Biz| Ekonomija

Šta je sa srpskom industrijom?

Goran Nikolić RSS / 08.05.2013. u 19:13

Posle dramatičnog uspona tokom tri zlatne decenije (pedesete, šezdesete i sedamdesete) osamdesetih godina prošlog veka Srbija, kao i ostale socijalističke zemlje, ušla je u period stagnacije. Tu nije kraj; početkom devedesetih dolazi do dramatičnog industrijskog sloma u Istočnoj Evropi. Srpska industrija početkom 2013. još nije ni blizu oporavka (isto važi i za većinu zemalja Sovjetskog Saveza, kao i države bivše Jugoslavije, izuzev Slovenije, čija je industrija prešla nivo iz vremena SFRJ).
Već 1991. unutrašnje jugoslovenske industrijske veze su se pokidale. To je, uz izolaciju 90-ih i praktičan gubitak nezahtevnog tržišta SEV-a, kao i polu-uspešnu privatizaciju, dovelo do toga da (procenjeni) nivo industrije u Srbiji 2013. (uz uslov da ostvareni rast ove godine bude na niovu porasta u prvom kvartalu) na 41% onog iz 1989. i 56% nivoa iz 1980.
Srbija je do 1992. imala najveću industrijsku proizvodnju u SFRJ, da bi je potom pretekle Slovenija i Hrvatska (Hrvatska je 2007 bila dostigla 90% niova industrije iz 1990, da bi potom sledio kumulativni pad zaključno sa 2012). Ako gledamo dve susedne zemlje uporedivog broja stanovnika, 1978. i 1979. srpska industrija je bila ispred bugarske, a u 1980. i 1981. ispred i mađarske i bugarske industrije (to se još ponovilo i krajem 80-ih). Mađarska je nakon 1990. Snažno povećala dodatu vrednost u industriji, dok je rast u Bugarskoj bio tek nešto viši od onoga u Srbiji. Učešće Srbije u svetskoj industriji iznosilo je 1,5 promila 1970, dostiglo je rekordnih 2,3 promila 1989, da bi danas bio tek pola promila.
Samo mali broj oblasti prerađivačke industrije danas ima veću proizvodnju nego 1989. Najveće urušavanje proizvodnje pretrpela je tekstilna industrija, koja je na desetom delu aktivnosti iz 1980. Elektronska industrija, uprkos proizvodnji koja je za oko 46% veća nego 2001, zbog kontrakcije tokom devedesetih, danas ostvaruje proizvodnju koja je za oko 4,5 puta manja nego 1980. Proizvodnja motornih vozila se oporavlja, ali će i nakon očekivanog snažnog rasta tokom 2013. (Fijat Srbija) biti tek na polovini vrednosti iz 1980.
Najznačajni udeo u prerađivčakoj industriji ima prehrambena industrija (četvrtina), i ona je još uvek za oko 8% manja nego tokom 80-ih. Hemijska industrlija je zabeležila snažan rast od 55% u odnosu na 1989, kao i industrija gume i plastike kao ima skoro dva i po puta veći obim proizvodnje nego pre 23 godine. Osnovni metali su posle decenije skoro konstantnog rasta u snažnom padu posle odlaska US Steela (proizvodnja je 15% manja nego 1989).
Od 2001. fizički obim ukupne industrijske proizvodnje je prosečno godišnje uvećavan za samo 0,4%. U odnosu na 2001. prehrambena industrija je veća za 18%, hemija za tri četvrtine, metalurgija za 5%, proizvodnja metalnih proizvoda (osim mašina) za polovinu, produkcija električnih mašina za 47%, proizvodnja gume i plastike za 21%. Učinak kod nekih oblasti je nezadovoljavajući, npr. kod proizvodnje nemetalnih minerala (privatizovane cementare 2002) došlo je do pada od 30% od 2001, dok je duvanska industrije imala skroman rast (za četvrtinu od 2001).
Od 2008. tzv. tranzicioni dobitnik, jeste proizvodnja standardnih metalnih proizvoda (osim mašina). Nosioci aktivnosti u ovoj oblasti čine preduzeća: Kolubara Metal, Alfa Plam, Prvi partizan, Krušik, Sloboda, Zastava oružje (pretežno namenska industrija, te se stoga njeni rezultati mogu pripisati najpre dobroj politici ulaganja i pomoći države). Elektronska, mašinska industrija i ostale prerađivačke delatnosti do krizne 2008. predvodile su grupaciju prerađivačke industrije s najslabijim rezultatima, što se od dolaska, pre svega, ‘Gorenja' snažno menja nabolje.
Srpska industrija je trenutno bazirana na radno i resursno intenzivnim sektorima. Povećanje ukupne produktivnosti i efikasnosti, odnosno konkurentnosti, suštinski je povezano sa promenama u strukturi proizvodnje, koje se tek naziru.
Za Srbiju su indikativna iskustva (naprednih) zemalja u tranziciji Centralne Evrope. Ključ njihovog ekonomskog uspeha bilo je privlačenje strateških investitora u industriju električnih uređaja, hemijsku i auto-industriju (Volkswagen, Peugeot, Kia Motors, Samsung,Sony, General Motors, Suzuki, Mercedes-Benz, Audi). U Mađarskoj je npr. 90 hiljada ljudi zaposleni u auto-industriji u čak 350 firmi. Pomenute industrijske grane izvozno orijentisane i podstakle su otvaranje velikog broja radnih mesta (npr. otvaranje industrijskih pogona za komponentaše). Rudarstvo, metalurgija i tekstilna industrija gubile su značaj u poslednjih četvrt veka. Iako je udeo industrije u BDP-u (industrija je činila skoro polovinu BDP pred početak tranzicije, da bi se danas njen udeo vise nego prepolovio) i broj zaposlenih u toj grani snažno opao u svim ovim zemljama ona je i dalje nosilac izvoznih aktivnosti ovih zemalja.



Komentari (12)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

tyson tyson 22:04 08.05.2013

Udarnici su u penziji


Reklo bi se da se blog odnosi na industrijsku proizvodnju. "Industrija" danas može biti baš svašta, od zabave do prostitucije ili organizovanih religija.

Opsesija industrijskom proizvodnjom donekle je razumljiva u posleratnom periodu; ne samo što je takvo razmišljanje putem doktrinarnog kopiranja uvezeno iz Sovjetskog saveza, već je u siromašnoj i nerazvijenoj zemlji i takoreći očekivano ushićenje proizvodnjom.

Međutim, šta danas znači industrijska proizvodnja? Svet je odavno postao veliko selo, i proizvodne industrije koje nisu u stanju da se brzo prilagođavaju fluidnom tržištu osuđene su na propast; nema više ni državne kase da održava lažnu sigurnost i olako prašta greške. U XXI veku profit se pravi i uslugama, u daleko većoj meri nego što je to bilo pedesetih-sedamdesetih godina prošlog veka. Srbija treba da se prilagodi svom mestu u svetu - deo smo Evrope a ne jugoistočne Azije ili Afrike, gde se izmestio dobar deo proizvodnje karakteristične za nekadašnju državu - da se mane opsesijom proizvodnje po svaku cenu, i da kao država potpomogne što više delatnosti koje obećavaju dugoročniji opstanak na tržištu kao npr IT, proizvodnju organske hrane, i usluge koje usled dobrog geografskog položaja mogu od Srbije napraviti regionalni centar (bankarstvo, osiguranje, štagod; ko je plaćen i školovan neka napravi studiju održivosti).

Takođe, proizvodnja bez prodaje, roba bez kupca je čisto bacanje para, tako da i sa te strane brojevi mogu biti varljivi.


vladaxy vladaxy 07:54 09.05.2013

Re: Udarnici su u penziji

Opsesija industrijskom proizvodnjom donekle je razumljiva u posleratnom periodu

Kod nas se ne priznaje ništa što nije napravljeno od čelika.

Fora je što ljudi žele sigurnost, da neko digne ogromnu fabriku i da ne može tako lako da je "odnese" negde u slučaju neke krize. Softverašima je npr. lokacija nebitna, može Microsoft da otvori centar za razvoj i sutra samo da stavi ključ u bravu i nastavi rad u nekoj drugoj zemlji.
nim_opet nim_opet 22:05 08.05.2013

Samo sto je Srbija propustila voz

ja u tranziciji Centralne Evrope. Ključ njihovog ekonomskog uspeha bilo je privlačenje strateških investitora u industriju električnih uređaja, hemijsku i auto-industriju (Volkswagen, Peugeot, Kia Motors, Samsung,Sony, General Motors, Suzuki, Mercedes-Benz, Audi).


Ovo je sve tacno, ali su sve ove zemlje to uradile pocetkom i sredinom 1990ih, i nesto kasnije Rumunija i Bugarska pocetkom 2000ih dakle u klimi generalnog ekonomskog rasta u Evropi (kao osnovnom trzistu). Srbija je tu priliku propustila - niti ce sada jedan WV da seli proizvodnju iz Ceske u Srbiju (vec ako ce da je seli, selice je daleko istocno i juzno), niti ce jedan Suzuki da dolazi - instalirali su se u Slovackoj, dovoljno da pokrije trziste evrope. Dakle, od industrijalizacije dolaskom stranih investitora jedino mozemo da se nadamo nekakvoj industriji sa globalnim izgledom, tj. necemu sto ne zavisi od sporog rasta u Evropi.
smarashbre smarashbre 00:43 09.05.2013

Izgubljeni novci

Industrija seksa bi donosila oko 100 miliona jura godisnje.
Na zalost snazni feministicki lobiji koji kontrolisu srpske medije i spc su prepreka za ovu delatnost..
tyson tyson 07:39 09.05.2013

Re: Izgubljeni novci

smarashbre
Industrija seksa bi donosila oko 100 miliona jura godisnje.Na zalost snazni feministicki lobiji koji kontrolisu srpske medije i spc su prepreka za ovu delatnost..

Nije sve u novcu i profitu; ima nešto i u, na primer, etici.



smarashbre smarashbre 21:49 09.05.2013

Re: Izgubljeni novci

tyson
smarashbre
Industrija seksa bi donosila oko 100 miliona jura godisnje.Na zalost snazni feministicki lobiji koji kontrolisu srpske medije i spc su prepreka za ovu delatnost..

Nije sve u novcu i profitu; ima nešto i u, na primer, etici.




A nema nish u laznom moralu.
Glavni problem srpske ekonomije jeste monstruozno velika birokratija,koja je btw nestrucna, i komplikovani propisi, koji namerno egzistiraju da bi ova administracija imala opravdanje za postojanje.

Resenje:

Pojednostaviti propise
Strucno usavrsavanje administracije,obavezno sa kursevima psihologije.
Otkazi suvisnima,prebacivanje istih u seks industriju,gde ce se od nekorisnih parazita transformisati u punioce budzeta.
cult cult 10:15 09.05.2013

Ćao

srpsku industriju je pojela ona stranačka bagra u državnim upravama i monopolističkim državnim propalim preduzećima koja nam siše krv već decenijama, a ti bi im još skraćivao radno vreme dok se cinično smeješ radu i satiranju srpskog preduzetnika.
Fenomenalna ti je ekonomska misao.
jkt2010 jkt2010 12:29 09.05.2013

Re: Ćao

cult
srpsku industriju je pojela ona stranačka bagra u državnim upravama i monopolističkim državnim propalim preduzećima koja nam siše krv već decenijama, a ti bi im još skraćivao radno vreme dok se cinično smeješ radu i satiranju srpskog preduzetnika.
Fenomenalna ti je ekonomska misao.

Plate da im smanjis - ne mozes, strajkovace i napraviti haos.
Da ih pootpustas - ne mozes, kostace te otpremnine kolko hoces.
Da im smanjis radno vreme na pola pa a konto toga da im smanis plate - mozes.

Pa onda dogodine im i to pola prepolovis.

Pa ko poslednji - magarac.
mariopan mariopan 12:23 09.05.2013

...

Uslužne delatnosti - da.

Samo da nisu kafići i trgovine.

Juče odnesem neke cipele na popravku, majstor mlad, ali malo je reći da je dobar u svom poslu, zatrpan poslom, i po cenama pristupačan, ali ako je dnevno popravio samo ono što smo mi doneli, a mogao je, on jako dobro zarađuje, za naše uslove.

Sestra skoro popravila mašinu za veš, ( zamena bravice na vratima mašine) samo za "dobar dan" majstor je uzeo 3000 dinara.

Meni crkao ventil na vodomeru, kaplje voda, za deset minuta rada majstor uzeo 2000 dinara.

Osim onog obućara koji ima radnju i uredno plaća porez, za ove druge verujem da rade na crno.

Ako na tri slučaja dva rade na crno, i "firma" im se svodi samo na broj mobilnog telefona - nije čudo što nam je ovako?

Nigde više ne možeš da nađeš pouzdanog i dobrog stolara, keramičara, električara, zidara...zato nije čudo što mešetare ovi priučeni i za sve kvalifikovani muljatori.
Zato verujem da bi mala preduzeća koja pružaju usluge bar skinula sa državnih jasala neke nezaposlene, ili bi stvarala malu dobit bar za tu porodicu, što nije malo ako oni to što zarade potroše na drugom mestu i tako pokrenu nečiji drugi biznis?

Ovako, dok velika većina naroda nema para već samo preživljavaju i sve što imaju troše samo na račune i hranu, nema nam napretka.

Sve dok se ne stvori višak novca koji bi se mogao trošiti na druge potrebe, osim hrane i plaćenih računa, ni za te, često preko potrebne usluge neće imati ko da plati, i taj posao će da zamre kao i sve drugo..
milisav68 milisav68 18:09 09.05.2013

Re: ...

mariopan
Sestra skoro popravila mašinu za veš, ( zamena bravice na vratima mašine) samo za "dobar dan" majstor je uzeo 3000 dinara.


Gde to, u Beogradu?
mariopan mariopan 18:36 09.05.2013

Re: ...

milisav68
mariopan
Sestra skoro popravila mašinu za veš, ( zamena bravice na vratima mašine) samo za "dobar dan" majstor je uzeo 3000 dinara.


Gde to, u Beogradu?

Da, u Beogradu, ništa nemoj da se krstiš, ja sam se prekrstila i za tebe i za mene.......ali ako se nova bravica odvali jer je plastična nema kome da se žali jer majstor ima samo telefon, to mu je firma.

To sve "radi" i cveta im "posao" jer nema dobrih pravih, sa firmom i ugledom, i to im pomaže da im posao cveta i da toliko (deru) naplaćuju.

A obućar je moj, iz ZR, i vidi se odmah da je fini, jelda?
milisav68 milisav68 20:23 09.05.2013

Re: ...

mariopan

Da, u Beogradu, ništa nemoj da se krstiš, ja sam se prekrstila i za tebe i za mene.......ali ako se nova bravica odvali jer je plastična nema kome da se žali jer majstor ima samo telefon, to mu je firma.

Ma to je kod nas 300 dinara, i to na odloženo plaćanje.

A usput, te nove bravice se prave tako loše da moraš da ih budžiš.
A obućar je moj, iz ZR, i vidi se odmah da je fini, jelda?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana