okruzenja. Veoma iskljuciva, oba. Ili ili.
Ja NBG nikad ni najmanje nisam voleo, uvek mi je bio nedovrsen, hladan, spavaonica. Cak i danas kad svratim jednom u par godina u Srbiju i kad ne pratim simultano promene, pa se zabezeknem svakim dolaskom i dalje sam u istom tripu. Neprirodna tvorevina. To se oseca. Nema tu pulsa, osecaja kosmopolitizma, nista...samo utility. Cak su oni sa NBG uvek imali onu dilemu, pitanje "Hocemo li veceras u grad?", a omrazena deca iz centra " Hocemo li veceras napolje?". Dosta govori o nesvesnom poimanju okruzenja i gde u stvari zivis.Zvucim snobovski, ali moje licno misljenje.
Krugolina Borup Krugolina Borup 15:08 26.07.2012

Re: tuzno

Kako moze Novi Beograd biti bolji od Dorcola, pa molim Vas?..


Ako pričamo o arhitekturi... da kažem i to da, dok je Danac koga sam već pominjala bio pozitivno fasciniran socijalističkom/komunističkom arhitekturom u poređenju sa arhitekturom istog pravca iz Istočne Nemačke i Rusije, dotle je jedan Britanac arhitekturu starog Beograda ocenio kao "haphazard".

Kao i Mlekac, volim Novi Beograd više od Dorćola. Poginula bih od onog uzbrdo-nizbrdo na dnevnoj bazi!
antioksidant antioksidant 15:10 26.07.2012

Re: tuzno

arhitekturu starog Beograda ocenio kao "haphazard".

pa to mu je šarm
niej sve u pravim linijama
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 15:20 26.07.2012

Re: tuzno ... ali da ispravimo

Ja bih opet da zvocam ... nije ispravno arhitekturu Novog Beograda iz tog vremena zvati socijalističko/komunističkom osim što je pod tim režimom nastala, ta arhitektura ali i urbanizam su osnovani na u to vreme najsavremnijem evropskom modernističkom trendu i jeste prednjačila u kvalitetu i zato je veoma primetna razlika u odnosu na arhitekturu ostalih zemalja iz tog istočnog lagera, bila je u korak za zapadnim dostignućima pre svega zahvaljujući tadanjim arhitektima i njihovom razumevanju problema i trenutka u kome su stvarali. I dan danas neke od tih zgrada ili blokova deluju kao da su iz ovog vremena i da su sada projektovani. .
max.cohen92 max.cohen92 15:21 26.07.2012

Re: tuzno

antioksidant
arhitekturu starog Beograda ocenio kao "haphazard".

pa to mu je šarm
niej sve u pravim linijama


Da su bar prave linije kao kod Bauhaus-ovaca, pa ` ajde. Ako ne gresim, zna gos`n Djordje bolje nego ja, neka me ispravi, ja sam ipak jedno tri generacije mladja garda od njega kad je arhitektura u pitanju, bila je ideja da plan NBG-a bude nesto kao zveza petokraka, da se na taj nacin sa pet bulevara iz vazduha vidi simbolika komunizma, ideje...srecom Herr. Zagorac je bio Wiener Blut, pa katunskim poltronima nije uspelo da proguraju ideju.
Udaljih se od teme...naravno da je haphazard kad je posle onoliko sto geringovih, sto prijateljskih bombi svaka cetvrta zgrada prekostala, ne racunamo WWI. Kakav bi to grad i smek bili da se nije desila ekipa Herr. Zagorca...i ovako je vise nego smekeritza.
max.cohen92 max.cohen92 15:27 26.07.2012

Re: tuzno ... ali da ispravimo

Đorđe Bobić
Ja bih opet da zvocam ... nije ispravno arhitekturu Novog Beograda iz tog vremena zvati socijalističko/komunističkom osim što je pod tim režimom nastala, ta arhitektura ali i urbanizam su osnovani na u to vreme najsavremnijem evropskom modernističkom trendu i jeste prednjačila u kvalitetu i zato je veoma primetna razlika u odnosu na arhitekturu ostalih zemalja iz tog istočnog lagera, bila je u korak za zapadnim dostignućima pre svega zahvaljujući tadanjim arhitektima i njihovom razumevanju problema i trenutka u kome su stvarali. I dan danas neke od tih zgrada ili blokova deluju kao da su iz ovog vremena i da su sada projektovani. .


gos`n Djordje, da se i ja slozim sa Vama konacno. Po pitanju "istocnog lagera", prelepo receno. Dovoljno da opravda rogobatnost mnogih stvari i da je prebaci sa konkretne na opstu krivicu, bas u duhu i tradiciji lumpen proletarijata.

Da li bi mogli da navedete konkretan primer koji blok ili objekat mogu da prodju kao savremena ekspresija danasnje arhitekture, jer kod mene je ocigledno ili slepilo sa medicinskog aspekta ili sam isuvise bezao sa pojedinih predavanja?
apacherosepeacock apacherosepeacock 15:32 26.07.2012

Re: tuzno

Udaljih se od teme...naravno da je haphazard kad je posle onoliko sto geringovih, sto prijateljskih bombi svaka cetvrta zgrada prekostala, ne racunamo WWI. Kakav bi to grad i smek bili da se nije desila ekipa Herr. Zagorca...i ovako je vise nego smekeritza.


Ne znam gde pre da ti dam preporuku, onaj gore post (Dorcol) ili ovaj.
Beograd je bombardovan preko 30x...
I jos neki ovde pisu na zadate teme (iz osnovne s pionirskom maramom) o nemanju zivota (i pojma) do pre 2. sv. rata.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 15:38 26.07.2012

Re: tuzno ... ali da ispravimo i dopunimo

gosn Max, uzmite npr bilo koji blok iz prve serije, bl.1. bl.2 ili tako što, probajte da zanemarite nebrigu oko održavanja fasade, oslobodite se vremenske distance ili nekih ideoloških predubeđenja, posmatrajte samo arhitekturu i urbanu matricu i formu zgrada, dinamiku po kojoj su postavljane u prostor, estetiku kao princip i proisteklu iz tadanjeg kulturnog modela i tada ćete moći da vidite tipičnu estetiku moderne koju danas mnogi arhitekti teško mogu uz sav trud i prepisivanje da dosegnu. Nisam ja nešto posebno naklonjen tom načinu pravljenja grada ali ne mogu da poreknem kvalitet koji je tada dostignut a koji i dan danas može biti uzor za savremeno građenje. Jednom je jedan mladi kolega rekao da kada bi te zgrade obložili savremenim materijalim uz po neki atraktivan detalj bio bi to udžbenički primer savremene arhitekture.

da, i dopuna ... nije ta arhitektura nastala tek tako, posle rata, jer su Arhitekte Kojić, Zloković, Rata Bogojević i drugi između dva rata započeli istraživanje sa modernom, lepo je da režim posle rata to nije zaustavio već je osvojeno znanje iskoristio za svoje potrebe. Mudro ...
dj dj 16:07 26.07.2012

Re: tuzno ... ma kakvi ... blentavo !

Đorđe Bobić
Gdpođo, sasvim ste u pravu, ja se ne sećam blesavije ideje od gradnje TERAZIJA na Novom Beogradu ... probao sam da nađem razlog ali sam nemoćan ...


nije blesava nego bezobrazna. skontao bjelogrlic kako da mu mi napravimo scenografiju za drugi deo montevidea.
Krugolina Borup Krugolina Borup 16:31 26.07.2012

Re: tuzno ... ali da ispravimo

Ja bih opet da zvocam ...


Ne zvocate, neka ste rekli. Ja sam to nekako uvijeno i pitala, mada ne dovoljno konkretno, pošto ne znam, rekoh već - totalni sam laik.

Znači, to je moderna, je li? (Čisto da potvrdim da sam dobro ukapirala.)
JJ Beba JJ Beba 17:20 26.07.2012

Re: tuzno ... ma kakvi ... blentavo !

Đorđe Bobić
Gdpođo, sasvim ste u pravu, ja se ne sećam blesavije ideje od gradnje TERAZIJA na Novom Beogradu ... probao sam da nađem razlog ali sam nemoćan ...

pa kulise za fudbalski film, nastavak onog montevidea. pa pošto su kulise građene od naših para kao čine to zarad svojih građana e ne zbog bjele..kad može kusta, što ne bi i bjela.
mlekac mlekac 19:10 26.07.2012

Re: tuzno

max.cohen92
Mlekatz, izdajice kraja svoga!

Kako moze Novi Beograd biti bolji od Dorcola, pa molim Vas?...necemo se vredjati. To su niski udarci. Niski i bolni...elem, salu na stranu. Dva potpuno razlicita koncepta, komotiteta, okruzenja. Veoma iskljuciva, oba. Ili ili.


Nisam izdajica - Dorcol svog detinjstva obozavam, ali ono u sta se danas pretvorio (posle "osavremenjivanja" 70-ih i 90-ih) nikako ne volim.

Ukinuta Jovanova pijaca, jedina na gornjem Dorcolu.

Podignute neke zgradurine koje se NIKAKO ne uklapaju u okruzenje.

Posle 20 sati moz' da se postavis na glavu il' da glumis djaka pesaka ako ti, ne daj Boze, zatreba nesto da kupis.

Automobile samo sto ljudima u stanove ne parkiraju.

Od kafica ne moze da se spava, a bome postaje problematicno i probiti se do sopstvenog stana.

Izvinjavam se, ali N.Bgd je daleko udobniji za svakodnevni zivot.

A i klinci vec odavno ne idu "u grad" kad hoce da izadju - nemaju potrebe, sve sto treba imaju ovde.

U stvari, oni rodjeni sredinom i krajem osamdesetih i pocetkom devedesetih toliko ne prelaze reku (osim ako ne idu u skolu ili na faks "s one strane" da postaje tesko objasniti im i najjednostavnije geografske pojmove sireg centra.

Veruj mi, nisam jednom, s uzasom, konstatovala kako neko iz Prestolonaslednikove ili Mudricine generacije NEMA POJMA gde je, recimo, Vuk ili Dusanovac.

Jednostvno, oni most prelaze samo "pod moranje". A ni ne vole da ga prelaze - kazu, s ove strane je mnogo zabavnije. Na kraju krajeva, i Arena i Usce su na N. Bgd. Da ne pominjemo Zemun, koji vecina klinaca smatra "svojom" teritorijom.

Za Novobeogradjane i Zemunce:
Jukie Jukie 20:07 26.07.2012

Re: tuzno

mlekac

i Arena i Usce su na N. Bgd.

Kao i svi mogući tržni centri, a za kupovinu i hipermarketi. Meni je najbliža Idea ta na Ušću, a na N. Bgd ih ima koliko hoćeš. Da nisu upropastili 94 šetajući je okolo naokolo po Dedinju prema mostu, bilo bi mi brže da stignem do Vera na N.Bgd nego do ovog u Vojvode Stepe
max.cohen92 max.cohen92 21:38 26.07.2012

Re: tuzno

apacherosepeacock
Udaljih se od teme...naravno da je haphazard kad je posle onoliko sto geringovih, sto prijateljskih bombi svaka cetvrta zgrada prekostala, ne racunamo WWI. Kakav bi to grad i smek bili da se nije desila ekipa Herr. Zagorca...i ovako je vise nego smekeritza.


Ne znam gde pre da ti dam preporuku, onaj gore post (Dorcol) ili ovaj.
Beograd je bombardovan preko 30x...
I jos neki ovde pisu na zadate teme (iz osnovne s pionirskom maramom) o nemanju zivota (i pojma) do pre 2. sv. rata.


Realno, sve sto valja i traje u arhitekturi Beograda nastalo je pre WWII, Brasovan, Dobrovic, genijalno jednostavno, GAMP, Zlokovic takodje...komunisti su doneli samo idolopoklonstvo i slavlje nekih cudnih bandita sa jos cudnijim nadimcima, hvalospeve bitkama koje to nisu ni bile i ludilo u uzdizanju ideologije koja je satrla u biti i demografski Srbe. Posleratna arhitektura je realno samo refleksija ideologije kroz nesto sto se zove arhitektura stanovanja i to jedino iz razloga sto se moralo obezbediti krov nad glavom svim Sestim lickim i slicnim brigadama koje su trajno okupirale Beograd. Da nije bilo prizemnih problema sa obezbedjivanjem krova nad glavom, gospoda iz KaPeJot bi napravila mega, hiper, ultra, uber ludila u stilu Sumarica, Kadinjace i onih neshvatljivih monumentalnih formi po vrletima gde je Rex spasavao Masinbravara pijanistu. Oteli bi se kontroli u totalnu shizofreniju ostavljanja monumenata iza sebe u cilju ocuvanja puta od Kumrovca ka besmrtnosti.
Ali naravno, istoriju pisu najcesce oni manje bistri, ali uporni i beskrupulozni, tako da smo dobili NBG takav kakav jeste, a sve lepo iz prethodne reinkarnacije jedne zemlje i jednog kulturnog i progresivnog naroda je proglaseno reakacijom, ostatkom od mrske burzoazije etc.
max.cohen92 max.cohen92 21:57 26.07.2012

Re: tuzno ... ali da ispravimo i dopunimo

Đorđe Bobić
gosn Max, uzmite npr bilo koji blok iz prve serije, bl.1. bl.2 ili tako što, probajte da zanemarite nebrigu oko održavanja fasade, oslobodite se vremenske distance ili nekih ideoloških predubeđenja, posmatrajte samo arhitekturu i urbanu matricu i formu zgrada, dinamiku po kojoj su postavljane u prostor, estetiku kao princip i proisteklu iz tadanjeg kulturnog modela i tada ćete moći da vidite tipičnu estetiku moderne koju danas mnogi arhitekti teško mogu uz sav trud i prepisivanje da dosegnu. Nisam ja nešto posebno naklonjen tom načinu pravljenja grada ali ne mogu da poreknem kvalitet koji je tada dostignut a koji i dan danas može biti uzor za savremeno građenje. Jednom je jedan mladi kolega rekao da kada bi te zgrade obložili savremenim materijalim uz po neki atraktivan detalj bio bi to udžbenički primer savremene arhitekture.

da, i dopuna ... nije ta arhitektura nastala tek tako, posle rata, jer su Arhitekte Kojić, Zloković, Rata Bogojević i drugi između dva rata započeli istraživanje sa modernom, lepo je da režim posle rata to nije zaustavio već je osvojeno znanje iskoristio za svoje potrebe. Mudro ...


gos`n Djordje problem je u tome sto je Vasa tvrdnja delimicno, bolje receno relativno tacna. Tacna u smislu da je arhitektura tzv. zlatnog vremena 60-tih u poredjenju sa onim pravcem skrivenim pod nepostojecim pojmom investitorijalizam a vremenski lociranom negde od 90-tih kroz trajanje Vaseg vaspostavljenja na mesto carshijskog Mimara , pa do dana danasnjeg, avangarda u najboljem smislu znacenja pojma, ali realno da ima neku tezinu u evropskom, kvalitativnom etru, nema. Ako cemo realni da budemo. Da je bila bolja od ludila i asketizma mas produkcije kako bi neki rekli majcice im Rusije i mlohavog sivila DDR-a, bila je. Nemerljivo.
Bonner Bonner 22:24 26.07.2012

Re: tuzno ... ali da ispravimo i dopunimo

max.cohen92

gos`n Djordje problem je u tome sto je Vasa tvrdnja delimicno, bolje receno relativno tacna. Tacna u smislu da je arhitektura tzv. zlatnog vremena 60-tih u poredjenju sa onim pravcem skrivenim pod nepostojecim pojmom investitorijalizam a vremenski lociranom negde od 90-tih kroz trajanje Vaseg vaspostavljenja na mesto carshijskog Mimara , pa do dana danasnjeg, avangarda u najboljem smislu znacenja pojma, ali realno da ima neku tezinu u evropskom, kvalitativnom etru, nema. Ako cemo realni da budemo. Da je bila bolja od ludila i asketizma mas produkcije kako bi neki rekli majcice im Rusije i mlohavog sivila DDR-a, bila je. Nemerljivo.


Apsolutna bolna i gorka istina.

mlekac mlekac 02:02 27.07.2012

Re: tuzno

max.cohen92
apacherosepeacock
Udaljih se od teme...naravno da je haphazard kad je posle onoliko sto geringovih, sto prijateljskih bombi svaka cetvrta zgrada prekostala, ne racunamo WWI. Kakav bi to grad i smek bili da se nije desila ekipa Herr. Zagorca...i ovako je vise nego smekeritza.


Ne znam gde pre da ti dam preporuku, onaj gore post (Dorcol) ili ovaj.
Beograd je bombardovan preko 30x...
I jos neki ovde pisu na zadate teme (iz osnovne s pionirskom maramom) o nemanju zivota (i pojma) do pre 2. sv. rata.


Realno, sve sto valja i traje u arhitekturi Beograda nastalo je pre WWII, Brasovan, Dobrovic, genijalno jednostavno, GAMP, Zlokovic takodje...komunisti su doneli samo idolopoklonstvo i slavlje nekih cudnih bandita sa jos cudnijim nadimcima, hvalospeve bitkama koje to nisu ni bile i ludilo u uzdizanju ideologije koja je satrla u biti i demografski Srbe. Posleratna arhitektura je realno samo refleksija ideologije kroz nesto sto se zove arhitektura stanovanja i to jedino iz razloga sto se moralo obezbediti krov nad glavom svim Sestim lickim i slicnim brigadama koje su trajno okupirale Beograd. Da nije bilo prizemnih problema sa obezbedjivanjem krova nad glavom, gospoda iz KaPeJot bi napravila mega, hiper, ultra, uber ludila u stilu Sumarica, Kadinjace i onih neshvatljivih monumentalnih formi po vrletima gde je Rex spasavao Masinbravara pijanistu. Oteli bi se kontroli u totalnu shizofreniju ostavljanja monumenata iza sebe u cilju ocuvanja puta od Kumrovca ka besmrtnosti.
Ali naravno, istoriju pisu najcesce oni manje bistri, ali uporni i beskrupulozni, tako da smo dobili NBG takav kakav jeste, a sve lepo iz prethodne reinkarnacije jedne zemlje i jednog kulturnog i progresivnog naroda je proglaseno reakacijom, ostatkom od mrske burzoazije etc.


Slusaj, mozemo mi sad da nagadjamo koliko hocemo "sta bi bilo da nije bilo".

Cinjenica je da je ideologija upropastila mnoga predratna arhitektonska remek dela (da pocnemo samo od poste kod Z. stanice), ali cinjenica je i da je predratna arhitektura bila okrenuta uglavnom izgradnji licnih, porodicnih kuca, uz zgrade projektovane za izdavanje.

E, sad, u sta bi se to dalje razvilo da nije bilo II sv. rata, to mozemo samo da nagadjamo.

No, situacija je bila ta koja je bila, a iz nje je izrastao Novi Beograd, trenutno najzeleniji i najbolje osmisljen deo grada. Izrastao je iz ideologije, ali sto rekle babe "Kako smo se nadali, dobro smo se udali". Osporavati mu vrednost zato sto je izgradjen u vreme neke druge ideologije ravno je onom skrnavljenju fasada posle II sv. rata, koje je radjeno uz objasnjenje da su suvise "dekadentne" i "odraz propale ideologije".

Kad je nesto dobro odradjeno, dobro je odradjeno. Pocetak i kraj price. A najstariji deo Novog Beograda zaista je dobro odradjen.


antioksidant antioksidant 08:05 27.07.2012

Re: tuzno

arhitektonska remek dela (da pocnemo samo od poste kod Z. stanice),

max.cohen92 max.cohen92 08:50 27.07.2012

Re: tuzno

antioksidant
arhitektonska remek dela (da pocnemo samo od poste kod Z. stanice),



Pa jeste bila malo preterana, nije da nije...


Na zalost i ovo je otislo u legendu...

antioksidant antioksidant 08:53 27.07.2012

Re: tuzno

Pa jeste bila malo preterana, nije da nije...
malo


Na zalost i ovo je otislo u legendu...


sa svim unutra...
Jukie Jukie 10:56 26.07.2012

Žaba koja peva

Inače u prošlih godinu-dve mojoj zgradi su popravljali i krečili fasade (a radnici su nam usput i počupali antene, na svu sreću imamo kablovsku). Stalno mi je na pameti ona žaba koja peva, i kako su verovatno kada su gradili ovo arhitektonsko čudo planirali da će tako na svakih dvadesetak godina rušiti stare zgrade i praviti nove lepše i modernije. Ona jadna žaba bi verovatno zauvek čučala u našem podrumu...

Out of Beirut Out of Beirut 10:57 26.07.2012

коментар 9'13

У тексту блога нигде нема поенте сажете у једну-две реченице. Након трећег или четвртог пасуса сам дигао руке (то јест очи), и прешао на крај текста, надајући се да тамо има закључка. Није га било. Све нека инсинуација, све нешто узгред буди речено, без јасног уверења и аргумента.

Ништа чудно.

Доба Друге Југославије је било углавном време материјалног развоја и једноставног живота, једноставног размишљања, малој количини размишљања, површности, самозадовољности, и чак табуа против мисаоне продубљености. И онда се друштво, научено на такав живот, суочава са потребом да разуме истине које су сложене и не дају се редуцирати.
Као, на пример, следећа:
Урбанистичка и архитектонска решења у социјалистичко доба код нас су била

* генерално, доста испод оптимално могућих, хуманих стандарда, итд.

* генерално ништа гора неголи на супериорном Западу.

И једно и друго је тачно, ...па ви жонглирајте! И на Западу је доминирао брутализам, подврста брутални. Ако је наш ипак био гори, то је било тек за нијансу, а и стицајем објективних околности.

И овде човек, научен и васпитаван да себе види на прамцу светских догађања, бива позван да схвати себе као заточеника једног историјског доба (као да је цео свет тамница!). И као особу ништа слободнију и врлију од његових давних предака (које је увек помало презирао). Е, то је тешко прихватити, и у том се тренутку нешто у грудима размажено буни.
agatton agatton 11:03 26.07.2012

Šta se može za 46 godina

Često, posebno kroz serijal Trezor na RTS, pratim i volim da pratim emisije koje govore o arhitekturi i beograsdskim arhitektama. Ako me dobro služi pamćenje sve što je tamo izgovoreno potpuno se uklapa u ovo što je Bobić napisao. Generacije beogradskih arhitekata ostavile su za sobom, u periodu o kome govori Bobić, samo dobre stavi. Bila je to struka, istina jedna od mnogih, kojom smo se ponosili na svetskom nivou.

Za razliku od g. Savamale čijem dedi je drug Tito verovatno nacionalizovao berbernicu ili je tata tipovao da će da bude predsednik opštine pa ga crveni izradili, ja sam stvarno dirnut člankom i zahvalan autoru što ga je napisao.

Novi Beograd je gradjen i uspostavljen kao grad u doba zlih komunista. Gradnja je počela 1950. godine. Ko može neka se seti kako je izgledao posle 46 godina. Bio je to grad od preko 200.000 stanovnika.

Demokratskoj Srbiji pod Obrenovićima i Karađorđevićima trebalo je 46 godina da izgradi zgradu današnje Narodne skupštine.

U ta doba procvata srpske demokratije i konvertibilnog dinara, pre nego nas je porobio onaj Hrvat, jedini asfaltni put u Srbiji bio je put Beograd - Topola. Ne bi ga se Srbi ni po njemu vozali da Karadjordjevići tamo nisu imali vinograde.
antioksidant antioksidant 11:09 26.07.2012

Re: Šta se može za 46 godina

U ta doba procvata srpske demokratije i konvertibilnog dinara, pre nego nas je porobio onaj Hrvat,

nije bilo ni jednog televizora u celoj zemlji!!!
(a veš mašine i da ne pominjemo)
apacherosepeacock apacherosepeacock 11:24 26.07.2012

Re: Šta se može za 46 godina

Demokratskoj Srbiji pod Obrenovićima i Karađorđevićima trebalo je 46 godina da izgradi zgradu današnje Narodne skupštine.

U ta doba procvata srpske demokratije i konvertibilnog dinara, pre nego nas je porobio onaj Hrvat, jedini asfaltni put u Srbiji bio je put Beograd - Topola. Ne bi ga se Srbi ni po njemu vozali da Karadjordjevići tamo nisu imali vinograde.


Ma naravno, niceg nije bilo pre komunista. Srbi i ostatak K. Jugoslavije (a i pre toga) nisu videli nit puteva nit zeleznice a o kucama i zgradama da i ne govorim; sedeli su po pecinama, zemunicama i nisu mrdali iz brloga niti ista znali i videli.

Krugolina Borup Krugolina Borup 11:34 26.07.2012

Re: Šta se može za 46 godina

nije bilo ni jednog televizora u celoj zemlji!!!
(a veš mašine i da ne pominjemo)


A dok nas Turci nisu porobili, nismo znali za jorgane, jastuke, čarape i papuče!
agatton agatton 12:03 26.07.2012

Re: Šta se može za 46 godina

Čitavih 6 godina pre nego je počelo projektovanje nove zgrade Narodne skupštine Srbije, tačnije 3.9.1884. godine, svečano je puštena u rad prva železnička pruga u Srbiji, Beograd - Niš. Veliko je pitanje da li bi se uvodjenje železnice u Srbiju odvijalo tako munjevito da na Berlinskom kongresu nezavisnost Srbije nije bila uslovljena izgradnjom železnice.

Što bi reko drug Milan Obrenović na prelasku iz XIX u XX vek, Srbija je jedina zemlja u Evropi čiji direktor železnice ne sme da udje u voz.

U trenutku kada smo zbacili nenarodni režim Ante Markovića, Srbija je imala preko 4500 kilometara pruge.

Cena novoizgradjenog kvadratnog metra u Novobeogradskim realsoc. spavaonicama prestigla je cenu kvadrata na Vračaru. Verovatan razlog ovakvog "paradoksa" su loša urbanistička rešenja nametnuta iz CK SK Jugoslavije na početku projektovanja.
albertus_magnus albertus_magnus 12:45 26.07.2012

Re: Šta se može za 46 godina

Ево шта каже уџбеник о квалитету живота у Краљевини:

"Услови становања били су на ниском нивоу. Око 70 % свих кућа имало је само једну собу за боравак. У једној соби спавало је пет или више особа. Процењује се да око 50 % кућа није имало никакав нужник. Углавном се живело у приземним кућама са подовима од набоја. У најзаосталијим подручјима БиХ и Црне Горе у истој просторији поред људи ноћила је и стока. Најчешће је стока била смештена у приземљу, а укућани на спрату. Богатије куће имале су и собу за госте док су укућани били збијени у једној соби. Не само да се спавало у истој просторији већ и у истој постељи.
Кућна и лична хигијена биле су на ниском нивоу што из навика, што због сиромаштва...Лоша исхрана, бедне стамбене прилике, нехигијенски услови и често традиционалне навике за последицу су имале раширеност разних болести. Године 1937. Југославија је имала највишу стопу смртности од плућних болести у Европи. Од 15 милиона становника средином тридесетих од туберкулозе је боловало између 400.000 и 500.000, од маларије око 600.000, од сифилиса 100.000 људи".

(Историја за трећи разред гимназије, стр. 151, Београд, 2010.)
milisav68 milisav68 13:34 26.07.2012

Re: Šta se može za 46 godina

agatton

U trenutku kada smo zbacili nenarodni režim Ante Markovića, Srbija je imala preko 4500 kilometara pruge.

Na kojima su vozovi išli skoro istom brzinom, kao i u vreme kada je napravljena prva pruga.
apacherosepeacock apacherosepeacock 14:53 26.07.2012

Re: Šta se može za 46 godina

albertus_magnus
Ево шта каже уџбеник о квалитету живота у Краљевини:

"Услови становања били су на ниском нивоу. Око 70 % свих кућа имало је само једну собу за боравак. У једној соби спавало је пет или више особа. Процењује се да око 50 % кућа није имало никакав нужник. Углавном се живело у приземним кућама са подовима од набоја. У најзаосталијим подручјима БиХ и Црне Горе у истој просторији поред људи ноћила је и стока. Најчешће је стока била смештена у приземљу, а укућани на спрату. Богатије куће имале су и собу за госте док су укућани били збијени у једној соби. Не само да се спавало у истој просторији већ и у истој постељи.
Кућна и лична хигијена биле су на ниском нивоу што из навика, што због сиромаштва...Лоша исхрана, бедне стамбене прилике, нехигијенски услови и често традиционалне навике за последицу су имале раширеност разних болести. Године 1937. Југославија је имала највишу стопу смртности од плућних болести у Европи. Од 15 милиона становника средином тридесетих од туберкулозе је боловало између 400.000 и 500.000, од маларије око 600.000, од сифилиса 100.000 људи".

(Историја за трећи разред гимназије, стр. 151, Београд, 2010.)


Pa tako je i danas u tim istim krajevima koje u tekstu opisuju.
(ili 5% bolje)

A prvim pasusom kao da su opisane amsterdamske kuce u 20 veku. Do pre 20 godina u glavnom gradu Holandije u 50% stanova nije bilo kupatila.
A wc se postepeno ugradjivao tokom tog istog 20 veka.
Jedna soba i kuhinja zajedno za mnogoclanu porodicu, spavalo se po plakarima duz zidova te iste sobe.
Kofa u uglu iza zavese umesto wc-a.
Prostitucija zenske dece kao vazan, a ponekad i jedini, izvor bednih prihoda. Sta mislis koje su sve bolestine tamo harale pod takvim uslovima i to u najvecem gradu?
babmilos babmilos 11:23 26.07.2012

Pogled doseljenika

Baš sam se skoro doselio na Novi Beograd (u blok 4, ako se ne varam, ona tri crvena solitera gde Pariske komune udara u Tošin bunar) iz Jerkovića. Posle početnog (m)učenja u čemu je razlika između Jurija Gagarina i Milutina Milankovića, dopalo mi se.

Sviđa mi se što je ravno, tako ni Dunav peške nije daleko. Ne sviđa mi se mali parking i krivi zidovi u stanu. Mislim i da obaveza urbanizma & arhitekture jeste da vodi računa o tome da puno velikih zgrada na malom prostoru dovodi do mahnitog strujanja vazduha, mehanika fluida i tako to. U tom smislu blok 4 je težak fail.

A što se tiče podteksta, Druga, čini mi se da je u njegovo vreme postojalo manje ljudi koji su ujutru, uz brijanje, razmišljali o tome šta je tog dana pametno misliti, već su radili svoj posao.
princi princi 12:02 26.07.2012

Re: Pogled doseljenika

ona tri crvena solitera gde Pariske komune udara u Tošin bunar

Tzv Besna kobila (stanovi za direktore, načelnike i više državne služebnice), Pendrek (pandurski) i Sirotica (socijalni stanovi). Ubedljivo najveći broj problematičnih tipova iz Pendreka.

Po opisu zidova i parkinga reklo bi se da si završio u Sirotici.
Krugolina Borup Krugolina Borup 12:40 26.07.2012

Re: Pogled doseljenika

Tzv Besna kobila (stanovi za direktore, načelnike i više državne služebnice), Pendrek (pandurski) i Sirotica (socijalni stanovi).




Nisam za ovo čula ranije.
Prosto OBOŽAVAM činjenicu da se u nas zapatio običaj davanja nadimaka zgradama.
Crvenkapa, Mercedes, Potkovica, Šest kaplara, Dva idiota...
Živopisno!
princi princi 13:09 26.07.2012

Re: Pogled doseljenika

Da, ima i Peša i Neša, za Geneksove solitere, tzv zapadnu kapiju. Ali, dobro, to je manje bitno, lokalni folklor. Ono što je meni interesantnije je da i sami nazivi zgrada pokazuju ne samo da je Titova SFRJ bila klasno društvo, nego da je postojala i vrlo jasna i izražena klasna svest. Jer, šta smo mi bili, klinci od 14, 15 godina i to na jebenom Novom Beogradu, samom centru centra Titovske propagande i indoktrinacije, a već se jako dobro znalo ko kome pripada i ne samo da se znalo to, nego su ljudi maltene nosili nalepnice preko čela, i to samo po osnovu stanovanja ("A, ti si iz Paviljona." ili "Kineskog zida", ili odakle već). Ne govori baš previše lepo o toj Titovoj Shangri-la, jer ti se ne čini?
babmilos babmilos 14:23 26.07.2012

Re: Pogled doseljenika

princi
Tzv Besna kobila (stanovi za direktore, načelnike i više državne služebnice), Pendrek (pandurski) i Sirotica (socijalni stanovi). Ubedljivo najveći broj problematičnih tipova iz Pendreka.

Po opisu zidova i parkinga reklo bi se da si završio u Sirotici.

BINGO!

Pendrek je jedan od njih? Pa što ne rade svoj posao, već su mi na sred parkinga obili kola i ukrali antenu (!?!)
babmilos babmilos 14:25 26.07.2012

Re: Pogled doseljenika

princi
"A, ti si iz Paviljona." ili "Kineskog zida", ili odakle već

E da, ja sam u Kragujevcu živeo u zgradi namenjenoj Univerzitetu. Tu sam naučio beskonačno korisnu lekciju: kakav je ko čovek nema nikakve veze sa količinom završenih škola.
princi princi 14:41 26.07.2012

Re: Pogled doseljenika

E da, ja sam u Kragujevcu živeo u zgradi namenjenoj Univerzitetu. Tu sam naučio beskonačno korisnu lekciju: kakav je ko čovek nema nikakve veze sa količinom završenih škola.

Pa da, vidiš koliko ti je zdrav razum bio suspendovan: najnormalniju stvar na svetu si morao da učiš kao neku životnu lekciju.
blogovatelj blogovatelj 14:41 26.07.2012

Re: Pogled doseljenika

Prosto OBOŽAVAM činjenicu da se u nas zapatio običaj davanja nadimaka zgradama.
Crvenkapa, Mercedes, Potkovica, Šest kaplara, Dva idiota...
Živopisno!


Italijanske zgrade, Kifla i Lepa Brena u Kragujevcu, Dolina lopova u Somboru.
Krugolina Borup Krugolina Borup 14:43 26.07.2012

Re: Pogled doseljenika

Da, ima i Peša i Neša, za Geneksove solitere, tzv zapadnu kapiju.


Čeeeeekaj, bre. To mora da je već druga generacija nadimaka.
Originalno, to su Dva idiota.
Zašto?
Zato što su useljeni pre nego što su ugrađeni liftovi.
antioksidant antioksidant 14:46 26.07.2012

Re: Pogled doseljenika

Dva idiota.
Zašto?
Zato što su useljeni pre nego što su ugrađeni liftovi.

dva vrlo zdrava idiota
babmilos babmilos 14:48 26.07.2012

Re: Pogled doseljenika

princi
Pa da, vidiš koliko ti je zdrav razum bio suspendovan: najnormalniju stvar na svetu si morao da učiš kao neku životnu lekciju.

Ne meni, to sam shvatio prirodno odrastajući. Ostatku sveta sam morao to da žvaćem stalno i stalno. Auuu, komšija ti je član SANU? Jeste, pusti ga, budala.
Krugolina Borup Krugolina Borup 14:49 26.07.2012

Re: Pogled doseljenika

a već se jako dobro znalo ko kome pripada i ne samo da se znalo to, nego su ljudi maltene nosili nalepnice preko čela, i to samo po osnovu stanovanja ("A, ti si iz Paviljona." ili "Kineskog zida", ili odakle već). Ne govori baš previše lepo o toj Titovoj Shangri-la, jer ti se ne čini?


Vidi, i danas ti se to isto tako zna, ne vidim nikakvu razliku između Titove Šangri-la i Demokratske Šangri-la, po tom pitanju. A kako je bilo iza gvozdene zavese, kod nas je još bio i raj.

Čo'ek mi je u Moskvi svojim očima video soliter koji na sredini ima jedan sprat s višljim plafonom od svih ostalih. Objašnjeno mu je da su na tom spratu bili stanovi za funkcionere. Zamisli tu tek arhitekturu?
princi princi 15:03 26.07.2012

Re: Pogled doseljenika

Ne meni, to sam shvatio prirodno odrastajući. Ostatku sveta sam morao to da žvaćem stalno i stalno. Auuu, komšija ti je član SANU? Jeste, pusti ga, budala.

Au, sine, pa ti ode skroz u efe... Ništa, uživaj u Pendreku, Sirotici, gde već. Svako dobro.
babmilos babmilos 18:26 26.07.2012

Re: Pogled doseljenika

princi
Ne meni, to sam shvatio prirodno odrastajući. Ostatku sveta sam morao to da žvaćem stalno i stalno. Auuu, komšija ti je član SANU? Jeste, pusti ga, budala.

Au, sine, pa ti ode skroz u efe... Ništa, uživaj u Pendreku, Sirotici, gde već. Svako dobro.

Eto vidiš kako nije lako. Sam si rekao kako je "najnormalnija stvar na svetu", a onda ovako reaguješ.
Lionsgate Lionsgate 21:40 26.07.2012

Re: Pogled doseljenika

Čeeeeekaj, bre. To mora da je već druga generacija nadimaka.
Originalno, to su Dva idiota.
Zašto?
Zato što su useljeni pre nego što su ugrađeni liftovi.


Netacna urbana legenda, samo jedan idiot je stambeni(41b), drugi je uvek bio poslovna zgrada. Prvi idiot i dan danas ima probleme sa liftovima (mada su svemirski brodovi za ostale liftove u Srbiji), doduse ima i idiotkinju za predsednicu skupstine stanara...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:11 27.07.2012

Re: Pogled doseljenika

princi
... nego da je postojala i vrlo jasna i izražena klasna svest... već se jako dobro znalo ko kome pripada i ne samo da se znalo to, nego su ljudi maltene nosili nalepnice preko čela, i to samo po osnovu stanovanja ("A, ti si iz Paviljona." ili "Kineskog zida", ili odakle već). Ne govori baš previše lepo o toj Titovoj Shangri-la, jer ti se ne čini?

У блоку 33, то јест блоку где је Западна капија Београда/Генексове куле/Пеша-Неша солитери, крај аутупута, помало ушушкане, ређале су се Генералице, четвороспратнице са малим бројем великих станова. У њима су, заиста, живели неки генерали и директори. Тамошња деца била су објективно имућнија од својих вршњака.
mlekac mlekac 16:44 27.07.2012

Re: Pogled doseljenika

Predrag Brajovic
princi
... nego da je postojala i vrlo jasna i izražena klasna svest... već se jako dobro znalo ko kome pripada i ne samo da se znalo to, nego su ljudi maltene nosili nalepnice preko čela, i to samo po osnovu stanovanja ("A, ti si iz Paviljona." ili "Kineskog zida", ili odakle već). Ne govori baš previše lepo o toj Titovoj Shangri-la, jer ti se ne čini?

У блоку 33, то јест блоку где је Западна капија Београда/Генексове куле/Пеша-Неша солитери, крај аутупута, помало ушушкане, ређале су се Генералице, четвороспратнице са малим бројем великих станова. У њима су, заиста, живели неки генерали и директори. Тамошња деца била су објективно имућнија од својих вршњака.

Moram da te ispravim, Pedja.
Generalice jesu bile zamisljene tako, medjutim, onda se ispostavilo da drugovi generali NE zele da zive pored auto-puta, pa su iste, po starom dobrom fazonu, brze-bolje prepravljene, t.j. veliki stanovi izdeljeni navrat-nanos, da bi se dobilo vise malih i onda su useljeni nizi cinovi koji nisu mogli mnogo da biraju gde ce da stanuju. Od svega je ostalo samo ime "generalice". Ovo sam cula od starosedelaca bloka 33.
crossover crossover 18:16 27.07.2012

Re: Pogled doseljenika

mlekac
Generalice jesu bile zamisljene tako, medjutim, onda se ispostavilo da drugovi generali NE zele da zive pored auto-puta, pa su iste, po starom dobrom fazonu, brze-bolje prepravljene, t.j. veliki stanovi izdeljeni navrat-nanos, da bi se dobilo vise malih i onda su useljeni nizi cinovi koji nisu mogli mnogo da biraju gde ce da stanuju. Od svega je ostalo samo ime "generalice". Ovo sam cula od starosedelaca bloka 33.


Слагали су те.
Lionsgate Lionsgate 21:13 27.07.2012

Re: Pogled doseljenika

У блоку 33, то јест блоку где је Западна капија Београда/Генексове куле/Пеша-Неша солитери, крај аутупута, помало ушушкане, ређале су се Генералице, четвороспратнице са малим бројем великих станова. У њима су, заиста, живели неки генерали и директори. Тамошња деца била су објективно имућнија од својих вршњака.

Jos jedna od urbanih legendi, narod je cesto zgrade koje je vojno-gradjevinska direkcija gradila po Beogradu a koje su bile nesto viseg standarda stanovanja od obicnih stambenjaka koje su za radnicku klasu gradili Rad, Komgrap, Hidrotehnika, prozivao "generalicama". U pocivsoj SFRJ generali nisu isli da stanuju na Novi Beograd, oni su dobijali gajbe po Dorcolu, Vracaru, Dedinju a oni zasluzniji i kuce na Dedinju ili Senjaku (secate li se cuvene "Cvecare"?). Van tih lokacija znam samo jednu zgradu gde su ziveli generali JNA, u zgradi na Karadjordjevom trgu (tamo je ziveo i Anton Tus kao komadant RVO i PVO).

Posle raspada SFRJ, Srbija je nasledila i najveci broj generala JNA pa su se oni naselili po raznim lokacijama, Cukarickoj padini, blokovima 23, 24 a posle 2000-te ih dosta zivi i na Bezanijskoj kosi.

E sad, kako sam ja tako obavesten o svemu tome? Vojna tajna...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:11 27.07.2012

Re: Pogled doseljenika

Лаве, ја сам у том блоку живео, а Крос у Генералицама. (Нас двојица се, уосталом, оданде знамо.) Када сам се доселио у блок 33, није било још ни струје у мом улазу.

Немојте, људи, ако бога знате, ми смо озбиљни дискутанти :=)
Lionsgate Lionsgate 23:56 27.07.2012

Re: Pogled doseljenika

Nisam upucen ko je Kros ali jedno pitanje, da li je njegov cale bio general kada je dobio stan u II bulevaru u vreme dok tamo jos nije bilo ni struje? Cisto sumnjam...

Brajo, sem privatnog zivota i profesionalno sam bio vezan za NBGD, stoga ne samo da odlicno znam sastav stanara nego znam imenom i prezimenom poprilican broj predsednika skupstina stanara iz nekog perioda. Doduse nisam bas toliki expert, radio sam sa ljudima koji su znali svakog predsednika, svaku zgradu, svaki lift na NBGD. A i njih su znali svi sa NBGD-a, vise po zlu nego po dobru
mlekac mlekac 15:12 28.07.2012

Re: Pogled doseljenika

Predrag Brajovic
Лаве, ја сам у том блоку живео, а Крос у Генералицама. (Нас двојица се, уосталом, оданде знамо.) Када сам се доселио у блок 33, није било још ни струје у мом улазу.

Немојте, људи, ако бога знате, ми смо озбиљни дискутанти :=)


Ja sam sad u bloku 33. Doseljenik iz prvog. Samo prenela ono sto su mi rekli u kraju.
mlekac mlekac 15:13 28.07.2012

Re: Pogled doseljenika

crossover
mlekac
Generalice jesu bile zamisljene tako, medjutim, onda se ispostavilo da drugovi generali NE zele da zive pored auto-puta, pa su iste, po starom dobrom fazonu, brze-bolje prepravljene, t.j. veliki stanovi izdeljeni navrat-nanos, da bi se dobilo vise malih i onda su useljeni nizi cinovi koji nisu mogli mnogo da biraju gde ce da stanuju. Od svega je ostalo samo ime "generalice". Ovo sam cula od starosedelaca bloka 33.


Слагали су те.


Sasvim moguce. Ja poznajem blok 1. Tamo sam dosla posle Dortjola, u 33. sam tek od povratka iz Bw.
Dr Mebius Dr Mebius 12:02 26.07.2012

a danas....

Da se postuju propisi kao u vreme nastanka NB-a, da nema korupcije i gradjevinske mafije, gde bi nam bio kraj.
Ovako, nema dela grada koji nije manje ili vise devastiran divljom gradnjom, kioscima, pekarama, cvecarama, pecenjarama i ostalim oblicima graditeljskog nasledja ove nove 'demokratije'. Na zalost Novi Beograd ne zaostaje za ovim trendom, naprotiv.
Polako ali sigurno Beograd sve visi izgleda kao jedan od mnogobrojnih gradova Bliskog Istoka, a sve manje na prestonicu evroposke drzave.
princi princi 12:10 26.07.2012

Re: a danas....

Polako ali sigurno Beograd sve visi izgleda kao jedan od mnogobrojnih gradova Bliskog Istoka, a sve manje na prstonicu evroposke drzave.

Bliskog Istoka?

Bonner Bonner 22:15 26.07.2012

Re: a danas....

princi
Polako ali sigurno Beograd sve visi izgleda kao jedan od mnogobrojnih gradova Bliskog Istoka, a sve manje na prstonicu evroposke drzave.
Bliskog Istoka?


Tako prosecan Beogradjanin vidi svet iz svoje novobeogradske blokovske perspektive. Nigde ne ide, ne putuje, ne putuje cak ni po Srbiji a kamoli bilo gde dalje. Ta beogradska inertnost i ogranicenost savremenih beogradjana je zaista fascinantna.

Za njega je Beograd centar i pupak sveta, samo mu jos fali metro i onda ce to da bude najlepsi, najveci i najvredniji pupak na svetu. Tuzno i bedno, nista vise.

Zato grad i izgleda kako izgleda a ovi sto ga unistise uzivaju apsolutno postovanje, bivaju ponovo izabrani na izborima, to su graditelji beogradske sadasnjice, njihov uspeh se meri kolicinom betona koji su razlili po gradskim parkovima, rekama, trotoarima, gde god stignu.

A izgleda da ce posle ovih izbora sve jos vise da se pogorsa, ja tu nigde i nikakvo dobro ne vidim. Strasna tragedija se izgleda sprema.

rade.radumilo rade.radumilo 22:01 26.07.2012

Blokovi

Meni su i dalje najimpozantniji "Panonski brodovi"



Do pre tri godine sam živeo u bloku 63. Sada živim na Konjarniku u zgradi tipa C

Stari je bio pravi primer dobrog menadžera. Osmisli nešto a onda delegira druge da odrade projekat. Nije se mešao u detalje.

PS. Sad se setih da one dve nesretne ruševine u centru Beograda (zgrade GŠ) simbolizuju Neretvu i Sutjesku.
Krugolina Borup Krugolina Borup 22:47 26.07.2012

Re: Blokovi

PS. Sad se setih da one dve nesretne ruševine u centru Beograda (zgrade GŠ) simbolizuju Neretvu i Sutjesku


Zar nisu blokovi za inspiraciju imali Kadinjaču?
rade.radumilo rade.radumilo 23:18 26.07.2012

Re: Blokovi

Zar nisu blokovi za inspiraciju imali Kadinjaču?


Za zgrade GŠ mi je rekao jedaon od generala JNA u penziji, a nekoliko arhitekata mi je reklo za blokove 61-64 da se nazivaju Panonski Brodovi... hebem li ga...
mlekac mlekac 01:55 27.07.2012

Re: Blokovi

rade.radumilo
Zar nisu blokovi za inspiraciju imali Kadinjaču?


Za zgrade GŠ mi je rekao jedaon od generala JNA u penziji, a nekoliko arhitekata mi je reklo za blokove 61-64 da se nazivaju Panonski Brodovi... hebem li ga...


Koliko se ja secam simbolizuju kanjon Neretve. Ili Sutjeske. Uglavnom, jedan od ta dva.

Jukie Jukie 10:00 27.07.2012

Re: Blokovi

mlekac

rade.radumilo
Zar nisu blokovi za inspiraciju imali Kadinjaču?Za zgrade GŠ mi je rekao jedaon od generala JNA u penziji, a nekoliko arhitekata mi je reklo za blokove 61-64 da se nazivaju Panonski Brodovi... hebem li ga...Koliko se ja secam simbolizuju kanjon Neretve. Ili Sutjeske. Uglavnom, jedan od ta dva.


I što se tiče životinjskih i biljnih vrsta, predstavljaju odgovarajuću zamenu za prirodna kamenita planinska staništa u okruženju ravničarske stepe



Kraja Kraja 10:47 27.07.2012

...da zakljucim....

....posto je izazvao WWII, porusio celu jugoslaviju (bogatu i prosperitetnu), tito je naredio da se izgradi najruzniji grad na svetu, nbgd, iz inata gradjanstvu...
...ovako relativizovati i obesmisliti tekst autora je specijalitet bloga 92...
....zaboravih, ziv je draza, umro nije...
dragoljub92 dragoljub92 11:39 27.07.2012

Re: ...da zakljucim....

Kraja
....posto je izazvao WWII, porusio celu jugoslaviju (bogatu i prosperitetnu), tito je naredio da se izgradi najruzniji grad na svetu, nbgd, iz inata gradjanstvu...
...ovako relativizovati i obesmisliti tekst autora je specijalitet bloga 92...
....zaboravih, ziv je draza, umro nije...

Lionsgate Lionsgate 21:43 27.07.2012

Ozbiljno pitanje

Novi Beograd jeste zamisljen ambiciozno i moderno za doba kad se radilo na njegovom urbanistickom resenju ali Novi Beograd iz 2012-te ima velike probleme. Stambeni fond je star u proseku preko 35 godina a decenijama se nije ozbiljnije ulagalo u njegovu revitalizaciju. U skladu sa tim, hidroizolacija ravnih krovova (dominantnih u centralnom delu NBGD-a i u blokicima) je busna kao reseto, liftovi zive svoj drugi ili treci zivotni vek, spojnice na fasadama propustaju svaku kap kise, vodovodne i kanalizacione instalacije su trule kao krvni sudovi kod teskog bolesnika. Privatizacijom stambenog fonda pocetkom 90-tih briga o odrzavanju je prebacena na vlasnike stanova a posto smo mi pored poslovicne nebrige i veoma siromasan narod, posledice po stambeni fond su logicne.

Novi Beograd je zamisljen kao grad sirokih bulevara, velikih parkinga, parkica i igralista izmedju blokova ali je posle 2000-te doslo do toga da gradska i opstinska uprava prodaju te parkinge i igralista investitorima pa je zadnjih 10-tak godina deviza "gde god zgodno mesto vidis ti tu zgradu posadi" dovela do toga da je i Novi Beograd postao prenaseljen i prezagusen automobilima. Ni nalik Novom Beogradu iz mog detinjstva

Doduse, ista situacija (ako ne i gora) je i u drugim delovima Beograda, u Novom Sadu takodje.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana