Astrologija| Istorija| Politika

Velika sreća malog naroda

freehand RSS / 30.10.2013. u 23:58

Kad si mali kao Srbija, i siromašan kao Srbija, i nesrećan kao Srbija stvarno ti treba zlatna žabica da bi na mestu kmeta dobio nekog poput našeg kmeta.  I da je mutnim i uzburkanim vodama međunarodne politike navigava mudri i hladnokrvni kormilar.

10477009752712ad8478b2788006265_640x427.jpeg

 A i vidi se kakav je gorostas u odnosu na brata Vladimira.

Dakle, čitam vest jednom, pa drugi put. Vrtim glavom, nemam sa kim da podelim nevericu. Čitam još jednom. I isto piše.

Dakle, Putin nije sat i po smeo da ga primi u kabinet. Trema, nema šta drugo da bude. A onda Toma sa vrata - znajući da se ovom jezik udrvenio - krene da ga čita:

"Odnosi Srbije i Rusije se dobro razvijaju, ali ima problema sa srpske strane koji treba da se reše, kazao je predsednik Nikolić na sastanku sa Putinom."

Putin se vadi, nevešto i neubedljivo, mlači i razvodnjava

"Na to je Putin odgovorio da te probleme ne treba dramatizovati i da će oni biti rešeni onako kako se to rešava među prijateljima." 

... ali Toma ne popušta:

"...nije precizirano o kojim se problemima u ekonomskim odnosima Srbije i Rusije radi, ali je Nikolić rekao da oni dolaze nekad zbog nesnalaženja, a nekad zato što članovi vlade nisu dovoljno pažljivi kad donose odluke."

Na stranu što je to rekao o Vladi koja je bolja od one najbolje prethodne, ali - o čemu se ovde - dfak radi? Kad Predsednik jedne države u susretu sa Predsednikom druge države bude ostavljen sat i po ispred vrata, a onda potrči da se raskritikuje - tu onda nešto debelo nije u redu. Sa Predsednikom ili sa državom koju on - budimo realni - tako sjajno! - več godinu i po predstavlja i simbolizuje. 

Ili sa jednim i drugim. 

On bi to, skromno, rekao na sledeći način:

"Otkako sam stupio na dužnost predsednika, na međunarodnoj sceni o Srbiji niko ne govori ružne reči, Srbija više nije izopštenik iz svetske zajednice i više nema neprijatelja nigde u svetu", rekao je Nikolić.

Činjenica je da se razvedrilo nad Srbijom sa njegovom sveobasjavajućom pojavom, no ja sam se ovom prilikom prisetio nečeg drugog: na ovaj je način Rusima (Šojguu, konkretno)  na noge trčao ministar Bubalo, i to u rusku ambasadu usred Beograda. 

I tad je otišao NIS. Ima li smisla nagađati čega je Predsednik uspeo da isposluje da se ratosiljamo ovoga puta?

 

 

 



Komentari (200)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

freehand freehand 00:00 31.10.2013

Vest

A evo i linka na vest/izveštaj koji sam citirao, obzirom da se Opera i autorski panel nikako ne vole glede linkovanja:

Putin: Sve ćemo rešiti prijateljski

LINK
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 00:15 31.10.2013

Re: Vest

Ekonomski, mi smo deo svetske zajednice. Velike sile izazvale su svetsku krizu iz koje će nekako da se izvuku, a nama malim ostaje da trpimo posledice onoga na šta nismo mogli da utičemo, rekao je predsednik Srbije.

Kako sad to? Zar nije prošla vlada kriva za krizu?
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 01:03 31.10.2013

Re: Vest

Kako sad to? Zar nije prošla vlada kriva za krizu?


Ma jok. Proshla vlada je bila super.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 01:09 31.10.2013

Re: Vest

Kako sad to? Zar nije prošla vlada kriva za krizu?


Prethodna vlast je "zaslužna" što je Srbija od krize profitirala. Doduše, ne znam tačne cifre koliko smo para ubrali od krize, ali se dobro sećam meganaslova i udarnih vesti kako je Kriza prava sstvar za Srbiju, jer će .. - e to dalje nisam ništa shvatio, ali to i jeste zašto su ovi na vlasti plaćeni i maženi, da znaju šta pričaju i o čemu pričaju, pa im ja sve verujem.

                
srdjan.pajic srdjan.pajic 01:47 31.10.2013

Re: Vest

Nebojsa Krstic
Ekonomski, mi smo deo svetske zajednice. Velike sile izazvale su svetsku krizu iz koje će nekako da se izvuku, a nama malim ostaje da trpimo posledice onoga na šta nismo mogli da utičemo, rekao je predsednik Srbije.

Kako sad to? Zar nije prošla vlada kriva za krizu?


Dirljivo.

loader loader 03:12 31.10.2013

Re: Vest

Vizita možda nešto i donese za Srbijicu.

Reče Tomson, da malo ohrabri Vladimira, nešto u smislu da je Srbija sve bolje uređena država i kako se u Srbiju sve više investira, pa poziva i Vladimirove privrednike da u nj investiraju,
a on sam će im biti neka vrsta garanta, uz ljubav bratsku, naravno.
Ako je u poslednjih godinu dana zaista stvorena tako dobra poslovna klima, onda ne znam čemu ta "emocionalistička hipergarancija" od strane precednika, ali, dobro, makar zvuči onako, epski.
Pa .. .. da prekrižemo, da stvar krene.



Čujem posle u vestima da Vladimir Putin neće u posetu Srbiji. A i šta će, kad je Toma bio onamo. Samo bi džabe trošili gorivo, koje ovako može pametnije da se raspodeli. Kako pametnije, znaće već ko to treba da zna ...


alselone alselone 08:07 31.10.2013

Re: Vest

Dirljivo.



Moram priznati da sam i ja ganut. Suze padaja od Bouldera do Novog Sada.
mariopan mariopan 08:22 31.10.2013

Re: Vest

srdjan.pajic
Nebojsa Krstic
Ekonomski, mi smo deo svetske zajednice. Velike sile izazvale su svetsku krizu iz koje će nekako da se izvuku, a nama malim ostaje da trpimo posledice onoga na šta nismo mogli da utičemo, rekao je predsednik Srbije.

Kako sad to? Zar nije prošla vlada kriva za krizu?


Dirljivo.


Мени је то тужно.
hajkula1 hajkula1 08:53 31.10.2013

Re: Vest

mariopan
srdjan.pajic
Nebojsa Krstic
Ekonomski, mi smo deo svetske zajednice. Velike sile izazvale su svetsku krizu iz koje će nekako da se izvuku, a nama malim ostaje da trpimo posledice onoga na šta nismo mogli da utičemo, rekao je predsednik Srbije.

Kako sad to? Zar nije prošla vlada kriva za krizu?


Dirljivo.


Мени је то тужно.



Imam utisak da je priča o Srbijagasu, i posredničkim firmama (ruskim, registrovanim u trećim zemljama) koje su profitirale... a i neki su ovde izgleda sasvim fino prošli. Koliko znam, Bajatović je bio pod ruskom kapom.
Milan Karagaća Milan Karagaća 09:16 31.10.2013

Re: Vest

freehand
A evo i linka na vest/izveštaj koji sam citirao, obzirom da se Opera i autorski panel nikako ne vole glede linkovanja:

Putin: Sve ćemo rešiti prijateljski

LINK

i brate konačno Rusi treba da postanu Rusi a Srbi ponovo Srbi
Kako je to lepo i naučno institutski rečeno.
A onda još i Čepurin pojasni
Ma niki nam bre ništa ne može , jači smo od samih sebe, za druge nas zabole, a izgleda nas zabole i za nas.
8c_competizione 8c_competizione 09:26 31.10.2013

Re: Vest

Kako sad to? Zar nije prošla vlada kriva za krizu?


ej, DS-ovci kohabitatori, oldaite malko sada sa zlonamernostima

imali ste svoje vreme, za cijeg vakta je i otisao NIS

tako da PSSSSSST!
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 09:29 31.10.2013

Re: Vest

Nebojsa Krstic

Kako sad to? Zar nije prošla vlada kriva za krizu?


ma nou, prošla vrada je samo mešetarila u krizi, pošto je videla da je slučaj izgubljen, reko' aj da se nagrabi šta još može dok nas srpska buranija ne sruši na izborima.

I tad je otišao NIS. Ima li smisla nagađati čega je Predsednik uspeo da isposluje da se ratosiljamo ovoga puta?


dobar politički blog, bata Pantcho.

šta može još nije rasprodato? jedino bor-majdanpek, i prirodni gas ispod banata (to je već otišlo, ruku na srce). vodoprivreda...
looping looping 09:42 31.10.2013

Re: Vest

cane.srbljanovic
Kako sad to? Zar nije prošla vlada kriva za krizu?


Ma jok. Proshla vlada je bila super.

freehand freehand 09:51 31.10.2013

Re: Vest

šta može još nije rasprodato? jedino bor-majdanpek, i prirodni gas ispod banata (to je već otišlo, ruku na srce). vodoprivreda...

Gas Rusi crpe, kao i naftu, iz sve snage, i to bez rzudne rente.
Ali EPS ne zvuči loše, čini mi se.
freehand freehand 10:07 31.10.2013

Re: Vest

alselone
Dirljivo.



Moram priznati da sam i ja ganut. Suze padaja od Bouldera do Novog Sada.

Da, to bi moglo da bude baš dirljivo i ganutljivo bratimljenje gradova. Nego, što to Predsedniku ne zamerite, on je taj koji izjavom abolira Mirka Cvetkovića?

Edit: ali ono što je zaista dirljivo je ovo skakanje rodoljuba iz daleke dijaspore u odbranu Predsednika!
Imaćemo mi vojvode i u Koloradu.
mg.beeograd mg.beeograd 10:40 31.10.2013

Re: Vest

Milim da ste prevideli još jedno S.

DSS-ovci su ovo dogovorili, a Vi ste zlonamerni,

e sad PSSSSSSSSST !
Dr M Dr M 10:54 31.10.2013

Re: Vest

Gas Rusi sikorštavaju, kao i naftu, iz sve snage, i to bez rzudne rente.


Čim se pomene El Prezidente, Tebi zatreba logoped.
Meni, antidepresiv.., ali ne deluje.

Suviše mi jaka ona priča o ruskoj guberniji.

Neke od ovih izjava mi liče na izvinjavanje zbog kašnjenja u projektu.
freehand freehand 11:16 31.10.2013

Re: Vest

Čim se pomene El Prezidente, Tebi zatreba logoped.

Ortoped.
A priču o ruskoj guberniji bismo prepričavali kao besmislenu triviju.
Ovo sad je malo više hevi.

rade.radumilo rade.radumilo 11:38 31.10.2013

Re: Vest

A priču o ruskoj guberniji bismo prepričavali kao besmislenu triviju.
Ovo sad je malo više hevi.


Nemo se uzbuđavaš. Ipak smo sa svih strana okruženi teritorijom EU i ne graničimo se nikako sa Rusijom. Budemo li malo više zastranjivali na tu stranu, od pukih poseta i retorike, EU će samo da uvde malo dodatne papirologije za nas i naše bedne poslove, pa će se i ovo malo fasade k'o bajagi života raspasti načisto.
zovitemegrunf zovitemegrunf 12:25 31.10.2013

Re: Vest

Srđan Fuchs

šta može još nije rasprodato? jedino bor-majdanpek, i prirodni gas ispod banata (to je već otišlo, ruku na srce). vodoprivreda...


Ruza Cirkovic upravo rece na RB1 da je i ugalj ispod Dunava vec otisao
laziiprevare laziiprevare 18:49 31.10.2013

Re: Vest

Kad Predsednik jedne države u susretu sa Predsednikom druge države bude ostavljen sat i po ispred vrata.


Good-bye, my love !

To je očekivano, kada u Evropi želiš da imaš predsednika, učesnika dvomesečnog javnog prenosa "polemike o Brozu", u kome ugledni građanin Beograda kamionom gazi "ćopavog Maršala", čija smrt je bila jedini uslov da Srbija preživi .

Prethodna vlast je "zaslužna" što je Srbija od krize profitirala.


Čas ekonomije sa Hardvarda, april 2009.

Jedni su bili spletkaroši i muljatori,a drugi su radili kao "konji", i za to ih visoki, ali nejaki Miloš , voda po "svetoj srpskoj zemlji" .

Ko su maskirani menadžeri, koji su pretvarajući se da su vlasnici Srbije, razorili domaći privredni sistem pokazujući neprimerenu pohlepu saznaćemo u sledećoj sapunici gospođe Tabaković.

Dirljivo.


Šefe, tamne mrlje pošlosti na tvojo košulji nijedna veš mašina budućnosti nikad neće oprati.

Kontraverzni političar, trajno nastanjen u sudskom procesu KP 5/03, predlaže formiranje nove stranke, bez "ucenjivanja, spletkarenja i intriga".

Kontraverzni političar, kome su puna usta "ubijenog prijatelja", (ne) želi da ugasi partiju "ubijenog prijatelja", jer se raspada i "mrcvari i sebe i nas".

Posle toga, ko preživi pričaće.
sugar59 sugar59 09:24 01.11.2013

Re: Vest

"Otkako sam stupio na dužnost predsednika, na međunarodnoj sceni o Srbiji niko ne govori ružne reči, Srbija više nije izopštenik iz svetske zajednice i više nema neprijatelja nigde u svetu"

Još samo da se izborimo sami sa sobom.
laziiprevare laziiprevare 18:18 02.11.2013

Re: Vest

Otkako sam stupio na dužnost predsednika...


San mi je da u Bajčetini kod Kragujevca, rodnom mestu, na mome imanju i mojim sredstvima izgradim hram Svetog velikomučenika Dimitrija.

Na ovaj način predsednik Nikolić se uvrstio u red onih VLADARA SRBIJE koje će pokolenja pamtiti ... (vladika Jovan)

Još samo da se izborimo sami sa sobom.


On je veliko razočarenje , ali ne treba dramatizovati.



-Neću se mnogo zadržavati na samom slučaju poluprivatne posete i uopšte komentara... Rekla bih da je ovog puta Putin šmekerskije odreagovao .
alselone alselone 08:08 31.10.2013

Nikolic je ozbiljan pacijent

Sva sreca pa dela samo u domenu svojih ovlascenja. Time mu je maneverski prostor za pravljenje gluposti ozbiljno ogranicen na debilne izjave i deljenje ordenja.
loader loader 08:23 31.10.2013

Re: Nikolic je ozbiljan pacijent

alselone
Sva sreca pa dela samo u domenu svojih ovlascenja. Time mu je maneverski prostor za pravljenje gluposti ozbiljno ogranicen na debilne izjave i deljenje ordenja.

Nemojmo tako neoprezno oko ograničenosti ovlašćenja...
A ono, kao vojvoda?
To se zaboravilo već?

Dakle - on, osim u domenu ovlašćenja precednika - po potrebi nacije može da deluje i u kroz ulogu vojvode.
Svojevremeno, on je iniciran i u ovu veliku geostratešku igru plasiran...

libkonz libkonz 08:26 31.10.2013

Re: Nikolic je ozbiljan pacijent

Nikolic je ozbiljan pacijent

isto se slobodno može reći i za njegove savetnike.
alselone alselone 08:37 31.10.2013

Re: Nikolic je ozbiljan pacijent

A ono, kao vojvoda?
To se zaboravilo već?


Ne razumem. Verovatno sam zaboravio.
freehand freehand 09:56 31.10.2013

Re: Nikolic je ozbiljan pacijent

alselone
Sva sreca pa dela samo u domenu svojih ovlascenja. Time mu je maneverski prostor za pravljenje gluposti ozbiljno ogranicen na debilne izjave i deljenje ordenja.

Misliš da su mu ovlašećenja da o Vladi priča tako kako priča, pred stranim državnikom?
Meni taj čovek deluje kao hodajuća bruka.

Re: Nikolic je ozbiljan pacijent

freehand
alselone
Sva sreca pa dela samo u domenu svojih ovlascenja. Time mu je maneverski prostor za pravljenje gluposti ozbiljno ogranicen na debilne izjave i deljenje ordenja.

Misliš da su mu ovlašećenja da o Vladi priča tako kako priča, pred stranim državnikom?
Meni taj čovek deluje kao hodajuća bruka.

on je prvi put bio u londonu kad je postao predsednik. misliiim… st areci o njegovom poznavanju sveta?
alselone alselone 10:30 31.10.2013

Re: Nikolic je ozbiljan pacijent

Misliš da su mu ovlašećenja da o Vladi priča tako kako priča, pred stranim državnikom?
Meni taj čovek deluje kao hodajuća bruka.


Ovlascenja su mu da prica sa stranim drzavnikom. A bruka je sta prica.
stopalo stopalo 10:35 31.10.2013

Re: Nikolic je ozbiljan pacijent

alselone
Misliš da su mu ovlašećenja da o Vladi priča tako kako priča, pred stranim državnikom?
Meni taj čovek deluje kao hodajuća bruka.


Ovlascenja su mu da prica sa stranim drzavnikom. A bruka je sta prica.


bas sam hteo tako nesto da napisem

ali mi je jos zanimljivije kako se sa tom pricom o ovlascenjima namestaju na penal ljubitelji lika i dela srpskog klunija
freehand freehand 10:47 31.10.2013

Re: Nikolic je ozbiljan pacijent

stopalo
alselone
Misliš da su mu ovlašećenja da o Vladi priča tako kako priča, pred stranim državnikom?
Meni taj čovek deluje kao hodajuća bruka.


Ovlascenja su mu da prica sa stranim drzavnikom. A bruka je sta prica.


bas sam hteo tako nesto da napisem

ali mi je jos zanimljivije kako se sa tom pricom o ovlascenjima namestaju na penal ljubitelji lika i dela srpskog klunija

Kad ustaneš, da pogledaš malo redosled komentara?
I ko je pomenuo ovlašćenja?
Uzgred, ako je Kluni izašao iz svojih nadležnosti - misliš li da je ta priča sad potrošena za vjeki i vjekov i da se nikad nikom ne sme pomenuti?
Mislim, ok je i tako rasuđivati.
Samo nije mnogo različito od Predsednikovog rasuđivanja.
alselone
Misliš da su mu ovlašećenja da o Vladi priča tako kako priča, pred stranim državnikom?
Meni taj čovek deluje kao hodajuća bruka.


Ovlascenja su mu da prica sa stranim drzavnikom. A bruka je sta prica.

Nije to samo bruka, nego i štetočinstvo.
alselone alselone 10:48 31.10.2013

Re: Nikolic je ozbiljan pacijent

Nije to samo bruka, nego i štetočinstvo.


Ti si rekao da je bruka, ja samo potvrdio.
Da, i stetno je.
stopalo stopalo 10:56 31.10.2013

Re: Nikolic je ozbiljan pacijent

Kad ustaneš, da pogledaš malo redosled komentara?


vidi sliku 8 slova - video sam

ne moras na ovom blogu da budes vidovit da bi znao u kom pravcu se razvija diskusija

I ko je pomenuo ovlašćenja?


alselone
Sva sreca pa dela samo u domenu svojih ovlascenja.


i naravno, prema mojoj pretpostavci

Uzgred, ako je Kluni izašao iz svojih nadležnosti




hvala free sto si mi ulepsao dan, a ja svecano obecavam da ni jednu necu reci o ovlascenjima
freehand freehand 10:59 31.10.2013

Re: Nikolic je ozbiljan pacijent

hvala free sto si mi ulepsao dan, a ja svecano obecavam da ni jednu necu reci o ovlascenjima

Ja mislim da je tebi svaki dan lep.

A drago mi je ako sam uspeo da tome bilo čime doprinesem.
sugar59 sugar59 09:40 01.11.2013

Re: Nikolic je ozbiljan pacijent

Ana WithAFamilyNameTooHardToPron

on je prvi put bio u londonu kad je postao predsednik. misliiim… st areci o njegovom poznavanju sveta?


Do tada nisu hteli da mu obezbede prevodioca o državnom trošku.
vlad_aleksh vlad_aleksh 08:49 31.10.2013

Vojvode

Toma Nikolić (prvi predsednik republike) i Aleksandar Vučić (prvi potpredsednik vlade) spadaju u najgori tip ljudi. Zato što su konvertiti. Izdajice. Jude. Počujte Srbi, kada vas u Evropsku uniju uvode bivši Šešeljevu četnici i bivši Slobini SKOJ-evci, sa tom Evropskom unijom nešto duboko nije u redu.
A kada vidim Putina i Nikolića zajedno pomislim - konačno je došlo do ideološkog pomirenja. Bivši NKVD-ovac, pardon, KGB-ovac i bivši četnički vojvoda zakopavaju ratne sekire. A Staljin i Draža se okreću u svojim grobovima. Ili već ko je gde bačen nakon smrti.

http://www.youtube.com/watch?v=nGwmRH-8vsw
looping looping 09:16 31.10.2013

Re: Vojvode

Počujte Srbi, kada vas u Evropsku uniju uvode bivši Šešeljevu četnici i bivši Slobini SKOJ-evci, sa tom Evropskom unijom nešto duboko nije u redu.

Da, grozdje je kiselo kada ga beru "bivši Šešeljevu četnici i bivši Slobini SKOJ-evci", a da su "demokrate" brale bilo bi slatko.
8c_competizione 8c_competizione 09:27 31.10.2013

Re: Vojvode

a da su "demokrate" brale bilo bi slatko.


deset_slukom deset_slukom 11:07 31.10.2013

Re: Vojvode

looping

Da, grozdje je kiselo kada ga beru "bivši Šešeljevu četnici i bivši Slobini SKOJ-evci", a da su "demokrate" brale bilo bi slatko.


Zato ga i imamo toliko nabranog. Sve ispada iz korpe.

Prvi su dobili mandat od birača da ga beru, ali su imali važnija posla.

Ovi su dobili mandat da sabotiraju berbu, a vidi sad...

Čak i ne umeju da beru. Teško nama.
freehand freehand 11:18 31.10.2013

Re: Vojvode

deset_slukom
looping

Da, grozdje je kiselo kada ga beru "bivši Šešeljevu četnici i bivši Slobini SKOJ-evci", a da su "demokrate" brale bilo bi slatko.


Zato ga i imamo toliko nabranog. Sve ispada iz korpe.

Prvi su dobili mandat od birača da ga beru, ali su imali važnija posla.

Ovi su dobili mandat da sabotiraju berbu, a vidi sad...

Čak i ne umeju da beru. Teško nama.

Koje grožđe?
Ja, na žalost, u svemu što sam ovde citirao i komentarisao ne vidim nikakvoi grožđe.
deset_slukom deset_slukom 11:41 31.10.2013

Re: Vojvode

freehand

Koje grožđe?
Ja, na žalost, u svemu što sam ovde citirao i komentarisao ne vidim nikakvoi grožđe.


Pa da, iz ove posete i citiranih izjava će se teško iscediti neka kap grožđanog soka.

Nego sam reagovao na Loopingovu izjavu, iz koje se da zaključiti kako stranke na vlasti (pogotovo njihovo biračko telo) sa strašću beru bogate plodove ulaska u EU.
freehand freehand 11:43 31.10.2013

Re: Vojvode

sa strašću beru bogate plodove ulaska u EU.

I kako sad da ne pitam - kojeg ulaska u EU?
Mislim, pozdravio bih ja sa obe ruke, nego mi taj datum koji imamo a niko ga ne zna malo...
Jebiga, kiseo.
deset_slukom deset_slukom 12:11 31.10.2013

Re: Vojvode

freehand

I kako sad da ne pitam - kojeg ulaska u EU?
Mislim, pozdravio bih ja sa obe ruke, nego mi taj datum koji imamo a niko ga ne zna malo...
Jebiga, kiseo.

Mogao bi Looping da objasni šta je mislio...

S moje strane, kako sam ja to shvatio - "ulazak" kao proces. Pretpostavljam da ćetnici uživaju u samim postupcima koje se u tu svrhu preduzimaju, dakle slast dolazi od samog procesa evropeizacije. Od radnji koje se preduzimaju u svrhu usvajanja evropskih vrednosti.
looping looping 13:10 31.10.2013

Re: Vojvode


Mogao bi Looping da objasni šta je mislio...

S moje strane, kako sam ja to shvatio - "ulazak" kao proces. Pretpostavljam da ćetnici uživaju u samim postupcima koje se u tu svrhu preduzimaju, dakle slast dolazi od samog procesa evropeizacije. Od radnji koje se preduzimaju u svrhu usvajanja evropskih vrednosti.

Prokomentarisao sam izjavu da sa EU nesto duboko nije u redu.

Počujte Srbi, kada vas u Evropsku uniju uvode bivši Šešeljevu četnici i bivši Slobini SKOJ-evci, sa tom Evropskom unijom nešto duboko nije u redu.

A pre je bilo sve u redu.
looping looping 13:15 31.10.2013

Re: Vojvode

Nego sam reagovao na Loopingovu izjavu, iz koje se da zaključiti kako stranke na vlasti (pogotovo njihovo biračko telo) sa strašću beru bogate plodove ulaska u EU.

Meni je ustvari krivo sto su "demokrate" to grozdje toliko uzgajale, zalivale, prskale i sta sve ne, da bi sada neke bitange cekale da uzberu plodove. To je ono sto boli svakog iskrenog demokratu.
deset_slukom deset_slukom 13:29 31.10.2013

Re: Vojvode

looping

Prokomentarisao sam izjavu da sa EU nesto duboko nije u redu.

Počujte Srbi, kada vas u Evropsku uniju uvode bivši Šešeljevu četnici i bivši Slobini SKOJ-evci, sa tom Evropskom unijom nešto duboko nije u redu.

A pre je bilo sve u redu.


Vidiš, ovaj detalj nisam uočio. U pravu si, mada mislim da se autor malo neprecizno izrazio i da je mislio nešto drugo.

Svejedno, mene već boli glava od naglog ulaska u EU, ne treba preterivati... ma ko nas uvodio.
vlad_aleksh vlad_aleksh 07:18 01.11.2013

Re: Vojvode

looping
Počujte Srbi, kada vas u Evropsku uniju uvode bivši Šešeljevu četnici i bivši Slobini SKOJ-evci, sa tom Evropskom unijom nešto duboko nije u redu.

Da, grozdje je kiselo kada ga beru "bivši Šešeljevu četnici i bivši Slobini SKOJ-evci", a da su "demokrate" brale bilo bi slatko.


Ja tebi vojvodo, ti meni kiselo grožđe.
freehand freehand 10:02 31.10.2013

Skromnost i vizija

Otvaranje zatvorenih vrata
Prema njegovim rečima, Srbija je ove godine politički napredovala, otvorila je davno zatvorena vrata, ili vrata koja nikad nije ni otvarala i ponovo uspostavila stara prijateljstva.

... umesto četiri stuba - stotine pritki
Prema rečima predsednika, Srbija intenzivira odnose i sa Rusijom, Kinom, Emiratima i Afrikom, a u ovom trenutku je, nažalost, Evropa jedini kontinent koji zaostaje u privrednom razvoju.

... nova ekonomska filozofija
Zbog toga smo se, naveo je Nikolić, previše zaduživali, ali sada uvodimo novu filozofiju ekonomije, a to je ne uzimati više kredita, ići u strateško partnerstvo, u koncesije i na potpuno drugačiji način obnoviti srpsku privredu.


A interesntno je i to da lice Mrkić Ivan ni ovoga puta nije smetalo u poslovima iz svog resora.
Sepulturero Sepulturero 12:07 31.10.2013

Духовито, нема шта

Али господине Фри, сваком иоле политички писменом је јасно да се овде води борба око Јужног тока. Неки фактори предвођени министарком Зораном Михајловић би желели да, по налогу Американаца, опструишу овај гасовод.

Јасно је због чега то Амери желе али није да ли опструкционисти то раде зато што су за то плаћени, из идеолошких разлога јер не воле Русе или су једноставно корисни идиоти.

Зна се такође да је министарка својевремено била члан штеточинске организације Г17 и наравно лобирала руског преузимања НИСа. Не зна се на чијој страни је ППВ.

Дакле, уместо (по мени) неумесног исмевања Томе Николића, који овим путовањем у Москву покушава да спасе што се спасити може, боље је било да сте нас информисали о закулисним радњама.

Или можда и ви мислите да је Јужни ток за Србију штетан?

freehand freehand 12:15 31.10.2013

Re: Духовито, нема шта

Али господине Фри

Ali ser Sepulture, mani se persiranja.
Nego

Зна се такође да је министарка својевремено била члан штеточинске организације Г17 и наравно лобирала руског преузимања НИСа.

štetočinska organizacija G17 je, istine radi, bila jedina striktno i otvoreno protiv preuzimanja NIS-a od strane Gazprom-a.
Дакле, уместо (по мени) неумесног исмевања Томе Николића, који овим путовањем у Москву покушава да спасе што се спасити може, боље је било да сте нас информисали о закулисним радњама.

Vidiš, meni nekako izgleda da Tomislav Nikolić ismeva sve nas. Pa bih te molio da pažljivo pročitaš citate, a zaboraviš moje komentare, pa izneseš svoje mišljenje o tim njegovim političkim i ekonomskim bravurama.
Rado ću pročitati i o njima razmisliti. I složiti se ako argumenti budu bar malo jači od ovog sa G 17.
Što se pozadine tiče - rado, samo što je ne znam. Vidim da se tu nešto petlja oko dugova Srbijagasa, na čijem je čelu Bajatović za koga se, opet, priča da je ruski čovek.
Realno, izgleda mi da su sve najave o preispitivanju ulaska u NIS i visine akvizicije koje su sve čeđće i glasnije od onog Insajdera dosta vode uzmutile.
Или можда и ви мислите да је Јужни ток за Србију штетан?

Ne mislim ja da je Južni tok štetan. Štaviše.
Ali svakako mislim da je mogao biti korisniji, bez nepotrebnog poklanjanja i mutljavina. Kao i priča sa NIS-om, uostalom.
Ali kad je štetnost u pitanju - oko Predsednika i njegovih spoljnopolitičkih avantura, priznajem, nemam dileme.
Sepulturero Sepulturero 13:49 31.10.2013

Re: Духовито, нема шта

Не знам ни ја више од онога што чујем и прочитам у медијима али, пошто срећом постоји Интернет, пратим и неке друге изворе а не само Б92, Блиц и осталу жуту штампу. Например, srbin.info, NSPM, Novi Standard

Не верујем ни њима 100% али комбинујем са другим вестима и додам мало здраве логике.

Мислим да можемо да се сложимо да је Г17 била једна штеточинска организација. Дакле, ако јој је неко припадао онда је то довољан аргумент.

Инсајдер Б92 је део кампање против Јужног тока. Бајатовић јесте лака мета али преко њега циља се на Русе. Уосталом, зар нису огромни губици те компаније последица социјалне политике и огромних дуговања других друштвених фирми у Србији?

Председник Тома није ништа лошији од Барбике, напротив. Можда је само мало неортодоксан у својим јавним наступима . Не видим какву је он то велику штету нанео.

[url=http://www.nspm.rs/ekonomska-politika/zasto-je-za-srbiju-ipak-dobro-sto-je-gasprom-kupio-nis-q.html][/url]
freehand freehand 14:30 31.10.2013

Re: Духовито, нема шта

а не само Б92, Блиц и осталу жуту штампу. Например, srbin.info, NSPM, Novi Standard

Radio fokus si zaboravio.

Мислим да можемо да се сложимо да је Г17 била једна штеточинска организација. Дакле, ако јој је неко припадао онда је то довољан аргумент.

Mislim da nije tema bila štetočinstvo nego si tu stranku (finansijsku organizaciju) pomenuo u kontekstu prodaje NIS-a. pa bi bilo dobro da se tu zadržimo, na terenu činjenica.
Инсајдер Б92 је део кампање против Јужног тока. Бајатовић јесте лака мета али преко њега циља се на Русе. Уосталом, зар нису огромни губици те компаније последица социјалне политике и огромних дуговања других друштвених фирми у Србији?

Možda je deo kampanje, što opet ništa ne menja načinjenicama oko posla zvanog "NIS".

Председник Тома није ништа лошији од Барбике, напротив. Можда је само мало неортодоксан у својим јавним наступима . Не видим какву је он то велику штету нанео.

Pa ok, tu se nema šta dodati ili oduzeti.
maksa83 maksa83 15:45 31.10.2013

Re: Духовито, нема шта

Mislim da nije tema bila štetočinstvo nego si tu stranku (finansijsku organizaciju) pomenuo u kontekstu prodaje NIS-a. pa bi bilo dobro da se tu zadržimo, na terenu činjenica.

Da se zadržimo na terenu činjenica, ako ono što je dragi kolega Asanž izložio svetu prihvatimo kao činjenice, prodaja NIS-a je projekat Božidara Đelića, i služio je tome da se koalicioni partner odobrovolji. Da, onaj mali debeli ... pacifikovani.

Sad mi pade na pamet ... poslednja tri velika whistleblowera (Assange, Snowden, Hervé Falciani) su bili ... novinari? Ne b'ate - hajli skild IT personal.
freehand freehand 15:58 31.10.2013

Re: Духовито, нема шта

maksa83
Mislim da nije tema bila štetočinstvo nego si tu stranku (finansijsku organizaciju) pomenuo u kontekstu prodaje NIS-a. pa bi bilo dobro da se tu zadržimo, na terenu činjenica.

Da se zadržimo na terenu činjenica, ako ono što je kolega Asanž izložio svetu prihvatimo kao činjenice, prodaja NIS-a je projekat Božidara Đelića, i služio je tome da se koalicioni partner odobrovolji. Da, onaj mali debeli ... pacifikovani.


Prodaja NIS-a je jedno, prodaja NIS-a Rusima je drugo. I nije sporna sama prodaja, već cena i obuhvat, uključujući crpljenje prirodnih bogatstava, rudne rente i monoposki položaj.
Svejedno, nisam video taj dokument, a voleo bih.
Uzgred samo - moja tvrdnja nije bila ko jeste odradio taj posao - mada mislim da su operativci bili Bubalo i onaj čuveni ekspert rusofil Nebojša kakosevećzvaše iz DSS, a sigurno je da taj psoao bez Tadićevog aminovanja nije mogao biti završen. više puta sam se (i na blogu)pitao a nikad nisam saznao - ko je i kako odredio tu besmislenu cenu, i zašto je Tadić taj aranžman dozvolio.
Opet, izvesno je da je posao konačno sklopljen posle jednog Šojguovog lupanja o sto. Priča je da je u drugoj ruci imao neke menice i slične nezgodne stvari, a ne samo kosovsku agendu.

Edit:
Sad mi pade na pamet ... poslednja tri velika whistleblowera (Assange, Snowden, Hervé Falciani) su bili ... novinari? Ne b'ate - hajli skild IT personal.

Kakav mirakul!?
Da vislbloueri nisu novinari kojima je inače posao da objavljuju podatke do kojih dođu?
maksa83 maksa83 16:05 31.10.2013

Re: Духовито, нема шта

i zašto je Tadić taj aranžman dozvolio.

Cena koalicije.

Alzo šprah vikiliks:

http://www.wikileaks.org/plusd/cables/08BELGRADE88_a.html

A tamo kaže:

...would prevail in a tight contest. He was also frank in admitting
that the Russian energy deal was politically motivated, pointing to
the economic cost of a Tadic loss in the Presidential elections as
the potential price of not agreeing to the deal.
freehand freehand 16:15 31.10.2013

Re: Духовито, нема шта

maksa83
i zašto je Tadić taj aranžman dozvolio.

Cena koalicije.

Alzo šprah vikiliks:

http://www.wikileaks.org/plusd/cables/08BELGRADE88_a.html

3. (SBU) Turning to the energydeal with Russia, Djelic confirmed
that the govenment had approved earlier in that morning an enery
framework agreement with Russia including sale f the state oil
company NIS, operation of the naural gas storage facility at
Banatski Dvor, and onstruction of a branch of the South Stream
pipeine across Serbia. Djelic said that the deal was he price of
being in a coalition government. He tried to minimize the
significance of selling NISwithout a tender by pointing to other
untendereddeals with Russia by Serbia's neighbors, including Greek
purchases of military equipment, and Bulgaria's agreement on
construction of a nuclear power plant.

4. (SBU) Djelic said that while he held his nose when he voted to
support the framework agreement, there had been improvements in the
document, and there were still many things to be negotiated with the
Russians. He claimed that the agreement adopted by the government
took out references to NIS's monopoly on production of refined
products in Serbia, and included mention of EU environmental
standards. The price paid for NIS was still the subject of
negotiations along with other details and many of these would be
sorted out later, once some of the political pressure of the
Presidential elections had passed.

Friday Signing in Moscow with Former Rival Candidate
--------------------------------------------- -------

5. (SBU) According to Djelic, the energy framework will be signed
on Friday in Moscow with President Tadic and Prime Minister
Kostunica present, but with Infrastructure Minister and third place
presidential candidate Ilic signing the agreement. While Djelic
did not offer a reason why Ilic, not the Energy Minister, would sign
the agreement, he made clear that DS projections showed the second
round of the Presidential elections could be decided by as little as
50,000 votes. The implication of Djelic's comments was that the
photos of President Tadic alongside the PM and Ilic with Russian
leaders on Friday would demonstrate support and unity among Tadic,
Ilic and Kostunica.

Pa sad, dve stvari: ovde nigde ne piše da je u pitanju Đelićev projekat, štaviše: Đelić govori o zapušavanju nosa porilikom glasanja o okvirnom sporazumu.
Drugo, koalicioni partner nije bio mali debeli pacifikovani. Nego Vojislav Koštunica. U tom momentu.
Ako smo već na terenu činjenica i na njemu hoćemo da ostanemo.
maksa83 maksa83 16:20 31.10.2013

Re: Духовито, нема шта

Pa sad, dve stvari: ovde nigde ne piše da je u pitanju đelićev projekat, štaviše: đelić govori o zapušavanju nosa porilikom glasanja o okvirnom sporazumu.
Drugo, koalicioni partner nije bio mali debeli pacifikovani. Nego Vojislav Koštunica. U tom momentu.
Ako smo već na terenu činjenica i na njemu hoćemo da ostanemo.

Da, to je januar 2008, vreme DSS kohabitacije, gde se stvar još kuva ali ne potpisuje.

Enivejz, piše u onom pasusu zašto je Tadić to dozvolio - "da ne izgubi izbore" (pošto će onda blablabla).

Čisto da potcrtamo šta je bilo više a šta manje važno u toj mudroj glavi.
houp houp 16:22 31.10.2013

Re: Духовито, нема шта

Pa ok, tu se nema šta dodati ili oduzeti.


najbolja drugarica (:


Re: Духовито, нема шта

freehand freehand 17:56 31.10.2013

Re: Духовито, нема шта

Enivejz, piše u onom pasusu zašto je Tadić to dozvolio - "da ne izgubi izbore" (pošto će onda blablabla).
Čisto da potcrtamo šta je bilo više a šta manje važno u toj mudroj glavi.

Razumem.
Dakle enovej: nije bitan Nikolić. Nije bitan G 17. Nije bitan ni Đelić, kad bolje razmisliš.
Bitno je šta je bilo u toj mudroj glavi.
Mislim da bi jedno od mogućih rešenja bilo otvaranje jednog bloga pod radnim naslovom Boris Tadić - propas' Srbije, a koji ne bi imao vremensko ograničenje za komentarisanje.
Otprilike kao one japanske sobe za pražnjenje agresije.

A inače mislim da je ovo tema na kojoj bi dobri Krstić dr Nebojša mogao da zablista insajderskim informacijama, pošto mislim da su događaji dovoljno hronološki iza nas, a dosta je toga i poznato.



Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 18:11 31.10.2013

Re: Духовито, нема шта

Enivejz, piše u onom pasusu zašto je Tadić to dozvolio - "da ne izgubi izbore" (pošto će onda blablabla).
Čisto da potcrtamo šta je bilo više a šta manje važno u toj mudroj glavi.

Razumem.
Dakle enovej: nije bitan Niklić. Nije bitan G 17. Nije bitan ni Đelić, kad bolje razmiusliš.
Bitno je šta je bilo u toj mudroj glavi.
Mislim da bi jedno od mogućih rešenja bilo otvaranje jednog bloga pod radnim naslovom Boris Tadić - propas' Srbije, a koji ne bi imao vremensko ograničenje za komentarisanje.
Otprilike kao one japanske sobe za pražnjenje agresije.

S ovakvom vrstom dokumenata imam nekoliko problema:

A da li je opisani sastanak autentičan, da li se dogodio? Da li se baš tako dogodio? Tj. da li je totalni ili delimični falsifikat sadržaja razgovora? Potvrde o autentičnosti nema, jedino činjenica da postoji na internetu. Kao i milioni drugih "dokumenata" i "dokaza".

Ako pretpostavimo da je događaj autentičan, tu je, koliko vidim, izneseno Đelićevo razmišljanje i njegov stav o nekim temama.

Dakle, tu ne piše ni šta se, ni zašto dešavalo, nego šta Đelić misli o tome šta se o zašto dešava.

A to je bitno različito.
freehand freehand 21:18 31.10.2013

Re: Духовито, нема шта

Nebojsa Krstic

A to je bitno različito.

I?
I?
I?

Jesi li bio u Moskvi?
Šta je bio razlog?
Daj nešto...
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 00:14 01.11.2013

Re: Духовито, нема шта

Sad mi pade na pamet ... poslednja tri velika whistleblowera (Assange, Snowden, Hervé Falciani) su bili ... novinari? Ne b'ate - hajli skild IT personal.


Ma da mi tebe preventivno sklepamo ☻
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 00:24 01.11.2013

Re: Духовито, нема шта

S ovakvom vrstom dokumenata imam nekoliko problema:


Ih, ti. Eno Obama nikako da se oporavi od baš takvih dokumenata.

Ko mu kriv kad me nije poslušao, a lepo sam mu rekao, Ja sam suviše star da bih ti pomogao, ali ako hoće da poslušaš moj savet, Snovija treba srediti dok još izigrava Tom Henksa, jer kad jedared izađe iz Terminala, biće belaja. No, ne vredi, nema leba od američkih demokraCkih predsednika, nikad posao na vreme niti do kraja ne obave ;>>

              

jkt2010 jkt2010 03:10 01.11.2013

Re: Духовито, нема шта

ko je i kako odredio tu besmislenu cenu,

Meni rekose da se cena firme (ugrubo) procenjuje tako sto se godisnji profit pomnozi sa deset. E sad, ne mogu bas da se setim kolike je gubitke NIS pravio, ali 10 * (-x) = -10x

Ispada da smo mi njima trebali da platimo.

A da ne spominjem da je NIS i pre Rusa uzivao privilegije koje navodis: crpljenje prirodnih bogatstava, niske rudne rente i monoposki položaj. I opet napravili, kolko ono bese, 100 miliona evra bule?


Uostalom, drzava je i dalje vlasnik pola NIS-a pa kad se DS vrati na vlast neka otkupi drugu polovinu nazad. NIS sada pravi proft od valjda 300 miliona evra, znaci vredi puta 10 = 3 milijarde. Eto. Za 1.5 milijardu NIS je nas.

Pa da vidimo koliko ce da im treba da ga vrate pod led.
maksa83 maksa83 07:17 01.11.2013

Re: Духовито, нема шта

Mislim da bi jedno od mogućih rešenja bilo otvaranje jednog bloga pod radnim naslovom Boris Tadić - propas' Srbije, a koji ne bi imao vremensko ograničenje za komentarisanje.

Tebe je teško usrećiti. Pitaš:
i zašto je Tadić taj aranžman dozvolio.

I dobiješ third party odgovor koji nije iz Kurira, i onda "kmeeeeee"
A inače mislim da je ovo tema na kojoj bi dobri Krstić dr Nebojša mogao da zablista insajderskim informacijama, pošto mislim da su događaji dovoljno hronološki iza nas, a dosta je toga i poznato.

Nebojša se insajderski odazvao - to sve nije tako pošto a) je to sa Interneta, a taj Internet je mutan tip, o Asanžu da ne govorimo, i b) ako i jeste autentično onda su-to-neki-čobani-budale tj Đelić je nešto mrmorio za svoju dušu. Ne znam šta mi je od ta dva insajderskije i ubedljivije.
freehand freehand 08:30 01.11.2013

Re: Духовито, нема шта

Meni rekose da se cena firme (ugrubo) procenjuje tako sto se godisnji profit pomnozi sa deset. E sad, ne mogu bas da se setim kolike je gubitke NIS pravio, ali 10 * (-x) = -10x

Sjajni ste stručnjaci ti što ti rekoše i ti što si ih saslušao pa sad širiš nauku.
Grdne ćeš pare da zaradiš ako tu formulu budeš primenjivao samo za, recimo, desetak hiljada evra, kod procene vrednosti kompanija. Jer se ta rabota sad plaća grdne milione.
Procena vrednosti NIS rađena je dva puta, i jednom je, koliko se sećam, iznosila oko 2.5 milijardi evra, drugi put 1,5.
Mislim da je drugi put procenu radio "Dilojt".
A metodologija je, takođe mislim, bila malo komplikovanija od ove tvoje, genijalne.

Ispada da smo mi njima trebali da platimo.

Trebali smo, kako da nismo trebali! Ali je Koštunica trebao da se seti da smo trebali.

A da ne spominjem da je NIS i pre Rusa uzivao privilegije koje navodis: crpljenje prirodnih bogatstava, niske rudne rente i monoposki položaj. I opet napravili, kolko ono bese, 100 miliona evra bule?


Uostalom, drzava je i dalje vlasnik pola NIS-a pa kad se DS vrati na vlast neka otkupi drugu polovinu nazad. NIS sada pravi proft od valjda 300 miliona evra, znaci vredi puta 10 = 3 milijarde. Eto. Za 1.5 milijardu NIS je nas.

Pa da vidimo koliko ce da im treba da ga vrate pod led.

Sa ovakvim se argumentima ne raspravlja.
Mogu samo da se tiho povučem
freehand freehand 08:53 01.11.2013

Re: Духовито, нема шта

Tebe je teško usrećiti. Pitaš:

Ne treba mene usrećiti. Niti je ovo mesto gde bih ja sreću tražio.
Tek da ne pričam o usrećiteljima sa interneta koji muljaju te intelektualne kosmo diskove...
Sasvim bi ok bilo da smo ostali na terenu činjenica.
I da ne radiš po ko zna koji put istu stvar tipa ovog "kmeeee". Pa posle meni prebacuješ kako prelazim na teren ličnog.
A možeš i da ševaš po terenu činjenica kao Miloš Šestić. što je super ako znaš koji su tvoji, gde je lopta i koji je tvoj a koji protivnički gol. Ali i ako ne znaš - publika to obožava.
Svakojako - taj stav "a Tadić", "a DS", "a lopovi" u svakoj situaciji uz kojoj pomenem današnju vlast koja danas - aveć više od godinu i po - upravlja Srbijom, postao u najmanju ruku dosadan. Ok, taj dogmatski stav podrazumeva da uvek znaš sve uzroke, sve posledice, sve krivce.
I garantuje ti da si uvek u pravu.
I meni je to ok, dok se drugi ne kaštiguje zato što je radoznao, sumnja ili misli drugačije.

Nebojša se insajderski odazvao - to sve nije tako pošto a) je to sa Interneta, a taj Internet je mutan tip, o Asanžu da ne govorimo, i b) ako i jeste autentično onda su-to-neki-čobani-budale tj Đelić je nešto mrmorio za svoju dušu. Ne znam šta mi je od ta dva insajderskije i ubedljivije.

Odazvao se i doveo u pitanje autentičnost dokumenata i u njima opisanih događaja. To mogu da razumem.
No mi se ne sviđa što ništa nije rekao o onome šta se i zbog čega zaista, po njemu, dogodilo.

niccolo niccolo 10:22 01.11.2013

Re: Духовито, нема шта

Meni rekose da se cena firme (ugrubo) procenjuje tako sto se godisnji profit pomnozi sa deset.

Nikako profit, profit je promenjiva kategorija, ako uzimaš profit može da ti se desi da preplatiš kompaniju ili se prodavcu može desiti da je plati ispod vrednosti. Po pravilu se koristi tzv. Entreprise Value, imaš na internetu šta je to. A ovih 10 je multiplikator, koji nije uvek 10 već zavisi od industrije u pitanju i od tržišta.

U svakom slučaju, cena za NIS svakako nije određena uzimajući u obzir išta od ovoga...
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 14:39 01.11.2013

Re: Духовито, нема шта

Nebojša se insajderski odazvao - to sve nije tako pošto a) je to sa Interneta, a taj Internet je mutan tip, o Asanžu da ne govorimo, i b) ako i jeste autentično onda su-to-neki-čobani-budale tj Đelić je nešto mrmorio za svoju dušu. Ne znam šta mi je od ta dva insajderskije i ubedljivije.

Odazvao se i doveo u pitanje autentičnost dokumenata i u njima opisanih događaja. To mogu da razumem.
No mi se ne sviđa što ništa nije rekao o onome šta se i zbog čega zaista, po njemu, dogodilo.

Nemam pojma kakve insajderske informacije išteš.

Ja se nijesam bavio temama iz sektora Ministarstva energetike.

Ono što kao laik razumem jeste da je čitava Evropa energetski zavisna od ruskog gasa i da je za svaku zemlju dugoročno korisno da ima dobre energetske veze sa "Južnim tokom". Mislim, ako je to bilo pitanje.
quake quake 12:49 31.10.2013

veliki brat...

Dirljive sastanke ovakvog tipa čitam kao horoskope u novinama...ništa ne škode, ničemu ne doprinose, a lepo zvuče...čak mi i osmeh izmame na lice...
freehand freehand 12:56 31.10.2013

Re: veliki brat...

quake
Dirljive sastanke ovakvog tipa čitam kao horoskope u novinama...ništa ne škode, ničemu ne doprinose, a lepo zvuče...čak mi i osmeh izmame na lice...

Priznajem da uvek kalkulišem sa tim da će ovakvi opaki komentari dići nivo uradaka.
Tu se onda i ja ogrebem za malo slave od snishodljivih erudita.
malaramona malaramona 17:38 31.10.2013

pitanje?

A šta je tema bloga, Nikolićeva nespretnost u javnom i diplomatskom nastupu il trampa-energetski resursi za političku podršku. Ako je ovo drugo, kasniš par godina. Ako je ovo prvo, kasniš deceniju i jače.
freehand freehand 17:47 31.10.2013

Re: pitanje?

Ako je ovo drugo, kasniš par godina.

Ovo drugo ih sada boli, koliko razumem iz vesti koje se pojavljuju.
Ako je ovo prvo, kasniš deceniju i jače.

Ako je ono prvo - taj gospodin nam je Predsednik poslednjih godinu i po, i kao takav nas, između ostalog, predstavlja i na narečenom sastanku sa Putinom.
malaramona malaramona 18:05 31.10.2013

Re: pitanje?

freehand
Ako je ovo drugo, kasniš par godina.

Ovo drugo ih sada boli, koliko razumem iz vesti koje se pojavljuju.
Ako je ovo prvo, kasniš deceniju i jače.

Ako je ono prvo - taj gospodin nam je Predsednik poslednjih godinu i po, i kao takav nas, između ostalog, predstavlja i na narečenom sastanku sa Putinom.


Htedoh reci da 98-99 bio i potpredsednik Vlade, otud decenija i jače.
A što se tiče odnosa sa Rusijom, nastavio je politiku svojih prethodnika na toj funkciji. Trapavo i u skladu sa njegovim poimanjem sveta, al bez suštinske promene.

freehand freehand 18:15 31.10.2013

Re: pitanje?

Htedoh reci da 98-99 bio i potpredsednik Vlade, otud decenija i jače.

Pa šta? Misliš da nema više smisla pominjati ga? Baš sada kad je - gle čuda i na radost većeg, boljeg i poštenijeg dela Srbije - to naš vrli Predsednik?
A što se tiče odnosa sa Rusijom, nastavio je politiku svojih prethodnika na toj funkciji. Trapavo i u skladu sa njegovim poimanjem sveta, al bez suštinske promene.

Što se odnosa sa Rusijom tiče - sve zemlje na svetu, uključujući najveće i najjače - Nemci im prave tenk, da znaš - trude se da sa njima imaju najbolje moguće odnose.
E sad, kod onih pametnih i normalnih to najbolje moguće isključuje ovakve ponižavajuće političke, diplomatske i ekonomnske ispade.
To pokušavam da kažem.
malaramona malaramona 18:46 31.10.2013

Re: pitanje?

freehand

Pa šta? Misliš da nema više smisla pominjati ga? Baš sada kad je - gle čuda i na radost većeg, boljeg i poštenijeg dela Srbije - to naš vrli Predsednik?


HEhe, valjda smo se toliko upoznali da znaš da nisam deo te veće, bolje i poštenije Srbije.

Što se odnosa sa Rusijom tiče - sve zemlje na svetu, uključujući najveće i najjače - Nemci im prave tenk, da znaš - trude se da sa njima imaju najbolje moguće odnose.
E sad, kod onih pametnih i normalnih to najbolje moguće isključuje ovakve ponižavajuće političke, diplomatske i ekonomnske ispade.


Eh , pitanje je šta je to najbolje moguće. Kakav je tvoj stav da li je važniji "državno- politički" od čisto ekonomskog razloga? Nebitno u vezi čega, može biti severno Kosovo, energetski resursi, prodaja Teslinog oružja, šta god. Kad budemo imali jasan odgovor na to pitanje onda će nam to najbolje moguće biti mnogo bliže.
I tad neće biti diplomatskih ispada, il bar neće biti ovoliko uočljivi.


freehand freehand 19:21 31.10.2013

Re: pitanje?

Kakav je tvoj stav da li je važniji "državno- politički" od čisto ekonomskog razloga? Nebitno u vezi čega, može biti severno Kosovo, energetski resursi, prodaja Teslinog oružja, šta god. Kad budemo imali jasan odgovor na to pitanje onda će nam to najbolje moguće biti mnogo bliže.

Nisam siguran da razumem pitanje. ali voditi zemlju nije isto što i biti pametan na blogu (tu mislim i na ebe, naravno).
Pa se onda i prioriteti drugačije određuju, a često su pvoezani na mnogo prostije načine no što ih mi, spolja i od dole, vidimo. To znači da se niko pametan ne lepi ni za jednu stanu, niti sebe ostavlja bez rezervne varijante.
Vrline javne, poroci tajni. To je (i) politika.
I tad neće biti diplomatskih ispada, il bar neće biti ovoliko uočljivi.

O ds, bilo bi ih, i te kako. Sa ovakvim Predsednikom tek bvi onda bili vidljivi.
HEhe, valjda smo se toliko upoznali da znaš da nisam deo te veće, bolje i poštenije Srbije.

Šta znam, vidim da je skoro pa opšte uverenje da je sadašnja vlast tabu. Uvek ima nešto pametnije i važnije da se kaže o prethodnoj.

Sepulturero Sepulturero 19:51 31.10.2013

Re: pitanje?

"isključuje ovakve ponižavajuće političke, diplomatske i ekonomnske ispade."

Добро, рецимо да је стварно тако for the sake of the argument али зашто то толико теби смета када се ради о Русији која нам за узврат и нешто нуди а не када се ради о Западу који не само да нам ништа не нуди него нам још и узима.
freehand freehand 19:59 31.10.2013

Re: pitanje?

Добро, рецимо да је стварно тако for the sake of the argument али зашто то толико теби смета када се ради о Русији која нам за узврат и нешто нуди а не када се ради о Западу који не само да нам ништа не нуди него нам још и узима.

Jel problem da mi otkriješ metodologiju i logičku putanju kojokm si došao do ovakvog zaključka?
oskar-z-wild oskar-z-wild 23:14 31.10.2013

prioriteti i prijatelji

Izmedju redova citam da se ovde radi o jednom veoma skucenom pogledu na svet i realnost.

Danas, u 21. veku kada se posledice kolonijalizma iz prethodnih vekova ogledaju u povratnoj Britanije, Belgije,Francuske, Italije i manje vise svih starih kolonizatorskih zemalja, Srbija nema veci proritet, radi svog dugorocnog opstanka, od odrzavanja PRIJATELJSKIH veza sa jedinim dokazanim i dugorocnim PRIJATELJEM. To sto u ovom svetu NISTA nije za dzabe ne treba da odvoji paznju od gore ukazanog prioriteta.

Da je Srbija ranije bila umrezena gasovodima i naftovodima nikad ne bi bila bombardovana.
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 01:45 01.11.2013

Re: prioriteti i prijatelji

Da je Srbija ranije bila umrezena gasovodima i naftovodima nikad ne bi bila bombardovana.

Ne bi ni da je članica NATO. Niti bi, u tom slučaju, Kosovo moglo i da pomisli da se otcepljuje.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 02:20 01.11.2013

Re: prioriteti i prijatelji

Ne bi ni da je članica NATO. Niti bi, u tom slučaju, Kosovo moglo i da pomisli da se otcepljuje.


A zašto ne bi "moglo i da pomisli"?

Čak dapače, itekako bi moglo da misli - a i da dela.

Ili misliš da UK ili Španija nisu članice NATOa?

Škotska iduće godine održava referendum za nezavisnost - onaj koji je zamalo održan 2007.) a Katalonija se itekako bori za to isto pravo, a da imaju sopstveni autonomni parlament, koji bi Kosovo svakako imalo (kao što je i imalo dok ga Sloba tenkovima nije "sredio", ne bi bilo problema - osim da nakupe glasove (a pretpostavljam da bi glasanje bilo manje kradljivo i neustavno no kada su DS, DSS i Radikali krali novi Ustav na referendumu) a pri tome EU samo razmatra pitanje da li će te nove države ako i kada se oforme biti automatski i članice EU, ili će morati da počnu proces pridruživanja ispočetka, a NATO niko ništa niti pita niti se ovi imaju šta javljati po tim pitanjima.

Hteo si ti nešto drugo da kažeš - da je Srbija odavno stupila u NATO, eh, teško da bi joj na vlasti sedeli isti oni koji su i izazvali ubrzano otcepljivanje Kosova, ili bi se bogami ponašali kao što se danas ponašaju ovi što su sada na vlasti a nekada su sa slašću tupokašikarili po svemu i svačemu. Pa samim tim, ne bi bilo ratova koji su prethodili Kosovu i svega što je nacionalsocijalizam ovde doneo.

Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 03:56 01.11.2013

Re: prioriteti i prijatelji

ne bi bilo problema - osim da nakupe glasove (a pretpostavljam da bi glasanje bilo manje kradljivo i neustavno no kada su DS, DSS i Radikali krali novi Ustav na referendumu)

Bolje da smo još imali Miloševićev Ustav sa društvenom svojinom?
oskar-z-wild oskar-z-wild 07:10 01.11.2013

Re: prioriteti i prijatelji

hvala na dopuni n.k.
vlad_aleksh vlad_aleksh 07:29 01.11.2013

Re: prioriteti i prijatelji

Nebojsa Krstic
ne bi bilo problema - osim da nakupe glasove (a pretpostavljam da bi glasanje bilo manje kradljivo i neustavno no kada su DS, DSS i Radikali krali novi Ustav na referendumu)

Bolje da smo još imali Miloševićev Ustav sa društvenom svojinom?



Pitanje shvatam kao priznanje da je referendum za ustav ipak pokraden. Ili grešim?
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 11:18 01.11.2013

Re: prioriteti i prijatelji

Bolje da smo još imali Miloševićev Ustav sa društvenom svojinom?


Dakle slažemo se da je Ustav donesen krađom?

A ja kažem - krađom glasova se ne stiže "u bolje".

A "dobre namere" i "ma bolje je ovo" nisu nikakvo orpavdanje da se izvrši izborna (referendumska) krađa. Ne smao da je to totalno nipodoštavanje građana i krivično delo, to je pokazatelj da je sve farsa - cela špika oko "pravne države" i cela lagarija oko institucija i sistema.

A "suštinski" , ne znam otkud ti ideja da je ustav donošen e da bi se "ukinula društvena svojina" ali bolje i drutšvena svojina nego preambula koju nam je kradoustav "poklonio". Obaška kada se nešto ukine, treba ga zameniti boljim - a ukidanje nečega samo stoga da bi se bolje kralo po privatizacijama, i nije neki boljitak (osim za par stotina ili hiljada), pogotovo kada se pogleda koliko je stvari država sebi u džep trpila u vidu javnih i državnih preduzeća, pa se vidi da je društvena svojina i dalje živa i zdrava, doduše više u vidu Burazerske i Partijske svojine nad svime što iole nešto vredi.

Inače, sećam se da je kradoustavom rešeno i da "madati pripadaju strankama" - e li i to dobro ili beše ukinuto?

A sećam se i da ste nam nagurali Boga u himnu, a i predvideli sve ovo oko gej brakova, pa brže bolje u Ustav (čl.62) turili da se brak ograničava na zajednicu između muškarca i žene.

O smejurijama tipa
Zabranjen je sukob interesa
Zaštićeni su potrošači
Zabranjeno je ropstvo

to zaista ne vredi ni pričati to je više za Monti Pajtona.

I ne treba zaboraviti da su kradoustavci prvo svoje dupence obezbeđivali Ustavom - zacementirali su da je Bog dao i niko neće to da oduzme, pravo da je uvek 250 poslanika! Bravo! Od Rima nije bilo takvog doprinosa pravnoj nauci! ;>>

freehand freehand 11:24 01.11.2013

Re: prioriteti i prijatelji

Od rima nije bilo takvog doprinosa pravnoj nauci! ;>>

Po ovom komentaru sudeći - ta ti pravna nauka nije naročito bliska.
A ni politika.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 11:32 01.11.2013

Re: prioriteti i prijatelji

Po ovom komentaru sudeći - ta ti pravna nauka nije naročito bliska.
A ni politika.


Pošto se zna da si ti itekako u politici - ne vredi mi trošiti reči na tebe ;>> Ali ajde, da te naučim nešto (pošto znam da političari koji misle faksom ne shavatju finese) kada kažem:

O smejurijama tipa
Zabranjen je sukob interesa
Zaštićeni su potrošači
Zabranjeno je ropstvo

to zaista ne vredi ni pričati to je više za Monti Pajtona.

Onda se govori o razlici između papira i realnosti - cela vladavina od donošenja kradoustava do danas je upravo bila negacije baš gore pomenutih (pogotovo prvog). Što će kasti ma samo se trpalo - aha, ovo ima u ustavima, trpaj!

A kada kažem:

"Bravo! Od Rima nije bilo takvog doprinosa pravnoj nauci! ;>>"

onda je to cinizam glede:

"I ne treba zaboraviti da su kradoustavci prvo svoje dupence obezbeđivali Ustavom - zacementirali su da je Bog dao i niko neće to da oduzme, pravo da je uvek 250 poslanika!"

Ali nekako mislim da ti je opaska da se ne razmem u politiku prevashodno vezana za ovo:

"A "suštinski" , ne znam otkud ti ideja da je ustav donošen e da bi se "ukinula društvena svojina" ali bolje i drutšvena svojina nego preambula koju nam je kradoustav "poklonio". Obaška kada se nešto ukine, treba ga zameniti boljim - a ukidanje nečega samo stoga da bi se bolje kralo po privatizacijama, i nije neki boljitak (osim za par stotina ili hiljada), pogotovo kada se pogleda koliko je stvari država sebi u džep trpila u vidu javnih i državnih preduzeća, pa se vidi da je društvena svojina i dalje živa i zdrava, doduše više u vidu Burazerske i Partijske svojine nad svime što iole nešto vredi."

E tu si u pravu, pošto se svaki put iznenadim koliko se baraba u i oko vlasti nakupi, pa nikako da provalim da je politika mahom samo sredstvo za pljačku i bogaćenje - obaška opijanje moćju, to je potpuno tačno da se u politiku ič ne razmumem.
freehand freehand 11:58 01.11.2013

Re: prioriteti i prijatelji

Pošto se zna da si ti itekako u politici - ne vredi mi trošiti reči na tebe ;>>

Te redukcije nisu baš dobra stvar. Naime, kad je neko glup to ne znači da obavezno mora da bude i bezobrazan.
A kad neko počne komentar sa "pošto se zna", "kao što je poznato" ili "kao što svi znaju" to je pouzdan znak da dalje sledi samo bulšit. Što je u slučaju tvog komentara apsolutno potvrđeno.
No, Ustav je rezultat političkih dogovora i najšireg konsenzusa koji je u društvu moguće postići. Uvek, i svuda, sem oktroisanih ustava. Ustav koji je u Srbiji promenjen - sem što je bio potpuno prevaziđen od stvarnosti - u mnogim je segmentima i kočio funkcionisanje i razvoj države.
Društvena svojina bila je samo jedan od relikata.
Preambula je uvodni deo Ustava i sasvim normalna stvar. Ono što zaista mnogima u preembuli Ustava Srbije smeta jeste pominjanje Kosova. A bogami i u daljem tekstu Ustavu.
Sad, verujem da im ne bi smetala preambula u kojoj bi teritorija Republike Srbije bila definisana kao izvolte, a Kosovo nepomenuto. Ali to je malo nemoguće.
O mandatima i strankama postignut je, koliko se sećam, prvi pravi konsenzus na političkoj sceni Srbije, a zbog prethodno utvrđenih i dokazanih prebega i krađa poslanika u Skupštini Srbije.
Guglaj pod "Karić".
Ono što si u Ustavu nazvao "smejurijama" neki su od osnove modernog društva.
Broj poslanika u Supštini je takođe stvar političkog dogovora. Svuda u civilizovanom svetu.


Ali ajde, da te naučim nešto (pošto znam da političari koji misle faksom ne shavatju finese) kada kažem:

Sjajan ti je ovaj štos. Samo malo... Šta ja znam, verovatno si ga izguglao među nekim Filipovim aforizmima iz devedesetih. U svakom slučaju hvala ti što si me naučio to nešto, mada bi mi znatno korisnije bilo da sam konačno naučio da se sa tupsonima koji operišu isključivo rekla/kazala i stereotipima ne upuštam u raspravu. Em je traćenje vremena em zaglupljuje.

Ali da kažem ja tebi nešto što sigurno nisi znao: recimo, nisam izašao na taj referendum, niti sam glasao za donošenje takvog Ustava.
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 14:31 01.11.2013

Re: prioriteti i prijatelji

Bolje da smo još imali Miloševićev Ustav sa društvenom svojinom?


Dakle slažemo se da je Ustav donesen krađom?

Pazi, možemo ti i ja da se složimo da je Zemlja ravna ploča...to nema nikakav uticaj na Zemlju.

Lično, nemama nikakvih saznanja o tome...ali sam svedok histerije koja je na temu promene Ustava vladala, pa se pitam u čemu je stvar.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 15:29 01.11.2013

Re: prioriteti i prijatelji

Pazi, možemo ti i ja da se složimo da je Zemlja ravna ploča...to nema nikakav uticaj na Zemlju.

Lično, nemama nikakvih saznanja o tome...ali sam svedok histerije koja je na temu promene Ustava vladala, pa se pitam u čemu je stvar.


Pa onda lepo pitaj Ovako, si kao "glavnu temu" uzeo jednu usputnu opasku koja je data kao "prilog" uz priču o tome šta bi onda sa Kosovom bilo da babe imaju trolu, a Srbija bila u NATOu.

I pri tome si pitanje formulisao kao veoma problematičnu tvrdju, da je dobitak (ukidanje društvene svojine) dovoljan razlog za kradju glasova.

Ako ti nije jasno šta kažem - pročitaj ipak još jednom šta si i kako napisao

No, dobro, ajde, kao nema veze. da vidimo u čemu je taj problem sa Ustavom? Ne znam za ostale "histerante", lično mi ni na kraj pameti nije bilo da dam "zeleno svetlo" bilo čemu što je zajednički stav SpSa dSSa i SrSa a onda još nediskriminatorno pomazano od DSa.

To što taj tekst sadrži u stvari rasion d'etre donošenja Ustava - Kosovsku Preambulu, uz izbacivanje latinice i sličnih bisera (da, da, zacementiranih 250 poslanika, itekako meni bitan razlog da ni slučajno ne glasam) je samo šlag na tortu.

da ne pominjem surovu licemernost i pokazivanje pravih boja svih učesnika - ako je već Preambula, pa time i svi učesnici u spremanju tog teksta (nepoznate individue uz aminovanje Glavnih firera partija na vlasti) i aminovanju ga (poslanici) insistirali da je Kosov deo Srbije, Ustavni referendum je morao da obuhvati i albansko stanovništvo Kosova - ali nije. samo Srbi (I potšeni albanci, ako se koji našao) su obuhvaćeni u brojke.

Ajde siguran sam da imaš Partijski fax kojim se definiše kako se ovo objašnjava neukoj raji - tj. onom njenom delu kojem nije dovoljno da se kaže, ama šta ima da se akamo sa Šiptari!

E sad, ustavni referendum - nije prošao. Mutljavinom je prvo produžen na 2 dana, a onda su krenule i krađe i glasanje u ime drugih i glsanje mrtvih i šta sve ne. Pri svemu tome ista priča isto ponašanje (a mahom i ista vrsta ljudi nqa vlasti) kao da nam je na čelu Politbiro i KGB.

To je po meni dovoljno da sve učesnike "zacrtam" u tefter kao - e, ako sam do sada za neke i imao sumnje, sada je jasno - ovi nikada, niko od njih, neće dobiti moj glas dokle god su živi (a ni kasnije).

Obaška, to mi je bilo dovoljno da zacementiram (već u stvari dobrano cementirano ) ubeđenje šta će posle sa DS i Presenikom biri i šta nas od njih čeka i očekiva. I gle čuda, šta sam očekivao to smo i dobili (a neće biti da se radi o self fulfilling prophecy )

Pa ipak ne negiram legalnost takvog kradenog ustava (a da li ima legitimitet je passe pitanje, vreme i nepostojanje ozbiljne političke alternative grabeži i sirovini koja sa 99% čini političkus cenu, su mu, na žalost, dali i legitimitet) pa sam ga baš stoga i upotrebio kao pokaz da bi odvajanje Kosova putem referenduma (a mi smo kao u NATOu) bilo itekako legalno čak i uz bilo kakve sumnje u krađe glasova (koje, sam ustvrdio bi bile manje nego pri donošenju ovdašnjeg kradoustava).

Eto, imaš odgovor. Sledeće pitanje?
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 15:49 01.11.2013

Re: prioriteti i prijatelji

ali sam svedok histerije koja je na temu promene Ustava vladala, pa se pitam u čemu je stvar.


A ako te baš zanimaju (čudo jedno kako su svi na vlasti, kad tad postali "neobavešteni" i te puke formalnosti, evo ti još par stvari:

Ustav je konačno usvojen na referendumu, koji je trajao dva dana, 28. i 29. oktobra, protivno Zakonu o referendumu od 1994, koji predviđa referendumsko izjašnjavanje u jednom danu.


Ustav Srbije od 2006: “Ustav iz nužde”
17.11.2010. | docent dr Vladan Pet


Tekst Ustava Srbije od 2006. sačinjen je preko leta 2006. godine. “Konačno usvojeni tekst bio je pripremljen veoma brzo. Mala grupa stranačkih vođa i stručnjaka pregovarala je u periodu od oko dve nedelje, kako bi se došlo do kompromisnog teksta koji bi bio prihvatljiv za sve političke stranke uključujući i Srpsku Radikalnu Stranku. Usaglašeni tekst bio je završen kasno 29. septembra i usvojen u Narodnoj skupštini na posebnoj sednici u subotu, 30 septembra. Dvadeset devetog septembra promenjen je Poslovnik Narodne skupštine kako bi bio omogućen takav postupak. Tridesetog septembra 242 poslanika Narodne skupštine glasalo je za novi Ustav”. To je sažeti opis načina na koji je Ustav donet, pre nego što je potvrđen na referendumu. Opis je delo Venecijanske komisije, koja se ni u Mišljenju o Ustavu Srbije od 2006, ni u nekim drugim slučajevima, nije pokazala kao sasvim objektivno i stručno telo, ali je ovom prilikom ispravno ukazala na neshvatljivu brzinu u donošenju Ustava. Narod kaže “što je brzo, to je i kuso”. Drukčije nije moglo biti ni kad je reč o Ustavu Srbije od 2006.

Ustav je konačno usvojen na referendumu, koji je trajao dva dana, 28. i 29. oktobra, protivno Zakonu o referendumu od 1994, koji predviđa referendumsko izjašnjavanje u jednom danu. Prema zvaničnim podacima RIK-a, na referendumu je glasalo 54, 91% birača, a za Ustav je glasalo 53, 04% od ukupnog broja birača. Novi ustav proglasila je Narodna skupština 8. novembra 2006.


Politički razlozi u korist donošenja novog ustava bili su neubedljivi. Prvi, da novim ustavom Srbija ulazi, poslednja od svih bivših real-socijalističkih država, u svet “evropske demokratske ustavnosti”. Drugi, da se novim ustavom štiti suverenitet i teritorijalni integritet Srbije, da KiM ostaje “sastavni deo” Srbije itd. Što se tiče prvog razloga, on je neprihvatljiv. Srbija je prva od svih real-socijalističkih država koja je, još uvek kao federalna jedinica, donela liberalno-demokratski ustav, Ustav od 1990. Što se tiče drugog razloga, on je trebalo da bude jedan od glavnih legitimacijskih instrumenata novog ustava. U stvari, on nije štitio KiM ništa više od dotadašnjeg ustava (član 6. Ustava Srbije od 1990).

Sa politikološkog stanovišta, mnogo je sličnosti u načinu donošenja Ustava Srbije od 1990. i 2006. To važi i za neuobičajenu, zaštitnu funkciju oba ustava, koja se u surovoj stvarnosti, nije ni mogla ostvariti. Sa stanovišta ustavnog prava, Ustav Srbije od 2006. je izraz ustavnog kontinuiteta sa Ustavom od 1990, u formalnom, i najvećim delom, i u materijalnom smislu.

Kao što se uredbe iz nužde donose u vanrednom stanju, tako se ustav države može doneti radi “državnog spasa”. Ipak, malo je takvih ustava, koji su državu spasli i duže poživeli. Moć ustava ne treba precenjivati. To može biti pogubno kao i kad se ustav “gazi”. Ustav Srbije od 2006. nije plod zrelog ustavnog iskustva, promišljanja ustavne istorije i ustavne mudrosti. To je ustav donet iz nužde. Takvim ustavom ne može se trajnije rešiti ustavno pitanje u Srbiji.

Postoje činjenice koje ukazuju da Ustav Srbije od 2006. nije rešio ustavno pitanje na duži rok. Prvo, Ustav Srbije od 2006. je skromni rezultat neusredsređene ustavotvorne aktivnosti koju su odlikovali mnogi pokušaji i promašaji. Ustavna reforma bila je neozbiljna. Ona je počivala na ispraznoj kritici Ustava Srbije od 1990, a kada su svi, većinom politički argumenti, potrošeni, ostala je jalovost mnogih ustavotvoraca u pokušaju. Drugo, Ustav Srbije od 2006. je “ustav iz nužde”. Da nije bilo tog ustava, s pravom bi se moglo postaviti pitanje da li je Srbija uopšte suverena država. Jer, država koja nema moć da donese ustav, kada joj je ovaj očigledno potreban, ne može se ni nazvati državom. Treće, Ustav Srbije od 2006. ne ostvaruje, delimično ili u potpunosti, neke od osnovnih funkcija ustava. O tome valja nešto reći.
Konstitutivna funkcija ustava. Ustavom se ustanovljava državna organizacija i društveno-politički poredak. Dve su moguće situacije u kojima ustav, iako formalno važi, ne ostvaruje konstitutivnu funkciju. Prva je kada ustav stupi na snagu, ali toliko kratko živi, da nije bilo ni vremena da se po njemu konstituišu ustavni organi. U istoriji, takva je bila sudbina “Montanjarskog” ustava od 1793. i “Sretenjskog” ustava od 1835. Druga situacija postoji kada ustav formalno važi, ali su njegove odredbe takve da onemogućavaju ili znatno otežavaju konstituisanje ustavnih vlasti. Ta druga situacija nastala je i posle stupanja na snagu Ustava Srbije od 2006. Ustav Srbije od 2006, takođe, je predvideo da se njegove institucije konstituišu do pola ili malo preko pola, dvotrećinski. Tako je za konstituisanje Narodne skupštine dovoljno potvrđivanje dve trećine poslaničkih mandata (član 101. stav 4), a za konstituisanje Ustavnog suda dovoljan je izbor, odnosno imenovanje dve trećine od ukupnog broja sudija (član 9. stav 3. Ustavnog zakona za sprovođenje Ustava Republike Srbije). Kakve posledice po ustavnu državu može imati konstituisanje Ustavnog suda sa dve trećine sudija, kad Ustav predviđa da Ustavni sud donosi sve odluke većinom glasova svih sudija, nije potrebno previše objašnjavati. To je sud koji treba da odlučuje o zaštiti ustava i ljudskih prava na ivici kvoruma, praktično uvek po načelu jednoglasnosti. Sudska vlast po Ustavu uspostavljena je više od tri godine posle stupanju Ustava na snagu putem tzv. opšteg reizbora sudija koji je “izvučen” iz člana 7. Ustavnog zakona za sprovođenje Ustava. Ustavni sprovedbeni zakon je prateći akt. On nije suštinski samostalan, čak i kad je formalno-pravno samostalan akt. Takav akt ima karakter prelaznih i završnih odredaba ustava, pogotovo kad ustav takve odredbe ne sadrži, kao što je slučaj sa Ustavom Srbije od 2006. Ne može se takvim aktom sadržinski dopisivati ustav, a pogotovo unositi odredbe koje su protivne ustavu. To je ovaj sprovedbeni zakon učinio, povredivši jedno od osnovnih ustavnih načela o sudovima, načelo stalnosti sudijske funkcije. Dakle, Ustav Srbije od 2006 (zajedno sa ustavnim sprovedbenim zakonom) pokazao se kao nepouzdan pravni osnov za konstituisanje najviših državnih organa.

Organizaciona funkcija. Ustav uređuje organizaciju i funkcionisanje najviših državnih organa, kao i odnose između njih. Odlika dobrog ustava je ravnoteža između odredaba o ljudskim pravima i onih o organizaciji vlasti. Katalog ustavom zajemčenih prava mora biti realan, a organizacija vlasti koja počiva na podeli vlasti uređena dosledno i bez protivrečnosti. To je smisao “ustavnog inžinjeringa”. Ustav Srbije od 2006. “puca” od ljudskih prava. Ovaj ustav posvećuje više od 1/3 teksta (64 člana) isključivo regulisanju ljudskih i manjinskih prava i sloboda. Prema ovom merilu, on je, izgleda, prvi u Evropi. S druge strane, odredbe o organizaciji vlasti zaslužuju kritiku, kako u načelu, tako i u pojedinostima. U načelu, sistem organizacije vlasti nije jasno definisan. Sporno je da li je to mešoviti sistem ili racionalizovani parlamentarizam. U bojazni od jakog predsednika Republike i uverenju da Vladu treba ojačati, stalo se negde na pola puta.

U pojedinim rešenjima, Ustav Srbije od 2006. je primer ustavnopravne regulative neujednačenog kvaliteta. Tako je institut raspuštanja Skupštine uređen bolje nego u Ustavu od 1990, ali je promašen smisao instituta konstituisanja Skupštine. Kad je reč o suspenzivnom vetu predsednika Republike, ustavotvorac bi zbog sledeće formulacije sigurno pao na ispitu kod malo strožeg profesora ustavnog prava: „Ako Narodna skupština odluči da ponovo glasa o zakonu koji je predsednik Republike vratio na odlučivanje, zakon se izglasava većinom od ukupnog broja poslanika“ (član 113. stav 2). Ispada da Narodna skupština može, ali i ne mora ponovo odlučivati o vetiranom zakonu. Ukoliko odluči drugo, suspenzivni veto predsednika Republike pretvara se u apsolutni. Što se tiče Ustavnog suda, ovaj organ je samo nominalno ojačan, jer su mu proširene postojeće nadležnosti i dodate nove. To, međutim, nije dovoljno da Ustavni sud bude „četvrta vlast“ itd. Za ustave se kaže da su „mape vlasti“. „Mapa vlasti“ iz Ustava Srbije od 2006. sadrži mnogo nejasnih putokaza.

Konstitucionalizacija vlasti. Kad je politička vlast stavljena u okvire objektivnog prava i kad je onemogućena samovolja političkih moćnika, zemlja ima ustav u političkom smislu. U doba „formalne totalne ustavnosti“ (R. Kuzmanović), malo je pravog konstitucionalizma. Da konstitucionalizam ne bi bio samo „razočaravajuća iluzija“, u zemlji treba da budu ostvarene tri pretpostavke. Prva je dosledno sprovedena horizontalna i vertikalna podela vlasti, kao i postojanje ustavnih garantija ljudskih prava. Druga je konstitucionalizicija političkih stranaka, tj. ustavno definisanje položaja i demokratske uloge političkih stranaka, kao i razloga za njihovu zabranu odlukom suda. Treća pretpostavka je ustavna kultura, koja podrazumeva razvijenu pravnu i političku svest građana i ustavni moral nosilaca političke vlasti. Do treće pretpostavke je najteže doći. Ona se gradi decenijama i generacijama. Srbija je još uvek daleko od toga da u njoj politička vlast bude konstitucionalizovana. To nije samo „krivica“ Ustava od 2006. Ipak, ovaj ustav sadrži nekoliko rešenja koja su u očiglednoj suprotnosti sa osnovnim načelima i vrednostima ustavne demokratije. Jedno od takvih rešenja nalazi se u članu 102. stavu 2. Ustava: “Narodni poslanik je slobodan da, pod uslovima određenim zakonom, neopozivo stavi svoj mandat na raspolaganje političkoj stranci na čiji predlog je izabran za narodnog poslanika”. Ovim rešenjem zbrisano je načelo slobodnog mandata narodnih predstavnika i uveden je “stranački imperativni” mandat. Zahvaljujući članu 102. stavu 2. narodni poslanik je ništa, politička stranka je sve. Umesto da Ustav definiše ustavnu odgovornost političkih stranaka, on im omogućava da upravljaju političkim procesom bez ikakve odgovornosti. Odredbe o zabrani političkih stranaka, a pogotovo ona u kojoj stoji da “političke stranke ne mogu neposredno vršiti vlast, niti je potčiniti sebi”, imaju samo papirnatu vrednost. Ustav Srbije od 2006. sačinjen je po meri političkih stranaka. To je jedan “stranački” ustav. Takav ustav ne može biti akt konstitucionalizacije vlasti.
Simbolička funkcija. Ustav može biti simbol uspešno okončane borbe za nezavisnost ili pravni izraz društveno-političke revolucije. Pre svega, ustav je simbol suverenosti države. On je, pri tom, dokaz njene životne snage. Kad država nije suverena ili nema dovoljno faktičke snage, ona će teško doneti ustav, a ukoliko ga donese on će biti „mrtvorođen“. Marko Pavlović to objašnjava na primeru „Sretenjskog“ ustava od 1835. „Sretenjski ustavotvorni pokušaj pokazao je da je za vršenje ustavotvorne vlasti potrebna određena faktička snaga. Tu snagu, koja je srž suverenosti, obnovljena Srbija u četvrtoj deceniji XIX veka nije imala. Srbija, figurativno rečeno, nije imala snagu da u rukama održi tekst „Sretenjskog ustava“, pred vetrovima velikih sila“. Posle 2000. godine očekivalo se donošenje novog ustava Srbije koji će biti simbol raskida sa autoritarnom političkom prošlošću. Umesto toga, donet je Ustav koji je simbol promašenih državnih i političkih iluzija. Ustav Srbije od 2006. je simbol srpskog neshvatanja ustava. On je skromni rezultat srpske ustavotvorne gradnje i razgradnje u periodu od 2000. do 2006. godine. Ustav Srbije od 2006. nije „najgori ustav na svetu“. Ipak, posle 200 godina moderne ustavne istorije, Srbija je zaslužila bolju i stabilniju, kako su stari govorili, „konštituciju“.

Da zaključim. Postoje jaki ustavnopravni argumenti za promenu Ustava Srbije od 2006. Ipak, promena Ustava na brzinu, čak i kad bi se postigao širok politički konsenzus (što je u ovom trenutku, čini se, domen naučne fantastike), ne bi proizvela ništa dobro. Ustav Srbije od 2006. je donet kao “ustav iz nužde”. Treba raditi na tome da svaka njegova promena, parcijalna ili totalna, bude ozbiljno pripremljena, a ne izvršena “iz nužde”. Potrebno je izgraditi ozbiljnu strategiju ustavne reforme. U izgradnji strategije ustavne reforme bitnu ulogu treba da imaju ustavni pravnici, jer dobar ustav zahteva dobar ustavni inženjering i ustavnopravni rezon, ali se jasne konture ove strategije ne mogu iscrtati bez saglasnosti najjačih političkih subjekata, na kraju, i samih građana. Ta organska veza između ustava i politike, ustavnih pravnika i političara, ustavnog inženjeringa i demokratske legitimnosti je koliko neophodna, toliko i utopijska. Pogotovo imajući u vidu naše prilike...A možda se i Srbiji posreći pa konačno u dobije stabilnu konstituciju...Ipak, više od sreće, biće joj potrebno vreme i strpljenje.
_____________________
M. Jovanović, “Novi ustav Srbije – manipulativni ili neutralni ustavni dizajn”, Politička revija, godina (XVIII) V, br. 4, 2006, str. 665-667.
Jedini ozbiljan konkurent ovom ustavu je Ustav Portugalije od 1976.
M. Pavlović, Pravna evropeizacija Srbije 1804-1914, Kragujevac, 2008, str. 53.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 15:57 01.11.2013

Re: prioriteti i prijatelji

.ali sam svedok histerije koja je na temu promene Ustava vladala, pa se pitam u čemu je stvar.


Sam proces izrade teksta Ustava bio je obavijen velom tajne i pripremljen je veoma brzo. Grupa partijskih vođa i eksperata je za svega dve nedelje pregovaranja, utvrdila predlog teksta koji je bio odgovarajući za sve parlamentarne političke stranke. Javnost je nedovoljno bila obaveštava na o samom procesu izrade teksta.

Poslanici Narodne skupštine su se sa tekstom Predloga ustava upoznali samo dva sata pre izglasavanja predloga, a na samoj sednici nije bilo ni jedne primedbe, parlamentarne rasprave i predložen tekst Ustava je usvojen aklamacijom 30. septembra 2006. godine na posebnoj sednici.


U kampanju za sprovođenje referenduma Vlada je uložila velika finansijska sredstva kako bi podstakla izlazak građana na referenum i izglasavanje Ustava. Pitanje referenduma je pretvoreno u čin građanskog patriotizma, a cilj predreferendumske marketinške kampanje bio je uticaj na “patriotski duh” građana, tako da se neizlazak ili glasanje građana protiv Predloga ustava osuđivalo kao nepatriotski i nedemokratski čin.


http://www.yucom.org.rs/upload/vestgalerija_74_5/1329908421_GS0_Ustav%20na%20prekretnici_pdf.pdf


USTAV NA PREKRETNICI
Izveštaj o ustavnoj praksi, nedostatcima Ustava i načinima njegovog poboljšanja

ISTORIJAT ILI KAKO SMO DOBILI USTAV IZ 2006.
Ustav u formalnom smislu predstavlja najviši pravni akt koji uređuje rad državnih organa i prava građana. Ustav u materijalnom smislu predstavlja pravni akt zemlje u kome se uređuju organizacija vlasti i granice njenog vršenja, odnosno ljudska prava.
U Srbiji je u protekla dva veka doneto ukupno 12 ustava. Ono što je zajedničko za sve njih je da su su uglavnom pisani prema potrebama vlasti, a ne građana. To je upravo i razlog što je većina doneta na pretežno autoritaran način. To je bio slučaj i sa Ustavom iz 2006. godine.
Do donošenja ustava iz 2006. godine u Srbiji je na snazi bio ustav iz 1990. godine donešen od strane Skupštine SRJ, u vreme nasilnog rasturanja države SFRJ, te je pored mnogih nedostataka sa držao i odredbe o svom odnosu prema ustavu SFRJ koje su poslužile kao povod opozicije da pokuša da izdejstvuje ustavnu reviziju pod režimom Miloševića. Međutim tek posle demokratskih prome na od 5. oktobra 2000. ustavna revizija je uvršćena u dnevni red srpskog parlamenta. Uprkos tome, od tada pa sve do septembra 2006. izgledalo je kao da je Srbija još uvek daleko od novog ustava.
5. oktobar 2000. godine i pad Miloševićevog režima predstavljali su šansu za Srbiju da do nešenjem novog ustava prekine svaku vezu sa dotadašnjom politikom i donese moderan demo kratski ustav, čije je donošenje bilo jedan od uslova za nastavak procesa evroatlanskih integracija.
Kako se to tada nije dogodilo, nova šansa za promenu ustava javila se tek nakon šest godina, odlu kom vladajućih stranaka da se hitno i ubrzano donese novi ustav.
Ujedno je i ustav iz 1990. predviđao dva teška uslova za svoju promenu. Akt o promeni usta va trebalo je da bude najpre usvojen glasovima dve trećine narodnih poslanika, a zatim potvrđen na referendumu većinom glasova upisanih birača. Iako je formalna odluka da se donese novi ustav doneta još 2003. godine, kada je većina u Narodnoj skupštini usvojila zakon po kome je za usvaja nje akta o promeni ustava dovoljna većina od ukupnog broja poslanika umesto dvotrećinske veći ne, ublažen je i uslov za potvrđivanje akta na referendumu, tako što je predviđeno kao dovoljno da na referendum izađe više od polovine birača i većina od njih glasa za ustav, ali su rokovi za njegovu izradu bili stalno odlagani uz izgovor pojedinaca da ustav bivšeg režima ne predstavlja smetnju za normalno funkcionisanje države.
Odluka da se hitno i ubrzano donese novi ustav 2006. godine bila je motivisana referendu mom o nezavisnosti Crne Gore u maju 2006. i inteziviranjem pregovora o konačnom statusu Koso va i Metohije kao i potrebom da se Kosovo i Metohija unesu u novi ustav kao sastavni deo teritorije Srbije u cilju odbrane pokrajine.
Sam proces izrade teksta Ustava bio je obavijen velom tajne i pripremljen je veoma brzo.
Grupa partijskih vođa i eksperata je za svega dve nedelje pregovaranja, utvrdila predlog teksta koji je bio odgovarajući za sve parlamentarne političke stranke. Javnost je nedovoljno bila obaveštava na o samom procesu izrade teksta.


Nakon nekoliko dana intenzivnih pregovora između glavnih političkih lidera i stranaka u Sr biji, bez vođenja parlamentarne rasprave, 30. septembra 2006, godine poslanici Narodne skupštine usvojili su Predlog ustava republike Srbije. Reč je dakle, o tajnom Predlogu ustava, o čijem tekstu, ne samo građani, kao nosioci suverenosti, nego ni narodni poslanici, kao predstavnici samih gra đana, nisu mogli da daju bilo kakvu primedbu i sugestiju pre nego što je tekst postao i zvanični Predlog. Ni predstavnici nacionalnih manjina nisu bili uključeni u proces pisanja teksta ustava.
Zahtevima predstavnika civilnog sektora i organa Vojvodine da se izglasavanje teksta ustava odloži u cilju organizovanja javne rasprave i izjašnjavanja predstavnika Skupštine Vojvodine o predlo ženom tekstu, nije se izašlo u susret. To sve govori o nedemokratskoj proceduri izrade i usvajanja Ustava.
Poslanici Narodne skupštine su se sa tekstom Predloga ustava upoznali samo dva sata pre izglasavanja predloga, a na samoj sednici nije bilo ni jedne primedbe, parlamentarne rasprave i predložen tekst Ustava je usvojen aklamacijom 30. septembra 2006. godine na posebnoj sednici.
Venecijanska komisija je ocenila da je izostanak javne rasprave u postupku donošenja Ustava Srbije pokreće pitanje njegove legitimnosti. Isti stav ponovljen je i na nizu javnih rasprava koje smo organizovali tokom 2011. godine. Srbija nije smela dopustiti izostanak javne rasprave imajući u vidu nasledje Miloševićevog režima. Time je propuštena šansa vlasti da postupkom donošenja novog ustava ostvare diskontinuitet sa prethodnim režimom.
Od ukupno 250 narodnih poslanika, ponuđeni tekst predloga su potvrdili svi prisutni posla nici (242 poslanika), čime su se i sami poslanici pretvorili u “oruđe za podizanje ruke” pod diktatom uskog kruga predstavnika najznačajnijih političkih stranaka koje su učestvovale u sastavljanju Predloga ustava.
Ustav Republike Srbije donet je po proceduri predviđenoj prethodnim Ustavom, koji je bio na snazi u vreme vladavine režima Slobodana Miloševića. Poštujući tu proceduru bilo je nemoguće promeniti ustav bez stranaka Miloševićevog režima.
Usvajanje konačnog predloga, kao i sprovođenje referenduma pratili su izostanak pune tran sparentnosti procesa, nepravilnosti u toku glasanja, kao i jak medijski pritisak na građane u dani ma glasanja.
U kampanju za sprovođenje referenduma Vlada je uložila velika finansijska sredstva kako bi podstakla izlazak građana na referenum i izglasavanje Ustava. Pitanje referenduma je pretvoreno u čin građanskog patriotizma, a cilj predreferendumske marketinške kampanje bio je uticaj na “patriotski duh” građana, tako da se neizlazak ili glasanje građana protiv Predloga ustava osuđivalo kao nepatriotski i nedemokratski čin.
Referendum je održan 28. i 29. oktobra, što predstavlja odstupanje od uobičajene izborne prakse sprovođenja jednodnevnih glasanja. Tokom oba dana refrenduma trajala je medijska kam panja i pritisak na građane da izađu na referendum što je pravdano konsenzusom parlamentarnih stranaka o isključenju poštovanja pravila tišine u medijima uoči i za vreme glasanja građana.
Iako u preambuli jasno stoji da je Kosovo deo Srbije, Albanci na Kosovu nisu imali pravo da izadju na referendum. Glasanje se sprovodilo na osnovu biračkih spiskova koji su korišćeni za sve izbore sprovedene od 2000. godine, a u kojima ova lica nisu registrovana. Odlukom Republičke izborne komisije, Albanci sa Kosova su dobili mogućnost da glasaju na referendumu samo ako se upišu u birački spisak. Vlada je ovom odlukom isključila približno 900,000 kosovskih glasača koji se nalaze u glasačkim registrima iz 1999. godine.
I pored mnogih nepravilnosti i kontroverzi koje su pratile donošenje predloga ustava i njego vo izglasavanje na referendumu (a koje uključuju i nedostatak biračkih spiskova i neadekvatnost tehničkih preduslova za obezbeđivanje tajnosti glasanja kao i niz incidenata koja su se dogodila na biračkim mestima), postignut je dovoljan broj glasova za potvrđivanje novog Ustava. Ustav Re publike Srbije proglašen je u Narodnoj skupštini 8. novembra 2006. godine.
Izostanak javne rasprave kao i izostanak referendumske tišine u cilju povećanja izlaznosti građana na referendum kritikovale su međunarodne organizacije u svojim izveštajima. Uprkos tome, sprovođenje referenduma je bilo u skladu sa preuzetim demokratskim obavezama Srbije, ocenio je Savet Evrope.
Strepnja stručne javnosti i civilnog sektora da će se ubrzani proces izrade i usvajanja Pred loga ustava odraziti nepovoljno na njegov sadržaj i kvalitet, se ostvarila i dovela do izvesnih kom promisa, ali i do loših i nedorečenih rešenja kao i slabosti tehničko pravne prirode.
Venecijanska komisija, u svom izveštaju, izrađenom na žalost skoro 6 meseci nakon usvaja nja Ustava, navela je da “u kontekstu ishitrenog usvajanja posebno začuđuje da je Ustav izuzetno krut i da je veoma teško izvršiti promenu njegovih delova. Postoje neke odredbe koje su još uvek dosta ispod evropskih standarda kao i druge koje su nejasne ili kontradiktorne, očigledno kao re zultat nepažljive izrade.”
Nejasne i dvosmislene formulacije mnogih članova pružaju neograničene mogućnosti za primenu nekog drugog „paralelnog ustava“.
Već od trenutka usvajanja novog Ustava, mogle su se čuti kritike koje se odnose na njega. I
pored velikog broja nedostataka Ustava tehničko-pravne i političke prirode, najveće prepreke pred stavljaju odredbe koje ne pružaju dobar pravni osnov i protivne su ambicijama Srbije za izazove sa kojima će se suočavati na putu evropskih integracija kao na primer ustrojstvo vlasti u sadašnjem Ustavu koje čini nemogućim preuzimanje obaveza iz Ugovora o EU. Sam proces evropskih integra cija primoraće vladajuću većinu da menja pojedine delove Ustava ili donese novi.
I političke stranke u Srbiji saglasne su da bi postojeći ustav Srbije trebalo menjati i najavljuju ustavne promene kao neminovne na putu evrointegracija, a najčešće se mogu čuti kritike koje se odnose na odredbe o broju poslanika, pitanje preambule i regionalizacija. Analitičari procenjuju da političke stranke nastoje da afirmišu ona pitanja iz promene ustava za koje misle da će im doneti najviše političkih poena. Kako novi ustav ne bi ostao na niovou ispunjenja stranačkih interesa, bilo je neophodno napisati jednu objektivnu analizu postojećeg Ustava kako bi doprineli tome da na javljeno donošenje novog Ustava bude što sveobuhvatnije, kvalitetnije i u interesu građana Srbije.

Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 16:40 01.11.2013

Re: prioriteti i prijatelji


I pri tome si pitanje formulisao kao veoma problematičnu tvrdju, da je dobitak (ukidanje društvene svojine) dovoljan razlog za kradju glasova.

Ma jok. Nikakvu krađu glasova nisam pomenuo.

Mrzi me da čitam ove elaborate.

Šta je poenta?

Da današnji Ustav ne valja, a da je prethodni bio odličan i da je trebalo da ostane?
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 17:18 01.11.2013

Re: prioriteti i prijatelji

Ma jok. Nikakvu krađu glasova nisam pomenuo.


Probaj - jednom, namesto marketinških floskula, da pročitaš tekst koji, kao, komentarišeš i šta si kao komentar napisao. Ako ti nije jasno odnesi ovo prvom slučajnom prolazniku, pa ga pitaj šta znači kombinacija kvotiranog i tvog teksta:

ne bi bilo problema - osim da nakupe glasove (a pretpostavljam da bi glasanje bilo manje kradljivo i neustavno no kada su DS, DSS i Radikali krali novi Ustav na referendumu)


Bolje da smo još imali Miloševićev Ustav sa društvenom svojinom?


I dalje ništa? Hebiga, Fromage frais! što bi reko Del Boy ☻

Šta je poenta?


Peonta je veoma lepo objašnjena u prethodnoj poruci (obaška posle nje poslatim tekstovima), no očigledno se zgražaš bilo čega što ne može da stane na predizborni plakat ili 15sekundni spot? ;>
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 20:56 01.11.2013

Re: prioriteti i prijatelji

ne bi bilo problema - osim da nakupe glasove (a pretpostavljam da bi glasanje bilo manje kradljivo i neustavno no kada su DS, DSS i Radikali krali novi Ustav na referendumu)


Bolje da smo još imali Miloševićev Ustav sa društvenom svojinom?


I dalje ništa? Hebiga, Fromage frais! što bi reko Del Boy ☻

Ako ćemo mak na konac, suština tvog citiranog navoda nije toliko u navodnoj "krađi" ustava, jer o njoj relevantnu ocenu ne daju blogeri...nego je poenta valjda da je taj ustav loš. Kad bi ti mislio da je dobar ne bi sad gubili vreme u raspravi oko formalnosti donošenja.

Pa ja zato pitam da li je bolje da je donet taj novi (uz sve propuste, nedostatak javne rasprave i slično), ili je bolje da i dan danas imamo Miloševićev Ustav.

A pošto nisam pravnik, stručnjak za ustavnu materiju, niti me ta tema naročito tangira, potreban mi je kratak odgovor, a ne tuđi pismeni radovi na tu temu.

Ako može. Ako ne, nikom ništa.
deset_slukom deset_slukom 23:13 01.11.2013

Re: prioriteti i prijatelji

Nebojsa Krstic

Pa ja zato pitam da li je bolje da je donet taj novi (uz sve propuste, nedostatak javne rasprave i slično), ili je bolje da i dan danas imamo Miloševićev Ustav.


Ni mene tema ne tangira naročito, nego se samo od sebe nameće pitanje: da li je moguće da smo osuđeni na večito biranje između dva loša rešenja?

Zašto nije moglo bez propusta, bez nedostatka javne rasprave i slično?
freehand freehand 23:18 01.11.2013

Re: prioriteti i prijatelji

Zašto nije moglo bez propusta, bez nedostatka javne rasprave i slično?

Zato što su nacrti novog Ustava rađeni paralelno od dvehiljadite, otprilike? Zato što su postojala uvek (bar) dva pristupa i viđenja načina organizovanja države i društva? A Ustav predviđa i podrazumeva ozbiljnu većinu kao osnov donošenja?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana