Porodica| Zdravlje

Tijanin novac

Vojislav Stojković RSS / 26.12.2013. u 17:38

Veoma sam bio oprezan u zaključivanju o vrućoj temi "Tijaninog novca", koju je inicirala izvesana Sanja, novinarka "Kurira", kasnije u javnosti poznatija pod imenom "Sanja, draga",  kojim  ju je krstio daleko iskusniji i poznatiji kolega, također novinar, ali ne "Kurira", već  "BBC-a", Dušan Mašić. Pazio sam, također, da ne ostavim bilo kakav komentar na društvenim mrežama, koji bi mogao biti protumačen kao uvreda male i mile  pokojnice, njenih roditelja, koji su bez dileme u prevelikoj tuzi zbog nenadoknadivog gubitka, kao  i svih plemenitih ljudi koji su izdvojili novac  za novo i zdravo srce i budući život Tijane Ognjanović. Međutim...

 ... odluka roditelja da, posle ostavinske rasprave,  poklone   "1,6 miliona evra, koliko je preostalo od lečenja njihove ćerke, na adaptaciju prostora i kupovinu najsavremenije opreme, kao i za edukaciju tri lekara i stomatologa Instituta za majku i dete", vraća neka stara pitanja, koja su bila postavljena još na početku ove moralne dileme i vrlo osetljive rasprave, ali nažalost otvara i nova pitanja,. Ministarka zdravlja Slavica Djukić- Dejanović, već je, brže-bolje, dala neke odgovore.

Posle navedene odluke, svi oni koji su sumnjali da će Tijanini roditelji sav ili deo tog velikog novca prisvojiti za sebe, trebalo bi da posramljeno ućute, a oni drugi koji su se zgražali nad pitanjima novinarke Sanje iz "Kurira" i sličnim natpisima u žutoj i ozbiljnoj štampi, da likuju. Ipak,  bar za mene,  neka pitanja traže odgovore:

- Da li je Tijanin novac usmeren tamo gde je najpotrebnije?  

- Da li je adaptacija prostora, kupovina opreme i edukacija tri lekara i tri stomatologa Instituta za majku i dete, zdravstvene ustanove koja se finansira iz budžeta Srbije, bila želja svih koji su izdvojili deo svog novca za spas male Tijane?

- Zar ne bi bilo bolje, a srcima onih koji su novac prikupili daleko bliže, da je suma od 1.6 mil. evra usmerena na spašavanje života dece Tijaninih godina, koja imaju slične probleme i čiji će životi završiti prerano zbog toga što je Srbija siromašna i neuređena država?

- Uostalom, zar nije trebalo pitati i darodavce?

Ja se, naravno, ni ovoga puta, ne usuđujem da  odgovorim na navedena i slična pitanja, ali ona će, ipak, i bez moje volje i želje,  lebdeti, kako u vazduhu, tako i u srpskim medijima.

 

 

 



Komentari (224)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Filip2412 Filip2412 21:31 26.12.2013

...

Vojislav Stojković
zilikaka
Kome bi ovi ljudi trebalo da uplate?
Kojoj tačno deci i koliko?

Način je odavno poznat - osnuje se fond, odrede se paravila i upravni odbor, koji onda po urvrđenim pravilima, odlučuje kome i koliko dodeliti sredstava.

Tako je. A da bi takvi fondovi dobro radili i da ne bi bilo korupcije, da bi posao bio transparetntan drzava mora strogo i redovno da radi kontrolu poslovanja a plate zaposlenih u fondu moraju da budu bar po soma evra da bi se kvalitetni i motivisani ljudi zaposlili. Troskovi poslovanja su naravno pokriveni takodje iz donacija. Ili ste mozda mislili da neki ljudi treba za dzabe da rade taj posao? Da li je realno ocekivati ovako dobro organizovan model poslovanja u Srbiji? Ne znam.

Najbolje da donatori odmah znaju kako ce novac zavrsiti a ne da se ceka pola godine na informaciju. U svakom slucaju, ova prica je pomogla dase barem vidi kako stoje stvari i da se izbegnu neke greske kod sledecih slicnih akcija.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 21:38 26.12.2013

Re: ...

Filip2412
a plate zaposlenih u fondu moraju da budu bar po soma evra ..

Mene što se tiče, a i svakog osnivača fonda, može i po tri soma evra, ako odgovorni raspolažu sredstvima fonda na domaćinski način i sredstva fonda ulažu na način koji donsi dobit.
Filip2412 Filip2412 21:45 26.12.2013

Re: ...

Vojislav Stojković
Filip2412
a plate zaposlenih u fondu moraju da budu bar po soma evra ..

Mene što se tiče, a i svakog osnivača fonda, može i po tri soma evra, ako odgovorni raspolažu sredstvima fonda na domaćinski način i sredstva fonda ulažu na način koji donsi dobit.
naravno... ovo sto je Sergej poceo je dobro, samo sto je to full time posao, ozbiljan business a dobro je i da neke javne licnosti budu ukljucene

mislim, meni je on osrednji glumac i ne bas simpa lik :) ali covek je puno doprineo da se sakupe ogromne pare, uradio je odlican posao i svaka mu cast na tome
angie01 angie01 23:29 26.12.2013

Re: ...

meni je on osrednji glumac


on jee odlican glumac, a o simpatijama-, pa, kako kome, kao i svi ostali.
ivana23 ivana23 22:17 26.12.2013

***

Blic, 21:55

„Republička stručna komisija koju čine eminentni stručnjaci mišljenja je da preostali novac treba usmeriti na lečenje druge dece. Iz tog razloga oni su kao svoju preporuku poslali spisak po prioritetu. Dve bolnice su poslale spisak lekova i opreme koja im nedostaje, ali su pomenuli i decu“

Stručnjaci misle da je novac male Tijane trebalo dati za lečenje druge dece - ceo tekst
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 22:37 26.12.2013

Re: ***

ivana23
Stručnjaci misle da je novac male Tijane trebalo dati za lečenje druge dece

Ako ćemo pravo, Ivana, za takav zaključak i ne mora se biti veliki stručnjak. Iako, laik, iz nekakvog menei neznanog, valjda instuktivnog, razloga i ja to mislim.
Jukie Jukie 23:00 26.12.2013

Re: ***

Ne znam, lako je napraviti spisak prioriteta za bilo koliko para koje se odjednom stvore, da li za svratište za decu ulice, da li za pse vodiče za slepe, da li za narodne kuhinje, da li za smeštaj onog deteta iz planinske škole sa jednim detetom u mestu gde postoji škola pa da ne mora da hoda svaki dan tri sata kroz namete snega do škole i isto toliko nazad, svako od nas može da napiše spisak prioriteta pa da se upoređuju, i ne znam zašto uopšte taj novac mora da ode baš na zdravstvo
angie01 angie01 23:28 26.12.2013

Re: ***

„Republička stručna komisija koju čine eminentni stručnjaci mišljenja je


ko cini tu komisiju i gde su bili da odluce da drzava reaguje na vreme kada su zivoti u pitanju, narocito deciji, koju su isto pomenuli
, i gde su da daju svoje misljenje o nesavsnosti drzave i resornog ministarstva o pitanju umiranja dece koja su na specijalnom rezimu ishrane i koja gladuju zbog ne brige odgovornih?

oni neka po tom svom spisku reaguju pod hitno od para koje postoje u fondu.
Atomski mrav Atomski mrav 08:52 27.12.2013

Re: ***

i gde su da daju svoje misljenje o nesavsnosti drzave i resornog ministarstva o pitanju umiranja dece koja su na specijalnom rezimu ishrane i koja gladuju zbog ne brige odgovornih?


Uze mi reč iz usta.
little_radojica little_radojica 08:44 27.12.2013

Системско решење, не моралне дилеме

Има два аспекта кроз која се мора сагледати ова одлука. Прво је да је оно што се десило Тијани системски проблем, односно неадекватност нашег система да помогне деци са проблемом који има Тијана и потенцијално много других грађана Србије.

Дакле, са тог аспекта разумљиво је да се новац који може да се употреби
а) да помогне неколицини појединаца са сличним проблемом
б) да се ојачају системски капацитети за помоћ деци са сличним проблем,
употреби за ову другу варијанту. Сви знамо, кад се у авиону декомпресује кабина да прво маску са кисеоником мораш ставити себи па тек онда детету иако нам морални компас готово увек показује супротно. Јер као систем, та варијанта је боља.

Други аспект је управо то морално разматрање, јер не постоји ултимативно морално понашање, већ само лична тумачења која сва имају своје плусеве и минусеве. Овде то треба потпуно избећи, јер се увек може пронаћи раван посматрања целе ствари која говори да смо сви ми кривци што нам је наш здравствени систем био неспособан да помогне Тијани. Јер, сачињавамо нестабилно и растројено друштво, које је формирало неефикасну и сиромашну државу, која финансира и управља здравственим фондом који треба да брине о нашем здрављу. О правди и правичности да не причамо јер су такође дискутабилне категорије.

Дакле, са првог аспекта, одлука да се унапреде капацитети дела или целог система здравствене инфраструктуре уместо да се новац једнократно потроши на лечење друге деце је рационалнији. Једнозначно. У том смислу потрошити паре на болницу и болничку опрему је рационалније од улагања у фонд који тренутно не постоји, за који не постоји ни минимум јавног консензуса какви би му били механизми финансирања, управљања и одлучивања о томе коме помоћи. О правним импликацијама тек да не причамо, јер ствар плеше на танкој граници уставности. Али, о праву се још и може дискутовати, док ћемо се о правди мало теже договорити, бар док смо homo sapiens-и...

Са оног другог аспекта гледајући, можемо само да се покријемо ушима што је довде дошло и да не намећемо другима бескрајну моралну одговорност за ствари на које се не може дати коначан одговор. Јер не може се очекивати од појединца да задовољи морална начела свих осталих чланова друштва, али се може очекивати од друштва да пропише морална начела којих се појединац мора придржавати.

Шта можемо да урадимо?

*Можемо, конкретно, као одговорни грађани да захтевамо максималну транспарентност (свих) јавних радова и набавки, па тако и ових за које је новац отишао,

*Можемо, универзалније гледано, да покренемо питање институционализовања проблема путем оснивања тог посебног фонда (као што већ блогери раде, зар не) и критеријума за његов рад (добар почетак је оно што је Брајовић предложио), али не ад хок, од случаја до случаја, него да систематски уредимо питање тешких болесника који не могу бити лечени у Србији.

*Можемо да казнимо за клевету оне који јавно објављују лажи, тако да ако се неко провлачи кроз блато, а полиција утврди да за тако нешто нема основа, онда да тај неко кутија на основу одговорности за јавно изречену реч.

Уместо да се губимо у бескрајним моралним нагваждањима (а они нас баш ту и хоће, јер смо ти најдезорентисанији) боље да се бавимо дефинисањем суштинских принципа и критеријума како овде тако и у кафанама. Јер то (моралисање) је механизам релативизације суштински битних питања по којем оно што је битно остане нејасно у свој подигнутој прашини. Знам шта мислите, ја ко покварена плоча "друштво, друштво, друштво,..." ко неки марксиста, али бих подсетио да чак и у Америци реч "community" има веома битну позитивну конотацију, док се "communism" може употребљавати само у негативном контексту. А речи су истог корена! Дакле, није срамота нити отклон од капитализма и демократије ако се каже да се мора јачати институција друштвене заједнице наспрам појединаца који својим ауторитетом уређују друштвене односе.

Кад престанемо да се бавимо тиме да ли су Огњановићи добри или лоши, могли би да се устремимо на системско решење. Не можемо и једно и друго...

bocvena bocvena 11:03 27.12.2013

Re: Системско решење, не моралне дилеме

ja bih da potpuno preskočim priču o ognjanovićima, ali da vam zahvalim svima na ovoj diskusiji posle.

mesecima već plivamo kroz ovakve i slične dileme u okviru inicijative blogera b92 za sistemsko rešenje problema teško bolesne dece i što više činjenica znamo, to mi se čini da smo dalje od rešenja:(

tj. rešenje je samo jedno - sistemsko, na korist svim korisnicima državnog fonda RFZZO-a. privatni fondovi mogu ostati samo privatni, nema zakonskih osnova za pola-pola vlasništvo sa državom. ako je transparentnost trošenja novca u državnom fondu upitna, kako očekivati da će u privatnom biti bolje?

ili još bitnije pitanje - kako državu nije sramota da izigrava vrhunski autoritet i poštenjačine u osnivanju privatnog fonda i time otvoreno prizna da je nesposobna da radi posao za koji je plaćena?

sistemsko rešenje uključuje ogroman rad i trud i povezivanje četiri bitna dela državnog aparata - prava, finansija, zdravstva i socijale. nije da se ništa ne radi i da u tim institucijama sede samo neznalice i karijeristi, ali nešto je trulo u državi danskoj i krajnje je vreme da se stvari pretresu i poboljšaju.

mi smo rešili da ih pritiskamo na svim frontovima (posebno u zakonodavnoj i zdravstveno-socijalnoj sferi) i ne dozvolimo da tema teško bolesne dece potone posle poslednjeg članka o ognjanovićima. zasipamo ih molbama i predlozima konkretnih rešenja i čekamo odgovore (zasad dobismo samo odgovor da uskoro stiže odgovor:).a konkretnim pojedinačnim akcijama u budućnosti pomažemo pojedincima kojih će uvek biti van sistema (prva će biti u martu).

ko želi da se pridruži, dobro došao.


little_radojica little_radojica 11:42 27.12.2013

Re: Системско решење, не моралне дилеме

bocvena
ja bih da potpuno preskočim priču o ognjanovićima, ali da vam zahvalim svima na ovoj diskusiji posle.

mesecima već plivamo kroz ovakve i slične dileme u okviru inicijative blogera b92 za sistemsko rešenje problema teško bolesne dece i što više činjenica znamo, to mi se čini da smo dalje od rešenja:(

tj. rešenje je samo jedno - sistemsko, na korist svim korisnicima državnog fonda RFZZO-a. privatni fondovi mogu ostati samo privatni, nema zakonskih osnova za pola-pola vlasništvo sa državom. ako je transparentnost trošenja novca u državnom fondu upitna, kako očekivati da će u privatnom biti bolje?

ili još bitnije pitanje - kako državu nije sramota da izigrava vrhunski autoritet i poštenjačine u osnivanju privatnog fonda i time otvoreno prizna da je nesposobna da radi posao za koji je plaćena?

sistemsko rešenje uključuje ogroman rad i trud i povezivanje četiri bitna dela državnog aparata - prava, finansija, zdravstva i socijale. nije da se ništa ne radi i da u tim institucijama sede samo neznalice i karijeristi, ali nešto je trulo u državi danskoj i krajnje je vreme da se stvari pretresu i poboljšaju.

mi smo rešili da ih pritiskamo na svim frontovima (posebno u zakonodavnoj i zdravstveno-socijalnoj sferi) i ne dozvolimo da tema teško bolesne dece potone posle poslednjeg članka o ognjanovićima. zasipamo ih molbama i predlozima konkretnih rešenja i čekamo odgovore (zasad dobismo samo odgovor da uskoro stiže odgovor:).a konkretnim pojedinačnim akcijama u budućnosti pomažemo pojedincima kojih će uvek biti van sistema (prva će biti u martu).

ko želi da se pridruži, dobro došao.


Свака част!

Да ли можете поделити на неком посебном блогу или овде до којих сте конкретно сазнања дошли?

Нпр. видимо из вашег коментара да сте доста претресли правна питања. Најлогичније делује да се та деца укључе у основни државни фонд чији би се захват на тај начин проширио. Постоје ли неке процене и листе те деце и нека основна процена колико то кошта? Очигледно, да може да се плати, да би здравствено то већ покривало... Мислим, кад би се знала цифра колико још треба да платимо и колико је то у односу на постојећа издвајања, можда би могли сами себи да повећамо порез.

Даље, шта је проблем са пружањем тих услуга у Србији и колико би то коштало, тј. да ли би то уопште било изводљиво организовати (можда не постоји технологија и апаратура)? Можда би неки доктор или неко из РФЗО то овде могао да нам објасни или да нам бар каже, кога треба да питамо... Можда кад би само могли да прикупимо такве неке основне податке.

Не питам ово само вас, али бисмо можда сви заједно могли направити неку сврсисходну сувопарну анализу чињеница. Чисто да имамо ширу слику, кад нешто предлажемо, да знамо бар шта и колико тражимо.

Ја нисам правник, али могу да пишем писма. Нисам ни у Србији, али могу да издвојим мало времена на мрежи. Не мислим да ово блогери могу сами изнети, али шта год да урадимо боље је од ових препуцавања.
bocvena bocvena 11:59 27.12.2013

Re: Системско решење, не моралне дилеме

little_radojica, ti si u dva komentara više shvatio nego ja za tri meseca! moj bibliotekarski mozak tiltuje od prava, ekonomije i strukture RFZO-a:)

da ne zagušujem vojislavov blog ovde, evo linkova na naš tviter, fejs i sajt. tamo se vidi šta smo dosad otkrili, a za konkretno uključivanje pišemo se ovde na PP.
kukusigameni kukusigameni 12:01 27.12.2013

Re: Системско решење, не моралне дилеме

Постоје ли неке процене и листе те деце и нека основна процена колико то кошта?

Nedostaje zakon.
Очигледно, да може да се плати, да би здравствено то већ покривало...

Kako da plati, ako ne zna koliki je i kakav problem?
Мислим, кад би се знала цифра колико још треба да платимо и колико је то у односу на постојећа издвајања, можда би могли сами себи да повећамо порез.

Pre povećanja poreza, treba obojiti novac koji se izdvaja za te svrhe. On se gubi u celokupnom iznosu i nije jasan. U tome i jeste fora.
Можда кад би само могли да прикупимо такве неке основне податке.

Nedostaje zakon.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 12:20 27.12.2013

Re: Системско решење, не моралне дилеме


little_radojica
Кад престанемо да се бавимо тиме да ли су Огњановићи добри или лоши, могли би да се устремимо на системско решење. Не можемо и једно и друго...


Naravno da treba da prestanemo da se bavimo Ognjanovićima, pogotovo pitanjem da li su dobri ili loši, ali upravo slučaj novca prikupljen za lečenje male Tijane, nedvosmisleno pokazuje koliko je ovoj zemlji potrebno sistemsko rešenje za lečenje teško bolesne dece, kao i sistemsko i normativno uređivanje oblasti humanitarnih fondova, kontrole utroška prikupljenih sredstava etc.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 12:22 27.12.2013

Re: Системско решење, не моралне дилеме

bocvena
da ne zagušujem vojislavov blog ovde, evo linkova na naš tviter, fejs i sajt. tamo se vidi šta smo dosad otkrili, a za konkretno uključivanje pišemo se ovde na PP.


ama, ne zagušujete, vaša rasprava ukazuje na srž problema.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 12:27 27.12.2013

Re: Системско решење, не моралне дилеме

kukusigameni
Pre povećanja poreza, treba obojiti novac koji se izdvaja za te svrhe. On se gubi u celokupnom iznosu i nije jasan. U tome i jeste fora.


Da, obojiti, je pravi izraz, a očito i veliki problem.


little_radojica little_radojica 13:13 27.12.2013

Re: Системско решење, не моралне дилеме

bocvena
little_radojica, ti si u dva komentara više shvatio nego ja za tri meseca! moj bibliotekarski mozak tiltuje od prava, ekonomije i strukture RFZO-a:)

da ne zagušujem vojislavov blog ovde, evo linkova na naš tviter, fejs i sajt. tamo se vidi šta smo dosad otkrili, a za konkretno uključivanje pišemo se ovde na PP.


Хвала за линкове. Свака част на ономе што сте већ постигли! Сад се сећам да је био и блог о томе, али признајем да нисам знао да се председник одбора за здравље толико загрејао за решавање проблема.

Оно што ја сад видим као следећи корак је управо прикупљање и систематизација података. Да се зна колико пара треба, ко је и због чега изостављен, али не од случаја до случаја, него генерално, ма колико било непопуларно људе и тужне приче сводити на бројеве... Ако министарство нема податке, можда људи који се окупљају око сајта могу да попуне неку анкету или нешто тако.

А што Кукусигамени каже, мора се нешто урадити и на транспарентности система. Та транспарентност је битна у свим сферама, можда нека коалиција са неким другим иницијативама, наравно на нивоу грађанских иницијатива, а не странака. Јој, читам себе па сад мислим "јел овако и мали Ђокица замишља политику?"
kukusigameni kukusigameni 13:20 27.12.2013

Re: Системско решење, не моралне дилеме

little_radojica


Ne postoji mogućnost prikupljanja takvih podataka. Zakon to ne dozvoljava. Jedan od zahteva je da se taj zakon promeni.
Osim toga, zahtev Inicijative blogera je bio i da se oformi Radna grupa u kojoj će pored predstavnika svih stranaka, RFZO i parlamenta, biti uključeni i građani predstavljeni kako izabranim roditeljima teško bolesne dece, tako i predstavnicima delegiranim iz raznih građanskih inicijativa.

AlexDunja AlexDunja 13:22 27.12.2013

Re: Системско решење, не моралне дилеме

Оно што ја сад видим као следећи корак је управо прикупљање и систематизација података. Да се зна колико пара треба, ко је и због чега изостављен, али не од случаја до случаја, него генерално, ма колико било непопуларно људе и тужне приче сводити на бројеве... Ако министарство нема податке, можда људи који се окупљају око сајта могу да попуне неку анкету или нешто тако.


trenutno ne postoji zakonska regulativa za pravljenje registara,
jedna od osnovnih stvari koju ćemo tražiti ako odobre formiranje radne grupe
je da se ubrza donošenje tih zakona i pravilnika.

u stvari, prvi korak je da izdejstvujemo formiranje te
radne grupe u kojoj bi bili predstavnici ministarstava finansija, zdravlja,
socijale i prosvete kao i predstavnici udruženja roditelja i mi.
tako bi smo ih doveli sve na jedno mesto, i pritiskali da rade zajedno.
ovako, oni među sobom ne žele da sarađuju a nas šetaju od jednih do drugih,
i ni za šta nisu nadležni...
bocvena bocvena 13:44 27.12.2013

Re: Системско решење, не моралне дилеме

baš se ponekad i ja tako osećam kada pokušavam da uhvatim konce našeg zdravstvenog sistema - kao mali đokica:)

taj put tvog razmišljanja je bio prvobitno naš - prvo da se vidi koliko je to bolesne dece, od kojih bolesti, da se u postojeći šifrarnik RFZZO-a dodaju i druge, koliko je to novca za njihovo lečenje, lekove, koliko košta dijagnostifikovanje i operacije u inostranstvu - i onda sravnjivanje sa predviđenim budžetom RFZZO-a i ako nije dosta (a pretpostavljamo da nije dosta) onda da se vidi zašto nije dosta. da li je poslovanje RFZZO-a transparentno i da li se trag novcu gubi zbog nebrige, korupcije i sl. ili su mu potrebni dodatni izvori finansiranja.

da li osnivati privatni fond ili instruirati državu da neke dodatne izvore prihoda (markice, akcize, dinar na dan i sl.) usmeri u ove svrhe? npr. postoji posebna budžetska linija za lečenje dece od gošeove bolesti i još jednog metaboličkog poremećaja (ne mogu da mu zapamtim ime:). šta je sa hanterovim sindromom, ataksijom, batenom?

i onda smo krenuli da se saplićemo o nepostojeću ili nedovoljnu legislativu. a i ako ima pomaka, oni su pojedinačni, na mišiće (kao što to npr. radi dr Dušan Milisavljević i civilna udruženja kao što su NORBS i NURDOR). od države smo dobili spisak lepih želja koji samo što nije - nacionalna strategija, nacionalni registar obolelih, referentni medicinski centri, bolja socijala, zojin zakon...paketići su pod jelkom, ali deda mraz još nije stigao.

moje lično mišljenje je da većina ljudi u zdravstvenom i socijalnom sistemu hoće da radi i menja, ali RFZZO je najslabija karika. osinjak u koji niko ni iz prakse ni iz politike nema herca da se uplete i da ostane živ.

EDIT: pejstovaću komentar kod alex dunje na blog, da tamo nastavimo ovaj razgovor.
little_radojica little_radojica 14:28 27.12.2013

Re: Системско решење, не моралне дилеме

Bocvena, AlexDunja, kukusigameni


Нема, на све сте мислили

Пратићу и тамо дискусију, али сад морам да нестанем.
iqiqiq iqiqiq 12:51 28.12.2013

Re: Системско решење, не моралне дилеме

http://blog.b92.net/text/22729/DRZAVO-POMOZI-DECI/#k1460173

Problem oko zaštite podataka citiran sa linka datog gore

"Kad je reč o zaštiti podataka o ličnosti u vezi sa realizacijom ove ideje otvara se niz pitanja od kojih mislim, na sreću, nijedno nije nerešivo. Naravno, moram da napomenem da za to nije dovoljna samo komunikacija preko bloga, imajući u vidu da zakon podrazumeva i odgovarajuću obaveznu formalnu proceduru između rukovaoca zbirkom podataka i Poverenika (čl. 49 i 50 ZZPL). A za ovu priliku pomenuću par stvari:

1. Prvo pitanje je svakako pitanje pravnog osnova za obradu podataka. Prema odredbi člana 8. ZZPL obrada podataka je dopuštena ako za nju postoji osnov u vidu a)zakonske odredbe koja obradu predviđa ili b) pristanka lica o čijim podacima se radi, odnosno njegovog zakonskog zastupnika ili staraoca.
U vezi sa pristankom treba voditi računa o bar dve stvari. Prvo, pristanak je punovažan tek ako je rukovalac lice prethodno obavestio o činjenicama iz člana 15 ZZPL (svom identitetu, svrsi prikupljanja i dalje obrade, načinu korišćenja, obaveznosti odnosno dobrovoljnosti davanja podataka, prava da pristanak opozove...)I drugo, pristanak za obradu naročito osetljivih podataka shodno članu 17 ZZPL (podaci o zdravstvenom stanju to jesu) ima posebnu, otežanu formu.

2. Drugo pitanje je pitanje obima obrade. Imajući u vidu delikatnost situacije mislim da obradu ličnih podataka treba svesti na najnužniji mogući nivo. U nekim situacijama svrha se možda može ostvariti i bez obrade ličnih podataka. Npr. inicijali sami po sebi, bez nekih drugih ličnih podataka, nisu podatak o ličnosti. Isto važi i za bolest itd.

3. Treće pitanje vezano je za vrstu podataka. Naime, shodno članu 16. podaci o zdravstvenom stanju spadaju u grupu tzv. "naročito osetljivih podataka". Ta činjenica, shodno slovu zakona stvara rukovaocu zbirke specijalne obaveze. Naime, obrada "mora biti posebno označena" i "zaštićena merama zaštite".
Ovo poslednje nas dovodi do jednue, rekao bih, bizarne a za uslove našeg "konzistentnog" pravnog poretka nažalost karakteristične situacije. Pogotovo kad je reč o obradi podataka o ličnosti. Naime, prosto se nameće pitanje - O kojim merama zaštite se radi? A odgovora nema. Jer, shodno st. 5 člana 16. ZZPL Vlada Srbije je, uz prethodno pribavljeno mišljenje Poverenika, Uredbom trebalo da uredi način arhiviranja i mere zaštite naročito osetljivih podataka. Ali, i pored više upozorenja i urgencija Poverenika, Vlada nije donela ovu Uredbu, s njenim donošenjem se kasni preko četiri godine!
RŠ"
lavandablue lavandablue 15:00 31.12.2013

A zasto bas za stomatologe?

Ako su Tijanini roditelji i dali novac institucijama zdravstva (a za krecenje bas i nije neophodno - to drzava treba da resi) i za specijalizacije nekih lekara (iako kao i vecina onih koji su ucestvovali u ovoj dobrotvornoj akciji smatram da je taj novac mogao i trebao da se pokloni za lecenje dece koji su na nekom spisku hitnosti za - transplantacije, ostale neophodne operacije, lekove, terapije...), ipak je u toj odluci poenta i pitanje to - zasto je novac otisao na specijalizacije bas STOMATOLOGA? Kako ce to ti buduci presvetli stomatolozi doprineti da se slicne situacije izbegnu (da se pomogne nekom bolesnom detetu u buducnosti...)? Nemam nista protiv stomatologa naravno, ali:
Time sto ce se 3 stomatologa specijalizovati, to nece dovesti do poboljsanja naseg zdr.sistema, tako da nam npr. pacijenti ne umiru od neizlecivih i teskih bolesti. Uostalom, stomatologa imamo sasvim dovoljno. A nase gradjane treba edukovati da ih redovnije posecuju zbog svog zdravlja, jer im to nije onemoguceno. Jos uvek, vecina ce pre dati novac za cigarete nego za odlazak kod stomatologa, a to je ipak njihov licni problem, sami su tako izabrali...
Nasem zdravstvenom sistemu mnogo su potrebniji neki drugi strucni kadrovi - kao sto su hirurzi za transplantacije i sl., da se ne desi da moramo da saljemo nesrecnu decu u inostranstvo na operacije ili lecenja, zato sto mi nemamo obucene lekare za to. U tome je stvar.
U svakom slucaju, novac je trebao pametnije i racionalnije da se potrosi.
A na prvom mestu odgovornost snosi za to ministarka zdravlja, a tek onda roditelji pokojne male Tijane, jer, vec je receno ovde zasto, da ja ne ponavljam.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana