Budućnost| Ekologija| Zdravlje

STIŽE NAM MONSANTO!

Jelica Greganović RSS / 20.08.2013. u 13:15

534288_10200930844965894_525659709_n.jpg

Američki Monsanto je taman digao ruke od Evrope, kada je Evropa digla noge i odlučila da mu dozvoli izvoz kukuruza na njene teritorije. Ukratko: Evropska Komisija je Monsantu dozvolila da u Evropu izvozi svoj genetski promenjen kukuruz, koji se zove SmartStax. Naravno da se radi o »super kukuruzu«, jer isti nije samo genetski promenjen, nego je napravljen kao hibrid, zbir dve vrste već genetski promenjenih kukuruza.

[url] http://madebyabvh.tumblr.com/post/58787280442/animated-dobrosav-bob-zivkovic-54-original[/url]

 Zajednički ga proizvode Monsanto i Dow Agroscience. Naziva se i »kontroverznom biljkom«, jer naravno da se ne zna kakve dugoročne posledice na ljude može imati. SmartStax je otporan na sve herbicide, sem na dva koja, o kakve slučajnosti, proizvodi samo Monsanto. I ne samo to, SmartStax je tako Smart kukuruz da sam proizvodi otrove protiv šest vrsta buba.

Informaciju da septembra, najkasnije oktobra, stiže pomenuti kukuruz, potvrdio je Tonia Borga, portparol evropskog komesara za zaštitu potrošača. Doduše, čini mi se da uvoženje ovog kukuruza i zaštita potrošača predstavljaju contradictio in adiecto. Tonia Borga je, za nemački Die Zeit, rekao i da će pre te odluke biti obavljen »strog, naučni proces ocenjivanja«. Odlično i kako da ne.

Monsanto, naravno, poljoprivrednicima obećava osetno više prinose i jednostavnije gajenje tog kukuruza, u odnosu na obične sorte. Nama ne obećava, ali su sve šanse da bi mogli da dobijemo i još koji par očiju, dodatne ruke i noge, i počnemo da svetlimo noću. Možda ne baš mi, ali koja generacija za nama bi mogla da uštedi na struji i bankrotira na lekovima protiv kojekakvih boleština za koje se, jašta, neće znati otkud su se zapatile.

Kukuruz SmartStax se u Americi gaji »već« dve godine. Nijedna genetski promenjena biljka, čiji uvoz je EU dozvolila, nije imala toliko dodatnih gena kao što ih ovaj kukuruz ima. Borbu da ga uvali na tlo Evrope, Monsanto vodi još od 2008. Godine, kada je predao prvu molbu za dozvolu prodaje ovog kukuruza u EU. Doduše, valjda bi trebalo da bude uteha, da se molba odnosila »samo« na zahtev da se pomenuti kukuruz uvozi kao silaža, hrana za stoku, i koristi u prehrambenoj industriji. Dakle – »samo«. Više od toga bi, verovatno, značilo da EU izda neki zakon po kome bi svaki njen građanin morao da pojede dnevno bar par klipova Monsantnovog genetskog čuda.

Ova odluka Evropske Komisije predstavlja samo relativno iznenađenje, jer je zapravo sasvim na crti dosadašnjih neprirodnih odluka EU. Prva je bila ona zahvaljujući kojoj se, od aprila ove godine, ne smeju prodavati prirodni lekovi na bazi trava, znači i čajevi, lekovito bilje, vitamini, minerali, dodaci prehrani ljudi...Da bi u EU mogli da prodajete prirodne lekove i čajeve, morate da vršite višegodišnje istraživanje, ali i da platite 100.000 evra koliko košta sertifikat kojim se to dozvoljava.  S obzirom da se sirote babe koje mile po brdima i planinama skupljajući travke, pre odluče da za 100.000 evra kupe najnoviji model BMW-a,  jasno je ko ima i za nove BMW-ove i sertifikate – farmaceutske korporacije koje sada mogu mirno da spavaju. I naruče još koji, još noviji model nekog od automobilskih besova.  U stvari, mogu da kupe BMW lično, da se ne muče i čekaju dotur iz fabrike. To važi i za proizvođače meda i medenih dodataka hrani i lekova, ako misle da skupe za sertifikat, moraće da nateraju svoje pčele da ubuduće kantama skupljaju sirovine za med potrebne. Ali zato ćemo, ubuduće, moći da se lečimo i žderemo hemiju, od koje će nam sve bolje biti, a čuda od mutiranih virusa i pitajbogakakvih rogatih, do sada neviđenih bakterija će da se zapaćavaju i  rastu do veličine lubenica.

Druga odluka EU, koja vodi ka logici pružanja gostoprimstva Monsantovim genetskim monstrumima, je ona protiv koje se sada vodi borba pod nazivom »Sloboda semena«. Naime, radi se o zakonu kojim bi EU zabranila prodaju autohtonih semena, i dozvolila nabavljanje semena samo od velikih proizvođača. U Sloveniji je to odmah izazvalo komentare da EU time želi da stvori prehrambenu zavisnost, izazove izumiranje autohtonih vrsta biljaka, i dovede do neprihvatljivih rizika za slovenačku poljoprivredu, naročito onu ekološke orjentacije. To peške prevedeno znači da bi, zahvaljujući takvom zakonu EU, bila zabranjena i bilo kakva razmena semena, čak i onih među ljudima koji se profesionalno ne bave poljoprivredom. Dakle, ako vam neko potraži seme baš lepe paprike koju je kod vas video, možete samo da ga upozorite na to da vas ne navodi na kriminal ili da podelite globu.

Zbog toga je u Sloveniji osnovano udruženje Čuvari semena, koje poručuje EU: »Ne damo slobodu semena, i sigurno nećemo dozvoliti patentiranje i uniformisanje starih, tradicionalno uzgojenih sorti kulturnog bilja!«

Što se tiče mene, Monsanta, super kukuruza, šest vrsta buba na samoproizvedeni otrov osuđenih, čajeva, meda i semenki, ja bih imala da im poručim stvari koje se ovde ne smeju napisati. Ili bar mogu da citiram mog poljoprivrednog proizvođača, strica Andreju i njegovu autohtonu, tradicionalnu poruku sa ispuštenim ključnim glagolom: »Seme li vam zlo!«

 

Hvala Bobu Živkoviću za instantno izlaženje u susret J 

 

 



Komentari (325)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

antioksidant antioksidant 15:13 20.08.2013

Re: Monsanto? Ne, hvala!

Jelica Greganović
ima li nekog naučnog rada koji dokazuje da mleko nije štetno po zdravlje ljudi?

Mleko je veštački proizvod?

a kukuruz?
tsunade tsunade 15:14 20.08.2013

Re: Monsanto? Ne, hvala!

ima li nekog naučnog rada koji dokazuje da mleko nije štetno po zdravlje ljudi?


kod mleka je lako. organizam ga sam odbacuje. meni na primer mleko na nos izlazi jer želudac odbija da ga vari. a kupila sam u lidlu onaj aparat za pravljenje kiselog mleka. pravim najbolje kiselo mleko u gradu
gordanac gordanac 15:16 20.08.2013

Re: Monsanto? Ne, hvala!

Nebojsa Krstic
U krajnje posledice u ishrani možemo sumnjati, o njima debatovati,

Postoji le bilo kakav publikovani dokaz da je GMO štetna po zdravlje ljudi?

Ne takav da je nesporan za akademsku zajednicu.
Osporavaju jedni druge ili zbog metodologije istraživanja ili zbog faktora pouzdansoti ili zbog početnih premisa.
Francuska je imala debatu o tome i pre nego što su zabranili i nakon što im je Ustavni sud (a sort of) - oborio zabranu. (može se pratiti ta debata, i druge sve je na internetu).

Situacija sa poverenjem u rezultate (bilo čije) je najsličnija istraživanjima o "klimatskim promenama" (recimo). Ako 'oćeš - veruješ, ako nećeš - nikom ništa. Tako otprilike.
gordanac gordanac 15:19 20.08.2013

Re: Monsanto? Ne, hvala!

mariopan
gordanac

Gordanac, da li postoji bilo kakva šansa da se spreči prodaja oranica strancima, posle četiri godine, računato od 1. septembra, kako pišu mediji?
Po mom, to će biti prava katastrofa za našu zemlju.
Mađari su na referendumu odlučivali o tome i doneli zakone kojim se sprečava prodaja zemlje strancima.
Da li će i kod nas biti referenduma ?

Mislim da će takva odluka, o zabrani prodaje - ostati na snazi. (bar koliko znam o većinama koji bi trebalo skupiti za promenu takve doluke)
Slučaj sa Mađarskom je drugačiji, kao što je sasvim drugačiji i sa Ukrajinom, te stvari ne treba mešati.
bolid1 bolid1 15:25 20.08.2013

Re: Monsanto? Ne, hvala!

gordanac
(bar koliko znam o većinama koji bi trebalo skupiti za promenu takve doluke)


Ako me secanje dobro sluze, jedina korisna stvar koju su Radikali napravili za zemlju Srbiju je dizanje dreke oko nekog zakona koji je, na mala vrata, trebao da napravi prolaz GMO hrani i to valjda, sve po sistemu, sto je od onih, necemo, zato sto necemo.
kukusigameni kukusigameni 15:25 20.08.2013

Re: Monsanto? Ne, hvala!

gordanac
Nebojsa Krstic
U krajnje posledice u ishrani možemo sumnjati, o njima debatovati,

Postoji le bilo kakav publikovani dokaz da je GMO štetna po zdravlje ljudi?

Ne takav da je nesporan za akademsku zajednicu.
Osporavaju jedni druge ili zbog metodologije istraživanja ili zbog faktora pouzdansoti ili zbog početnih premisa.
Francuska je imala debatu o tome i pre nego što su zabranili i nakon što im je Ustavni sud (a sort of) - oborio zabranu. (može se pratiti ta debata, i druge sve je na internetu).

Situacija sa poverenjem u rezultate (bilo čije) je najsličnija istraživanjima o "klimatskim promenama" (recimo). Ako 'oćeš - veruješ, ako nećeš - nikom ništa. Tako otprilike.

Postoji ali ne za kukuruz.
mariopan mariopan 15:26 20.08.2013

Re: Monsanto? Ne, hvala!

gordanac
Mislim da će takva odluka, o zabrani prodaje - ostati na snazi. (bar koliko znam o većinama koji bi trebalo skupiti za promenu takve doluke)
Slučaj sa Mađarskom je drugačiji, kao što je sasvim drugačiji i sa Ukrajinom, te stvari ne treba mešati.

Ok, hvala.
antioksidant antioksidant 15:27 20.08.2013

Re: Monsanto? Ne, hvala!

kukusigameni

Postoji ali ne za kukuruz.

daj link
ozbiljno
Jelica Greganović Jelica Greganović 15:34 20.08.2013

Re: Monsanto? Ne, hvala!


Postoji le bilo kakav publikovani dokaz da je GMO štetna po zdravlje ljudi?


Ne znam postoje li publikovani dokazi da je ovaj GMO bik štetan po zdravlje ljudi, ali ja njegov batak jela ne bih...



bolid1 bolid1 15:40 20.08.2013

Re: Monsanto? Ne, hvala!


ali ja njegov batak jela ne bih...


Jedes, jedes...samo ne znas

Ako je ovo "Belgium Blue" one nemaju veze sa genetskim iznenjeringom, dobijene su ukrstanjem kroz toliko generacija. Cilj je bio povecati misicnu masu, tako da su se parile samo jedinke najvece misiscne mase.

Belgium blue <- link
kukusigameni kukusigameni 15:42 20.08.2013

Re: Monsanto? Ne, hvala!

antioksidant
kukusigameni

Postoji ali ne za kukuruz.

daj link
ozbiljno

Sutra. Nije mi u ovom kompu. A i u PDF formatu je.
angie01 angie01 15:59 20.08.2013

Re: Monsanto? Ne, hvala!

Postoji le bilo kakav publikovani dokaz da je GMO štetna po zdravlje ljudi?


ko ce takvo stivo da publikuje- oni sto proizvode gmo i na njemu se obogatili, a sami jedu organik?

strucnjaci za kontrolu hrane kazu da je sve sto je gmo katasrofa i da posledice nisu jos istrazene do karaja, videce se tek u nekim sledecim generacijama.

ako su u neko takvo seme ugradjeni geni svih napadaca + nabudzeni da daju plod, umesto jednom godisnje, cetiri puta-dobijes malog frankenstajna, od koga zemlja moze da se oporavi za jedno100 godina, posle samo jednog sejanja, a da ti ne mozes da kontrolises njegovo prostiranje-vetar, kisa, podzemne vode, insekti.
Jelica Greganović Jelica Greganović 16:27 20.08.2013

Re: Monsanto? Ne, hvala!


a kukuruz?

Genetski promenjen kukuruz, nastao od dve vrste takođe genetski promenjene, koji ne može da rodi seme iz kog bi nikao je...naravno, krajnje prirodna pojava.
Jelica Greganović Jelica Greganović 17:28 20.08.2013

Re: Monsanto? Ne, hvala!

Zar taj Plavi Belgijanac nije:

"The Belgian Blue Bull is a freak of nature because an inherited genetic mutation in the breed deactivates both copies of the gene that encodes myostatin, a protein that inhibits muscle growth so the organism can maintain a balance between muscles and skeleton. "
bolid1 bolid1 18:59 20.08.2013

Re: Monsanto? Ne, hvala!

Jelica Greganović
Zar taj Plavi Belgijanac nije:

"The Belgian Blue Bull is a freak of nature because an inherited genetic mutation in the breed deactivates both copies of the gene that encodes myostatin, a protein that inhibits muscle growth so the organism can maintain a balance between muscles and skeleton. "


I ta mutacija se podrzava selektivnim parenjem, gledao sam negde na YT ceo proces ukljucujuci i spermogram koji se radi odmah po uzimanju iste od bika, da se vidi koji spermatozoidi su najpokretljiviji da bi se njima radila oplodnja.

Odvratno izgledaju (za reklamu ih i obriju pa ispadnu ko oni 'naci-brate-trendza-teretana), ni u ludilu za omot milke, ali koliko sam ja shvatio, vise mesa na istom skeletu, zato ih i drze, a sve to bez direktnog cackanja sa genima...
Milan Novković Milan Novković 21:04 20.08.2013

Re: Monsanto? Ne, hvala!

Postoji le bilo kakav publikovani dokaz da je GMO štetna po zdravlje ljudi?

Ne radi se sada toliko o šteti, šteta može da se dokažeuglavnom eksperimentalno, jedemo hranu 20 godina pa pogledamo šta nam je.

Radi se o potencijalnoj opasnosti, GM je generic name pa tako dokaza ima dosta.

Ja ne vodim evidenciju ali se sećam eksperimenata gde su čitave kolonije životinjaa (riba) izumirale u ekspermentima gde je rizik bio "zanemarljiv" - indikacija "vladanja" metodologijama istraživanja.

Poslednje, od pre godinu dve, čega se ja sećam je da DNK ne izađe baš dovoljno izrešetana iz želuca i prvih delova creva, pa neki fragmenti dospeju u krvotok i radi se posle njihova ekspresija u nekim organima (ovde je bio DNK brokolija ili prokelja, ne mogu sad da se setim i ekpresija u jetri).

Tako da je naša koevolucija i balans sa svim oko nas u još kompleksnijoj ravnoteži nego što se pre mislilo.

I samo nam trebaju ekpresije delova raznih pesticiodnih gena, bilo čega u stvari, sa čim nismoevoluirali.

A evolucija - neke biljke, npr, koje bi trebalee da budu jestive na prvi analitički pogled ali ih niko ne voli niti ih je ikad jeo mogu baš da budu opasne na tako neki skriveni način (npr šteta se manifestuje ne odmah nego za 5 godina, pa nije lako povezati uzrok i posledicu) i prosto se desilo da su se mnogo manje prokreirali oni naši preci koji su voleli tu biljku - pa je ato danas niko ne voli.

Prosto, decenije ili generacije mogu da prođu dok se dokaže da je nešto GM jako štetno. Zamisli tek scenarija gde nama nje ništa sad nego kompromitujemo potomke genetski tako što jedemo GM hranu.

Jurenje za dokazima i guranje opasnosti u stranu je jako mračna strategija, prevara sa dobro promišljenim predumišljajem.
babmilos babmilos 21:24 20.08.2013

Re: Monsanto? Ne, hvala!

U krajnje posledice u ishrani možemo sumnjati, o njima debatovati,


Ne možemo debativati o krajnjim posledicama u ishrani. To se mora proveriti. Davanje mišljenja ne znači ama baš ništa. Samo dokazi imaju smisla.

Mišljenje možemo imati o bogovima, jer o njima dokaza ne možemo imati. Uticaj GMO na nas i našu okolinu se može proveravati. Recimo, pre par noći je na RTS išao BBC dokumentarac, snimljen 2011. godine gde je prikazano ogledno polje sa GMO i običnim biljkama. Podozrevam da su rezultati takvih eksperimenata i doveli do ove dozvole za koju naši poslanici neće ni da čuju.
gordanac gordanac 21:47 20.08.2013

Re: Monsanto? Ne, hvala!

babmilos:
Podozrevam da su rezultati takvih eksperimenata i doveli do ove dozvole za koju naši poslanici neće ni da čuju.

Loše podozrevaš.
(ako se opaska odnosi na mene, ne znam da li u ovom razgovoru učestvuje, anonimno, još neko od kolega poslanika osim mene)
Tema GMO i TransGMO, kao i monopola Monsanta je višegodišnja tema, na Odboru za zaštitu životne sredine, na Javnim slušanjima i, po proceduri, pre donošenja Zakona o genetički modifikovanim organizmima kao i tokom predlaganja nacrta o izmenama i dopunama tog zakona, radi usklađivanja sa kriterijumima za članstvo u WTO.
Dijaloga o toj temi bilo je i sa evropskim parlamentarcima.
I nakon svega - ja sam PROTIV monopola Monsanto GMO i TransGMO, nema ovde "poslanika" u množini, sve druge možete pitati naravno.
Za usklađivanje odredbi - postoje pregovori, zato i postoje.
gedza.73 gedza.73 20:15 21.08.2013

Re: Monsanto? Ne, hvala!

Nebojsa Krstic
Postoji le bilo kakav publikovani dokaz da je GMO štetna po zdravlje ljudi?


Ne.

Monsanto Company is a publicly traded American multinational agricultural biotechnology corporation

The company also formerly manufactured controversial products such as the insecticide DDT, PCBs, Agent Orange, and recombinant bovine somatotropin.




From 1950 to 1980, DDT was extensively used in agriculture – more than 40,000 tonnes


Potential mechanisms of action on humans are genotoxicity and endocrine disruption. DDT can be directly genotoxic, but may also induce enzymes to produce other genotoxic intermediates and DNA adducts.It is an endocrine disruptor. The DDT metabolite DDE acts as an antiandrogen (but not as an estrogen). p,p'-DDT, DDT's main component, has little or no androgenic or estrogenic activity. Minor component o,p'-DDT has weak estrogenic activity.


DDT is classified as "moderately toxic" by the United States National Toxicology Program (NTP) and "moderately hazardous" by the World Health Organization (WHO), based on the rat oral LD50 of 113 mg/kg. DDT has on rare occasions been administered orally as a treatment for barbiturate poisoning.

More recent evidence from epidemiological studies (i.e. studies in human populations) indicates that DDT causes cancers of the liver, pancreas and breast.There is mixed evidence that it contributes to leukemia, lymphoma and testicular cancer

People living in areas where DDT is used for IRS have high levels of the chemical and its breakdown products in their bodies. Compared to contemporaries living where DDT is not used, South Africans living in sprayed homes have levels that are several orders of magnitude greater. Breast milk in regions where DDT is used against malaria greatly exceeds the allowable standards for breast-feeding infants.These levels are associated with neurological abnormalities in babies.

DDT and DDE, like other organochlorines, have been shown to have xenoestrogenic activity, meaning they are chemically similar enough to estrogens to trigger hormonal responses in animals. This endocrine disrupting activity has been observed in mice and rat toxicological studies, and available epidemiological evidence indicates that these effects may be occurring in humans as a result of DDT exposure. The US Environmental Protection Agency states that DDT exposure damages the reproductive system and reduces reproductive success. These effects may cause developmental and reproductive toxicity

Due to DDT's toxicity, its use in the United States was banned in 1972.


Ista kompanija je proizvodila za američku vojsku sredstvo kojim su zaprašivane šume u Vijetnamu.
Efekte tog zaprašivanja po ljude možete pronaći na netu.

DDT je reklamiran kao skoro savršen i univerzalan insekticid koji će rešiti sve probleme.
Kao i GMO kukuruz.
Samnjiće glad u svetu, delovaće 'pozitivno' na svetsku populaciju...

sevarlica sevarlica 10:06 22.08.2013

Re: Monsanto? Ne, hvala!

bolid1

ali ja njegov batak jela ne bih...


Jedes, jedes...samo ne znas

Ako je ovo "Belgium Blue" one nemaju veze sa genetskim iznenjeringom, dobijene su ukrstanjem kroz toliko generacija. Cilj je bio povecati misicnu masu, tako da su se parile samo jedinke najvece misiscne mase.

Belgium blue <- link


Ma mogu da se pare kolko 'oćeš al ne mogu da otele guvernera Kalifornije ni posle milion godina ukrštanja.
mariopan mariopan 14:43 20.08.2013

...




Javljaju Lali da se Sosa sa nekim valja u žitu a on nonšalantno kaže - pa šta, to nije moje žito !
Zato i mi ne treba previše da se brinemo, to uskoro neće više biti naše njive.
Za četiri godine moraćemo da prodamo strancima oranice, kako sada stoje stvari - za bagatelu, i ne sumnjam da ćemo ih i prodati, pa mi tada nećemo imati gde ni da sejemo, znači džaba nam briga.

Onda će oni da seju šta oni hoće.

A nama neka je Bog u pomoći.
Jelica Greganović Jelica Greganović 14:46 20.08.2013

Re: ...

tsunade tsunade 15:04 20.08.2013

Re: ...

Za četiri godine moraćemo da prodamo strancima oranice,


ok. a zašto je problem prodati strancima oranice? zašto misliš da smo mi sposobni da se o tim oranicama staramo bolje od stranaca? pa oko četristo hiljada hektara je neobradjeno u srbiji. da nam je stalo do te zemlje, valjda bismo je koristili. zašto misliš da je mišković bolji vlasnik zemljišta u srbiji od bilo kog stranca?
mariopan mariopan 18:09 20.08.2013

Re: ...

tsunade
Za četiri godine moraćemo da prodamo strancima oranice,


ok. a zašto je problem prodati strancima oranice? zašto misliš da smo mi sposobni da se o tim oranicama staramo bolje od stranaca? pa oko četristo hiljada hektara je neobradjeno u srbiji. da nam je stalo do te zemlje, valjda bismo je koristili. zašto misliš da je mišković bolji vlasnik zemljišta u srbiji od bilo kog stranca?


Lepa okrugla brojka, samo još da je sve to na jednom mestu pa još ravno......ali nije.
Zašto mi imamo toliko neobrađenog zemljišta, gde se ono nalazi (da li je rascepkano, kod je kvaliteta, čije je i zašto ga ne obrađuje) nema veze sa onim što će se desiti.

Članak iz koga sam izdvojila i kopirala samo mali deo možeš da nađeš pod naslovom "Tragično iskustvo Rumunske poljoprivrede u EU - pouke za Srbiju."

Citiram deo koji bi delimično odgovorio na to što pitaš:

- insistiranje na što većim prinosima i intenzivnom korišćenju veštačkih đubriva i agrohemikalija dovodi do degradacije i erozije poljoprivrednog zemljišta; u svetu je degradacijom zemljišta obuhvaćeno oko 40% poljoprivrednog zemljišta, a na 25% površina je taj proces posebno izražen; degradacija zemljišta je najviše izražena u industrijski razvijenim zemljama pa zato EU zahteva da njeni farmeri ostave 7% poljoprivrednog zemljišta neobrađeno, da bi se zemljište oporavilo; zbog toga je EU zemljama potrebno dodatnih 7 miliona hektara u susedstvu, samo da održe postojeću proizvodnju;

(7) - Evropska zajednica uvozi više hrane nego što izvozi: ona izvozi hranu za čiju proizvodnju koristi oko 14 miliona hektara a uvozi hranu za čiju proizvodnju se koristi 49 miliona hektara – što znači da EU za svoje potrebe koristi 35 miliona hektara van granica EU;

(7) - uspostavljanjem niskih cena hrane na širem tržištu Evropska unija profitira dvostruko: po izuzetno niskim cenama uvozi znatno više hrane nego što izvozi; damping cenama hrane na tržištima siromašnih zemalja ona dovodi do propadanja njihovih malih farmera koji onda prodaju svoje zemljište strancima po izuzetno niskim cenama;


....kraj citata
Zemlje EU nemaju dovoljno obradivog zemljišta za svoje potrebe i zato insistiraju da ga negde u svom okruženju kupe.

Poljoprivredno zemljište u svakoj zemlji služi za ishranu sopstvenih stanovnika, i to je neki garant da zemlja može sama da se prehrani zlu ne trebalo. Ako se to proda, ako ne ostane dovoljno obradivog zemljišta da i mi proizvedemo sopstvenu hranu - šta ćemo onda?
tsunade tsunade 19:00 20.08.2013

Re: ...

Poljoprivredno zemljište u svakoj zemlji služi za ishranu sopstvenih stanovnika, i to je neki garant da zemlja može sama da se prehrani zlu ne trebalo. Ako se to proda, ako ne ostane dovoljno obradivog zemljišta da i mi proizvedemo sopstvenu hranu - šta ćemo onda?


e moja mariopan. volela bih da imam tako optimističnu predstavu o sopstvenoj zemlji koja će nekad, jednom, zlu ne trebalo biti u stanju da prehrani svoj narod. ali mislim da smo mi sebi najveći neprijatelji, mnogo veći od potencijalnih kupaca našeg zemljišta.

nisi mi rekla zašto misliš da je miško, kole ili tako neki ološ, bolji vlasnik od bilo kog stranca?

tačno je da nije sva zemlja u vojvodini. ali nije ni sva poljoprivreda kukuruz i pšenica. ima tu i nekog voća i povrća koje uspevaju u šumadiji, jugu srbije i tako dalje. i opet ta zemlja zvrji zaparložena. mislim da u tim oblastima, voća i povrća a vis a vis hrane, možemo veće profite da pravimo. al opet ne pravimo jer nismo sposobni za konkurentnu proizvodnju.

i treće, slobodno tržište eu nije švedski astal s kog uzmeš šta ti treba, pomoć, subvencije a za uzvrat ne bi ništa da daš. to tako nigde ne funkcioniše. ni kod babe.

ili je slobodno ili nije slobodno. mislim tržište.

bolid1 bolid1 19:04 20.08.2013

Re: ...


ili je slobodno ili nije slobodno. mislim tržište.


Slobodno je, ali za velike, za male sta ostane.

Necu da zaboravi Sizifov posao pronalazenja Slovenackog meda u prodavnici, ne sto mi je prirastao za srce, nego sto mi potpuno retardirano da u zemlji koja na maloj povrsini ima takvu koncentraciju zelenila i planina kupujem med iz "EU" sto ce reci, nemas pojma odakle je i sta si kupio, od Svedske do Bugarske, sve je unutra...
mariopan mariopan 19:39 20.08.2013

Re: ...

tsunade
e moja mariopan. volela bih da imam tako optimističnu predstavu o sopstvenoj zemlji koja će nekad, jednom, zlu ne trebalo biti u stanju da prehrani svoj narod. ali mislim da smo mi sebi najveći neprijatelji, mnogo veći od potencijalnih kupaca našeg zemljišta.

Nemam tako optimističnu predstavu , ali znam da bi to mogla, sa pravom i brižljivom politikom, sasvim sigurno.
Nije seljak taj neprijatelj, to su političari.
nisi mi rekla zašto misliš da je miško, kole ili tako neki ološ, bolji vlasnik od bilo kog stranca?

Ne mislim uopšte, sasvim obratno, da je tu zemlju država dala bilo kom seljaku, recimo CHM, radio bi je isto ili bolje nego oni - ali nije, dali su je tajkunima, znaju oni valjda zašto?

ili je slobodno ili nije slobodno. mislim tržište.

Našli su kada će da ga oslobode, kada su našeg seljaka u mišiju rupu saterali pa će sada da ga oslobađaju tako što će da puste debelo subvencionisane EU proizvode da se "takmiče" sa našim uprpašćenim seljakom, da zakopaju i ono malo ljudi i njihovih porodica što živi od poljoprivrede?

Samo razvijene zemlje mogu da igraju tu utakmicu i jedna drugoj da pariraju a siromašne ne mogu, tu je cela kvaka, i ta utakmica je nameštena od početka tako da je mi izgubimo. Nama se prodaje ta priča sa ciljem da legnemo na rudu i sami sebi stavimo omču oko vrata.
babmilos babmilos 14:46 20.08.2013

.

E kad se samo čovek pomisli šta su sve ljudi imali da poruče još onda kada je prvi put donet iz Amerike. Ali samo da pomisli, jer tu su stvari koje se ovde ne smeju napisati. No, to je sada naš kukuruz. Nećemo američki kukuruz, nikada ga nismo ni želeli. Samo naš kukuruz je dobar kukuruz. Eto, vidimo i sami, Amerikanci ga već decenijama jedu i eto, imaju višak pari očiju, i dodatne ruke i noge, i svetle noću. Uopšte je poznato da sijalice jedu američki kukuruz. I pauci. A tek gusenice!

Nemamo šansu, ljudi, nego svi u pećine. Ali svi da ponesemo zalihe našeg kukuruza. Nikako američkog.
Jelica Greganović Jelica Greganović 14:53 20.08.2013

Re: .

mariopan mariopan 14:57 20.08.2013

Re: .

Jelica Greganović
Majstor Bob je, u međuvremenu i animaciju odradio

http://madebyabvh.tumblr.com/post/58787280442/animated-dobrosav-bob-zivkovic-54-original

Fenomenalno !
tom tom 14:58 20.08.2013

Re: .

Nemoj da vidi ovo Monsato, pa da ga utuže, ima da mu oderu kožu s ledja.....
iqiqiq iqiqiq 15:05 20.08.2013

Re: .

Majstor Bob je, u međuvremenu i animaciju odradio

božanstvena je...
Jelica Greganović Jelica Greganović 15:10 20.08.2013

Re: .

Nemoj da vidi ovo Monsato, pa da ga utuže, ima da mu oderu kožu s ledja.....

Oće, čim odrade ove što su gornji film protiv njih snimali, i sve one što ih onoliko vole...
Naročito u Mađarskoj:

http://wearechange.si/madzari-unicili-vsa-monsantova-polja-gso-koruze
tsunade tsunade 15:11 20.08.2013

Re: .

Amerikanci ga već decenijama jedu i eto, imaju višak pari očiju, i dodatne ruke i noge, i svetle noću. Uopšte je poznato da sijalice jedu američki kukuruz. I pauci. A tek gusenice!




da se razumemo. ja sam od onih koji nemaju čvrst stav o ovome jer nemam validne informacije o štetnosti takvog kukuruza. moram priznati da mi sama kovanica genetski modifikovano zvuči jezivo. asocira me na genetske mutacije od kojih se, ako je verovati istraživačima, dobija rak. ja mislim da srbija, kao zemlja, svoju šansu ne treba da traži u monsato kukuruzu nego je pionir seme prava stvar za mene
Jelica Greganović Jelica Greganović 15:15 20.08.2013

Re: .

Eto, vidimo i sami, Amerikanci ga već decenijama jedu i eto, imaju višak pari očiju, i dodatne ruke i noge, i svetle noću.

I ne samo to, nego ni na satiru ne reaguju više...
Jelica Greganović Jelica Greganović 15:17 20.08.2013

Re: .

ja sam od onih koji nemaju čvrst stav o ovome jer nemam validne informacije o štetnosti takvog kukuruza.

Pravo da ti kažem, ja sam čvrsto protiv sve dok neko ne da validne informacije o GMO. Ali mi se čini da davanje tih informacija nije u interesu onih koji se za to zalažu.
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 18:13 20.08.2013

Re: .

moram priznati da mi sama kovanica genetski modifikovano zvuči jezivo. asocira me na genetske mutacije od kojih se, ako je verovati istraživačima, dobija rak.


Da nije genetskih mutacija ne bi bilo života mi nismo ništa već serija genetskih mutacija na koju je delovala prirodna selekcija.
NNN NNN 20:42 20.08.2013

Re: .

Da nije genetskih mutacija ne bi bilo života mi nismo ništa već serija genetskih mutacija na koju je delovala prirodna selekcija.
Evo da ti malko pomognem maliđokica primerom (koji sam pokupio iz nekog komentara),
pošto ovde nisu u pitanju spontane genetske mutacije nego malo potpomognute
ako si muško / GMO ti je isto kao kad bi ti imao seksualni odnos sa ovcom >
i dobio decu pola ovca / pola neki čovek tj tvoje gene.

KAO ŠTO ZNAŠ to prirodno nije moguće, da se iz takvog postupka dobije potomstvo

a GMO ti je kad se na SILU uguraju geni BUBAŠVABE u recimo paradajz.

PRIRODA JE UREDILA DA BUBAŠVABA MOŽE 10.000 godina da se pentra po paradajzu>
al nije prirodno nastao bubašvaba-paradajz VEĆ onda kada je NEČOVEK ubacio tehnologijom gene NA SILU.
DA LI TI JE JASNO SAD?
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:53 20.08.2013

Re: .

KAO ŠTO ZNAŠ to prirodno nije moguće


To što prirodno nije moguće je argument za crkvu.

Prirodno nije moguće ni da čovek doleti do meseca al ovaj je doleteo.
Prirodno nije moguće ni da se čovek kreće brzinom 200 na sat, a Srđan Pajić, siguran sam, ko od šale dobacuje do toga.
Prirodno nije moguče ni da čoveku ispande bolestan bubreg, ali veštački jeste i to koristi čovečanstvu.
Zašto mu ne bi i veštačko kombinovanje gena koristilo kad ima dosta korisnih stvari koje su samo veštački moguće?
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 20:59 20.08.2013

Re: .

KAO ŠTO ZNAŠ to prirodno nije moguće, da se iz takvog postupka dobije potomstvo


Proguglaj "Endogenous retrovirus"
Pročitaj malo i o poreklu mitohondrija i hloroplasta.

Sve životinje i sve biljke na svetu su potomci ćelija koje su "pojele" druge ćelije koje su nastavile da žive u endo-simbiotskom odnosu.

Mi nosimo gomilu virusnih gena, što znači da priroda sama radi mnogo veće modifikacije od GMO naučnika.


Uvek postoji opasnost da se genetskom modifikacijom dobije nešto toksično, ali ne postoji nikakav dokaz da GMO ima samo po sebi veći rizik po zdravlje od prirodne mutacije ili hibridizacije ili ukrštanja.
Razlika je u tome što se GMO mnogo bolje testira od hibrida, rezultata ukrštanja ili prirodno mutirane biljke.





mariopan mariopan 21:03 20.08.2013

Re: .

hoochie coochie man
Zašto mu ne bi i veštačko kombinovanje gena koristilo kad ima dosta korisnih stvari koje su samo veštački moguće?

Možda zato što ovo što radi Monsanto nije korisno nego smrtonosno?

[url=http://srbijabezgmo.wordpress.com/2013/02/27/intervju-vilijam-engdal-svetski-skandal-oficijalnih-naucnih-krugova/][/url]
jednatanja jednatanja 21:50 20.08.2013

Re: .

Razlika je u tome što se GMO mnogo bolje testira od hibrida, rezultata ukrštanja ili prirodno mutirane biljke.


Ovo nije istina. (treba mi smajli sa crvenom kartom)
NNN NNN 21:55 20.08.2013

Re: .

Zašto mu ne bi i veštačko kombinovanje gena koristilo kad ima dosta korisnih stvari koje su samo veštački moguće?
Ako iko zaista misli da se monsato bori protiv gladi na planeti zemlji - taj je potpuni imbecil!

Jedina svrha ovog veštačkog kombinovanja gena je zarada, sve ostalo (hrana, otrov, glupi komentari...) je čist nusprodukt.
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:02 20.08.2013

Re: .

Ako iko zaista misli da se monsato bori protiv gladi na planeti zemlji - taj je potpuni imbecil!


A ako iko misli da monsanto može bilo kome da zabrani da se i on bavi genetskim inžinjeringom, i da i on stvara genetski modifikovane organizme, je potpuni imbecil.
Još potpuniji imbecil je onaj ko stavlja znak jednakosti između jedne firme i naučnog dostiguća.
Jelica Greganović Jelica Greganović 22:02 20.08.2013

Re: .

Da nije genetskih mutacija ne bi bilo života mi nismo ništa već serija genetskih mutacija na koju je delovala prirodna selekcija.

Velika je razlika između mutacija izazvanih prirodnim prilagođavanjem promenama i onih koje se prave veštački, od strane ljudi.
NNN NNN 22:07 20.08.2013

Re: .

Još potpuniji imbecil je onaj ko stavlja znak jednakosti između jedne firme i naučnog dostiguća.
Ovde pretpostavljam da govoriš o sebi,
jer je tema bloga monsato (vidi naslov),
a ti pričaš o naučnim dostignučima.

Ps. ne mora svako naučno dostignuće da se koristi za dobrobit ljudi (a onaj ko tako misli je krajnji imbecil)

dakle: naučno dostigniće me mora da bude jednako dobrobit čoečanstva (kapiraš?)
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:16 20.08.2013

Re: .

Ovde pretpostavljam da govoriš o sebi,


Ne nego o onome ko u tekstu
Zašto mu ne bi i veštačko kombinovanje gena koristilo kad ima dosta korisnih stvari koje su samo veštački moguće?


pročita reč Monsanto.
Taj je stvarno imbecil, slažeš se?

ps
Ps. ne mora svako naučno dostignuće da se koristi za dobrobit ljud


I pošto se ne mora koristiti na taj način svako naučno dostignuće treba osuditi.

Ko tako ne misli je imbecil, jel tako?
freehand freehand 00:12 21.08.2013

Re: .

babmilos
E kad se samo čovek pomisli šta su sve ljudi imali da poruče još onda kada je prvi put donet iz Amerike. Ali samo da pomisli, jer tu su stvari koje se ovde ne smeju napisati. No, to je sada naš kukuruz. Nećemo američki kukuruz, nikada ga nismo ni želeli. Samo naš kukuruz je dobar kukuruz. Eto, vidimo i sami, Amerikanci ga već decenijama jedu i eto, imaju višak pari očiju, i dodatne ruke i noge, i svetle noću. Uopšte je poznato da sijalice jedu američki kukuruz. I pauci. A tek gusenice!

Nemamo šansu, ljudi, nego svi u pećine. Ali svi da ponesemo zalihe našeg kukuruza. Nikako američkog.

Jeste, jeste. Tako isto uostalom nesveti pričaju da duvan, koji je takođe donet iz Amerike - izaziva rak a za koku čak tvrde da je droga?!
Dokle ide taj antiamerikanziam i otpor tehnološkom napretku ljudi moji?
Te ne valja nam uranijum, te živa je štetna, te ne valja azbest, te ovo kancerogeno, te ono mutageno... Mrak, mrak, mrak. I pećina, lepo kaže drug naučnik.
blogovatelj blogovatelj 01:16 21.08.2013

Re: .

Ako iko zaista misli da se monsato bori protiv gladi na planeti zemlji - taj je potpuni imbecil!


Ako iko misli da se BMW bori protiv zagađenja vazduha, taj je isto imbecil.
Naravno da Monsanto gleda kako da zaradi pare, baš kao i BMW.
Ali ljudsko društvo tako funkcioniše.
O genetski modifikovanoj hrani ne znam ništa, baš kao što vidim da ni bilo ko na ovom blogu ne zna ništa.
Neko misli da će nas ta hrana uništiti, neko misli da neće. Ali to su samo naša mišljenja, nikakav dokaz ni znanje nemamo ni za ni protiv GMO papice.
Mislim da je cela euforija i negativni naboj oko GMO hrane podstrekivana propagandnom mašinerijom onih kojima ta hrana otima tržište.
Po čemu je GMO bez pesticida nešto lošije od ne-GMO polivane otrovima? Niko od nas nema odgovor ni na to pitanje. Nemojte mi samo reći da sam ja za nešto a protiv nečeg drugog. Stvar je jednostavna, nemam pojma, pa mi je malo bez veze da dajem ma kakav vrednosni sud.
I uvek mi na pamet padne isti ovakav emotivni naboj u Srbalja kada se gradila pruga od Evrope ka Stambolu u XIX veku. Argument im je bio da nam pruga nije potrebna jer će nam stranci samo donositi bolesti.
I mojoj majci je gramofon bio đavolji proizvod jer je bila ubeđena da ću ogluveti od njega.
Pre desetak godina se ista ovakva prašina dizala i oko mobilnih telefona koji zrače, a ljudi ih non stop drže pored mozga. O ovome nešto znam i znam da je opasno, sasvim sigurno. Koliko opasno, to ne znam. Meni je mobilni telefon moje dece takođe đavolji proizvod, ne toliko zbog zračenja, nego što izbečiše oči.
To valjda tako dođe ljudima kad zađu u određene godine, pa samo na osnovu toga što su stekli nekakvo iskustvo za života misle da znaju sve.
striborv striborv 01:48 21.08.2013

Re: .

Jeste, jeste. Tako isto uostalom nesveti pričaju da duvan, koji je takođe donet iz Amerike - izaziva rak a za koku čak tvrde da je droga?!
Dokle ide taj antiamerikanziam i otpor tehnološkom napretku ljudi moji?
Te ne valja nam uranijum, te živa je štetna, te ne valja azbest, te ovo kancerogeno, te ono mutageno... Mrak, mrak, mrak. I pećina, lepo kaže drug naučnik.


Zaboravio si vakcine i pranje zuba. Dokazani americki proizvodi (cak i patentirani).
NNN NNN 07:39 21.08.2013

Re: .

pošto se ne mora koristiti na taj način svako naučno dostignuće treba osuditi.

E ovo je imbecilan primer generalizacije (i učitavanja).

Mnoga naučna dostignuća se koriste u pozitivne svrhe,
ali ne koristi se svako i uvek; npr. stanovnici Hirošime nisu bili preterano srećni što su među prvima imali priliku da prisustvuju masovnoj demonstraciji jednog naučnog dostignuća.

Pre neki dan sam čitao tekst o sigurnosnim pojasevima u automobilima i zanimljivo je da se Volvo odrekao prava na ovaj revolucionarni patent, učinivši ga dostupnim i drugim kompanijama iz auto-industrije. Švedski proizvođač smatrao je da je njihovo otkriće važnije za opšte dobro od profita kompanije.

U današnje vreme ovo deluje nezamislivo, imamo npr apple pokušava da patentira čak i oblik mobilnih telefona (valjda su pre iphone-a mobilni telefoni bili loptastog i zvezdastog oblika).
Danas je primarna svrha naučnim dostignućima profit, a sve dobro ili loše je samo nusprodukt.
Kadgod se pomene gmo, odmah se potegne i uvećanje broja ljudi na planeti i preteća glad, a monsanto (kao neprikosnoveni lider u proizvodnji gmo) se bori protiv gladi otprilike isto kao i goldman saks protiv siromaštva.
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 07:48 21.08.2013

Re: .

Velika je razlika između mutacija izazvanih prirodnim prilagođavanjem promenama i onih koje se prave veštački, od strane ljudi.


Mutacije nisu izazvane prirodnim prilagođavanjem već nasumičnim greškama u transkripciji DNK, ako se ispostavi da greška nije štetna dobiješ jedinku sa nešto drugačijim genom, ako u uslovima u kojima živi ta jedinka taj gen donosi neku prednost onda takva individua ima više šanse da ostavi potomstvo i kopije promenjenog gena.

I, naravno, razumem da menjanje gena nosi rizike, zato mora postojati proces za testiranje bezbednosti takvog organizma.

Ali potpuno napustiti čitavu granu nauke jer se intuitivno osećamo loše u vezi sa njom mi se čini... preterano.

Ponavljam mi kao vrsta smo već načinili promene na biljkma i životinjama koje ne mogu nastati prirodnim putem pre nego smo otkrili način da manipulišemo genima.

I da, upravo mi je sad na pamet pao insulin.

Do pojave GMO insulin za dijabetičare se izvlačio iz pankreasa svinje, bio je skup, ne potpuno identičan ljudskom i nosio je određene rizike.
Onda su naučnici napravili GMO bakterije koje proizvode insulin identičan ljudskom i čija proizvodnja se može skalirati mnogo lakše i jeftinije (po meni i humanije) od proizvodnje iz pankreasa svinje.

Da li i humani insulin treba da zabranimo?
freehand freehand 07:54 21.08.2013

Re: .

striborv
Jeste, jeste. Tako isto uostalom nesveti pričaju da duvan, koji je takođe donet iz Amerike - izaziva rak a za koku čak tvrde da je droga?!
Dokle ide taj antiamerikanziam i otpor tehnološkom napretku ljudi moji?
Te ne valja nam uranijum, te živa je štetna, te ne valja azbest, te ovo kancerogeno, te ono mutageno... Mrak, mrak, mrak. I pećina, lepo kaže drug naučnik.


Zaboravio si vakcine i pranje zuba. Dokazani americki proizvodi (cak i patentirani).

Nikad ne bih pomenuo pranje zuba u ovom kontekstu.
To je moj omiljeni proizvod.
kukusigameni kukusigameni 08:05 21.08.2013

Re: .

kalifumestokalifa
I, naravno, razumem da menjanje gena nosi rizike, zato mora postojati proces za testiranje bezbednosti takvog organizma.

Sve si u pravu ali u ovome leži realan problem. Monsanto nema adekvatne studije, dovoljno duge, koje podupiru bezbednost njihovih proizvoda (što ne znači a priori da su loši). A i zadržava pravo na tajnost nekih procedura.
S druge strane imaš buljuk protivnika (a priori), koji odmah staju u gard "ima tu nešto, ne znam šta ali ima".
Neko pomenu duvansku industriju.
Prozvođači cigareta se ubiše od soljenja cigareta raznim aditivima i hemikalijama, štetnijim od samog duvana.
S druge strane, imaš ljude koji kao zbog toga odlaze na pijacu i kupuju duvan (zdraviji ) pa motaju cigarete. I misle se: Tu nema aditiva, to je čist duvan. U stvari ni ne znaju šta proizvođač radi i kako tretira svoj duvan. I ne žele da znaju.
Ako sada kažeš, pa ne ide to tako, daj da kontrolišemo ove što na pijaci prodaju duvan, svi skoče i kažu-monopol. Velike firme (oni što sole zasigurno aditivima), ne daju da se razviju ovi drugi (ovi što kao ne sole). A i da se razviju, i oni bi solili duvan.
U stvari, samo bi počeli da zvanično dodaju aditive i sl.

Zaključak: Ko želi da se kocka, treba da ide u casino.
mariopan mariopan 08:20 21.08.2013

Re: .

blogovatelj
Po čemu je GMO bez pesticida nešto lošije od ne-GMO polivane otrovima?

Nije tačno da se GMO uzgaja bez pesticida, koristi se strašno otrovan i kancerogen pesticid. Nešto u rangu domaćeg Totala, a Total ubija sve živo samo je GMO biljka na njega otporna. Možeš da zamsiliš koliko je otrovan.
Upravo tim pesticidom su često, indijski seljaci izvršavali samoubistva, zbog propasti sa GMO proizvodnjom.
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 09:01 21.08.2013

Re: .

Nije tačno da se GMO uzgaja bez pesticida, koristi se strašno otrovan i kancerogen pesticid. Nešto u rangu domaćeg Totala, a Total ubija sve živo samo je GMO biljka na njega otporna. Možeš da zamsiliš koliko je otrovan.
Upravo tim pesticidom su često, indijski seljaci izvršavali samoubistva, zbog propasti sa GMO proizvodnjom.


Opet govoriš o jednoj liniji proizvoda jedne kompanije (Monsanto/roundup ready)
Ima GMO proizvoda koji su napravljeni da bi bili otporni na bolesti zbog kojih se inače biljke prskaju.

Na primer ovo
i ovo

I molim te pročitaj ako je problem što je na engleskom, reci, prevešću ti.
mariopan mariopan 09:24 21.08.2013

Re: .

kalifumestokalifa
Nije tačno da se GMO uzgaja bez pesticida, koristi se strašno otrovan i kancerogen pesticid. Nešto u rangu domaćeg Totala, a Total ubija sve živo samo je GMO biljka na njega otporna. Možeš da zamsiliš koliko je otrovan.
Upravo tim pesticidom su često, indijski seljaci izvršavali samoubistva, zbog propasti sa GMO proizvodnjom.


Opet govoriš o jednoj liniji proizvoda jedne kompanije (Monsanto/roundup ready)
Ima GMO proizvoda koji su napravljeni da bi bili otporni na bolesti zbog kojih se inače biljke prskaju.

Na primer ovo
i ovo

I molim te pročitaj ako je problem što je na engleskom, reci, prevešću ti.

Da, govorim o jednoj liniji proizvoda koja je najzastupljanija u ljudskoj ishrani, (kukuruz), a preko mesa, mleka i mnogih drugih proizvoda dospeva u naš organizam. Upravo zato govorim o kukuruzu što je široko zastupljena u našoj ishrani.

a za druge biljke...

Ako se ne koriste pesticidi u nekoj drugoj vrsti biljaka problem je što ne znamo kako i zašto se za te biljke ne koriste pesticidi, na koji načlin su genetski proimenjene da im to nije potrebno, i da li to dugoročno može da dovede do genetskih promena i kod ljudi, ili do bolesti koje su smrtonosne (rak) ?

Možeš li da mi garantuješ na bilo kom jeziku da je to sve bezbedno za ljudsku ishranu, bila bih mirnija?
Jelica Greganović Jelica Greganović 11:41 21.08.2013

Re: .

Ako iko zaista misli da se monsato bori protiv gladi na planeti zemlji - taj je potpuni imbecil!

Jedina svrha ovog veštačkog kombinovanja gena je zarada, sve ostalo (hrana, otrov, glupi komentari...) je čist nusprodukt.

Slažem se.
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 12:25 21.08.2013

Re: .

ko se ne koriste pesticidi u nekoj drugoj vrsti biljaka problem je što ne znamo kako i zašto se za te biljke ne koriste pesticidi, na koji načlin su genetski proimenjene da im to nije potrebno, i da li to dugoročno može da dovede do genetskih promena i kod ljudi, ili do bolesti koje su smrtonosne (rak) ?

Možeš li da mi garantuješ na bilo kom jeziku da je to sve bezbedno za ljudsku ishranu, bila bih mirnija?


Na primer pomorandžama je dodat gen spanaća koji enkodira uputstva za proizvodnju proteina koji deluje antiviralno protiv bolesti zelenjenja.

Pomorandža sa ovom izmenom je različita od "obične" pomorandže po tome što proizvodi dodatni protein.
Taj dodatni protein upešno varimo kad jedemo spanać.
Testovi na miševima ne pokazuju bilo kakav negativan uticaj.

Da li mogu da ti garantujem da je takva pomorandža sigurna?
Naravno da ne, ali ne mogu da garantujem ni da je obična pomorandža sigurna. A prilično sam siguran da obična pomorandža prskana ogromnim količinama insekticida protiv insekata koji prenose ovu bolest predstavlja rizik po zdravlje.

Ne postoji eksperiment koji bi dokazao da je nešto sigurno.
Postoje samo eksperimenti koji dokazuju da nismo u stanju da uočimo ikakve negativne posledice.

Dalje jedini način na koji vidim da GMO hrana može dovesti do genetskih promena kod ljudi je da neki ljudi nose gen koji im do sada nije davao ikakvu posebnu prednost ali im sada daje neku prednost kada se koristi GMO hrana, takav gen bi imao veću šansu da se prenosi na potomke itd.

mariopan mariopan 13:49 21.08.2013

Re: .

kalifumestokalifa
Taj dodatni protein upešno varimo kad jedemo spanać.
Testovi na miševima ne pokazuju bilo kakav negativan uticaj.

Evo, ovo ti verujem.

Mi i sada jedemo GMO hranu u Srbiji. Deo je sa crnog tržišta mesa (iz Argentine , Brazila..ko zna odakle), pa od švercovanih i uvezenih namirnica..itd....ali najviše preko sojine sačme koja je komponenta za stočnu hranu, čiji uvoz je dozvoljen.
Tako verujem da preko mesa i mleka verovatno unesemo deo GMO proizvoda, ali to je mali deo u odnosu na ono što će biti ako uđu na velika vrata i počnu da masovno proizvode nešto što je glavna ljudska hrana.

Pomorandže ćemo pojesti manje količinski, i da nije bezbedno kao što kažeš da jeste bila bi manja opasnost nego od GMO kukuruza, pšenice, soje, krompira i drugih osnovnih namirnica kojima se hranimo. Tada ćemo imati velike količine GMO namirnica na tržištu, a zdravu hranu malo ili ni malo. Nju će gotovo u u potpunosti potisnuti moćni GMO lobi, ako je ne dokusure herbicidi koje vetar raznosi ili slučajno međusobno oprašivanje sa GMO sortama + sledi izumiranje autohtonih vrsta i uništavanje njihovog semena.

Dovoljno razloga za brigu?

Ja verujem francuskim istraživačima, zato što su otpratili ceo životni vek pacova ( 2 godine), znači dovoljno dugo su sproveli eksperiment da mogu da kažu svoj zaključak. Njihovo mišljenje mi je merodavno i zato što su izbegli pritiske, ucene i podmićivanje, što za druge ne mogu da tvrdim.

Možda ne bih tako mislila da se iza Monsanta ne vije dugačak rep o nepoštenom igraču.
ivana23 ivana23 15:28 20.08.2013

***

Znamo li zaista dovoljno o hrani koju svakodnevno jedemo i konzumiramo? Donosimo vam jedan odličan dokumentarni film sa prijevodom koji istražuje pozadinu hrane, i sa kakvih farmi dolazi hrana koju jedemo. Zapitajte se koliko često kupujete hranu u super marketima, koliko jedete u restoranima i fast food-ovima (koji svi zbog profita kupuju meso od jednog te istog dobavljača). U ovom dokumentarcu istraženo je iz kakvih farma izlaze pilići, koji su uzgojeni u tri tjedna i ne mogu držati svoju vlastitu težinu. Ako mislite da ste se spasili samo ako ne jedete u restoranima brze prehrane, varate se, jer isto meso stoji i na policama supermarketa i svih trgovačkih lanaca. Izmeđuostalog, kad malo bolje pogledamo stvari shvatimo da i kod nas postoje farme koje su pokupile isti model od Američkih “farmera” i koji stvaraju piliće, krave na isti način kako je prikazano u ovom dokumentarcu sa prevodom.

Ovaj dokumentarac sam linkovala na blogu vise puta, izvinjavam se onima koji su ga vec gledali...

Food inc. – Koliko znamo o hrani koju jedemo
Jelica Greganović Jelica Greganović 15:35 20.08.2013

Re: ***

Hvala, Ivana...i verujem da je to tako...zato i ne znam šta će nam još i Monsanto kukuruz...
tsunade tsunade 15:40 20.08.2013

Re: ***

koji stvaraju piliće, krave


piletinu ne kupujem i ne jedem sem ako nije iz domaćeg uzgoja u smislu, moja svekrva na ranču ima piliće koje mogu da vidim i onda uzmem meso od nje. e sad kod krava i svinja, mislim da je to malo teže degenerisati. nemam pojma. imam lokalnu mesaru zove se "biće bolje" provereno kvalitetno meso valjaju čija je cena takodje kvalitetna tj visoka. al radije ću pojesti 50 grama kvalitetne teletine nego pola kile nekog neidentifikovanog djubreta koje se kupuje u idei, maksiju i ko zna gde.
G r o f G r o f 15:40 20.08.2013

Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

Primer manipulacije u koju se uklapa i ovaj blog.

ps. nakon čitanja linka pročitati i ono "Dozvolite da pojasnim".
bolid1 bolid1 15:41 20.08.2013

Re: Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

Jelica Greganović Jelica Greganović 15:41 20.08.2013

Re: Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

Evo, reci slobodno.
Ja recimo nemam pojma i jako bih volela da mi neko objasni kako je moguće da te GMO biljke ne mogu da rode seme iz kojih može da izraste naredna generacija, takoreći su sterilne.
angie01 angie01 16:02 20.08.2013

i sta je sa fenomenalnim sortama

naskeg instituta za kukuruz, koji je nekada bio gigant, a sada puten niz vodu?

nama naci ne trebaju nase organik, zdrave i sigurne vrste, koje bi mi treblo skupo da izvozimo?
G r o f G r o f 16:11 20.08.2013

Re: Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

Jelica Greganović
Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

Evo, reci slobodno.


Umesto ruralne doskočice navedi bar tri negativne karakteristike (po mogućnosti dokazane)pomenutog kukuruza, pa da ozbiljno razgovaramo.
Jelica Greganović Jelica Greganović 16:31 20.08.2013

Re: Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma



Umesto ruralne doskočice navedi bar tri negativne karakteristike (po mogućnosti dokazane)pomenutog kukuruza, pa da ozbiljno razgovaramo.


Umesto ponavljanja pitanja, pročitaj do sada napisano.
docsumann docsumann 16:38 20.08.2013

Re: Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

navedi bar tri negativne karakteristike (po mogućnosti dokazane)pomenutog kukuruza,


možda odgovor na to pitanje počinje od 4:00 ovog klipa, mada ga nije problem odgledati u cijelosti (svega 5:17)



u svakom slučaju dobra polazna osnova za dalje guglanje, koga zanima
tomkeus tomkeus 17:01 20.08.2013

Re: Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

Evo, reci slobodno.
Ja recimo nemam pojma i jako bih volela da mi neko objasni kako je moguće da te GMO biljke ne mogu da rode seme iz kojih može da izraste naredna generacija, takoreći su sterilne.


To ne mogu ni visokoprinosni hibridi koji su u upotrebi poslednjih 70-80 godina, poput onih, koji se prave u našim institutima, i koji čine 100% žitarica koje ljudi decenijama konzumiraju.

A kada je reč o GMO-o, to nije istina. Te biljke i te kako mogu da se razmnožavaju. Ako aludirate na Terminator seed tehnologiju, ona nikada nije puštena u prodaju.

Razlog zašto farmeri kupuju seme svake godine je što visokoprinosne biljke daju seme koje obično ne može da proizvede biljke istog kvaliteta. Npr. idite na pijacu i kupite veliku i sočnu lubenicu. Sačuvajte seme i posadite i vidite koliko velikih i sočnih lubenica će vam nići. Odgovor je, ni malo. To je zato što sve biljke visokog kvaliteta i prinosa dobijamo selektovanjem i ukrštanjem ekstremnih genetskih mutanata sa karakteristikama koje su korisne za nas (veliki plod, otpornost na sušu, ukus itd). Zbog velikih genetskih varijacija kod biljaka, i toga što je nama korisna osobina obično recesivni gen, potomci takvog ekstrema neće imati tako izražene karakteristike koje su nama potrebne
G r o f G r o f 19:55 20.08.2013

Re: Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

docsumann
navedi bar tri negativne karakteristike (po mogućnosti dokazane)pomenutog kukuruza,


možda odgovor na to pitanje počinje od 4:00 ovog klipa, mada ga nije problem odgledati u cijelosti (svega 5:17)



u svakom slučaju dobra polazna osnova za dalje guglanje, koga zanima


auhh... svi borci protiv GMO kao mantru ponavljaju to istraživanje u Francuskoj, postaje više smešno nego naučno. Dobro, neću cepidlačiti i pitati ko je naručio to istraživanje. Recimo da je relevantno. Na koju GMO kreaciju kukuruza se ono odnosi. Da li je to pomenuti SmartStax.
Ja ne tvrdim da GMO proizvode ne treba kontrolisati ali tvrdim da svi oni koji ih djuture sve odbacuju tupe ništa manje od onih koji su vodili kampanju protiv npr. parne lokomotive.
Jelica Greganović Jelica Greganović 22:04 20.08.2013

Re: Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

Ja ne tvrdim da GMO proizvode ne treba kontrolisati ali tvrdim da svi oni koji ih djuture sve odbacuju tupe ništa manje od onih koji su vodili kampanju protiv npr. parne lokomotive.

Loš primer...kada sipamo benzin u auto, brinemo se da li je dobar, da li je dizel ili je...koliko olovan...ali bi unošenje "goriva" od koga zavisi naše zdravlje, i zdravlje generacija za nama, trebalo da bude nevažno...teško.
docsumann docsumann 00:40 21.08.2013

Re: Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

Ja ne tvrdim da GMO proizvode ne treba kontrolisati ali tvrdim da svi oni koji ih djuture sve odbacuju tupe ništa manje od onih koji su vodili kampanju protiv npr. parne lokomotive.


ništa đuture
G r o f G r o f 20:05 21.08.2013

Re: Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

Jelica Greganović
Ja ne tvrdim da GMO proizvode ne treba kontrolisati ali tvrdim da svi oni koji ih djuture sve odbacuju tupe ništa manje od onih koji su vodili kampanju protiv npr. parne lokomotive.

Loš primer...kada sipamo benzin u auto, brinemo se da li je dobar, da li je dizel ili je...koliko olovan...ali bi unošenje "goriva" od koga zavisi naše zdravlje, i zdravlje generacija za nama, trebalo da bude nevažno...teško.


Nisi razumela primer...
GMO unosi revoluciju u poljoprivrednu proizvodnju kakvu je svojevremeno izazvala pojava parne mašine u industriji.
Kada je 1804. pokrenuta prva parna lokomotiva, u Wallesu, crkva je pokrenula proteste protiv te đavolje tvorevine od koje će krave prestati davati mleko, kokoške prestati da nose jaja, a gnjevni Bog će malo bacati pošasti na ljude...
I tako..

freehand freehand 20:19 21.08.2013

Re: Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

Nisi razumela primer...

Pročitajte ponovo.

A sad je banuj!

Inače ti je primer katastrofa. Porediti mehaničke naprave i mešanje u genetsku strukturu je dosta nemaštovito.
gedza.73 gedza.73 20:31 21.08.2013

Re: Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

Grof
svi borci protiv GMO kao mantru ponavljaju to istraživanje u Francuskoj

Isto je krenula priča sa DDT-jem.
Super, ekstra, fino, napredno...
Onda se stidljivo promolila priča o štetnosti.

I trebalo je celih trideset godina da se priča potvrdi.

Što će reči da je bilo više Grofova mi bi i danas, u sreći i veselju, zaprašivali DDT-ijem njive i poljane.

I nije mi jasno zašto se neki vućaju što kupuju mlad luk tek poliven, jabuku blago 'orošenu' sa dvadesetak otrova i onom finom, masnom presvlakom na kraju...
freehand freehand 20:36 21.08.2013

Re: Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

Što će reči da je bilo više Grofova mi bi i danas, u sreći i veselju, zaprašivali DDT-ijem njive i poljane.

I nije mi jasno zašto se neki vućaju što kupuju mlad luk tek poliven, jabuku blago 'orošenu' sa dvadesetak otrova i onom finom, masnom presvlakom na kraju...

Gledajmo to sa vedrije strane: da nije ovog bloga i tvojih primera ja bih i dalje u Grofovim komentarima tražio smisao.
Jelica Greganović Jelica Greganović 21:05 21.08.2013

Re: Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

GMO unosi revoluciju u poljoprivrednu proizvodnju kakvu je svojevremeno izazvala pojava parne mašine u industriji.

Itekako sam dobro razumela, ali ti ne možeš da razumeš da se prevozna sredstva ne mogu porediti sa hranom, sa onim što unosimo u sebe. Dobro je da to nisi uporedio i sa time da se nekad tvrdilo da je Zemlja ravna ploča.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:13 21.08.2013

Re: Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

ali ti ne možeš da razumeš da se prevozna sredstva ne mogu porediti sa hranom, sa onim što unosimo u sebe.


naravno da ovo jeste delikatnije, ali gde treba postaviti granicu preko koje nauka ili tehnologija ne sme da ide?

Nije ovo prvi put da se u biologiji rade do tad nepoznate stvari, od medicine preko ishrane do razmnožavanja.

Zašto bi intervencija na nivou ćelije bila u redu, a intervencija na nivou hromozoma nedopustiva?
G r o f G r o f 21:14 21.08.2013

Re: Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

Jelica Greganović
GMO unosi revoluciju u poljoprivrednu proizvodnju kakvu je svojevremeno izazvala pojava parne mašine u industriji.

Itekako sam dobro razumela, ali ti ne možeš da razumeš da se prevozna sredstva ne mogu porediti sa hranom, sa onim što unosimo u sebe. Dobro je da to nisi uporedio i sa time da se nekad tvrdilo da je Zemlja ravna ploča.


...ne prepisuj od freehanda, on je bio jediničar.
docsumann docsumann 00:02 22.08.2013

Re: Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

naravno da ovo jeste delikatnije, ali gde treba postaviti granicu preko koje nauka ili tehnologija ne sme da ide?


mislim da u ovom slučaju problem nije u samoj nauci, već u onom djelu kad neki njeni rezultati počinju da izlaze na tržište, odnosno da se komercijalizuju.

problem je poslovna politika i poslovna etika multinacionalnih kompanija.

najgore od svega što je nauka tu već poodavno postala puki, pasivni izvršilac zacrtanih ciljeva u poslovnim strategijama.

Zašto bi intervencija na nivou ćelije bila u redu, a intervencija na nivou hromozoma nedopustiva?


meni ništa od ovoga nije nedopustivo samo po sebi.
G r o f G r o f 07:39 22.08.2013

Re: Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

Što će reči da je bilo više Grofova mi bi i danas, u sreći i veselju, zaprašivali DDT-ijem njive i poljane.


...ne, da je bilo više gedža DDT nikad ne bi bio ni pronadjen i tvoje pretke bi verovatno pojele picajzle.
Šta misliš koliko života je spasio DDT?
A to što ima i negativne efekte je razlog više za GMO. Bolje je da se biljka napravi nesimpatična pojedinim nametnicima nego da se natapa pesticidima.

freehand freehand 13:33 22.08.2013

Re: Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

...ne, da je bilo više gedža DDT nikad ne bi bio ni pronadjen i tvoje pretke bi verovatno pojele picajzle.

Hoćeš da kažeš da ti i Gedža imate stare nesređene račune?
vojnicic vojnicic 14:46 22.08.2013

Re: Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

Jelica Greganović
Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

Evo, reci slobodno.
Ja recimo nemam pojma i jako bih volela da mi neko objasni kako je moguće da te GMO biljke ne mogu da rode seme iz kojih može da izraste naredna generacija, takoreći su sterilne.



Oko toga da ne mogu da radjaju seme....bilo je u novinama kako se neki US farmer zakacio sa Monsanto. Naime, on je kupio njihovo seme, posejao i posle prodao u silose. To je bilo po ugovoru. Kasnije je od tih silosa kupio seme kao stocnu hranu i posejao kod sebe. Ceo Monsanto se podigao protiv njega da je slucaj zavrsio i pred Vrhovnim sudom...
Iz ove price mi se cini da sam Monsanto ne dozvoljava sejanje jer je mnogo ulozio u seme, ali da bi to seme trebalo da rodi.

EDIT: Tomkeus je lepo objasnio, sada sam video..

gedza.73 gedza.73 20:03 22.08.2013

Re: Zašto je teško reći ja o tome nemama pojma

G r o f

ne, da je bilo više gedža DDT nikad ne bi bio ni pronadjen i tvoje pretke bi verovatno pojele picajzle.

Jok. Moji su sve to lečili šljivovicom i belim lukom.

Uveo si u priču parnu lokomotivu i otpor prema napretku.

Puno poljoprivrednika koristi tanjiraču pa drljaču da pripremi zemlju za setvu.
Zemlja se usitni ali tokom tog okretanja se prosuši i ovim načinom se ne uništavaju korovi u začetku.
Ako mi neko predloži da koristim rotacionu drljaču jer se u jednom prolazu kroz prolećno oranje ( ne jesenje) zemlja toliko usitni (a istovremeno se obradom ne isušuje) ja ću da ga poslušam.

nekad se varilo u pesku sa karbitom.
Danas imaš inverter aparate koji naizmeničnu struju pretvaraju u jednosmernu (stabilan rad, nema fluktuacije napona), a jači modeli mogu da vare i tig, CO2 aparate sa vodenim hlađenjem i mogučnošću programiranja.
Da ti kažem za oba da vare da ne veruješ.

Sad bih mogao dalje da te gnjavim šta je bilo a kako je danas sa hidraulikom, pneumatikom, automatskim dodavačima, mašinama za sečenja (laki, crni metali), punkt aparatima, kompresorima (dvo i jednostadijumski), peskarenjam, bojama i pištoljima za farbanje, al' da ne komplikujemo parnu lokomtivu baš toliko.
Šta misliš koliko života je spasio DDT?

Puno. Čak toliko da ga više ne koriste u USA, ali ga zato koriste u Africi.

A to što ima i negativne efekte je razlog više za GMO. Bolje je da se biljka napravi nesimpatična pojedinim nametnicima nego da se natapa pesticidima.

Nisi razumeo. I za GMO kuruz se koriste pesticidi, al' samo Mnsanto.
Ja nemam problem sa GMO semenom.
Čak štaviše.
Imam par njiva koje su osvajane kao nekad na divljem zapadu. Pobodeš kočić i one postanu tvoje.
Tako da ću na tim parcelama da gajim GMO semena.
Sam' za tebe, da mi se ne ljutiš.

A za kuću ću da i dalje koristim koliko-toliko zdravu hranu.

Zezam se. Iako me lično ne pogađa priča ja sam protiv.


docsumann docsumann 16:07 20.08.2013

nrz

Jelica Greganović Jelica Greganović 16:09 20.08.2013

Re: nrz

Ukratko: Prati trag novca.


blogovatelj blogovatelj 05:36 21.08.2013

Re: nrz

Ukratko: Prati trag novca.


Tacno.
Tu je poenta.
EU trenutno ne poseduje znanja da napravi genetski modifikovanu hranu koja bi bila konkurentna americkoj po kvalitetu i ceni. Onog momenta kad to budu u stanju da urade, sasvim sam siguran kako ce zagovornici stetnosti GMO hrane iz EU prestati da pricaju o tome i poceti da nas ubedjuju u iste one stvari u koje nas Amerikanci ubedjuju danas.
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 17:36 20.08.2013

Histerija

Želim da komentarišem ovaj deo teksta:
Ova odluka Evropske Komisije predstavlja samo relativno iznenađenje, jer je zapravo sasvim na crti dosadašnjih neprirodnih odluka EU. Prva je bila ona zahvaljujući kojoj se, od aprila ove godine, ne smeju prodavati prirodni lekovi na bazi trava, znači i čajevi, lekovito bilje, vitamini, minerali, dodaci prehrani ljudi...Da bi u EU mogli da prodajete prirodne lekove i čajeve, morate da vršite višegodišnje istraživanje, ali i da platite 100.000 evra koliko košta sertifikat kojim se to dozvoljava.


Imate potpuno pogrešno shvatanje ovog veoma korisnog pravila za zaštitu potrošača.
Prvo ono se ne odnosi na preparate koji imaju dužu istoriju raširenog korišćenja u lekovite svrhe.
Pre donošenja tog propisa mogli ste da stavljate svakakve tvrdnje na vaše prirodne preparate, da imate nestandardizovanu proizvodnju takvih preparata i da uvodite nove prirodne preparate ili nove tvrdnje o lekovitosti od ranije poznatih preparata.

Ja ne vidim šta to u vezi prirodnih preparata čini da je umesno preskočiti makar i najjednostavniji proces dokazivanja neštetnosti ili učinkovitosti.
Što se tiče tradicionalnih prirodnih lekova sama istorija njihovog korišćenja bez primećenih negativnih posledica smatra se dovoljnom da im nije potreban ovaj proces, ako želite neki novi prirodni lek molim lepo prođite kroz proces koji je sto puta lakši jeftiniji i kraći od onog koji je potreban da bi bilo koji farmaceutski proizvod izašao na tržište.
Jelica Greganović Jelica Greganović 17:38 20.08.2013

Re: Histerija

Kalife, najkraće rečeno, kasniš.
I nisi pročitao do sada napisano.
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 18:20 20.08.2013

Re: Histerija

Kalife, najkraće rečeno, kasniš.
I nisi pročitao do sada napisano.


Istina, izvinjavam se. (Ke mistejka di mejka)
Jelica Greganović Jelica Greganović 22:05 20.08.2013

Re: Histerija

(Ke mistejka di mejka)

Misliš: Vot a mistejken tu mejken.
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 18:03 20.08.2013

GMO

Nisam lud za Monsantom i njihovom poslovnom praksom.
Ako išta, Monsanto je čudan igrač na polju GMO, oni su pre svega hemijska kompanija i prvo su razvili otrov koji ubija sve biljke a onda napravili GMO biljke kojima taj otrov ne smeta.
Posledica toga je da se njihov otrov na zasadima njihovih biljaka liberalno posipa i dobijamo najgore od oba sveta.

Ali ostavimo na trenutak Monsanto po strani.
U ovoj zemlji vlada histerija u vezi sa GMO koja mi već ide na živce, mislim spreman sam da prihvatim da će određeni procenat ljudi posedovati tip ličnosti prijemčiv da ozbiljno shvata chemtrails-e u HAARP i Jetija i vannzemaljce i crnu magiju i slično.
Ali kad vidim da ozbiljan procenat ljudi šizi u vezi GMO prihvatajući tip argumentacije koji bi obično kod normalnog čoveka brzo upalio bullshit alarm počinjem da se obeshrabrujem.

Ovde kao da niko nije svestan da je svo žito i kukuruz a i većina voćarskih i povrtarskih kultura hibridizovana.
Ili bar nisu svesni šta je hibridizacija.
Kod hibridizacije se raznim tehnikama (hemikalijama zračenjem itd) proizvode masivne mutacije, duplikacije i delecije čitavih hromozoma pa i genoma.
I niko nema problem sa time, kada se međutim promeni makar i jedan jedini gen ciljano sa jasnom idejom šta se želi dobiti (najčešće kopirajući postojeći gen iz drugog organizma) ljudi potpuno polude.

Može li neko to da mi objasni?

Može li neko da mi objasni šta je pogrešno u tome da se pirinču doda gen iz šargarepe da bi proizvodio vitamin A?
Ili ako ne može meni da objasni neka objasni milionima roditelja koji gledaju kako im se deca razboljevaju i umiru od avitaminoze.

Može li dalje neko da mi objasni da li je bolje da imamo pomorandže prskane tonama teških pesticida (koje polu-uspešno brane od insekata koji prenose virus koji izaziva zelenjenje) ili pomoranže koje imaju gen iz spanaća koje su otporne na ovaj virus?

Primera je još mnogo, usevi koji zahtevaju manje vode, manje pesticida omogućavaju ljudima u siromašnim područjima da prežive i dobiju nutritivnu vrednost koju ne mogu iz svoje siromašne i jednolične ishrane.

Ne kažem da je svaki GMO po definicij dobar i bezbedan ali imao sam razgovor sa osobom koja je dok je penila o nikada dokazanoj štetnosti GMO palila sledeću cigaru žarom prethodne i imala bar 15 Kg viška.

Ja imam nepune 34. godine kada sam se rodio na planeti je bilo 4.3 milijarde ljudi danas ih ima preko 7 milijardi i postoje sve indikacije da će peak biti na 10 milijardi. Biće neophodno upotrebljavati sve više i više GMO da bi se oni nahranili.

docsumann docsumann 18:11 20.08.2013

Re: GMO

Ali kad vidim da ozbiljan procenat ljudi šizi u vezi GMO prihvatajući tip argumentacije koji bi obično kod normalnog čoveka brzo upalio bullshit alarm počinjem da se obeshrabrujem.


ok, ajmo 'vako

mariopan mariopan 18:12 20.08.2013

Re: GMO

kalifumestokalifa
.....oni su pre svega hemijska kompanija i prvo su razvili otrov koji ubija sve biljke a onda napravili GMO biljke kojima taj otrov ne smeta.

Ukrstili ta dva i uboli premiju?
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 18:18 20.08.2013

Re: GMO

ok, ajmo 'vako


Ajmo malo pomoći ili moram da provedem 55 minuta gledajući skup argumenata koje sam već čuo?
docsumann docsumann 18:24 20.08.2013

Re: GMO

Ajmo malo pomoći ili moram da provedem 55 minuta gledajući skup argumenata koje sam već čuo?


pa u smislu primjedbe na džambo-mambo-vudu-reklakazala argumentaciju, u ovom klipu o samoj materiji mišljenje iznose doktori nauka.

a i inače, u svim klipovima koje sam kačio u ovoj blog diskusiji pokušavao sam da se držim tog pristupa.
mariopan mariopan 18:26 20.08.2013

Re: GMO

Ovde kao da niko nije svestan da je svo žito i kukuruz a i većina voćarskih i povrtarskih kultura hibridizovana.
Ili bar nisu svesni šta je hibridizacija.
Kod hibridizacije se raznim tehnikama (hemikalijama zračenjem itd) proizvode masivne mutacije, duplikacije i delecije čitavih hromozoma pa i genoma.
I niko nema problem sa time, kada se međutim promeni makar i jedan jedini gen ciljano sa jasnom idejom šta se želi dobiti (najčešće kopirajući postojeći gen iz drugog organizma) ljudi potpuno polude.

Ja nemam problem da se ukrštaju iste vrste međusobno, biljne sa biljnim, životinjske sa životinjskim.... i da se stvara selekcija boljih sorti i hibrida....ali imam veliki problem da se ukrštaju "organizmi"...priznaćeš da u pojam "organizam" ulazi svašta...a kad ne znam šta su svašta ukrštali i čime su ga "obogatili" pa ga ni najstrašniji otrovi više ne unišavaju......pa vidim kako su zataškavali istraživanja francuskih naučnika koji dokazuju da je GMO kukuruz kancerogen, pa potplaćivali svuda po svetu samo da proguraju svoj monopol na semena i hranu - ne verujem im ič.

Ajd da se ovde radi o cveću, pa ko 'oće neka ga gaji a ko neće ne mora ...ali radi se o hrani koju svi moramo da jedemo?
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 18:37 20.08.2013

Re: GMO

imam veliki problem da se ukrštaju "organizmi"...priznaćeš da u pojam "organizam" ulazi svašta...a kad ne znam šta su svašta ukrštali i čime su ga "obogatili" pa ga ni najstrašniji otrovi više ne unišavaju......pa vidim kako su zataškavali istraživanja francuskih naučnika koji dokazuju da je GMO kukuruz kancerogen, pa potplaćivali svuda po svetu samo da proguraju svoj monopol na semena i hranu - ne verujem im ič.


Prvo, ja ne predlažem da se GMO uvode automatski, uvek mora postojati način na koji se ispituje svaki novi GMO.
I i taj proces treba biti stroži tamo gde se uvodi genetska sekvenca iz organizma koji nije već u ljudskoj upotrebi.

Što se tiče istraživanja Francuskih naučnika, čitao sam ga (celog a ne samo sažetak) i nisam impresioniran.
Svakako ne bih rekao da ona išta dokazuje.
Ali čak i da dokazuje da je roundup ready kukuruz štetan na koji način to utiče na recimo zlatni pirinač ili pomorandžu sa genom spanaća iz
ove priče?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana