Budućnost| Ekologija| Zdravlje

STIŽE NAM MONSANTO!

Jelica Greganović RSS / 20.08.2013. u 13:15

534288_10200930844965894_525659709_n.jpg

Američki Monsanto je taman digao ruke od Evrope, kada je Evropa digla noge i odlučila da mu dozvoli izvoz kukuruza na njene teritorije. Ukratko: Evropska Komisija je Monsantu dozvolila da u Evropu izvozi svoj genetski promenjen kukuruz, koji se zove SmartStax. Naravno da se radi o »super kukuruzu«, jer isti nije samo genetski promenjen, nego je napravljen kao hibrid, zbir dve vrste već genetski promenjenih kukuruza.

[url] http://madebyabvh.tumblr.com/post/58787280442/animated-dobrosav-bob-zivkovic-54-original[/url]

 Zajednički ga proizvode Monsanto i Dow Agroscience. Naziva se i »kontroverznom biljkom«, jer naravno da se ne zna kakve dugoročne posledice na ljude može imati. SmartStax je otporan na sve herbicide, sem na dva koja, o kakve slučajnosti, proizvodi samo Monsanto. I ne samo to, SmartStax je tako Smart kukuruz da sam proizvodi otrove protiv šest vrsta buba.

Informaciju da septembra, najkasnije oktobra, stiže pomenuti kukuruz, potvrdio je Tonia Borga, portparol evropskog komesara za zaštitu potrošača. Doduše, čini mi se da uvoženje ovog kukuruza i zaštita potrošača predstavljaju contradictio in adiecto. Tonia Borga je, za nemački Die Zeit, rekao i da će pre te odluke biti obavljen »strog, naučni proces ocenjivanja«. Odlično i kako da ne.

Monsanto, naravno, poljoprivrednicima obećava osetno više prinose i jednostavnije gajenje tog kukuruza, u odnosu na obične sorte. Nama ne obećava, ali su sve šanse da bi mogli da dobijemo i još koji par očiju, dodatne ruke i noge, i počnemo da svetlimo noću. Možda ne baš mi, ali koja generacija za nama bi mogla da uštedi na struji i bankrotira na lekovima protiv kojekakvih boleština za koje se, jašta, neće znati otkud su se zapatile.

Kukuruz SmartStax se u Americi gaji »već« dve godine. Nijedna genetski promenjena biljka, čiji uvoz je EU dozvolila, nije imala toliko dodatnih gena kao što ih ovaj kukuruz ima. Borbu da ga uvali na tlo Evrope, Monsanto vodi još od 2008. Godine, kada je predao prvu molbu za dozvolu prodaje ovog kukuruza u EU. Doduše, valjda bi trebalo da bude uteha, da se molba odnosila »samo« na zahtev da se pomenuti kukuruz uvozi kao silaža, hrana za stoku, i koristi u prehrambenoj industriji. Dakle – »samo«. Više od toga bi, verovatno, značilo da EU izda neki zakon po kome bi svaki njen građanin morao da pojede dnevno bar par klipova Monsantnovog genetskog čuda.

Ova odluka Evropske Komisije predstavlja samo relativno iznenađenje, jer je zapravo sasvim na crti dosadašnjih neprirodnih odluka EU. Prva je bila ona zahvaljujući kojoj se, od aprila ove godine, ne smeju prodavati prirodni lekovi na bazi trava, znači i čajevi, lekovito bilje, vitamini, minerali, dodaci prehrani ljudi...Da bi u EU mogli da prodajete prirodne lekove i čajeve, morate da vršite višegodišnje istraživanje, ali i da platite 100.000 evra koliko košta sertifikat kojim se to dozvoljava.  S obzirom da se sirote babe koje mile po brdima i planinama skupljajući travke, pre odluče da za 100.000 evra kupe najnoviji model BMW-a,  jasno je ko ima i za nove BMW-ove i sertifikate – farmaceutske korporacije koje sada mogu mirno da spavaju. I naruče još koji, još noviji model nekog od automobilskih besova.  U stvari, mogu da kupe BMW lično, da se ne muče i čekaju dotur iz fabrike. To važi i za proizvođače meda i medenih dodataka hrani i lekova, ako misle da skupe za sertifikat, moraće da nateraju svoje pčele da ubuduće kantama skupljaju sirovine za med potrebne. Ali zato ćemo, ubuduće, moći da se lečimo i žderemo hemiju, od koje će nam sve bolje biti, a čuda od mutiranih virusa i pitajbogakakvih rogatih, do sada neviđenih bakterija će da se zapaćavaju i  rastu do veličine lubenica.

Druga odluka EU, koja vodi ka logici pružanja gostoprimstva Monsantovim genetskim monstrumima, je ona protiv koje se sada vodi borba pod nazivom »Sloboda semena«. Naime, radi se o zakonu kojim bi EU zabranila prodaju autohtonih semena, i dozvolila nabavljanje semena samo od velikih proizvođača. U Sloveniji je to odmah izazvalo komentare da EU time želi da stvori prehrambenu zavisnost, izazove izumiranje autohtonih vrsta biljaka, i dovede do neprihvatljivih rizika za slovenačku poljoprivredu, naročito onu ekološke orjentacije. To peške prevedeno znači da bi, zahvaljujući takvom zakonu EU, bila zabranjena i bilo kakva razmena semena, čak i onih među ljudima koji se profesionalno ne bave poljoprivredom. Dakle, ako vam neko potraži seme baš lepe paprike koju je kod vas video, možete samo da ga upozorite na to da vas ne navodi na kriminal ili da podelite globu.

Zbog toga je u Sloveniji osnovano udruženje Čuvari semena, koje poručuje EU: »Ne damo slobodu semena, i sigurno nećemo dozvoliti patentiranje i uniformisanje starih, tradicionalno uzgojenih sorti kulturnog bilja!«

Što se tiče mene, Monsanta, super kukuruza, šest vrsta buba na samoproizvedeni otrov osuđenih, čajeva, meda i semenki, ja bih imala da im poručim stvari koje se ovde ne smeju napisati. Ili bar mogu da citiram mog poljoprivrednog proizvođača, strica Andreju i njegovu autohtonu, tradicionalnu poruku sa ispuštenim ključnim glagolom: »Seme li vam zlo!«

 

Hvala Bobu Živkoviću za instantno izlaženje u susret J 

 

 



Komentari (325)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mariopan mariopan 19:07 20.08.2013

Re: GMO

kalifumestokalifa
Prvo, ja ne predlažem da se GMO uvode automatski, uvek mora postojati način na koji se ispituje svaki novi GMO.
I i taj proces treba biti stroži tamo gde se uvodi genetska sekvenca iz organizma koji nije već u ljudskoj upotrebi.

Razumemo se, nije problem.
Što se tiče istraživanja Francuskih naučnika, čitao sam ga (celog a ne samo sažetak) i nisam impresioniran.
Svakako ne bih rekao da ona išta dokazuje.

Ok, zašto Monsanto nije uradio nezavisna istraživanja u nekoj svetski poznatoj ustanovi na koju ne može da utiče, (koju ne može da potkupi ili zataška nalaze ako su porazni po njih), a koja bi opovrgla tvdnje da je GMO hrana štetna i kancerogena, pa da završimo sa ovom histerijom svetskih razmera?
Ali čak i da dokazuje da je roundup ready kukuruz štetan na koji način to utiče na recimo zlatni pirinač ili pomorandžu sa genom spanaća iz
ove priče?

Ne znamo kako utiče - to je najveći problem cele ove priče - ne znamo.
Da bismo znali neko kompetentan bi morao da uradi istraživanja i da obavesti svetsku javnost o rezultatima kakvi god oni bili?
Zašto Monsanto ide drugim putem, pritiscima, ukidanjem oznaka na hrani, političkim ucenama i slično?
Meni je to dovoljno za uzbunu, da je to neškodljivo i zdravo, sve ovo što rade ne bi im bilo potrebno.
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 21:06 20.08.2013

Re: GMO

Ne znamo kako utiče - to je najveći problem cele ove priče - ne znamo.
Da bismo znali neko kompetentan bi morao da uradi istraživanja i da obavesti svetsku javnost o rezultatima kakvi god oni bili?
Zašto Monsanto ide drugim putem, pritiscima, ukidanjem oznaka na hrani, političkim ucenama i slično?
Meni je to dovoljno za uzbunu, da je to neškodljivo i zdravo, sve ovo što rade ne bi im bilo potrebno.



Pogledaj i ovaj_sajt zvaničan sajt evropske unije sa kompendijumom istraživanja koje je pokrenula EU od '92 do danas.
tsunade tsunade 21:07 20.08.2013

Re: GMO

Ja imam nepune 34. godine kada sam se rodio na planeti je bilo 4.3 milijarde ljudi danas ih ima preko 7 milijardi i postoje sve indikacije da će peak biti na 10 milijardi. Biće neophodno upotrebljavati sve više i više GMO da bi se oni nahranili.


mislim da je ovo sustina cele price. i dalje mislim da mi u ovoj fazi mozemo da izbegnemo gmo tehnologiju jer nismo razradili ni konvencionalne načine povećanja prinosa. ali na duge staze, ko i svi drugi, we can run but we cannot hide...
G r o f G r o f 21:18 20.08.2013

Re: GMO

tsunade
Ja imam nepune 34. godine kada sam se rodio na planeti je bilo 4.3 milijarde ljudi danas ih ima preko 7 milijardi i postoje sve indikacije da će peak biti na 10 milijardi. Biće neophodno upotrebljavati sve više i više GMO da bi se oni nahranili.


mislim da je ovo sustina cele price. i dalje mislim da mi u ovoj fazi mozemo da izbegnemo gmo tehnologiju jer nismo razradili ni konvencionalne načine povećanja prinosa. ali na duge staze, ko i svi drugi, we can run but we cannot hide...


...mene je uvek strah naših pokušaja da budemo pametniji od ostatka sveta.
antioksidant antioksidant 21:39 20.08.2013

Re: GMO

tsunade
Ja imam nepune 34. godine kada sam se rodio na planeti je bilo 4.3 milijarde ljudi danas ih ima preko 7 milijardi i postoje sve indikacije da će peak biti na 10 milijardi. Biće neophodno upotrebljavati sve više i više GMO da bi se oni nahranili.


mislim da je ovo sustina cele price. i dalje mislim da mi u ovoj fazi mozemo da izbegnemo gmo tehnologiju jer nismo razradili ni konvencionalne načine povećanja prinosa. ali na duge staze, ko i svi drugi, we can run but we cannot hide...

pa poenta je da bi ekonomski bilo isplativo da se izbegne gmo
nebitno je da li je stetan ili ne, ali mnogo buke se dize oko toga da jeste (ovaj blog je samo jedan primer) i to bi bilo korisno iskoristiti i naplatiti
zabraniti gmo u srbiji, promovisati srbiju kao "free gmo" i naravno skuplje naplatiti svoju hranu na pijacama san franciska
(ljudi izgleda imaju ambicija da umru zdravi, pa red je da im se to i omoguci)
mariopan mariopan 21:48 20.08.2013

Re: GMO

kalifumestokalifa

Videla, ali da bih im verovala sapliću me silne optužbe o korupciji u najvišim naučnim i političkim krugovima u celom svetu, koje postoje od početka priče o GMO. Šta ćemo sa tim?
tsunade tsunade 21:57 20.08.2013

Re: GMO

(ljudi izgleda imaju ambicija da umru zdravi, pa red je da im se to i omoguci


gradjanin je svinja koja želi da umre od starosti (dragoš kalajić)

de si zapucao u san francisko? možemo mi još dalje?
NNN NNN 22:00 20.08.2013

Re: GMO

Ja imam nepune 34. godine kada sam se rodio na planeti je bilo 4.3 milijarde ljudi danas ih ima preko 7 milijardi i postoje sve indikacije da će peak biti na 10 milijardi. Biće neophodno upotrebljavati sve više i više GMO da bi se oni nahranili.
Ako iko misli da se monsato bori protiv gladi na planeti Zemlji - taj je potpuni imbecil!

za početak poklanjali bi seme ili bar ne bi tražili milionske odštete od onih kod kojih je čak i vetar doneo njihovo seme.
NNN NNN 22:03 20.08.2013

Re: GMO

zabraniti gmo u srbiji
E da...
koji će nam qrac gmo u Srbiji kad kod nas očigledno ne preti glad od prenaseljavanja?
Jelica Greganović Jelica Greganović 22:07 20.08.2013

Re: GMO

U ovoj zemlji vlada histerija u vezi sa GMO

Ne samo u ovoj zemlji, nego u mnogim zemljama EU.
Očito to nema veze sa paranoidnošću srpskog naroda kojom bi da potkrepiš podršku GMO.
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 22:16 20.08.2013

Re: GMO

Ako iko misli da se monsato bori protiv gladi na planeti Zemlji - taj je potpuni imbecil!

za početak poklanjali bi seme ili bar ne bi tražili milionske odštete od onih kod kojih je čak i vetar doneo njihovo seme.


Monsanto je korporacija, it korporacija sa zeznutom istorijom ali ovde se ljudi ne bune zbog Monsanta kao kompanije već zbog koncepta GMO.
Da budemo precizni ja nikako ne podržavam poslovnu praksu Monsanta, verujem da sam to već napisao.

Ali šta ćemo sa GMO nastalim u naučnim institutima koji su namenjeni recimo borbi protiv široko raširene avitaminoe vitamina A u siromašnim zemljama gde je pirinač osnovna hrana, ili sa GMO okasavom koja je otporna na boljku koja uništava rod kasave u mnogim Afričkim zemljama.

To je kao da želite da zabranite modernu medicinu jer na primer Bayer pravi gluposti.

Jelica Greganović Jelica Greganović 22:16 20.08.2013

Re: GMO

...mene je uvek strah naših pokušaja da budemo pametniji od ostatka sveta.

Ja koliko vidim, ni ostatak sveta ne oduševljava GMO, itekako diskutuje i džilita se, pritisak Monsanto vrši više parama no dokazima koji se od njega očekuju, tako da ne brini - ovaj put nismo sami
antioksidant antioksidant 22:18 20.08.2013

Re: GMO

de si zapucao u san francisko?

pa oni su uvek bili avangarda zdravog zivota
zato i duvaju iz medicinskih razloga - zdravo je
oji će nam qrac gmo u Srbiji kad kod nas očigledno ne preti glad od prenaseljavanja?

nije u tome poenta, vec postoji izvesna nada da ovi sto dizu histeriju (a para imaju, cimimaju visak vremena i nisu gladni) predstavljaju idealno trziste da se plasiraju garantovano "gmo free" proizvodi.
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 22:31 20.08.2013

Re: GMO

Ne samo u ovoj zemlji, nego u mnogim zemljama EU.
Očito to nema veze sa paranoidnošću srpskog naroda kojom bi da potkrepiš podršku GMO.


Da u pravu ste histerija je rasprostranjena, ja ne koristim histeriju da potkrepim bilo šta.

Samo nauku.

I ne tvrdim da je GMO sigurna, ali tvdim da ne postoji naučna utemeljenost histerije koja vlada.

Ja sam mnogo zabrinutiji zbog ljudski izazvane promene klime, zbog prekomerne upotrebe pesticida, zbog prekomerne upotrebe plastike, zbog uništavanja biodiverziteta...
Na listi stvari zbog kojih sam zabrinut GMO nema na prvoj strani.

Meni je generalno sve jedno, ja nemam nikakav finansijski interes u GMO, samo ne volim pseudonauku.

Ako počnu da izlaze istraživanja koja pokazuju štetnost GMO ja ću prvi biti za njihovu zabranu.

docsumann docsumann 00:27 21.08.2013

Re: GMO

Monsanto je korporacija, it korporacija sa zeznutom istorijom


freehand freehand 00:37 21.08.2013

Re: GMO

Ako počnu da izlaze istraživanja koja pokazuju štetnost GMO ja ću prvi biti za njihovu zabranu.

Pomenuh u drugom komentaru, ali - tako su stanovnici azbestnog naselja pohrlili u svoje od požara bezbedne, na naučnoj osnovi, nove stanove.
Malo ih je živih a skoro pa nimalo zdravih dočekalo raseljavanje.
Milan Novković Milan Novković 08:03 21.08.2013

Re: GMO

Pomenuh u drugom komentaru, ali - tako su stanovnici azbestnog naselja pohrlili u svoje od požara bezbedne, na naučnoj osnovi, nove stanove.
Malo ih je živih a skoro pa nimalo zdravih dočekalo raseljavanje.

Meni je prosto fascinantno koliko ljudi ne vidi neku paralelu sličnu ovoj tvojoj.

I potpuno znemaruju koncept ogromne opasnosti tako što traže dokaze o šteti u okruženju gde su potrebne decenije ili generacije da se ti dokazi prikupe.

Jel ima dokaza da bi cigarete od kestenovog lišća bile opasne?! Nema verovatno.

Baš me interesuje ko bi poslao svoje dete da radi na kontroli kvaliteta u tako nekoj fabrici tako što će popušiti svaku hiljaditu cigaretu.
Jelica Greganović Jelica Greganović 11:42 21.08.2013

Re: GMO

Pogledaj i ovaj_sajt zvaničan sajt evropske unije sa kompendijumom istraživanja koje je pokrenula EU od '92 do danas.

Slovenija i još 10 država je glasalo protiv.
49 41 49 41 18:25 20.08.2013

Ic ne razumem

Ovde je rec o ukrstanju - genetskoj modifikaciji pcela ili kukuruza?

Sada dosta davno, izvrseno genetsko ukrstanje juzno americke i africke pcele.
Prinos meda, drasticno veci od domacih koje su zivele svaka u svom ataru.

Sada, te tkz. Pcele ubice, izuzetno agresivne i vrlo otrovne; napadaju sve zivo sto se krece.
Pse, macke, ljude, ...

Ne treba im razlog za napad, uznemirenje (recimo) - ko prezivi, preziveo je.
Davno su presle sa juzno americkog na severno americki kontinent.

Frontalno ga osvajaju sa juga ka severu u proseku 300-400 km.
Sve to bez Certifikata, Lobija, pasoske i carinske kontrole.

Zalosno je videti na TV u Floridi recimo, zena izasla iz prodavnice sa kesama krenula ka autu i zavrsila na Urgentoj nedelju dana i aparatima za vestacko disanje.
Lep vucjak se igrao i trcao po dvoristu, ujele ga par njih - zavrsio na psecem groblju.

Nego ajd vi u Meksiko po kukuruz, imaju 300 vrsta, sorte jos od Maja i Inka - nepromenjene.

Of zkroz, ako mozete da zaobidjete Ujka Sam-a.


zilikaka zilikaka 20:08 20.08.2013

Kolege drage

El može neko upućen da neupućenim lenštinama nacrta neke stvari, spram ti genetski modifikovanih sorti.

Ono, sećam se da su me iz biologije naučili šta je hibrid, i jasno mi je da je to sorta jedne generacije, al sa ovim novotarijama mnogo toga ne razumem.

Ono, verovatno to ima da se negde pročita i prouči, al rekoh već da sam lenština.

Dakle, ja posejem taj novi kukuruz na jednoj od njiva. On raste ko blesav, ne može ga uništiti ni nuklearna bomba. On seje polen okolo, mesa se sa ostalima, pa valjda nešto od osobina i prenese. (Ili možda ne mož da se mesa, nije kompatibilan?)

Dobro, pokupim rod i onda dogodine hoću iz kotarke da posejem opet isto.
Da li on zadržava osobine roditelja? Ako ne, zašto ne, kad je u pitanju ista genetika.

Msm, stalno se pojavljuje podatak da posle možeš da seješ samo te genetske kukuruze, ništa drugo, i da te to baca u zavisnost od Monsanta.
Što ako sorta ostaje ista?

Ako ne ostaje, el to onda ipak nekakav hibrid, ili...?

srdjan.pajic srdjan.pajic 20:25 20.08.2013

Re: Kolege drage

Dobro, pokupim rod i onda dogodine hoću iz kotarke da posejem opet isto.
Da li on zadržava osobine roditelja? Ako ne, zašto ne, kad je u pitanju ista genetika.


A-a, ne može. To jest može, ali onda fasuješ tužbu od Monsanta. Kad kupiš seme od njih, onda potpišeš Ugovor, koji ti zabranjuje prikupljanje i ponovno sadjenje semena koje je tvoj zasad proizveo. Nego dogodine moraš opet da kupiš seme od Monsanta, ili da seješ nešto drugo. Seme je zapravo intelectual property, koju licenciraš svake godine.

vishnja92 vishnja92 20:27 20.08.2013

Re: Kolege drage

Seme je zapravo intelectual property, koji licenciraš svake godine.

i u tome je sav taj dzez.
zilikaka zilikaka 20:28 20.08.2013

Re: Kolege drage

Seme je zapravo intelectual property, koji licenciraš svake godine.

Aaaa, sad shvatam. Znači, nema tehničkih nego pravnih ograničenja.
iqiqiq iqiqiq 20:29 20.08.2013

Re: Kolege drage

evo linka http://www.gmo-safety.eu/
imaš toliko ozbiljnih istraživanja na tom sajtu, od uticaja na biodiverzitet i ekosistem do etike itd
reanimator reanimator 20:35 20.08.2013

Re: Kolege drage

A-a, ne može. To jest može, ali onda fasuješ tužbu od Monsanta. Kad kupiš seme od njih, onda potpišeš Ugovor, koji ti zabranjuje prikupljanje i ponovno sadjenje semena koje je tvoj zasad proizveo. Nego dogodine moraš opet da kupiš seme od Monsanta, ili da seješ nešto drugo. Seme je zapravo intelectual property, koju licenciraš svake godine.

Pa dobro, logično. Mislim, ti kod njih i kupuješ seme da bi ostvario veći profit.
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:42 20.08.2013

Re: Kolege drage

Ono, sećam se da su me iz biologije naučili šta je hibrid, i jasno mi je da je to sorta jedne generacije,


ajd prvo da prekopiram ovaj komentar :)

Postoji nešto što se zove hibrid i nešto što se zove sorta.
Osnovna razlika između jednog i drugog je ta što hibrid ne prenosi osobine na potomstvo, dakle ne može se sejati njegovo seme, ćerka uopšte ne bi ličila na majku, bila bi mnogo lošija, a sorta prenosi svoje osobine na potomstvo, dakle može se koristiti seme, i biljka ćerka dobijena iz semena biljke majke će imati sve (ne baš sve, ali principijelno da) osobine koje su tipične za tu sortu.


pa valjda nešto od osobina i prenese


Misliš li da li prenese baš tu osobinu koja mu je "ugrađena" modifikovanjem u labaratoriji?
Npr, u slučaju ovog kukuruza, da li prenosi osobinu da sledeća generacija stvara taj insekticid koji uništava štetne insekte na kukuruzu?
Ako to misliš onda Monsanto tvrdi da prenosi i na osnovu toga zabranjuje (ubedi državu da zakonom zabrani) sejanje semena ćak i sa parcele koja je bila pored oone koja je zasejana njihovim semenom.
Kao "njihov" polen je oprašio komšijine biljke, pa je tako komšija za dž dobio ono što je njihov patent. Zbog toga i tuže ljude na čijim njivama se slučajno nađe biljka koja je "njihova" ili na nju potseća.

Ako pitaš da li prenosi sve osobine onda je odgovor, ne prenosi.

Hibridi su upravo zato hibroidi jer se heterozis (hibridbna snaga) javlja samo u F1, prvoj, generaciji.
Dakle samo ako se ukrste tačno odreĐene sorte, pri čemu najčešče ni jedna od tih sorata nema osobine koje se javljaju kod njihovog potomstva u prvoj generaciji, javlja se taj fenomen heterozisa.
To je najverovatnije posledica heterozigotnosti (nehomogenosti) gena zaduženih za određene osobine, pa se u tom slučaju dešava najsrećnija kombinacija alela ("delova" gena koji se međusobno spajaju) i to po više osobina (bujnost, krupnoća zrna, broj zrna u klasu...).
Ta srećna kombinacija se već u sledećoj generaciji ne događa pa se onda uvek iznova moraju pariti ti roditelji koji daju srećnu kombinaciju.
Kod sorte je genetska šifra stabilizovana i ona prenosi osobine na potomstvo.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:47 20.08.2013

Re: Kolege drage

vishnja92
Seme je zapravo intelectual property, koji licenciraš svake godine.

i u tome je sav taj dzez.


Mislim da sam već pisao o tome, u mom kauntiju se pojavila ozbiljna dilema kad se Monsanto prišunjao blizu u nameri da zasadi svoj intelectual property (to jest da to urade farmeri koji žive na obodu opštine). Digla se očekivana dreka NO-GMO!!!, svi zeleni i treehuggersi se organizovali, pritiskaju vlasti, zakupljuju novinske strane, sprema se zaleganje pod kombajne. A onda im je predočena činjenica da za uzgoj Monsatno biljaka treba daleko manje energije, nafte (ratova, CO2), pesticida, sranja svih vrsta, ispada da su GMO proizvodi značajno environmentally friendly zbog tih osobina. Plus su prinosi veći, dakle manje para iz budžeta sa pomoć poljoprivrednicima => više para za obrazovanje, zdravstvo, dobro, i poneki nosač aviona, dakle sve ono za šta se ovde ljudi inače zalažu. I to je nešto što je lako proverljivo, za razliku od eventualno štetnih svojstava tih Monsantovih biljaka o kojima se uglavnom samo nagadja.

Tako da su zeleni tu malo ostali u dilemi i oladili. Nisam siguran kako se situacija razrešila, mrzi me da guglam, mislim da su vlasti usvojile neki vremenski ograničeni ban, to se obično radi kad stvar nije čista (kao sad sa fracking-om) i kad lokalnim vlastima treba vremena da se odluče.

zilikaka zilikaka 20:47 20.08.2013

Re: Kolege drage

Pa dobro, logično. Mislim, ti kod njih i kupuješ seme da bi ostvario veći profit


Jes vala.
I vući će te da kupuješ kod njih dogod odnos cene početnih ulaganja spram prihoda bude povoljan. Ako oni počnu da vrtoglavo podižu cene, gubi se ta isplativost I eto razloga da se vise kod njih ne pazari.

Jedino, u međuvremenu verovatno ekonomski propadaju svi oni koji su pravili klasične hibride, sve je manje i semena za obnovu proizvodnje, pa eto ti ekonomskog ropstva.

Ono, ima logike, još kako.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:57 20.08.2013

Re: Kolege drage

reanimator
A-a, ne može. To jest može, ali onda fasuješ tužbu od Monsanta. Kad kupiš seme od njih, onda potpišeš Ugovor, koji ti zabranjuje prikupljanje i ponovno sadjenje semena koje je tvoj zasad proizveo. Nego dogodine moraš opet da kupiš seme od Monsanta, ili da seješ nešto drugo. Seme je zapravo intelectual property, koju licenciraš svake godine.

Pa dobro, logično. Mislim, ti kod njih i kupuješ seme da bi ostvario veći profit.


Jeste, mada koliko sam mogao da pohvatam iz priče sa drugarima čiji roditelji su farmeri, prelazak na Monsanto biljke sad čak nije više stvar ostvarivanja većeg profita, nego pukog preživljavanja. Prosto jer više ne možeš da se takmičiš na tržištu sa farmerima koji koriste Monsanto seme. Tvoj proizvod je preskup i ostaješ u gubicima.
reanimator reanimator 20:59 20.08.2013

Re: Kolege drage

Ono, ima logike, još kako.

čekaj..je l pričamo o logici ili o moralu?
vishnja92 vishnja92 21:09 20.08.2013

Re: Kolege drage


Jes vala.
I vući će te da kupuješ kod njih dogod odnos cene početnih ulaganja spram prihoda bude povoljan. Ako oni počnu da vrtoglavo podižu cene, gubi se ta isplativost I eto razloga da se vise kod njih ne pazari.

Jedino, u međuvremenu verovatno ekonomski propadaju svi oni koji su pravili klasične hibride, sve je manje i semena za obnovu proizvodnje, pa eto ti ekonomskog ropstva.

Ono, ima logike, još kako.

postoji dokumentacija o propalim juznoamerickim regionima, gde su ljudi upali u ekonomsko ropstvo (ne nase, savremeno, nego ono smrdljivo staro 21-vekovno pravo ropstvo) zato sto su jednom kupili seme Monsanta.

ne mozes da polazes pravo na seme, seme je zivot :)
(ali Monsanto polaze)

ne mozes ni da zasadis nista jer je zemlja mrtva.

a oni - ti koji su kupili, pa sledece godine nisu imali novce - ti nisu mogli da posade BILO STA drugo na toj zemlji, a Monsantu su morali da placaju autorsko pravo na seme za sledecu godinu,i onda su se samopoubijali, u velikom broju. zajebalo ih, molim lepo, trziste je to. ko ih sisa kad su glupi. a trzista uskoro, ako Monsanto dodje i kod nas, vise nece biti.
mariopan mariopan 21:13 20.08.2013

Re: Kolege drage

vishnja92
Seme je zapravo intelectual property, koji licenciraš svake godine.

i u tome je sav taj dzez.

Pa nije samo u tome..recimo samo u 2009 godini, 17 683 seljaka u Indiji su izvršili samoubistvo zbog toga.

[url=http://www.vesti.rs/Va%C5%A1ington/5-Miliona-seljaka-podize-tuzbu-protiv-Monsanta-tesku-7-7-milijardi-dolara.html][/url]
zilikaka zilikaka 21:17 20.08.2013

Re: Kolege drage

Misliš li da li prenese baš tu osobinu koja mu je "ugrađena" modifikovanjem u labaratoriji?
Npr, u slučaju ovog kukuruza, da li prenosi osobinu da sledeća generacija stvara taj insekticid koji uništava štetne insekte na kukuruzu?
Ako to misliš onda Monsanto tvrdi da prenosi i na osnovu toga zabranjuje (ubedi državu da zakonom zabrani) sejanje semena ćak i sa parcele koja je bila pored oone koja je zasejana njihovim semenom.
Kao "njihov" polen je oprašio komšijine biljke, pa je tako komšija za dž dobio ono što je njihov patent. Zbog toga i tuže ljude na čijim njivama se slučajno nađe biljka koja je "njihova" ili na nju potseća.

Ako pitaš da li prenosi sve osobine onda je odgovor, ne prenosi.

Hibridi su upravo zato hibroidi jer se heterozis (hibridbna snaga) javlja samo u F1, prvoj, generaciji.
Dakle samo ako se ukrste tačno odreĐene sorte, pri čemu najčešče ni jedna od tih sorata nema osobine koje se javljaju kod njihovog potomstva u prvoj generaciji, javlja se taj fenomen heterozisa.
To je najverovatnije posledica heterozigotnosti (nehomogenosti) gena zaduženih za određene osobine, pa se u tom slučaju dešava najsrećnija kombinacija alela ("delova" gena koji se međusobno spajaju) i to po više osobina (bujnost, krupnoća zrna, broj zrna u klasu...).
Ta srećna kombinacija se već u sledećoj generaciji ne događa pa se onda uvek iznova moraju pariti ti roditelji koji daju srećnu kombinaciju.
Kod sorte je genetska šifra stabilizovana i ona prenosi osobine na potomstvo.

Možda već negde napomenuh da sam u školi bila pomalo štreber (za ono što me zanimalo), pa tako beše i za to sa osnovama genetike.

Daleko od toga da znam, al potpuno mi je jasno da postoje različiti mehanizmi prenošenja i ispoljavanja gena, te shvatam i šta su hibridi, i koliko je neozbiljno prognozirati kakve osobine bi imao kukuruz koji je slučajno oprašen sortom GMO.

Opet, i pored silnih zabrana, čini mi se da to pravno i nije baš tako lako izvodljivo.

Prvo, ti si mi komšija, i seješ GMO. Ja sam namćor i hoću da sejem sa tavana. Kako mene mogu da pravno obavežu na nešto što si se ti, bez mog pristanka, dogovorio sa nekim?
Drugo, ti gajiš superultramegarasne golubove, ja gajim domaće, leteće pacove.

Tvoj šampion se zagleda u u neku moju golubicu, il moj ofucanko na šarm pridobije tvoju mezimicu i...paf, izmešali se geni bez našeg znanja i volje.

Ko tebi daje pravo da mene tužiš što sad i moji golupčići imaju bujno perje i velike repove? Što nisi pazio šta rade tvoji?

...upadam opet u oblast koju ne poznajem, i dobro bi mi došla pomoć prijatelja, al nešto mi se čini da tu prostora za svađu.



zilikaka zilikaka 21:19 20.08.2013

Re: Kolege drage

ne mozes ni da zasadis nista jer je zemlja mrtva.

a oni - ti koji su kupili, pa sledece godine nisu imali novce - ti nisu mogli da posade BILO STA drugo na toj zemlji, a


Može ovo malo sa praktičnim primerima. Ne razumem zašto mrtva zemlja.

Šta te biljke rade zemlji?
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:21 20.08.2013

Re: Kolege drage

Pa nije samo u tome..rcimo samo u 2009 godini, 17 683 seljaka u Indiji su izvršili samoubistvo zbog toga.


Sad da li se može verovati da se baš toliki broj ljudi ubio, ali verovatno je da se nešto dešavalo.

A dešasvalo se jer su naselina priču o super semenu, o lebu bez motike, naseli na kalsičnu reklamu.

Genestkom modifikacijom se dobijaju samo određene osobine, a ne dobija se kompletno nova monstrum biljka. Kod soje je to otpornost na totalni herbicid, kod ovog kukuruza je to taj insekticid i takođe otpornost na herbicide.
Dakle i tom kukuruzu treba voda, sunce, đubrenje, obrada zemljišta, zaštita od korova, od pokorice...nije to kukuruz koga ne može ga uništiti ni nuklearna bomba



tsunade tsunade 21:21 20.08.2013

Re: Kolege drage

hoochie coochie man


svašta sam sad od tebe saznala. elem, po ovome što si napisao ispada da je široko prihvaćeni hibrid i stigmatizovana monsatova gmo, da su to prilično slične stvari? ili grešim?
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:28 20.08.2013

Re: Kolege drage

Kako mene mogu da pravno obavežu na nešto što si se ti, bez mog pristanka, dogovorio sa nekim?


Uvek postoji način
Jedan od delotvornijih je da budeš dovoljno moćna da utičeš na one koji pišu zakone da ga napišu tako da idu tebi u prilog, i na one koji ih tumače da ih protumače onako kako tebi odgovara.
A taj Monsanto je izgleda dovoljno moćan.
Moćan je toliko da i druge zemlje nagovori da zabrane obeležavanje hrane spravljene od gm biljaka.

Ali, mislim da j eto važno, treba razdvojiti ponašanje jedne kompanije i njenu moć da utiče na vlade, od naučnog dostignuća da uspešno kreira željene osobine kod živih bića.
To su ipak različite stvari.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:32 20.08.2013

Re: Kolege drage

to si napisao ispada da je široko prihvaćeni hibrid i stigmatizovana monsatova gmo, da su to prilično slične stvari? ili grešim?


Ako sam dobro razumeo pitanje onda sam odgovorio i pre nego to sam ga pročitao (u prethodnom komentaru)
Ponašanje Monsanta i kreiranje željenih osobina su različite stvari.
Hibrid ne mora da bude loša stvar a ponašanje monsanta jeste loša stvar.



vishnja92 vishnja92 21:33 20.08.2013

Re: Kolege drage

Šta te biljke rade zemlji?

ubijaju svu drugu floru i sitnu faunu. Monstanto je, na kraju krajeva, firma za proizvodnju pesticida - i tako su i dospeli dovde. monokultura je ono sto Monsanto radi, i to ubija zasade (sem za monsanto) svuda ukrug. pocrkalo SVE sto rije tvoju zemlju, prasi tvoju zemlju, mrvi tvoju zemlju i djubri je (o pcelama neki drugi put, kada bude boljih podataka)
mariopan mariopan 21:37 20.08.2013

Re: Kolege drage

hoochie coochie man
Pa nije samo u tome..rcimo samo u 2009 godini, 17 683 seljaka u Indiji su izvršili samoubistvo zbog toga.


Sad da li se može verovati da se baš toliki broj ljudi ubio, ali verovatno je da se nešto dešavalo.

A dešasvalo se jer su naselina priču o super semenu, o lebu bez motike, naseli na kalsičnu reklamu.

Genestkom modifikacijom se dobijaju samo određene osobine, a ne dobija se kompletno nova monstrum biljka. Kod soje je to otpornost na totalni herbicid, kod ovog kukuruza je to taj insekticid i takođe otpornost na herbicide.
Dakle i tom kukuruzu treba voda, sunce, đubrenje, obrada zemljišta, zaštita od korova, od pokorice...nije to kukuruz koga ne može ga uništiti ni nuklearna bomba




Nije zato, evo kopirala sam ti deo vesti o tome

Seljaci kažu da Monsanto nepravedno ubire zelenaške profite u čitavom svetu za obnovu semena za žetvu, koje dolazi od prošlogodišnjih sadnica. Praksa čuvanja semena dolazi još iz drevnih vremena, ali Monsanto za to naplaćuje ogromne naknade i pokušava da uništi ovaj običaj. Zašto? Zato jer je vlasnik patenta za GMO seme, i osim prvog semena, naplaćuje i ono iz kasnijih žetvi takođe.

S vremenom se računi nakupljaju i seljaci jedva uspevaju da ne bankrotiraju. Zbog toga razloga je Indija optužila Monsanto za biopiratstvo s ciljem da ih spreči u patentiranju života.

Jane Bervanger, braniteljka seljaka, obratila se javnosti putem Associated Pressa: „Monsantu je plaćeno kada proda seme. Zakon daje proizvođačima pravo da više puta sade seme koje kupe i nigde u svetu ne postoji obaveza ponovnog plaćanja tog semena. Proizvođači su na udaru zbog naknada na proizvodnju „

Svetom je odjeknulo šta se dešava seljacima, posebno u siromašnim zemljama gde se ne mogu suprotstaviti Monsantu. 2008. Daili Mail je pisao o takozvanom „GM genocidu“, koji je samo u 2009. oduzeo 17,683 života indijskih seljaka.Kada su shvatili da im žetve propadaju, potonuli su u ekonomsku propast, počeo je talas samoubistava – često i s Monsantovim insekticidom.
tsunade tsunade 21:37 20.08.2013

Re: Kolege drage

ponašanje monsanta jeste loša stvar.


ma ne govorim o ponašanju. nego govorim o tehnologiji dobijanja monsatovih hibrida ako možemo tako da ih nazovemo. oni rade to, kaj ne? proizvode hibride? nameštaju, mućkaju sklapaju gene tako da dobiju željene osobine tog kukuruza. jel to suština?
vishnja92 vishnja92 21:42 20.08.2013

Re: Kolege drage

oni rade to, kaj ne? proizvode hibride? nameštaju, mućkaju sklapaju gene tako da dobiju željene osobine tog kukuruza. jel to suština?

nije, jer to nisu hibridi nego transgenetski modifikovani oblici zivota.

biologija, peti osnovne.
tsunade tsunade 21:44 20.08.2013

Re: Kolege drage

biologija, peti osnovne.


veruj mi da sam zaboravila. a dete još nije dospelo do petog. tek sledeće godine učim to gradivo
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:47 20.08.2013

Re: Kolege drage

Nije zato, evo kopirala sam ti deo vesti o tome


ma ima tu raznih varijanti,
Jedna od njih je i ova

GMO seme kukuruza i pamuka je tako gromoglasno već izašlo na tržište. Najveće žrtve su bili indijski seljaci koji su poverovali u priču o ogromnom prinosu GMO pamuka. Da bi kupili ovo seme banke iz kartela su im dale povoljne kredite (prodale papir) ubeđujući ih da će od bogatog prinosa to lako otplatiti i ostvariti zaradu. Uvozni "stručni konsultanti" za poljoprivredu su tako seljake savetovali šta i kako da sade, ali im očito nisu rekli da ovo seme traži mnogo više vode nego obično. Pa pošto takvu količinu vode u Indiji GMO smenu mnogi nisu mogli da priušte ono je podbacilo i biljke se nisu razvile. Seljaci su ne samo ostali bez prinosa, već su ostali i u dugovima. Teškoj indijskoj sirotinji koja se svakim danom bori da preživi zbog ogromne prenaseljenosti zemlje život je postao nemoguć. Oko 150 seljaka je tada izvršilo samoubistvo.


Kad se pomene Monsanto i samoubistva u Indiji ja pomislim na to pa otud ovakav komentar.
Sve to treba uzeti sa priličnom rezervom
zilikaka zilikaka 21:47 20.08.2013

Re: Kolege drage


Uvek postoji načinJedan od delotvornijih je da budeš dovoljno moćna da utičeš na one koji pišu zakone da ga napišu tako da idu tebi u prilog, i na one koji ih tumače da ih protumače onako kako tebi odgovara.
A taj Monsanto je izgleda dovoljno moćan.
Moćan je toliko da i druge zemlje nagovori da zabrane obeležavanje hrane spravljene od gm biljaka.



Znači, za ljubitelej poznatih i proverenih rešenja, postoji i protivotrov! Čekamo da se pojavi Pepsi, a onda čas posla do Golf kole i sličnih.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:51 20.08.2013

Re: Kolege drage

nije, jer to nisu hibridi


pa sad... stvar terminologije najpre
Kažu da je ovo nastalo ukrštanjem (dakle prirodnim putem) dve sorte.
Jel to hibrid?

Ili je od uticaja to što su te sorte dobijane genetskim manipulacijama.

Ali suština jeste da oni nameštaju, mućkaju sklapaju gene tako da dobiju željene osobine tog kukuruza
mariopan mariopan 22:01 20.08.2013

Re: Kolege drage

hoochie coochie man
Kad se pomene Monsanto i samoubistva u Indiji ja pomislim na to pa otud ovakav komentar.
Sve to treba uzeti sa priličnom rezervom

Da, ja sve to uzimam sa rezervom, samo mi je logično da vlada Indije ne bi tužila Monsanto da se ubilo 150 seljaka, samoubistva su bila masovna - šta god to značilo strašno je.

Čak i ako je istina ovo što si ti kopirao, da je trebalo više vode za biljke, a seljaci nisu to znali, opet ostaje činjenica da im je Monsanto i dalje papreno naplaćivao patent na seme i da je zato doveo do masovnog osiromašenja ionako siromašnih ljudi.
Ne bi to stajalo u tužbi da nije istina?

Ok, znam da ne podržavaš kako se Monsanto ponaša, ali mi je čudo da ne vidiš da se moć odlučivanja ko će da živi a ko da mre, koncentriše u rukama šačice jako nemoralnih ljudi?

Kako će naš seljak da se bori sa tim moćnim takmacom, reče neko neka radi tržišna utakmica - pa mi smo sakati u obe ruke i obe noge za takvog takmaca.

Kako njima da verujemo da nismo i mi na njihovom spisku za odstrel, na bilo koji od tih načina ?
tsunade tsunade 22:01 20.08.2013

Re: Kolege drage

Ali suština jeste da oni nameštaju, mućkaju sklapaju gene tako da dobiju željene osobine tog kukuruza


ali zar se to isto ne radi i s hibridima? to je ono što želim da čujem. nisu li hibridi dobijeni takodje selekcijom nekih gena i njihovim spajanjem u željenu kombinaciju?
Jelica Greganović Jelica Greganović 22:10 20.08.2013

Re: Kolege drage

prelazak na Monsanto biljke sad čak nije više stvar ostvarivanja većeg profita, nego pukog preživljavanja. Prosto jer više ne možeš da se takmičiš na tržištu sa farmerima koji koriste Monsanto seme. Tvoj proizvod je preskup i ostaješ u gubicima.

E, i u tom grmu čuči jedan zec...kojim monopol počinje.
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:13 20.08.2013

Re: Kolege drage

ali mi je čudo da ne vidiš da se moć odlučivanja ko će da živi a ko da mre, koncentriše u rukama šačice jako nemoralnih ljudi?


A to se sad prvi put dešava? :)

Vidim ja to i naravno da mi nije drago što to vidim, samo mislim da je pogrešan način borbe protiv toga proglašavati nešto za štetno i opasno ako nema dokaza za to.
Ne zna se da li je štetna uoptreba GM organizama, ali se zna da je štetno pomnašanje Monsanta i na tome treba insistirati, a ne nasedati na priče nekih Aleskića.

Ja sam uveren da je ovo dostignuće korisno za ljudski rod kao što je to bio slučaj i sa svakim prethodnim, i da povika na njega nije ništa novo jer nije ovo prvo dostignuće na koje je dizana larma.

Uveren sam i da je to budućnost proizvodnje hrane, baš kao što mislim i da za sada Srbiji više odgovara da to ne dozvoli.
Više joj se u ovom trenutku isplati da nema GM organizme, jednostavno.
Jelica Greganović Jelica Greganović 22:17 20.08.2013

Re: Kolege drage

čekaj..je l pričamo o logici ili o moralu?

O parama.
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:41 20.08.2013

Re: Kolege drage

ali zar se to isto ne radi i s hibridima? to je ono što želim da čujem. nisu li hibridi dobijeni takodje selekcijom nekih gena i njihovim spajanjem u željenu kombinaciju?


Razlika je u "tehnici" mučkanja, nameštanja, sklapanja....
Kod konvencionalnih hibrida se tu radi "prirodnim" putem...jedna sorta se ukršta sa drugom. Uzme se polen sa jedne i njime se opraši druga. To je u prirodi moguće i događa se.
Nekada u tome učestvuju i nekoliko sorata, nekada i hibridi međusobno, ne retko se i tu veštački interveniše i izazivaju mutacije u genima (zračenjem npr) da bi se dobio roditelj koji će u kombinaciji sa nekim drugim dati "srećnu" kombinaciju.

Kod dobijanja GMO tehnika nije poznata (normalno)tj radi se o naučnom metodu gde ljudi u labaratoriji ("pincetom" ) ubacuju gen u organizam što nije moguće da se dogodi prirodnom putem.
Da li ta intervencija ima nekih drugih posledica osim onih vidljivih i željenih, da li sama tehnika ostavlaj posledice, šta se sve upotreblajva da bi se gen mogao ubaciti i slično su nepoznanice koje stvaraju sumnju.

ps
izvini kasno sam video komentar
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 22:56 20.08.2013

Re: Kolege drage

tsunade
Ali suština jeste da oni nameštaju, mućkaju sklapaju gene tako da dobiju željene osobine tog kukuruza


ali zar se to isto ne radi i s hibridima? to je ono što želim da čujem. nisu li hibridi dobijeni takodje selekcijom nekih gena i njihovim spajanjem u željenu kombinaciju?


Hibridizacija generalno znači potomak dva genetski različita organizma.
Može biti između različitih vrsti
Na primer Ligar je hibrid Lava i tigra, Mazga je hibrid magarice i konja.
Može biti u okviru iste vrste ukrštanjem dve podvrste, npr Bengalskog i Sibirskog tigra.

Biljke se mnogo lakše hibridizuju od životinja.
tu imamo hibride između vrsti ili podvrsti i hibride nastale poliploidacijom (udvostručavanjem utrostručavanjem , učeretvorustčavanjem i td pojedinih hromozoma, grupa hromozoma ili čitavog genotipa).

Poliploidacija se povremeno javlja slučajno u prirodi ali niko nema vremena da u labaratoriji čeka da se ona desi slučajno već pokušavaju da je izazovu zračenjem, hemikalijama i sl.

Većina modernog voća je nastala prirodnom ili veštačkom polipolidacijom.

Ogromna većina životinjskih hibrida je sterilna ali kod biljaka je lakše naći hibride koji nisu sterilni a neke sterilne je moguće učiniti sposobnim da se razmnožavaju izazivanjem polipolidacije.
tsunade tsunade 23:06 20.08.2013

Re: Kolege drage

izvini kasno sam video komentar


ne mari. hvala na objašnjenju.

kalifumestokalifa


e hvala i tebi.

obojica ste mi zanimljivi toliko da sam se zbog vas ovde zadržala duže nego što sam htela

moj neki zaključak je da ovi monsatovi u laboratoriji rade neprirodnim putem ono što se već fino razradilo manje više prirodnim putem pri pravljenju konvencionalnih hibrida. i da neće da kažu šta tačno i kako rade pa to neznanje multiplikuje teorije na enti stepen.

edit: zanimljivo je kako se naše predstave o tome šta je prirodno a šta nije vremenom menjaju.
srdjan.pajic srdjan.pajic 01:02 21.08.2013

Re: Kolege drage

vishnja92
Šta te biljke rade zemlji?

ubijaju svu drugu floru i sitnu faunu. Monstanto je, na kraju krajeva, firma za proizvodnju pesticida - i tako su i dospeli dovde. monokultura je ono sto Monsanto radi, i to ubija zasade (sem za monsanto) svuda ukrug. pocrkalo SVE sto rije tvoju zemlju, prasi tvoju zemlju, mrvi tvoju zemlju i djubri je (o pcelama neki drugi put, kada bude boljih podataka)


Učiteljice, el mogu ja, el mogu ja?! Mislim ovo si ti isto rekla: dakle, monsanto je napravio pesticid (Round-Up) koji pobije sve živo na i pod zemljom, ok? Onda je dizajnirao biljku koja je otporna na taj njihov pesticid. I to sad prodaju u paketu.

Inače, taj raund-ap možeš da kupiš u svakoj radnji i bez da kupiš seme, ljudi koji se ne bave poljoprivredom to koriste u domaćinstvu, recimo da potamane travicu i korov koji izbijaju izmedju pukotina na stazi ili oko stepeništa. Ili da eliminišu kompletan travnjak jer je, recimo, zarastao u korov. To je tako jedan dobar otrov da tu više nikad ništa ne raste (dobro, ovo nije striktno tačno, nego si miran recimo tu sezonu).

Druga primena je ako na primer imaš neko drvo ili žbunje kojeg hoćeš da se otarasiš (samo da naš Drvosek ne sazna za ovo!), a zajebano je jer je delom pod zemljom pa bi morao da se odvališ od kopanja i čupanja. Dakle, kupiš roundap, secneš jedno korenče, bilo gde, i saspeš to sranje, samo na to jedno mesto. I dok si rekao "tri oka" celo drvo-žbun je mrtvo, po principu spojenih sudova, na koliko god ari da se prostrlo na tvom imanju.

Bajdvej, dve stvari, prva, da izbegnem linč, u mojoj kući je ovo najstrože zabranjeno, iz etičkih razloga, plus imamo mačke, komšije imaju mačke, imaju i malu decu koja se igraju u dvorištu, dakle nedajbože...

Drugo, da uspostavim balans u kretenizmu, u Srbiji sam dobio savet za eliminisanje drveća/žbunja/korova: u špric sipaš potrošeno motorno ulje, ili još bolje, ulje za kočnice. I onda to strcneš u koren. Efekat je isti, samo se drvo verovatno malo duže muči, a i zemljište je manjeviše trajno zagadjeno, tu više nikad ništa neće da izraste.





stefan.hauzer stefan.hauzer 01:26 21.08.2013

Re: Kolege drage

kupiš roundap, secneš jedno korenče, bilo gde, i saspeš to sranje, samo na to jedno mesto. I dok si rekao "tri oka" celo drvo-žbun je mrtvo, po principu spojenih sudova, na koliko god ari da se prostrlo na tvom imanju.

ovo mi je dovoljno,da takvo sranje nikad ne koristim.
kod mene i dalje primenjujemo staromodno uklanjanje nepoželjnih travki i žbunja:

motikom i ašovom .



.....
49 41 49 41 04:16 21.08.2013

Re: Kolege drage

srdjan.pajic
vishnja92
Šta te biljke rade zemlji?

ubijaju svu drugu floru i sitnu faunu. Monstanto je, na kraju krajeva, firma za proizvodnju pesticida - i tako su i dospeli dovde. monokultura je ono sto Monsanto radi, i to ubija zasade (sem za monsanto) svuda ukrug. pocrkalo SVE sto rije tvoju zemlju, prasi tvoju zemlju, mrvi tvoju zemlju i djubri je (o pcelama neki drugi put, kada bude boljih podataka)


Učiteljice, el mogu ja, el mogu ja?! Mislim ovo si ti isto rekla: dakle, monsanto je napravio pesticid (Round-Up) koji pobije sve živo na i pod zemljom, ok? Onda je dizajnirao biljku koja je otporna na taj njihov pesticid. I to sad prodaju u paketu.

Inače, taj raund-ap možeš da kupiš u svakoj radnji i bez da kupiš seme, ljudi koji se ne bave poljoprivredom to koriste u domaćinstvu, recimo da potamane travicu i korov koji izbijaju izmedju pukotina na stazi ili oko stepeništa. Ili da eliminišu kompletan travnjak jer je, recimo, zarastao u korov. To je tako jedan dobar otrov da tu više nikad ništa ne raste (dobro, ovo nije striktno tačno, nego si miran recimo tu sezonu).

Druga primena je ako na primer imaš neko drvo ili žbunje kojeg hoćeš da se otarasiš (samo da naš Drvosek ne sazna za ovo!), a zajebano je jer je delom pod zemljom pa bi morao da se odvališ od kopanja i čupanja. Dakle, kupiš roundap, secneš jedno korenče, bilo gde, i saspeš to sranje, samo na to jedno mesto. I dok si rekao "tri oka" celo drvo-žbun je mrtvo, po principu spojenih sudova, na koliko god ari da se prostrlo na tvom imanju.

Bajdvej, dve stvari, prva, da izbegnem linč, u mojoj kući je ovo najstrože zabranjeno, iz etičkih razloga, plus imamo mačke, komšije imaju mačke, imaju i malu decu koja se igraju u dvorištu, dakle nedajbože...

Drugo, da uspostavim balans u kretenizmu, u Srbiji sam dobio savet za eliminisanje drveća/žbunja/korova: u špric sipaš potrošeno motorno ulje, ili još bolje, ulje za kočnice. I onda to strcneš u koren. Efekat je isti, samo se drvo verovatno malo duže muči, a i zemljište je manjeviše trajno zagadjeno, tu više nikad ništa neće da izraste.






Jesu komplikovani ovi beogradski ETF_ovci - ko moj Kum; krknes so okolo i sve unistis.

Ili zapisavss okolo - ako ti prigusti i imas vremena da radis to na istom mestu.
mariopan mariopan 08:28 21.08.2013

Re: Kolege drage

srdjan.pajic
Plus su prinosi veći, dakle manje para iz budžeta sa pomoć poljoprivrednicima => više para za obrazovanje, zdravstvo, dobro, i poneki nosač aviona, dakle sve ono za šta se ovde ljudi inače zalažu. I to je nešto što je lako proverljivo, za razliku od eventualno štetnih svojstava tih Monsantovih biljaka o kojima se uglavnom samo nagadja.

Dakle i zeleni su ućutali zbog više para, ko šiša zdravlje?
mariopan mariopan 08:34 21.08.2013

Re: Kolege drage

srdjan.pajic
pesticid (Round-Up) koji pobije sve živo na i pod zemljom, ok?

U Srbiji se to zove TOTAL.
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 09:30 21.08.2013

Re: Kolege drage

moj neki zaključak je da ovi monsatovi u laboratoriji rade neprirodnim putem ono što se već fino razradilo manje više prirodnim putem pri pravljenju konvencionalnih hibrida. i da neće da kažu šta tačno i kako rade pa to neznanje multiplikuje teorije na enti stepen.


Prvo hvala, drugo mislim da je pogrešno koncentrisati se na Monsanto GMO se razvijaju i u drugim firmama i u naučnim institutima.

Ono što najčešće rade jeste da iskorite mehanizam koji se dešava u prirodi tj koriste se bakterije, retrovirusi da bi ubacili gen u DNK.
Postoji čak i genetski pištolj koji upucava gen u DNK, majke mi

Naučnici su prvo otkrili da se DNK prirodnim putem prenosi između organizama 1946. Dans znamo za nekoliko prirodnih mehanizama za horiznotalni transfer gena i da se ovi procesi u prirodi odvijaju naveliko.
npr, to je jedan od glavnih mehanizama razvoja otpornosti bakterija na antibiotike, a deševa se i među biljnim vrstama. Ovo se postiže transponomima, retrotranspozonima, provirusima i drugim mobilnim genetičkim elementima koji se prirodno translociraju na nova mesta u genomu. U evolutivnom smislu često se prenose na nove vrste i igraju važnu ulogu u menjanju hromozoma tokom evolucije.

Ubacivanje strane germoplazme u useve se ranije postizalo veštačkim prevazilaženjem barijera u razmnožavanju. Hibridna žitarica je prvi put proizvedena 1875. Kulturu tkiva jedne biljke bilo je i pre GMO moguće pomešati sa drugom biljkom, mutacije na genima je moguće izvoditi radijacijom ili hemikalijama.
Jelica Greganović Jelica Greganović 11:45 21.08.2013

Re: Kolege drage

Mariopan, deo te priče o semenu je i diskusija oko EU zakona koji bi mogao ne samo da izgura autohtona semena, već automatski da na propast i izumiranje osudi te biljke.
mariopan mariopan 12:11 21.08.2013

Re: Kolege drage

Jelica Greganović
Mariopan, deo te priče o semenu je i diskusija oko EU zakona koji bi mogao ne samo da izgura autohtona semena, već automatski da na propast i izumiranje osudi te biljke.

Da, i to najviše zabrinjava, ali za sada malo ko ovde misli o tome.

A kada izumru i te biljke od čega će ti naučnici mućkati svoje mutante? <_<

...i još...
Kad izumru domaće sorte, a na druga semena neko polaže pravo vlasništva, šta ćemo onda?

Stvorena je banka semena ali ona nije u našem vlasništvu, da pogađamo u čijim je rukama?

Polagati pravo vlasništva na seme i hranu je genocidna namera? Za mene jeste.

A toliki dokazi da svetu nedostaje mnogo obradive zemlje, jer su svoje upropastili, nikog ne uzbuđuju?
I činjenica da će onaj ko bude imao ziratnu zemlju u svom vlasništvu zapravo vladati svetom, jer može da ucenjuje ostale siromašne zemlje kako hoće, hrana svima treba?
Svi budući ratovi vodiće se samo radi hrane, i mnoge zemlje se već sada spremaju za to, kupujući zemlju i oranice svojih suseda.

Ta budućnost se već događa samo ne nama i ne sada, pa zato valjda ne vidimo da se to i nama sprema?

Zato i kažem, monopol na seme koje znači opstatnak čovečanstva - ne sme niko na svetu da ima!

edit
Pokušavam da pogledom dobacim što dalje u budućnost i zamislim šta sve može da bude, (može i ne mora), ali plaši me to što može. Činjenica da smo svi mi danas jeli, neko i nekoliko puta, zamagljuje nam pogled na glad, to ovako siti ne možemo ni da sagledamo, ono što nas čeka ne možemo ni da zamislimo.
Ja sam za to da je bolje da i na ladno duvamo, samo neka je na vreme da se to ne desi?
blogovatelj blogovatelj 14:11 21.08.2013

Re: Kolege drage

Prosto jer više ne možeš da se takmičiš na tržištu sa farmerima koji koriste Monsanto seme. Tvoj proizvod je preskup i ostaješ u gubicima.


To je razlog zašto EU cvili, ne zdravlje. Zašto ne cvile za zagađenje vazduha koje njihovi automobili prave? Zašto ne zabrane prodaju cigareta?
Zato što imaju fin udeo na svetskom tržištu.
Follow the money.
hoochie coochie man hoochie coochie man 18:59 21.08.2013

Re: Kolege drage

Dakle, kupiš roundap, secneš jedno korenče, bilo gde, i saspeš to sranje, samo na to jedno mesto. I dok si rekao "tri oka" celo drvo-žbun je mrtvo, po principu spojenih sudova, na koliko god ari da se prostrlo na tvom imanju.


Daj ne zajebavaj :)

Ti stvarno veruješ u ovo što si napisao?

Roundap je totalni herbicid sa identičnim delovanjem kao i naš glifosav recimo. A njega mnogi koriste među njima i ja u svojim voćnjacima. Prskam njime po stablima najmanje jednom godišnje a nekada i više puta i ništa se loše ne dešava ,naravno. Šljive žive i zdrave, i eno ih rodile ko nikad.
Ima istu aktivnu materiju, istu koncentarciju aktivne materije i isti način delovanja kao i ostali totalni herbicidi.
Nema šanse, ali nikakve šanse, da deluje ovako kako si ti napisao. Deluje isključivo preko lista, a mehanizam delovanja je takav da ga biljka usvaja preko lista a onda on izazove blokadu rada korena, tako da biljka zapravo ugine od "gladi".
Kod drugih herbicida (onih koji se smatraju bezbednijim jer u nazivu nemaju tu zlokobnu reć totalni) efekat se vidi odmah, biljka odmah (za dan dva) ugine, a biljke tretirane totalnim herbicidima uginjavaju tek posle 10 i više dana (dok "izgladne" )
I nije tačno da u istoj vegetaciji kad se koristi totalni hrebicid na tretiranoj površini ne mogu ponovo izrasti biljke. Mogu iz rizoma, (delova korena) recimo, jer glifosat ne deluje na rizome niti na bilo šta što se nalazi u zemljištu, već isključivo na zelenu masu. U kontaktu sa zemljištem se deaktivira čak.



ps
kada kažem prskam po stablima mislim na deblo, dakle ne po listu, nego prskajući pojas u redu u kome želim da uništim travu herbicid dospeva na deblo, na koru, i to nema nikakvog uticaja na biljke.
zilikaka zilikaka 19:23 21.08.2013

Re: Kolege drage

Nema šanse, ali nikakve šanse, da deluje ovako kako si ti napisao

Ja samo da potvrdim. Iz iskustva.
Pokušaj da utamaniš recimo ovičnu zubaču. Il trsku. Nema šansi.

O bajkama da se malo ubrizga u deblo tek nema price. Probali na mestu gde nam je stvarno trebalo. Čak išli bušilicom jedo 200mm u dubinu I bar sa fi 10.

Posle "tretmana" ne da stablu ništa falilo nije, nego tek dobilo bujne listove. Znaš ono modro zelene, skoro teget.
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:35 21.08.2013

Re: Kolege drage

Posle "tretmana" ne da stablu ništa falilo nije, nego tek dobilo bujne listove. Znaš ono modro zelene, skoro teget.


Pa naravno, okopali ste je bušilicom, rastresli zemljište, aerisali ga i ona peva od miline :)

Samo uporno i može da se uništi.
Tu je fazon sa dovoljnom količinom rastvora (ne povećanom koncentracijom sredstva u rastvoru već većom količinom rastvora)
Problem sa biljkama koje imaju te uske listove je što ne mogu da prihvate dovoljno sredstva koje bi ih ubilo, i zato treba ponavljati tretman.

Dobra je i caka sa tretiranjem pred kraj vegetacije, tada biljka povlači nešto više sokova u koren (pravi rezerve) i tada joj serviraš Roundap recimo :)
mariopan mariopan 19:48 21.08.2013

Re: Kolege drage

zilikaka
Nema šanse, ali nikakve šanse, da deluje ovako kako si ti napisao

Ja samo da potvrdim. Iz iskustva.
Pokušaj da utamaniš recimo ovičnu zubaču. Il trsku. Nema šansi.

O bajkama da se malo ubrizga u deblo tek nema price. Probali na mestu gde nam je stvarno trebalo. Čak išli bušilicom jedo 200mm u dubinu I bar sa fi 10.

Posle "tretmana" ne da stablu ništa falilo nije, nego tek dobilo bujne listove. Znaš ono modro zelene, skoro teget.

Pa super, još da ste ga zalili i milina

Glifosav ili Total radi baš tako kako kaže HCM, ja sam ga koristila za zalivanje sastava betona po pukotinama gde džiklja trava, i ubije je namrtvo.

Drveće koje sam tretirala da ga osušim zalivala sam samo po listovima i krošnji, i ono se posle nekog vremena namrtvo osušilo, pa smo povadili. Lakše se vadilo.
zilikaka zilikaka 21:20 21.08.2013

Re: Kolege drage

Pa naravno, okopali ste je bušilicom, rastresli zemljište, aerisali ga i ona peva od miline :)

Nis ti mene razumeo.

Bušili smo U stablo, što bi mi mašinci rekli,radijalno, da prostiš.

Ne znam od čega prave taj "Rundap", al ne da mu je prijalo.

Glifosav ili Total radi baš tako kako kaže HCM, ja sam ga koristila za zalivanje sastava betona po pukotinama gde džiklja trava, i ubije je namrtvo.


Pa kad ti je neka trava kržljava i makar kakva. Kod mene pomaže samo motorka a posle određenog stadijuma jedino napalm.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:32 21.08.2013

Re: Kolege drage

Bušili smo U stablo, što bi mi mašinci rekli,radijalno, da prostiš.


Aha, ja mislio bušili zemlju pa u tu rupu sipali sredstvo.

Za to, drvenaste višegodišnje napasti postoji i nešto jače, aborocidi.

a ti ubode 300, onako u prolazu :)
srdjan.pajic srdjan.pajic 04:43 22.08.2013

Re: Kolege drage

HCM
Ti stvarno veruješ u ovo što si napisao?




Nisam sam probao, ali moj drugar je to izveo na placu, u planini kad je gradio kuću. Utamanio je neku čumu koja je tamo rasla, jer nije moglo drugačije, pošto se koren raširio po celom imanju. Rutinska operacija. Ako pogledaš malo po vebu, videćeš gomile linkova, foruma, klipova u kojima se upravo to tako radi. Moguće da round up nije apsolutno najbolje sredstvo za tu namenu, ali definitivno funkcioniše. Ali , ok, možda je mašinsko ulje ipak bolje.
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:30 22.08.2013

Re: Kolege drage

Stani Srki,
Mani se reklama i priča koje ti je drugar ispričao
Pogledaj malo ozbiljnije stvari

Evo ti npr lista registrovanih preparata

Agroglifosat Еco glifosat IPA 480 g/l VST Hemovet, Нови Сад
07.03.2017 -
162. Agrototal glifosat IPA 480 g/l Agro-Care, China
Agrointer, Бегеч

163. Agro quatro glifosat IPA 480 g/l Bejing NAB International, China
Velolux, Нови Сад

164. Bingo 480 glifosat IPA 480 g/l Stockton Chemical, USA
Stockton, Beograd

165. Blade 48 SL glifosat IPA 480 g/l Jiangyin No.2 Pesticide Factory,
China
Agrolink, Београд

166. Boom efekt glifosat IPA 480 g/l Pinus, Slovenija
Pinus Plus, Нови Сад

167. Cidoherb glifosat IPA 480 g/l Herbos, Hrvatska
VST Trend, Нови Сад

168. Clinic 480 SL glifosat IPA 480 g/l Nufarm, Austria
Delta Agrar, Београд

169. Cosmic 36 glifosat IPA 480 g/l Arysta LifeScience, France

170. Dominator glifosat IPA 480 g/l Dow AgroSciences, Austria
Galenika-Fitofarmacija, Земун

171. Fozat 480 glifosat IPA 480 g/l Agan Chemical, Israel
Magan Agrochemicals, Суботица
преко Makhteshim Agan, Israel

172. Glifeksol SL 360 glifosat IPA 480 g/l Exol Lubricants, Ниш 321-01-00021-3
173. Glifol glifosat IPA 480 g/l Galenika-Fitofarmacija, Земун
174. Glifomark glifosat IPA 480 g/l Sinochem Ningbo, China
Agromarket, Крагујевац

175. Glifosat BN 480 glifosat IPA 480 g/l Agro BN, Republika Srpska
Alprom, Футог

176. Glifosat SL 480 glifosat IPA 480 g/l Zorka-Mineralna đubriva, Шабац 3
177. Glifosat Zorka glifosat IPA 480 g/l Zorka-Zaštita bilja, Шабац
178. Glifosav 480 glifosat IPA 480 g/l Chemical Agrosava, Београд

179. Glifosol 48 glifosat IPA 480 g/l Agrolex, China
Chempol, Београд

180. Glitotal glifosat IPA 480 g/l Veterinarski zavod Subotica,
Суботица
3
181. Glyphogan 480 SL glifosat IPA 480 g/l Quena Plant Protection,
Holandski Antili
Magan Agrochemicals, Суботица
преко Makhteshim Agan, Israel

182. Glyfos glifosat IPA 480 g/l Cheminova, Denmark
Cheminova, Београд
3-
183. Pirokor glifosat IPA 480 g/l Poljotoplica, Ниш 3
184. Roundup glifosat IPA 480 g/l Monsanto, USA
Chemical Agrosava, Београд


185. Sirkosan glifosat IPA 480 g/l CNCCJC, China
BV Komerc, Нови Сад

186. Siman glifosat IPA 480 g/l Chemical Agrosava, Београд 321-01-1934/2010-11 od

187. Vulkan glifosat IPA 480 g/l Agrovojvodina Komercservis,
Суботица у сарадњи са Zorka
Klotild Agrotehnohem, Суботиц


Prvo je naztiv praparata, zatim aktivne materije, onda proizvođač i na kraju uvoznik u Srbiju

Svi imaju istu aktivnu materiju (glifosat) i svi imaju istu koncentarciju aktivne materije (480 grama u litru)
Roundap je samo jedan od mnogih koji se koriste, ali pošto se radi o Monsantovom preparatu onda laici misle da je to nešto posebno.

Dekalb hibridi su vrlo rašireni u Srbiji, ali kad neko sazna da su oni Monsantovi beži od njih ko đavo od krsta.
A nema razloga isti su kao i svi drugi.

ps
I da, nije mašinsko ulje bolje, zna se šta se koristi za to.
Za uništavanje višegodošnjih drvenatih biljaka se koriste pesticidi iz grupe arboricida (roundap je samo herbicid)

Oni se retko upotrebljavaju u poljoprivredi, češče u šumarstvu i, na tvoje iznenađenje, koriste se tako što se mešaju sa naftom. I to po preporuci proizvođača.
freehand freehand 19:56 22.08.2013

Re: Kolege drage

hoochie coochie man
Stani Srki,
Mani se reklama i priča koje ti je drugar ispričao
Pogledaj malo ozbiljnije stvari

Evo ti npr lista registrovanih preparata

Agroglifosat Еco glifosat IPA 480 g/l VST Hemovet, Нови Сад
07.03.2017 -
162. Agrototal glifosat IPA 480 g/l Agro-Care, China
Agrointer, Бегеч

163. Agro quatro glifosat IPA 480 g/l Bejing NAB International, China
Velolux, Нови Сад

164. Bingo 480 glifosat IPA 480 g/l Stockton Chemical, USA
Stockton, Beograd

165. Blade 48 SL glifosat IPA 480 g/l Jiangyin No.2 Pesticide Factory,
China
Agrolink, Београд

166. Boom efekt glifosat IPA 480 g/l Pinus, Slovenija
Pinus Plus, Нови Сад

167. Cidoherb glifosat IPA 480 g/l Herbos, Hrvatska
VST Trend, Нови Сад

168. Clinic 480 SL glifosat IPA 480 g/l Nufarm, Austria
Delta Agrar, Београд

169. Cosmic 36 glifosat IPA 480 g/l Arysta LifeScience, France

170. Dominator glifosat IPA 480 g/l Dow AgroSciences, Austria
Galenika-Fitofarmacija, Земун

171. Fozat 480 glifosat IPA 480 g/l Agan Chemical, Israel
Magan Agrochemicals, Суботица
преко Makhteshim Agan, Israel

172. Glifeksol SL 360 glifosat IPA 480 g/l Exol Lubricants, Ниш 321-01-00021-3
173. Glifol glifosat IPA 480 g/l Galenika-Fitofarmacija, Земун
174. Glifomark glifosat IPA 480 g/l Sinochem Ningbo, China
Agromarket, Крагујевац

175. Glifosat BN 480 glifosat IPA 480 g/l Agro BN, Republika Srpska
Alprom, Футог

176. Glifosat SL 480 glifosat IPA 480 g/l Zorka-Mineralna đubriva, Шабац 3
177. Glifosat Zorka glifosat IPA 480 g/l Zorka-Zaštita bilja, Шабац
178. Glifosav 480 glifosat IPA 480 g/l Chemical Agrosava, Београд

179. Glifosol 48 glifosat IPA 480 g/l Agrolex, China
Chempol, Београд

180. Glitotal glifosat IPA 480 g/l Veterinarski zavod Subotica,
Суботица
3
181. Glyphogan 480 SL glifosat IPA 480 g/l Quena Plant Protection,
Holandski Antili
Magan Agrochemicals, Суботица
преко Makhteshim Agan, Israel

182. Glyfos glifosat IPA 480 g/l Cheminova, Denmark
Cheminova, Београд
3-
183. Pirokor glifosat IPA 480 g/l Poljotoplica, Ниш 3
184. Roundup glifosat IPA 480 g/l Monsanto, USA
Chemical Agrosava, Београд


185. Sirkosan glifosat IPA 480 g/l CNCCJC, China
BV Komerc, Нови Сад

186. Siman glifosat IPA 480 g/l Chemical Agrosava, Београд 321-01-1934/2010-11 od

187. Vulkan glifosat IPA 480 g/l Agrovojvodina Komercservis,
Суботица у сарадњи са Zorka
Klotild Agrotehnohem, Суботиц


Prvo je naztiv praparata, zatim aktivne materije, onda proizvođač i na kraju uvoznik u Srbiju

Svi imaju istu aktivnu materiju (glifosat) i svi imaju istu koncentarciju aktivne materije (480 grama u litru)
Roundap je samo jedan od mnogih koji se koriste, ali pošto se radi o Monsantovom preparatu onda laici misle da je to nešto posebno.

Dekalb hibridi su vrlo rašireni u Srbiji, ali kad neko sazna da su oni Monsantovi beži od njih ko đavo od krsta.
A nema razloga isti su kao i svi drugi.

ps
I da, nije mašinsko ulje bolje, zna se šta se koristi za to.
Za uništavanje višegodošnjih drvenatih biljaka se koriste pesticidi iz grupe arboricida (roundap je samo herbicid)

Oni se retko upotrebljavaju u poljoprivredi, češče u šumarstvu i, na tvoje iznenađenje, koriste se tako što se mešaju sa naftom. I to po preporuci proizvođača.

Ovo se zove smislen, konstruktivan i argumentovan odgovor.


hoochie coochie man hoochie coochie man 20:06 22.08.2013

Re: Kolege drage

Ovo se zove smislen, konstruktivan i argumentovan odgovor.


Nadam se da si ozbiljan

Mada, kad si ti u pitanju, uvek treba računati na iznenađenja :)
freehand freehand 20:13 22.08.2013

Re: Kolege drage

hoochie coochie man
Ovo se zove smislen, konstruktivan i argumentovan odgovor.


Nadam se da si ozbiljan

Mada, kad si ti u pitanju, uvek treba računati na iznenađenja :)

Nisam rekao da se slažem, jer realno o tome nemam pojam. Dakle ni da li je argumentacija u njemu tačna ili netačna. Samo da je na mestu i da je način apsolutno korektan i kakav treba da bude.
I ne vidim zašto bi to bilo iznenađenje. Mada je to već moj problem te time potpuno nevažno.
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:21 22.08.2013

Re: Kolege drage

ne vidim zašto bi to bilo iznenađenje.


Ma ništa ružno nisam mislio
Samo sam oprezan.
Staro blogovsko pravilo glasi, uvek budi oprezan :)
A drago mi je da komentar smatraš korektnim i argumentovanim
srdjan.pajic srdjan.pajic 01:17 23.08.2013

Re: Kolege drage

hoochie coochie man
Stani Srki,
Mani se reklama i priča koje ti je drugar ispričao
Pogledaj malo ozbiljnije stvari

Evo ti npr lista registrovanih preparata


Pazi, ja sam svakako laik, ali ne vidim u šta hoćeš da me ubediš sa time što mi pokazuješ da raund up ima isti sastav kao i desetak drugih preparata. Koliko sam te razumeo, tvoja tvrdnja je bila da taj preparat ne radi ono za šta se prodaje, niti na način koji sam opisao, iako primer sa terena pokazuje da radi, upravo tako kao što i proizvodjačev propagandni materijal i uputstvo za upotrebu pokazuju. Ne sumnjam da si ti probao, i da možda nisi bio zadovoljan, ali nije nelogično da se pitam da li si pročitao uputstvo za upotrebu i primenio ga na predvidjeni način.

Da ima sličnih i boljih preparata za ubijanje kompletne flore na nekoj površini sam i ja ostavio kao mogućnost. Eto, na primer, potrošeno motorno ulje .

EDIT: Zaboravih, u svakom slučaju hvala na trudu, i na preporuci šta je bolje/smrtonosnije da se koristi za iskorenjivanje drveća i korenja na većim površinama.
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:34 23.08.2013

Re: Kolege drage

Pazi, ja sam svakako laik, ali ne vidim u šta hoćeš da me ubediš sa time što mi pokazuješ da raund up ima isti sastav kao i desetak drugih preparata


Ako ima isti sastav onda i deluje na isti način kao i ostali, logično zar ne?
A svi ostali deluju tako što ih biljka usvaja preko lista (li stabla kod zeljasitih biljajka, dakle preko delova koji sadrže hlorofil) zatim se on kreće kroz biljku i dolazi do korenovog sistema, gde blokira njegovu funkciju. (sprečavajuči razvoj usisnih delova korena, korenovih dlačica)

Ovo kaže struka

Način delovanja svih totalnih
herbicida na bazi glifosata je da se
nakon usvajanja lišćem korova, kreću
naviše i naniže, translatorno u biljci do
korena, rizoma i ostalih biljnih delova,
blokirajući rast biljaka.
Simptomi delovanja na tretiranim
biljkama vidljivi su nakon 7-10 dana.


A ti ako misliš da to nije slučaj sa roundapom, nađi negde uputstvo za upotrebu (a da ne bude reklama, već zvaničan papir koji prati preparat u prodaji) pa da vidimo.

Za glifosav preporuka sa pakovanja kaže

http://agrosava.sw4i.com/proizvodi/herbicidi/Glifosav/detaljnije-o-proizvodu.html]У свим случајевима препарат треба применити са утрошком воде од 100 до 200 l/ha, када корови достигну висину 15 - 40 cm, за дивљи сирак пред избијање метлице, а код трске (у сувим или делимично плављеним каналима), у фази метличања.

Nema nigde nikakvog presecanja korena, stabla, guljenja kore i slično.

Za Glifol piše slično, a proizvođač (Galenika) alternativu svom proizvodu na uputstvu za upotrebu preporučuje roundap, dakle smatra ga paralelom što i jeste.

I kako onda da roundap može da deluje različito od svih drugih koji imaju identičan sastav?

Možda stavljaju nešto u njega da se navučemo, kao kad sipaju deci drogu u kokakolu :)

Zaboravih, u svakom slučaju hvala na trudu, i na preporuci šta je bolje/smrtonosnije da se koristi za iskorenjivanje drveća i korenja na većim površinama.

Molim, molim, i drugi put.
Ko zna, možda ti zatreba jer su vrlo česte situacije kad ljudima trebaju takvi preparati.
Nije valjda da bi ih ti zabranio?
srdjan.pajic srdjan.pajic 07:24 25.08.2013

Re: Kolege drage

A ti ako misliš da to nije slučaj sa roundapom, nađi negde uputstvo za upotrebu (a da ne bude reklama, već zvaničan papir koji prati preparat u prodaji) pa da vidimo.


Pa što ne kažeš odma, evo ti

uputstvo

sa pakovanja preparata. (klikni na View Label, downloaduj pdf), strana 2.

Ja ne znam kako da te drugačije ubedim, do da kupim taj raundap i sam ubijem neko drvo u dvorištu.
mlatisa mlatisa 20:57 20.08.2013

Pčele su krive

Problem je u patentu.
Monsanto tužio seljaka zbog sejanja semena od svog kukuruza. Seljak se branio da su pčele krive.
mlatisa mlatisa 21:04 20.08.2013

Da li je neko skoro jeo normalan paradajz?

Ne znam da li je zavera i da li ima veze sa ovim, ali u poslednje vreme gotovo je nemoguće naći normalan paradajz koji nije zelen iznutra?
tsunade tsunade 21:23 20.08.2013

Re: Da li je neko skoro jeo normalan paradajz?

Da li je neko skoro jeo normalan paradajz?


najbolji paradajiz u srbiji se proizvodi kod uba. kad ideš na pijac raspitaj se ko je iz tog kraja i kupi slobodno. videćeš razliku.
Jelica Greganović Jelica Greganović 22:12 20.08.2013

Re: Da li je neko skoro jeo normalan paradajz?

ali u poslednje vreme gotovo je nemoguće naći normalan paradajz koji nije zelen iznutra?

Ja ga našla na Kaleniću, pre desetak dana, kod jedne gurave babe...
Al da znaš, ovaj zelen iznutra je mnogo bolji i zdraviji, prirodniji...
49 41 49 41 23:45 20.08.2013

Re: Da li je neko skoro jeo normalan paradajz?

tsunade
Da li je neko skoro jeo normalan paradajz?


najbolji paradajiz u srbiji se proizvodi kod uba. kad ideš na pijac raspitaj se ko je iz tog kraja i kupi slobodno. videćeš razliku.


Najbolji krompir je iz Ivanjice!

Ivanjicki krompir, ivanjicki krompir; vice prodavac na Kalenicevoj pijaci.

- Ne verujem, da si ti iz Ivanjice; kaze gospodja koja je zainteresovana da kupi krompir.

Jesam majke mi, evo sta pise u licnoj karti; jesam li ja to na slici - dabome da jesam.

Kad je zena kupila povecu kolicinu krompira i otisla; prodavac komentarise sa ostalim tezgarosima.

Jesam ja iz Ivanjice, al' krompir je iz p. materine.
freehand freehand 00:21 21.08.2013

Re: Da li je neko skoro jeo normalan paradajz?

tsunade
Da li je neko skoro jeo normalan paradajz?


najbolji paradajiz u srbiji se proizvodi kod uba. kad ideš na pijac raspitaj se ko je iz tog kraja i kupi slobodno. videćeš razliku.

E nek nije iz Kalifornije, pa nek ide život.
A inače, najbolji paradajz je iz babine bašte.

P.S. Mada bi bio još bolji kad bi došao neki Stranac i malo efikasnije orgganizovao babu.
I doneo seme.
Kalifornijsko, naravno.
tsunade tsunade 09:34 21.08.2013

Re: Da li je neko skoro jeo normalan paradajz?

Mada bi bio još bolji kad bi došao neki Stranac i malo efikasnije orgganizovao babu.


e da je sreće pa da dodje. nego neće.

a pro pro toga, moj brat radi u jednom austrijskom investicionom fondu. jedna zamašna energetska firma iz srbije (nemam mandat da otkrijem koja) bi da proda većinsko vlasništvo pa ih je tim povodom angažovala.

priča mi brat da su se rastrčali po svetu da nadju kupca. oglasili prodaju od hong konga do kalifornije. potencijalni kupci kažu: sektor je super. energetika (i hrana) to nam sve igra. ali zemlja srbija nam nikako ne igra. tu ne ulazimo. zdravo, dovidjenja.

tako da ne preti nam nikakva strašna opasnost od stranaca. učinili smo sve da beže od nas ko djavo od krsta.
jedi-knight jedi-knight 21:21 20.08.2013

...

Američki Monsanto je taman digao ruke od Evrope, kada je Evropa digla noge i odlučila da mu dozvoli izvoz kukuruza na njene teritorije.


Demokratski.

vishnja92 vishnja92 21:46 20.08.2013

uzgred

sa sve ove kojima je argument da bi "gmo nahranio sve" - pa deco braco sestre, i vegetarijanska ishrana bi nahranila sve i mnoge preko svih, pa to nije tema, jerbo ne moze. i sta sad?

da pobijete one koji su protiv GMO?
stefan.hauzer stefan.hauzer 21:58 20.08.2013

Re: uzgred

da pobijete one koji su protiv GMO?






.....
mariopan mariopan 22:08 20.08.2013

Re: uzgred

vishnja92
sa sve ove kojima je argument da bi "gmo nahranio sve" - pa deco braco sestre, i vegetarijanska ishrana bi nahranila sve i mnoge preko svih, pa to nije tema, jerbo ne moze. i sta sad?

da pobijete one koji su protiv GMO?

Ma ne damo se Višnjooooo

Ama ja se bojim da nije cilj nahraniti sve nego naprotiv.......
49 41 49 41 23:16 20.08.2013

Puni Boze, puni Boze

vikala ciganka, dok je kuvala mleko na ognjistu; a ono pocelo da kipi.
Stavljala loncice oko lonca, da se i oni usput napune.
I dalje vikala, puni boze, puni boze.

Tako smo 60-tih god. - iako sam bio tada mali; izgradili i otvorili dve najvece fabrike vestackog djubriva.

Uvezli smo vrhunsku tehnoligiju priozvodnje vestackog djubriva.
U medjuvremenu, isporuciocu tehnologije; posle 5 god. se njive pretvorile u gipsana polja.

Trebalo im je vise od tri godine da njive dovedu u prvobitno stanje normalnog prinosa.

Mi smo u medjuvremenu, zbog otpadnih voda unistili tri recna sliva u rekama.
Kakve ribe, kakve travke u njima.

Cini mi se da smo im vratili tehnologiju, oni nama pare ?!?
- Rekoh, ne secam se bio sam mali.
striborv striborv 02:05 21.08.2013

Dokazi

Jelice, dobar post ali i dalje ne vidim konkretne dokaze da je GMO hrana zaista stetna po zdravlje ljudi, osim rekla-kazala. Da li neko zaista ima dokaze o tome ili cemo i dalje da zabavljamo sa tim sta ima novo u carsiji?
49 41 49 41 04:43 21.08.2013

Re: Dokazi - Ako ima Boga

striborv
Jelice, dobar post ali i dalje ne vidim konkretne dokaze da je GMO hrana zaista stetna po zdravlje ljudi, osim rekla-kazala. Da li neko zaista ima dokaze o tome ili cemo i dalje da zabavljamo sa tim sta ima novo u carsiji?


Dositej Obradovic 1866. je doneo u ruci veliki krompir iz Beca (Wiene, Dunaja) s recju:
- Ovo, ce spasiti narod u slucaju nemastine, gladi, ratova!

E, bas ti hvala Dositeju sto si ucinio za svoj narod; mogao si bez tog dara sa zapada!

Jebo te - sutra ce mi za rucak; za rodjendan OPET - krompir i meso.

Ej, ako ima Boga.
mariopan mariopan 08:37 21.08.2013

Re: Dokazi - Ako ima Boga

49 41
Jebo te - sutra ce mi za rucak; za rodjendan OPET - krompir i meso.

E pa neka ti je srećan rođendan makar opet bio krompir za ručak.
Jelica Greganović Jelica Greganović 11:47 21.08.2013

Re: Dokazi

Jelice, dobar post ali i dalje ne vidim konkretne dokaze da je GMO hrana zaista stetna po zdravlje ljudi, osim rekla-kazala. Da li neko zaista ima dokaze o tome ili cemo i dalje da zabavljamo sa tim sta ima novo u carsiji?


Mislim da se ni tebi nije dalo da pročitaš i pogledaš do sada napisane komentare...
striborv striborv 23:38 21.08.2013

Re: Dokazi

Rekoh dokaze, ne komentare...
kukusigameni kukusigameni 08:52 21.08.2013

linak

Evo ga jedan interesantan tekst iz 2009. godine. Nature je veoma ozbiljan časopis.

*GM crops: Battlefield
kukusigameni kukusigameni 09:01 21.08.2013

Re: linak

alselone alselone 12:57 21.08.2013

Prilicno je naivno, ili cak glupavo

Verovati da su geni tako pravolinijski, linearni, da dodavanjem npr. gena za jedan protein, enzim ili osobinu iz jednog bića u drugu biljku dobijamo samo promenu u tom novom biću koja se tiče tog proteina, enzima ili osobine.

Takodje, prilicno je naivno ili cak glupavo verovati da je par godina testiranja na misevima sasvim dovoljno i da odmah treba preci na testiranje na covecanstvu (ne "coveku" u smislu par placenih dobrovoljaca).

Takodje, prilicno je naivno ili cak idiotski verovati da se ovo radi zbog gladi u svetu.

Jelica Greganović Jelica Greganović 13:02 21.08.2013

Re: Prilicno je naivno, ili cak glupavo


Takodje, prilicno je naivno ili cak glupavo verovati da je par godina testiranja na misevima sasvim dovoljno i da odmah treba preci na testiranje na covecanstvu (ne coveku u smislu par placenih dobrovoljaca).


To oko mišova kaže i slovenački ministar poljoprivrede...

http://www.24ur.com/minister-zidan-o-nasprotovanju-monsantovim-izumom-testirati-nevarnost-za-cloveka-na-misih-je-za-lase-privleceno.html
petronijevic001 petronijevic001 18:05 21.08.2013

Re:

Противници ГМО-хране су мрачњаци, митомани, клеронацифашисти.

ЕУ каже да је све у реду са ГМО-кукурузом и шта ту има више да се расправља.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana