Gradjanske inicijative| Kultura| Moj grad| Nostalgija

Đura Jakšić mi reče da je ljut i više neće o Skadarliji ...

Đorđe Bobić RSS / 09.12.2012. u 20:31

Skadarska ulica je u Beogradu, zovu je i boemska četvrt (sic!) mada to nije sasvim tačno jer su se ljudi sa izvornim kodom boema odavno povukli na druge za njih održive lokacije, zamenili su ih ovde u Skadarskoj neki tipovi (ovo „tipovi“ nije pežorativno, upotrebljeno je da se obeleži vrsta – tip jedinke koja pripada nekoj grupi) a koji pretežno piju i jedu tradicionalno pripremljena jela, žele da budu tu viđeni, da im se doda i prikači epitet boema jer im je rečeno da to podiže rejting i za razliku od onih prvih bave se nekim probitačnijim zanimanjima koja im omogućavaju da u Skadarlijskim kafanama mogu platiti račune. Ima i dosta stranaca koje su navukli, kao i većinu turista, pasusima i fotkama iz bedekera, da će tu doživeti autentičnu etno ili starobeogradsku atmosferu sa boemskim aditivom.

8257779331_21b2ec72d2_z.jpg 

Već neko vreme, možda dve tri godine, se priča po gradu a pisalo je i u štampi da će Skadarliju rekonstrukcijom arhitekture i vraćanjem iščilelih sadržaja vratiti u devetnaesti ili početak dvadesetog veka, revitalizovaće je i sve udesiti da bude kao onda što je bilo.

Šta na to kažu Đura Jakšić, Dbrica Milutinović i njihovi pajtosi iz ondašnje savremenosti to se ne zna jer i pored svih nagovaranja i molbi neće da govore, verovatno su uvređeni posle svega što je njihovoj ulici urađeno za proteklih nekoliko desetina godina. Eto kakvi su ti boemi, nudiš im vraćanje u njihovo vreme a oni se uskopistili i nadrndano okreću glavu.

Ustvari, uopšte nije loša ideja da se u Beogradu zabeleži jedna gradska scena iz davnina i podseti građane na prošlost grada u kome žive ali i da gostima pristiglim u Beograd prikaže ambijent od nekada u kome se piće točilo i stihovi pisali, pesme recitovale i spletke ispredale a posle nekoliko čašica i politika se tu vodila a i stanovalo se tu iza ćoška ili u samoj Skadarskoj. Namera je da se sve u ulici rekonstruiše i prikaže arhitektura, kaldrma, kažu vratiće stare zanate mada ti zanati više ne postoje, pa će verovatno zanatilije biti zaposlene kao gradski  službenici sa titulom kustosa, koji će simulirati proizvodnju od nekada, iz devetnaestog veka ne bi li se nekdanji ambinjent i ugođaj nekako upotpunio. Ipak, treba voditi računa i o tome da je savremena Skadarlija postala jedna velika kafana gde je ugostiteljska delatnost prevladala i to sada zovu boemijom što asolutno ne odgovara onome što beše boemska priča iz devetnaestog ili prvih decenija dvadesetoh veka.

Autentična arhitektura je po negde u ulici Skadarskoj preživela, ali od devetnaestog veka je ostalo samo dva ili tri ili četiri objekta gde su kafane. Izgledaju na prvi pogled skoro kao onda, na stari način, mada su kuhinje opremljene sve nekim savremenim kuhalima što može izazvati određenu sumnju u izvorni ukus posluženja. Pored toga, te stare zgrade se ne vide baš u izvornoj formi jer su zakonjene terasama, tendama i cvetnim aranžmanima i sve to veoma lepo i ljupko izgleda ali sa istorijom i autentičnim likom ulice nema neke veze. U kafanama se suži, pored klasike od ćevapa i drugih đakonija sa roštilja i Karađorđeva šnicla koja svaklako u dobu druge polovine devetnaestog veka ne bi bila dobro viđena zbog mogućih dinastičkih nesporazuma pa se time neke istoriske činjenice i događaji mogu zamagliti. Pored toga, u te kafane povremeno ulaze i dame maskirane u vračare pa čitaju gostima, hteli ili ne, sudbinu ljudsku sa dlana, ili upadaju usred večere neki čudni ljudi sa cilindrima koji ometaju goste pričama o starom Beogradu i o tome ko je i šta tu radio. Jednom rečiju, loše pozorište u nedorečenoj scenografiji i sve se događa u sasvim devastiranom ambijentru nekada obične beogradske ulice u maniru zaostale i preostale turske matrice.

U vremenu koje je proteklo urbana matrica devetnaestog veka je sledeći gradski život, dopunjavana neki put sasvim nedolično, naročito u proteklih dvadesetak godina. Ima, na primer, jedna agresivna crvena arhitektonska (gruba) greška izgrađena preko puta „Dva jelena“ u skoro prošlo vreme uprkos zaštiti i u inat zaštitarskoj paski i patnji. Pa onda terasa od okrečenog u belo natur betona izbačena na pola ulice opet deo „Dva jelena“, pa neke visoke građanske zgrade građene između dva svetska rata zašta ovi ratovi nisu uopšte krivi, jer je tada započela izgradnja ove ulice gde je bilo logično da se stare male kuće zamenjuju većim zdanjima kao po celom Beogradu. Rat je sprečio nastavak ove prirodne akcije i ostalo je nešto od autentične, stare, predratne arhitekture a posle rata se, iznenada, došlo do zaključka da Skadaliju treba štititi  i zaštićeno je onako kako je zatečeno a to je veoma raznoliko urbano tkivo. Ipak ta zaštita je i pored želje da se prošlost štiti kao dokazni materijal je relativizovana i urbana matrica je bitno promenjena u odnosu na urbanu sliku koju zaštitari misle da treba štititi a najzanimljivija je zgrada uz „Tri šešira“, socrealistički nacrtana, nemaštovita zgrada osnovne škole koja zauzima značajan deo ulične fasade. Preko puta nje je stara Bajloni pivara koja donekle spasava stvar i održava i taj deo ulice Skadarske u fokusu a donekle i u ambijentu nekdanjeg Beograda.

Tako je protokom vremena identitet Skadarske ulice promenjen u odnosu na željeni izgled devetnaestog veka i to jeste normalno, ne radi se ipak o rimskim termama već o jednoj gradskoj ulici o kojoj se u proteklim decenijama nije dovoljno brinulo. Ako se već htelo da se ova enklava kao svedočanstrvo o istoriji Beograda sačuva, to je bila ideja koliko se zna od pre pedeset godina, ispala je neuspela realizacija jer se sve desilo slučajno i izmaknuto kontroli onih koji su ideju zaštite promovisali. Dozvolili su akcije korisnika kafana da vršljaju i svoj prostački mentalitet i agresiju prospu okolo po navodno zaštićenoj arhitekturi i ambijentu. Tome su pridoneli i arhitekti, ima ih i vrlo značajnih i poznatih imena koji se zabeležiše svojim delom ovde, na primer onaj nesklad sa i oko „Dva jelena“ tako da se ne može bacati drvlje i kamenje samo na kafedžije i zaštitare.

Dakle, ideja o povratku u prošlost i nekdanju boemiju nema potvrde u sadašnjem stanju Skadarske ulice, zamišljena je akcija, kao i obično sa dobrim namerama ali oni što nameriše to da čine kao da nisu skoro prošetali ulicom gde bi mogli da ugledaju stvarno stanje i tome primere ideju. Devetnaesti vek je prohujao u nepovrat a sa njim i arhitektura koja ga je reprezentovala i način života i običaji, naslednici nisu bili dovoljno pažljivi pa bi možda neki bliži datum imao više šanse da bude zaista zaštićen. A moglo bi se iskoristiti i za pokazivanje studentima iz celog sveta a i drugim radoznalcima kako se mešavinom raznih po vremenu nastalih kuća može efikasno i ljupko načiniti autentični arhitektonski haos nastao iz neusaglašenosti i sukoba raznih mišljenja a koja nisu imala vremena da se ustale i ostvare..  

Naravno, revitalizacija onog što tamo ima je neophodna i popravka načinjenih grešaka, uklanjanje nedoličnih arhitektonskoh pokušaja, možda i nešto sa tim starim zanatima, sve što je na dohvat ruke da se to pozorište ako već treba ili mora da bude uredi i bude prihvatljivo nalik sa izvornim ambijentom i sadržajem za kojim revitalizatori žude. Kao i svako pozorište, pored teksta, režisera, glumaca, kostimografa, kafe kuvarice neophorna je i odgovarajuća scenografija. Ako toga nema onda je teško ansamblu da uradi predstavu posebno u slučaju Skadarlije gde se pojavljuje masa naturščika koji se svako veče menjaju pa ih je teško navežbati da urade svoj deo predstave, uostalom oni i ne znaju da su deo teatarskog pokušaja pa svako od njih tera svoju priču. I pored svega neophodno i možda najvažnije je pronalaženje i angažovanje preostalih boema, sakupiti ih kojekuda po gradu gde su se sklonili ne bi li poučili ove nove koji piju viski i slušaju novokomponovanu muziku. Možda bi taj napor i trošak pomogao da se Skadarliji vrate boje ali i neke navike i maniri iz vremena Dobrice Milutinovića i njegovih drugara. Sa tim bi se donekle prevazišao problem neogovarajuće scenografije. Tako bi i zaostali i preostali arhitektonski detalji iz prošlosti duž ulice dobili podršku i u spajanju starog i novog manira koliko je to moguće, našla bi se mera koja bi potrla, moguće je, postojeću neusaglašenost i haos koji je zavladao u toj urbanoj matrici.

Da, i zamena one kaldrme po kojoj se teško hoda, nekim prikladnijim gazištem ali sa predznakom devetnaestog veka svakako.

8258845014_d38dc2cbe4_z.jpg 

Ustvari, oni možda govore o ovome što je na staroj fotki a što bi da rekonstruišu i revitalizuju, bar da nam kažu ... ali izgleda da su zbunjeni ... 

 

 

 



Komentari (26)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

max.cohen92 max.cohen92 10:11 10.12.2012

Hm...

Skadarlija je trenutno u rangu sa malo organizovanijim novogodisnjim vasharom, kakav nekad bese na Sajmu. Pinklitze,mnogo zutog PVC-a u tendama, jeftini fontovi, kinesko plasticno cvece, grozomorni bordo tepisi sa rasprodaja, neko cudno kovano gvozdje, havarija slike u galerijama sa motivima sto sam mislio da zive jedino na dzezvama "Uspomena iz Vrnjacke Banje", kaldrma kojoj bi se jedino ortoped Dulic obradovao, jedan usiljen i mucan utisak. Vestacki. Loviste, sa masom bumbara i kapitalaca strateski zakacenih za telefonski spravu marke Jabuka dok obavljeju poverljive razgovore intenzitetom od 90 dB ne bi li svima obznanili svoju preduzetnicki ingenioznost...veoma, veoma daleko od tihog i lepog boemskog utocista. Cak ni strangeri vise ne padaju na taj fazon, provale fake odmah.
Problem drugi je sto ce "autenticna" Skadarlija kad je nekad u buducnosti kakav priuceni mladi kolega arhitekta, mozda pre kakva priucena dizajnerka sa fancy skolitza, jer one mnogo lakse ulete u te sheme i varijante i na volseban nacin masa njih dobije kapitalne, znanstveno zahtevne poslove at age of 26, dok jos celulit i grad nisu poceli da imaju previse uticaja na njihove profesionalne kvalifikacije(auh gde ja odoh...strashno), pa ce ce Skadarlija liciti na nesto izmedju scenografije franshize Montevidea i pomenutih motiva iz kamenog doba srpskog suvenirskog preduzetnistva. Ako dobijemo nesto nalik na kakvu finu ulicicu severne Italije, treba da budemo presrecni...
Sto je najludje u celoj situaciji, mislim da kad bi se bas istivao mak na konac i stvarno napravila autenticna Skadarlija, nikome se ne bi dopala, sigurno. Izgledala bi kao sari deo Novog Pazara. Ono sto plebs ocekuje je ipak neki konglomerat, mutant, sa malo Pariza, Beca, u nekoj beogradskoj varijanti kao krajnji ishod. Iskreno, ako je namena svega toga zgrtanje para, taj Old Europe look pali uvek. Ako je cilj autenticnost koja ni samim Srbima nece biti srcu draga, mozda je bolje ne biti potpuno dosledan u ovom slucaju.


Đorđe Bobić Đorđe Bobić 10:59 10.12.2012

Re: Hm...

ocekuje je ipak neki konglomerat, mutant, sa malo Pariza, Beca, u nekoj beogradskoj varijanti kao krajnji ishod. Iskreno, ako je namena svega toga zgrtanje para, taj Old Europe look pali uvek. Ako je cilj autenticnost koja ni samim Srbima nece biti srcu draga, mozda je bolje ne biti potpuno dosledan u ovom slucaju.


Gosn Max, na to sam upravo mislio i ako se tako što desi biće ok, praviti autentičnu Skadarsku ulicu po fotki sa kraja teksta čini se da bi bilo "uvredljivo" za ove "savremene" Beograđane ... svako vreme nosi svoje breme kako reče jedan moj stari profa pa eto došo red i na nas ... jbga ...
freehand freehand 11:04 10.12.2012

Re: Hm...

Beograđane ...

Beogradžane?
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 11:08 10.12.2012

Re: Hm...

Beogradžane?

Ima i BEOGRADIJANCi ...
freehand freehand 11:09 10.12.2012

Re: Hm...

Đorđe Bobić
Beogradžane?

Ima i BEOGRADIJANCi ...

Ima i Beogradiganci
E to su pravi boemi.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 11:12 10.12.2012

Re: Hm...

Ima i Beogradiganci

Mislim da je ispravnije etimološki i pravopisno ... BEOGRADIGANCIJANCI ...

a što se boemije tiče ... stvarno su carevi ...
max.cohen92 max.cohen92 11:31 10.12.2012

Re: Hm...

Ima i Beogradiganci
E to su pravi boemi.


Etiopljani s` donjeg Dorchola, AKA Kalafonci?
freehand freehand 12:40 10.12.2012

Re: Hm...

max.cohen92
Ima i Beogradiganci
E to su pravi boemi.


Etiopljani s` donjeg Dorchola, AKA Kalafonci?

Dok smo u temi - kako se zove Etiopljanin iz Loznice?
max.cohen92 max.cohen92 13:03 10.12.2012

Re: Hm...

Dok smo u temi - kako se zove Etiopljanin iz Loznice?


Nem` pojma, ali obecava...pucaj!
freehand freehand 15:30 10.12.2012

Re: Hm...

max.cohen92
Dok smo u temi - kako se zove Etiopljanin iz Loznice?


Nem` pojma, ali obecava...pucaj!

Džej Lo, kako bi?
max.cohen92 max.cohen92 18:10 10.12.2012

Re: Hm...

Džej Lo, kako bi?


Brate...odlican.

ciracirafm ciracirafm 08:36 11.12.2012

Re: Hm...

Bravo za opis sadasnjeg stanja u Skadarliji!
albicilla albicilla 12:37 10.12.2012

zanatlija sa zvanjem kustosa

ima takav jedan u etno selu u svazilendu, posao mu da sedi u prvoj kolibi, pusi i glumi casnu starinu

a on gundja, da ne mora da glumi, pusio bi vutru, jer bi pravi casni starina u pravoj kolibi pusio vutru

al' je ona zakonom zabranjena (hahaha, svazi vutra je cuvena sirom juga afrike), pa ne sme pred turistima

i tako tamnosnji kustos za casne starine pusi duvan

i gundja
Unfuckable Unfuckable 13:03 10.12.2012

Re: zanatlija sa zvanjem kustosa

al' je ona zakonom zabranjena

e ovo mi malo pročačkalo sećanje pa reko da spomenem - baš je slatko i to kako se beogradska policija trudi da podrži (taj neki) turističko ugostiteljski duh Skadarlije, naime svojim očima sam gledao gomilu nepristojno mladih dječaraca i devojčica (ne starije od 15 godina) kako se u središnoj kafani (zaboravih joj to neko ime) odmah malo iznad bivše Pivnice omamljuje od enormnih količina alkohola (paradoksalno - ne padaju u nesvest na trećem piću kako bi se očekivalo, dakle utrenirano), radilo se o grupici od oko pedesetak duša (san svakog ugostitelja) koja je načisto okupirala lokal jedne subote uveče.
Panduri (oni pravi dakle, ne Žardinjerija tj komunalna) su prošetali svoje face par puta ali niko nije ni trepnuo na svo to točenje maligana srpskoj mladeži tj budućnosti. Na pitanje zna li da je zabranjeno točiti klincima nesrećni kelner sleže ramenima i uzvraća "pa, šta ću?"
Pa stvarno, šta će - ako im ne da piće, rizikuje batine i verovatno otkaz. A panduri ionako ne obraćaju pažnju, pa ko veli što da propusti pazar
anamarkana anamarkana 13:44 10.12.2012

zanimljivo...

I pored svega neophodno i možda najvažnije je pronalaženje i angažovanje preostalih boema, sakupiti ih kojekuda po gradu


kako? za rucicu pa na zadatu lokaciju? je l' to nacin? ...
simpaticno zanimljiva ideja ...
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 13:47 10.12.2012

Re: zanimljivo...

za rucicu pa na zadatu lokaciju?


ponude, ponude, ponude ... lepo upakovane, izdašne, zvanje kustosa ili velekustosa, itd ... ajte setite se i Vi nešto, može da bude od koristi ...
antioksidant antioksidant 13:50 10.12.2012

Re: zanimljivo...

kako? za rucicu pa na zadatu lokaciju? je l' to nacin? ...

није
само дајте неки попуст на иће и пиће
занимљивог конобара
лепу конобарицу
дебелу куварицу
неку трафику у близини да се могу купити цигарете у 3 по поноћи
и да, да не може да се клопа на компанијску картицу
кафане се не праве на "B2B" пословном моделу
то је онда "мадера"
kakapo kakapo 15:29 10.12.2012

Rešenje je u komšiluku

Uz nešto što je istinski autentično, Skadarlija ne bi mogla da opstane ovako lažna i žalosna. O čemu ja to? O pijaci. Kakvoj pijaci? O Bajlonijevoj pijaci (eventualno) premeštenoj u zgrade i dvorišta Bajlonijeve pivare (poglavito s Cetinjske strane). O hipotetičnoj beogradskoj "Bokeriji", kao što je je ona u Barseloni. Poluotvorenoj - poluzatvorenoj pijaci koja bi imala čak i svoj izvor zdrave vode (on postoji i radi u podzemlju Skadrlije). Šta će nam takav bizaran zahvat? Čemu izmeštati (makar i koju desetinu metara) jedan nesporni dragulj kao što je Bajlon(ije)ova pijaca? Zato da bi se na prostoru sadašnje pijace, dobio jedini pravi beogradski trg. Ali ne ovaj predloženi ni-riba-ni-devojka, prepodne pijaca, poslepodne "trgovski sadržaji". Ne, nego pravi, kamenom ili ciglom popločani trg, bez betonskih žardinjera i kioska, sa jednom fokusnom tačkom (skulpturom i ili fontanom), kakav je recimo trg u Sijeni, ili Pjaca Navona. Visoko sam podigao letvu, zar ne? Ali pogledajte poslepodnevno svetlo na Bajlonijevoj pijaci, čitav taj prostor i gotovo sve zgrade iste visine, čak i crkvu i sarajevsku česmu, pa čete videti da moja maštarija nije bez osnova. Ali taj trg iz moje mašte je za jednu drugu priču (znam čak i kog skulptora treba angažovati). Međutim u takvom komšiluku jedna Diznilend lažna Skaralija ne bi opstala. Da li ste ikad, igde, videli lažne i šminkerske kafane uz pravu pijacu?
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 16:59 10.12.2012

Re: Rešenje je u komšiluku

Rešenje je u komšiluku

Hvala na tekstu ... lepo i tačno napisano a zaključak bi mogao biti da će se ovde nešto raditi ali sa nedostatkom koncepta ...
ciracirafm ciracirafm 08:43 11.12.2012

Re: Rešenje je u komšiluku

Prosirio bih vasu ideju.
Ne samo kraj oko Bajlonijeve pijace,vec ceo donji Dorcol ,od Prve muske i crkve Aleksandra Nevskog pa do jevrejske mahale i Dunava treba "posejati" sa malim galerijama,knjizarama,scenama,kafanama, "protkati" kulturama koje su vekovima oblikovale ovaj grad.Mogao bi to da bude zaista neki nas Monmartr,sve sa ukusima Balkana i Orijenta.Tada bi (promenjena)Skadarska ulica postala kapija kroz koju bi se ulazilo u svet nekog starog(mozda pomalo i izmisljenog) Beograda.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 08:49 11.12.2012

Re: Rešenje je u komšiluku

Ne samo kraj oko Bajlonijeve pijace,vec ceo donji Dorcol ,od Prve muske i crkve Aleksandra Nevskog pa do jevrejske mahale i Dunava treba "posejati" sa malim galerijama,knjizarama,scenama,kafanama, "protkati" kulturama koje su vekovima oblikovale ovaj grad.Mogao bi to da bude zaista neki nas Monmartr,sve sa ukusima Balkana i Orijenta.Tada bi (promenjena)Skadarska ulica postala kapija kroz koju bi se ulazilo u svet nekog starog(mozda pomalo i izmisljenog) Beograda.


Lepo sročeno, ovo bi se moglo nazvati konceptom sa glavom i repom ... dakle, o tom kraju Bgda ubuduće tako mislimo i još bolje, tako ga vidimo kad smo tamo ...
antioksidant antioksidant 08:57 11.12.2012

Re: Rešenje je u komšiluku

Lepo sročeno, ovo bi se moglo nazvati konceptom sa glavom i repom ...

samo bez "motora"
kako sejati?
grad da kupuje lokale i deli konkursom?
max.cohen92 max.cohen92 09:07 11.12.2012

Re: Rešenje je u komšiluku

Ne samo kraj oko Bajlonijeve pijace,vec ceo donji Dorcol ,od Prve muske i crkve Aleksandra Nevskog pa do jevrejske mahale


I GSP koji mora da leti iz Dobracine da bi bilo sta od toga bilo moguce...
Celom tom kraju je pre svega potrebno debelo sminkanje, sto kolovoza, sto fasada za pocetak. Velike stvari, veliki poduhvati su tesko ostvarivi, nema vise ljudi spremnih na radikalne rezove i dekadentne poteze. Nema vizije. Dorcol je idealan za tako nesto, posebno taj deo. Strahinjica Bana je sama sebi promenila namenu i iz lepe usnule ulice drvoreda za 5-6 godina postala to sto jeste. Svidjalo se to nekome ili ne, ali pomak, znacajan.
Da li ga treba posejati knjizarama, malim galerijama, teoretski i utopijski da, ali mislim da to ne bi imalo nikakvu odrzivost, ne bi privuklo dovoljno ljudi i sem ispunjenja snova nekolicine pravovernih, ne bi imalo nikakav efekat. Sesti, videti, sta na ovaj nacin moze da ucini lokaciju lukrativnijom, a ujedno da unapredi kvalitet same lokacije, ne samo sa finansijskog aspekta. Ako je to formiranje cetvrti koja ce biti srediste nekog okupljanja i HoReCa turizma, OK, zasto da ne. Problem je sto opet se vracamo na to, u slucaju Beograda koji je urnisan u vreme neplanskih sejanja industrije i infrastrukturnih idiotarija tamo gde im nij emesto ni na 2km i dan danas trpi nemogucnost razvitka i ciste diferencijacije zbog toga. Dorcol najvise. Pisalo se vec o o onom avetinjskom koloseku do Dunav stanice, GSP-u i sl...to je prioritet. Indirektno most za ChaChaCha od Munzea ce rasteretiti potez od Nevskog ka DUnav stanici i uciniti ga manje ibarsko-magistralnijim, za pocetak dosta...ostalo ce doci vremenom. Problem je sto se u danasnje vreme svi veliki potezi, a ovo bi bio vise nego veliki, vuku iskljucivo iz interesa koji kratkorocno znaci gomilanje ultra kolicine novca u necijem dzepu. Ovaj projekat to nije, vise je s tog stanovista kapric i oda nekom gradskom i weltshmerz duhu, znaci profitabilan i interesantan onima koji igraju tu partiju pokera, nije.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 09:42 11.12.2012

Re: Rešenje je u komšiluku

Ovaj projekat to nije, vise je s tog stanovista kapric i oda nekom gradskom i weltshmerz duhu,


Gosn Max, ne zaboravite da nada umire poslednja ... sećam se pre desetak godina kad je postavljena kupola sa krstom na Hramu Svetog Save a ja pitam kad će ta građevina da bude gotova sasvim a jedan od popova mi kaže da ne budem nestrpljiv, kupola i krst su tu a ima vremena za ostalo, uostalom reče on, šta je trista ili četri sto godina ... desiće se ipak pa eto, da mislimo tako i o Dorćolu ... bar smo smislili na ovom blogu koncept ...
kukusigameni kukusigameni 18:17 10.12.2012

jednom...

...sam napisao blog o Skadarliji.

Bilo je puno komentara i puno sećanja.

Skadarlija kroz jedan (moj) zivot

Đorđe Bobić Đorđe Bobić 18:23 10.12.2012

Re: jednom...

Skadarlija kroz jedan (moj) zivot


Pročitao ... bilo mi lepo i setio se i ja ponečega ...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana