Literatura

A Poison Tree

Nebojsa Krstic RSS / 12.10.2014. u 19:41

A Poison Tree


I was angry with my friend:
I told my wrath, my wrath did end.
I was angry with my foe:
I told it not, my wrath did grow.

And I watered it in fears,
Night and morning with my tears;
And I sunned it with smiles,
And with soft deceitful wiles.

And it grew both day and night,
Till it bore an apple bright.
And my foe beheld it shine.
And he knew that it was mine,

And into my garden stole
When the night had veiled the pole;
In the morning glad I see
My foe outstretched beneath the tree.


William Blake


Otrovna voćka

Bio sam ljut na prijatelja svog:
Rekao sam besu, kraj je besa tog.
Bio sam ljut na neprijatelja:
Ćutao sam, pustio sam bes da kulja.

I zalivao sam ga strahovima,
Svojim suzama u noćima i jutrima;
Osmeha sam onda pustio zrak,
Mek, podmukao i jak.

Rastao je i danju i noću.
Dok nije postao sličan voću.
I moj neprijatelj vide taj sjaj.
I shvati da mu je kraj.

U mom je dvorištu krao
Sakriven mrakom me varao;
Ujutru me je obradovala slika sveta
U kojoj moj neprijatelj visi sa drveta.



Viljem Blejk
(Prepevao Nebojša Krstić)

Tagovi



Komentari (116)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

bojan ljubomir jugovic bojan ljubomir jugovic 20:18 12.10.2014

Otrovno drvo



Otrovno drvo

Pobesneh na druga svog;
To rekoh, nesta besa mog.
Pobesneh dušmana rad';
To ne rekoh, bes procva tad.

Noću, danju, uz sav strah,
Suzama ga zalivah;
Sunčah osmesima zlim
I lukavstvima podlim.

Dan i noć je rastao,
I jabukom nastao;
Moj je dušman tada vide,
A znao je kuda ide.

Ušunja se u moj vrt
Kad noć prekri svaki prt.
Zorom srećan u vrt zađoh,
Pod krošnjom ga mrtvog nađoh.

(prepjev: Dragan Purešić, inače prevodilac knjige
"Vilijam Blejk - Izabrana dela" u izdanju
Platoa 2007., sa uporednim prevodima pjesama
i kolor reprodukcijama)

Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 23:14 12.10.2014

Re: Otrovno drvo

inače prevodilac knjige
"Vilijam Blejk - Izabrana dela" u izdanju
Platoa 2007., sa uporednim prevodima pjesama
i kolor reprodukcijama)

Ovo malo nije fer! Ja nemam kolor reprodukcije
bojan ljubomir jugovic bojan ljubomir jugovic 00:41 13.10.2014

Re: Otrovno drvo

Nebojsa Krstic
inače prevodilac knjige
"Vilijam Blejk - Izabrana dela" u izdanju
Platoa 2007., sa uporednim prevodima pjesama
i kolor reprodukcijama)

Ovo malo nije fer! Ja nemam kolor reprodukcije





Htjedoh reći, knjiga je sjajno urađena, pohvale izdavaču,
preporuka čitaocima, ide sajam i tako to

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:31 12.10.2014

Прича о Вилијаму Блејку



ТИГАР

„У лудилу овог човека има нечег што ме привлачи више него духовно здравље лорда Бајрона и Валтера Скота”, писао је Вилијам Вордсворт. Иза ове рђаве медицинске дијагнозе крио се Вилијам Блејк, један од најзанимљивијих песника прошлих векова и недуго Вордсвортов савременик. Оцена његовог духовног здравља није престрога: шта, уосталом, рећи за човека који је тврдио да је разговарао са анђелом, једино њему видљивим, који се шетао међу косцима, да је другом приликом на дрвету опазио целу чету херувима који су свакој грани давали сјај, а потом, ако бисмо ове визије могли одбити песнику на младост, одрасли Блејк погурао је ствар још даље, и препричавао како је гледао када се са самртне постеље душа његовог брата кроз таваницу запутила пут неба, пљешћући рукама од радости.
Но оставимо по страни ове бизарности једне биографије и једног ума. Оно што је ипак занимљивије јесте чињеница да је песник Вилијам Блејк у извесном смислу претеча романтизма, али и многих других интелектуалних струјања која су се смењивала годинама после његове смрти. Међу његове несуђене дужнике треба убројати, рецимо, Карла Густава Јунга, као и социјално-левичарски оријентисану књижевност, потом распусну децу цвећа – поклонике сексуалних слобода, али и борце против меркантилног ума данашње технологизиране цивилизације, која све размерава шестаром профита и разума. У ствари, Блејк је задуго био шире непознат књижевник, све негде до почетка двадесетог века, када је заслугом првенствено америчких проучавалаца једном за свагда постао део литерарне историје. Он је и данас песник малобројне публике, па тражити у њему извориште овако разнородних струјања јесте претенциозан задатак. Биће пре да се ради о томе да је овај бард, стварајући особен филозофско-песнички свет, слутио многе наше бољке још у трену њиховог зачетка.
Замршена симболика Блејкових дела довела је до тога да се чак и његови наизглед најпрозирнији редови с муком тумаче. Такав је случај са Песмама невиности и искуства, које делују најприступачније. Док код појединих песама постоји опште слагање да описују, рецимо, сексуални чин – стихове насловљене „Црквину видех од злата сву” објашњава један Блејков цртеж, где је на нагом женском телу нацртана хришћанска капела тамо где треба да се налази вагина – за друге нема таквих очевидних разрешења. Најславнија песма из ове збирке, Тигар, написана у хипнотичком ритму, налик је каквој дечјој песмици. (Треба претпоставити да је ова песма била намењена и певању, јер је сâм Вилијам Блејк био склон да своје песме углазби, и изводи их у традицији ондашњих уличних свирача.) Како год било, и поред тога што се рачунало на једну ширу публику, наизглед дечје једноставни стихови Тигра подразумевају вишезначност несвојствену популарној поезији. И тим је необичније што је овој песми пошло за руком да задобије толику славу.
Њених шест строфа напросто су пресликавање једног дела старозаветне Књиге о Јову. Треба се присетити да тамо Господ као најјача разрешења за смисао Јововог страдања нуди Левијатана и Бехемота, две исконске форме живота уобличене из аморфне масе током настанка света. Те древне животиње, у стварности каткад с правом поистовећене са крокодилом и слоном, јесу демонстрација Божје моћи, показна вежба чудеса стварања и покоравања материје облику. И стога, ко је Јов да наум онога који тако господари доводи у сумњу, запитавши се о смислу свога страдања? Његово је да свет прихвати у свој његовој пуноћи, па чак и са страшним Левијатанима и Бехемотима. А то је управо оно што је опчињавало Блејка: то да се свет прихвати, а у том свету и чудесна форма тигра. Али не тигра као оличења хтонског зла и крволочности, већ тигра као оличења стварања, у којем нам је пружена прилика да током времена, признавши свет и његове супротности, продремо до његове дубље, вечне суштине. И у њој ослободимо властиту душу.
Па зато, као што Господ запиткује Јова: „Јеси ли ти створио Бехемота и Левијатана?”, тако и Блејк у свакој строфи пита читаоца ко је тај који нам је подарио страшни тигров склад? А најважније: да ли је то онај исти који је створио и Јагње? Што се тиче Блејка, његов одговор, иако неизречен, свакако је потврдан. А свако од нас за себе треба да дâ властити, и, уколико он буде попут Блејковог, тако прихвати супротности света у којем живимо. А у том помирењу, по Блејку, лежи нада за властито избављење. Одакле? То је већ предуга прича…
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 21:14 12.10.2014

Re: Прича о Вилијаму Блејку

А свако од нас за себе треба да дâ властити, и, уколико он буде попут Блејковог, тако прихвати супротности света у којем живимо. А у том помирењу, по Блејку, лежи нада за властито избављење. Одакле? То је већ предуга прича…

Ko je autor teksta?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:39 12.10.2014

Re: Прича о Вилијаму Блејку

Nebojsa Krstic
А свако од нас за себе треба да дâ властити, и, уколико он буде попут Блејковог, тако прихвати супротности света у којем живимо. А у том помирењу, по Блејку, лежи нада за властито избављење. Одакле? То је већ предуга прича…

Ko je autor teksta?

Ја.
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 22:58 12.10.2014

Re: Прича о Вилијаму Блејку

Predrag Brajovic
Nebojsa Krstic
А свако од нас за себе треба да дâ властити, и, уколико он буде попут Блејковог, тако прихвати супротности света у којем живимо. А у том помирењу, по Блејку, лежи нада за властито избављење. Одакле? То је већ предуга прича…

Ko je autor teksta?

Ја.

Ko je, Brajoviću, tebi dozvolio da pišeš o Blejku kad su o njemu pisali neki drugi?

jesi pitao za dozvolu komunalnu blog policiju?
JJ Beba JJ Beba 23:26 12.10.2014

Re: Прича о Вилијаму Блејку

ТИГАР




docsumann docsumann 13:37 13.10.2014

Re: Прича о Вилијаму Блејку

Бехемота


heh, Behemot, kakva inspiracija za umjetnike i gejmere(!)

ovako ga je sam Blejk vidio, zajedno sa Levijatanom




a ovaj je npr. meni ostao u zasvagdašnjoj memoriji zbog HOMM3 igrice




a evo i ozvučenja u vidu blek-death metala




docsumann docsumann 13:48 13.10.2014

Re: Прича о Вилијаму Блејку

behemote, behemote
što mi moju dragu ote
što mi spršte povrtnjak
i u njemu luk i grah
što mi kuću devastira
i zidove ruinira
što si tako destruktivan
i na mene jada kivan?
vladimir petrovic vladimir petrovic 13:55 13.10.2014

Re: Прича о Вилијаму Блејку

Nebojša Krstić
... Ko je autor teksta?

Predrag Brajović
... Ја.


Predraže, čemu ovo skromno "Moi"?

Ja da sam na tvom mestu bio bih malo eksplikativniji, u svoju korist, tako da bih rekao da je to moj esej, iz zbirke te i te, objavljene tada i tada, i tako to. (Ja imam tu zbirku, ali ne dajem podatke o njoj, jer ne želim da ti pravim besplatnu reklamu, a ti, kao autor, na to imaš pravo).

Onda bi čitatelji (a što bi rekao Blogovatelj - i čitateljke, od kojih se ti plašiš da bi te mogle rastrgnuti, he, he, he... ) potrčali da potraže tu knjigu (bilo u knjižarama ili antikvarnicama), što bi im se isplatilo, jer u njoj ima i drugih dobrih eseja.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:37 13.10.2014

Re: Прича о Вилијаму Блејку

vladimir petrovic
Onda bi čitatelji (a što bi rekao Blogovatelj - i čitateljke, od kojih se ti plašiš da bi te mogle rastrgnuti, he, he, he...)

Не, ниси ме разумео.

Мене не би читатељке растргле, већ друштво овде на блогу: колико год добар или лош литерарни текст објавио, слабо би се сада читао текст, већ би већина читала Брајовића. Жао ми је да то мало редова које напишем пропустим кроз такву шибу, јер тренутно на пиплметру мој рејтинг и није баш најбољи. Мада, ко зна: Срби су склони страдању, па му се и ја можда препустим ;-)
docsumann docsumann 05:06 14.10.2014

Re: Прича о Вилијаму Блејку

Мене не би читатељке растргле, већ друштво овде на блогу:


baci se lavovima
angie01 angie01 11:09 14.10.2014

Re: Прича о Вилијаму Блејку

, већ би већина читала Брајовића.



pa je l sada treba da ti objasnjavam prednosti anonimusa:))))


(khm,...pa prosao si i fazu ovacija, a upravo iz istih razloga, tako ide taj talas, gore, dole-kako kad odgovara)
vlad_aleksh vlad_aleksh 12:32 14.10.2014

Re: Прича о Вилијаму Блејку

Predrag Brajovic


Међу његове несуђене дужнике треба убројати, рецимо, Карла Густава Јунга, ...


Može li ovde neko objašnjenje?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:53 14.10.2014

Re: Прича о Вилијаму Блејку

angie01
, већ би већина читала Брајовића.


pa je l sada treba da ti objasnjavam prednosti anonimusa:))))

(khm,...pa prosao si i fazu ovacija, a upravo iz istih razloga, tako ide taj talas, gore, dole-kako kad odgovara)

Заборављаш да сам ја и пре јавно наступао, махом као писац, и ту се научиш, просто, и да те воле и да те не воле. Ја напишем књигу, а ови неки оплету по њој, и... и то је у реду: и нек су оплели. Неки су то радили чиста срца и намера, други због личних зађевица. Опет, неки су и хвалили. Важније јесте ко су они који те воле а ко они који те не воле. Како год било, научиш се да си подложан критици, да људи имају право да о теби јавно изнесу свој суд, ма какав он био. Није пријатно, али -- брзо отупиш :))))

Ups and downs...

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:46 14.10.2014

Re: Прича о Вилијаму Блејку

vlad_aleksh
Predrag Brajovic


Међу његове несуђене дужнике треба убројати, рецимо, Карла Густава Јунга, ...


Može li ovde neko objašnjenje?

Било написано, однео га софтвер блога :( Немам снаге за ново.

Углавном, Блејк је претача свега, тако рећи: и Фројда и Јунга, са колективно несвесним, архитиповима, опресивном улога рација и позитивном улогом креативних снага ума, развијеном симболиком психолошких "ентитета", концепт Anime... Он је само наизглед значењски прозрачан. То је још видљивије код његових других дела. Ја препоручујем писања Чеслава Милоша о Блејку. (Земља Улро и остало...)

Blake, Jung, and the Collective Unconscious: The Conflict Between Reason and Imagination (Jung on the Hudson Book Series) Paperback – March 1, 2000


vladimir petrovic vladimir petrovic 22:32 12.10.2014

?

Prevod ove Blejkove pesme, čemu?

Neka domaćin ne zameri što postavljam pitanje, ali bih voleo da znam šta ga je navelo da napravi ovaj prevod/prepev, kada se zna da ima ranijih prevoda Blejkovih pesama, i to dobrih?

Koliko ja znam, strana književna dela, uključiv poeziju, prevode se ponovno onda kada postojeći prevodi zastare ili se utvrdi da su bili loši. (Priča se, što deluje šaljivo, da je Laza Kostić, prevodeći Hamleta, ono famozno "To be or not to be" preveo sa "Trt-mrt, život ili smrt", pa su usledili bolji prevodi, he, he, he).

Tako imamo slučajeve novih prevoda nekih velikih svetskih dela, nakon proteka određenog vremena od prethodnih prevoda. (Pomenuću prvi prevod Don Kihota, od strane Đorđa Popovića-Daničara, iz 1895. godine, pa kasnije D. Vrtunskog iz 1988. i Aleksandre Mančić iz 2005. godine, mada i danas mnogi preferiraju Daničarev prevod. Da pomenem i da postoji prevod Fausta od strane Milana Savića, oca Anice Savić-Rebac, iz sredine prošlog veka, da bi Branimir Živojinović krajem veka sačinio novi prevod/prepev).

Ako je domaćin Blejkovu pesmu preveo "za svoju dušu", pa hoće da to podeli sa blogokolegama, mogao je i da se malo pozabavi istorijom same pesme, pa da nešto o tome dodatno kaže (šta je autora inspirisalo da sačini tu pesmu, kako je bila primljena od čitalaca i slično). Mislim da bi takva dodatna objašnjenja bila zanimljiva.

Kao treće, ja bih radije voleo da je domaćin prezentirao prevod sa nekog egzotičnog jezika, ili jezika sa kojeg se malo prevodi (estonski, litvanski, svahili, urdu i tako to), a ne s engleskog, kada u ovoj zemlji ima tušta i tma prevodilaca sa engleskog, od kojih su neki izvanredni.

A kako je, prema mom uvidu, ovo drugi prevod jedne pesme pisane na engleskom (posle Kitsove), da li da očekujemo da će sledeći put domaćin Krstić dati prevod nekog od božanstvenih Šekspirovih soneta, mada ima već dobrih prevoda na srpski jezik?

P. S.
Usput, u novije vreme se englesko ime William transkribuje na srpski kao Vilijam, a ne Viljem. Naime, dr Tvrtko Prcić, u svom "Transkripcionom rečniku engleskih ličnih imena" (Beograd, 1992) navodi:

"William - Vilijam, bolje nego Viliem; ne Viljem i Viljam, prema zastarelom postupku".
hajkula1 hajkula1 22:35 12.10.2014

Re: ?

Prevod ove Blejkove pesme, čemu?

Neka domaćin ne zameri što postavljam pitanje, ali bih voleo da znam šta ga je navelo da napravi ovaj prevod/prepev, kada se zna da ima ranijih prevoda Blejkovih pesama, i to dobrih?



Htedoh da pitam, ali ti si to uradio lepše. Još si potpisan.

Za tebe (samo jedan, na žalost).

Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 22:51 12.10.2014

Re: ?

Prevod ove Blejkove pesme, čemu?

Nemoj da se ljutiš, molim te.
mirelarado mirelarado 23:01 12.10.2014

Re: ?

hajkula1
Prevod ove Blejkove pesme, čemu?

Neka domaćin ne zameri što postavljam pitanje, ali bih voleo da znam šta ga je navelo da napravi ovaj prevod/prepev, kada se zna da ima ranijih prevoda Blejkovih pesama, i to dobrih?



Htedoh da pitam, ali ti si to uradio lepše. Još si potpisan.





Владимире и Хајкула, то је као када бисте неког пијанисту запитали зашто свира Баха, када је неко други то већ одсвирао и постоји снимак. Превођење је креативна, ауторска делатност, свако ко осети такав порив, може да се окуша. Умножавањем варијаната преведеног текста умножава се и могућност да се појави оригиналнији, бољи, успешнији превод, поготово када је реч о особеној песничкој појави каква је В. Блејк.
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 23:06 12.10.2014

Re: ?

"William - Vilijam, bolje nego Viliem; ne Viljem i Viljam, prema zastarelom postupku".

Meni je super da bude Viljem. Baš me briga što je zastarelo.
mirelarado mirelarado 23:06 12.10.2014

Re: ?

Тако сам се и ја недавно дрзнула да занемарим постојеће преводе Пазолинија и за своју душу преведем ову његову песму:

ДАНАС ЈЕ НЕДЕЉА, СУТРА УМИРЕМО

Данас је Недеља, сутра умиремо,
данас се у свилу и љубав облачимо.

Данас је Недеља,
по ливадама хитрим стопалима
скакућу дечаци
у ципелама лаганим.

Певајући свом огледалу,
певајући се чешљам.
Смеје се у мом оку
Ђаво грешни.

Звоните, звона моја,
натерајте га да устукне!
„Звонићемо, али у шта ти гледаш
по твојим ливадама певајући?“

Гледам сунце
умрлих лета,
гледам кишу,
лишће, зрикавце.

Гледам своје тело
кад сам био дечак,
Недеље тужне,
живљење изгубљено.

„Данас те у свилу
и љубав облачимо,
данас је Недеља,
сутра умиремо."

Пјер Паоло Пазолини
JJ Beba JJ Beba 23:08 12.10.2014

Re: ?

Prevod ove Blejkove pesme, čemu?

a što da ne? niko nema tapiju na prevod /prepev poezije
nekome može da se ponuđeni prevod ne dopada, ali postavljati pitanje čemu, mislim da nema mesta
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 23:10 12.10.2014

Re: ?

Тако сам се и ја недавно дрзнула да занемарим постојеће преводе Пазолинија и за своју душу преведем ову његову песму:

tasadebeli tasadebeli 23:19 12.10.2014

Re: ?

vladimir petrovic



hajkula1



Ех, што сте и вас двоје неке бабатажваке!

Игра се човек и нека га нека се игра... Из игре може да се изроди и нешто лепо... Поготово из језичких играрија...

Нисам ни схватио ове Небојшине препеве као жељу да некоме отима преводилачки хлеб из руку, него пре као дневничке записе, интимне исповести...

Уосталом, ови блогови су му много занимљивији од оних о политици, демократији, бла, бла, бла,...


mirelarado mirelarado 23:23 12.10.2014

Re: ?

Уосталом, ови блогови су му много занимљивији од оних о политици, демократији, бла, бла, бла,...


И ја тако мислим.
bojan ljubomir jugovic bojan ljubomir jugovic 00:04 13.10.2014

Re:

a što da ne? niko nema tapiju na prevod /prepev poezije
nekome može da se ponuđeni prevod ne dopada, ali postavljati pitanje čemu, mislim da nema mesta


Saglasan. Da dopunim Mirelu - paralelom sa obradama - danas zbog pristupačnosti medija i uvida putem interneta na glob. nivou je toliko zanimljivo i može biti pravi mali hobi pratiti i upoređivati obrade i interpretacije raznih kompozicija i pjesama izvođenih od strane renomiranih autora, preko manje poznatih do amatera na tjubu - naravno, posebno onih koji imaju želju da unesu sebe, nešto od svog jedinstvenog duha i samo se okvirno drže originala. Mislim, ko voli.

Za Bebs



Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 00:20 13.10.2014

Re: ?

Уосталом, ови блогови су му много занимљивији од оних о политици, демократији, бла, бла, бла,...

Demokratija, bla, bla, bla?!

Šokiran sam!
JJ Beba JJ Beba 00:25 13.10.2014

Re:

Za Bebs




WB & Patti Smith
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 00:37 13.10.2014

Re: ?

Уосталом, ови блогови су му много занимљивији од оних о политици, демократији, бла, бла, бла,...


И ја тако мислим.

U suštini, sve je to jedan isti blog...šteta što niste obratili pažnju, bilo bi vam zanimljivo ..onaj od juče (Iskrenost i predrasude) govori o grupi ljudi koja misli kako ima tapiju nad idejom "građanske Srbije" i nad vrednostima...i misli da na može te vrednosti da prihvata ko kako stigne, nego mora da prvo aplicira kod njih na šalter.

Na ovom blogu, saznaćemo da isto to važi i za prevođenje poezije.

Tako da, okreni obrni, Taso, sve se svodi na politiku i na to da mi ništa ne znamo ni o demokratiji, ni o slobodi građanina, ma koliko na prvi pogled delovali pismeno.

Zato je pisanje o "demokratiji bla,bla bla"...neophodno!
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 00:41 13.10.2014

Re:

WB & Patti Smith

Bravo Bebo!
blogovatelj blogovatelj 00:49 13.10.2014

Re: ?

dr Tvrtko Prcić


Magija. Kakva bestidnost izbija i iz imena i iz prezimena
bojan ljubomir jugovic bojan ljubomir jugovic 00:59 13.10.2014

Re:

WB & Patti Smith




WB & Jim Jarmusch

Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 01:07 13.10.2014

Re: ?

dr Tvrtko Prcić


Magija. Kakva bestidnost izbija i iz imena i iz prezimena

Dr Prcić, naime, tvrdi da ne valja Viljem, nego mora Viliam.
blogovatelj blogovatelj 04:36 13.10.2014

Re: ?

Dr Prcić, naime, tvrdi da ne valja Viljem, nego mora Viliam.


Slovo W u engleskom se zove dablju - duplo u. Izgovor je bliži našem u nego našem v. Barem ga ja čujem tako.
Na sajtu sa koga sam pokupio naredni video oni to objašnjavaju kao WILL-yum
Dakle - Uilijam


jkt2010 jkt2010 05:45 13.10.2014

Re: ?

Tvrtko Prcić

nomen est omen
tasadebeli tasadebeli 05:55 13.10.2014

Re: ?

Nebojsa Krstic

Tako da, okreni obrni, Taso, sve se svodi na politiku




На жалост...

mi ništa ne znamo ni o demokratiji, ni o slobodi građanina, ma koliko na prvi pogled delovali pismeno.

Zato je pisanje o "demokratiji bla,bla bla"...neophodno!


Знам да је неопходно, али ја сам ти од оних што би да остану блажени потпуним незнањем по том питању. Оно "бла, бла, бла" представља само количник дељења мене самог када се покрену те теме...


blogovatelj

dr Tvrtko Prcić



Magija. Kakva bestidnost izbija i iz imena i iz prezimena


Мислим да име уваженог доктора, професора новосадског универзитета, у оригиналу гласи Прћић... Што, наравно, ништа не одузима твојој тврдњи... Чиста магија.

Узгред, пре пар година би објављена и једна књижица о херцеговачким презименима у којој аутор каже:"Замислите шта ми можемо да мислимо о својим руководиоцима када нам се председник општине презива Будалина!"

С нестрпљењем очекујем лички пандан тој књизи...


П.С. -




Заузима та област језика у контакту, транскрипција страних имена из преко двадесетак језика не само из енглеског, већ поприличан део нашег правописа. Ја сам им посебно захвалан на правилима за транскрипцију имена из холандског и португалског језика због спортских коментатора. (Звонко Михајловски:"Везни играч Консесисао... Консисисао... Консисао... Кансесисао..." Ама ниједном није презиме тог фудбалера изговорио исто. Задивљујуће је језички креативан тај Звонко! )
hajkula1 hajkula1 08:36 13.10.2014

Re: ?

tasadebeli
vladimir petrovic



hajkula1



Ех, што сте и вас двоје неке бабатажваке!

Игра се човек и нека га нека се игра... Из игре може да се изроди и нешто лепо... Поготово из језичких играрија...

Нисам ни схватио ове Небојшине препеве као жељу да некоме отима преводилачки хлеб из руку, него пре као дневничке записе, интимне исповести...

Уосталом, ови блогови су му много занимљивији од оних о политици, демократији, бла, бла, бла,...




Jesu


Pa valjda Petrović i ja smemo da ga pitamo, zašto? Možda nije zadovoljan dosadašnjim prevodima, što je takođe dopušteno


Kad je o prevođenju reč, sećam se da smo trebali da naučimo napamet, Kerušu, od Jesenjina. Em sam se gušila od suza dok sam učila, em sam posle imala problem s učiteljicom zbog verzije koju sam učila. Recitovala sam s knedlom u grlu (prigušujući ridanje) a ona me prekidala, ispravljajući... Neke pesmice treba zabraniti za decu
(Naravno, sutradan sam podnela na uvid knjigu iz koje sam učila, neko staaaro izdanje...)

Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 09:29 13.10.2014

Re: ?

Мислим да име уваженог доктора, професора новосадског универзитета, у оригиналу гласи Прћић... Што, наравно, ништа не одузима твојој тврдњи... Чиста магија.

Nije Prcić nego Prčić!?

Kakav veleobrt!

I šta ćemo sad, moj Vilijame, Viljeme i Viljame?
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 09:31 13.10.2014

Re: ?

Kad je o prevođenju reč, sećam se da smo trebali da naučimo napamet, Kerušu,

Ja vih, kad smo kod prevoda, pre rekao da je trebalo da naučimo.

Ali sačekaću, možda Dr Prcić ima bolji predlog.
vladimir petrovic vladimir petrovic 10:09 13.10.2014

Re: ?

Nebojša Krstić
Nemoj da se ljutiš, molim te.

Hm. Ja se nisam ljutio kada sam postavio pitanje, već hteo da doprinesem diskusiji.

Najgore je što se ljute oni koji sa strane vole da zvocaju, pa se pitaju zašto sam ja uopšte postavio - čemu?, mada sam se ja trudio da to bude na pristojan i fini način, uz obrazloženje zašto sam pitao.

Mirela je dala odgovor, koji prihvatam, premda nije isto kada pijanista izvodi nekog kompozitora sa prevođenjem jedne poznate engleske pesme. Ako bi bilo prevodilačkih pokušaja onoliko koliko ima pijanističkih izvodjenja, bili bismo...

Ja bih više voleo da me je neko podržao u ukazivanju da je trebalo dati, makar pojednostavljeno, u ne mnogo reči, po čemu je ta pesma važna, šta je pesnik njome hteo da kaže, i tako to.

Na primer, ima ovakvih tumačenja:

In “A Poison Tree,” by William Blake is a central metaphor explains a truth of human nature. This poem teaches how anger can be dispelled by goodwill or nurtured to become a deadly poison. It is appropriate that poems touching on Biblical themes should be expressed like this in which a spiritual meaning is expressed in a vivid story. The opening stanza sets up everything for the entire poem, from the ending of anger with the “friend,” to the continuing anger with the “foe.” Blake startles the reader with the clarity of the poem, and with metaphors that can apply to many instances of life…

Dobro, ako je to bio težak zahtev, voleo bih da je neko od komentatora do sada dao neko viđenje ponuđenog prevoda.

Ovom prilikom, ja bih pošao od naslova: ZAŠTO OTROVNO VOĆE KAD JE U PITANJU OTROVNO DRVO?

Bilo bi suviše jednostavno odgovoriti: prevodilačka sloboda, a da se ne da maleno objašnjenjce.

Koliko imam uvida i na francuskom i italijanskom je DRVO:

Un arbre empoisonné

J'étais en colère contre mon ami ;
Je luis dis mon courroux, mon courroux s'éteignit.
J'étais en colère contre mon ennemi :
Je lui tus mon courroux, lors mon courroux grandit
----------------

Un albero avvelenato

Ero adirato col mio amico,
Dissi la mia ira, la mia ira finì;
ero adirato col mio nemico,
non la dissi, la mia ira crebbe.


ok, Krstić ima pravo da drvo vidi kao voće.
Ja ništa ne zameram, kao što ništa nisam zamerao ni inicijalnim komentarom.
Postavljao sam pitanja u stilu: PRIČAJMO!

Ili se ovde očekuje da se javljaju samo oni koji su puni hvale, i koje u ovakvim prilikama dlanovi bole od tapšanja.

N. B.
Nemam vremena da više pišem, u velikoj sam žurbi, ali ću ceniti ako se ova moja ukazivanja dobronamerno shvate. Vratiću se.
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 10:53 13.10.2014

Re: ?

Mirela je dala odgovor, koji prihvatam

Super!
Ovom prilikom, ja bih pošao od naslova: ZAŠTO OTROVNO VOĆE KAD JE U PITANJU OTROVNO DRVO?

Drvo na koje Viljam misli je jabuka. Jabuka je voće.
babmilos babmilos 11:06 13.10.2014

Re: ?

Nebojsa Krstic
Kad je o prevođenju reč, sećam se da smo trebali da naučimo napamet, Kerušu,

Ja vih, kad smo kod prevoda, pre rekao da je trebalo da naučimo.

Ako poštujemo gramatiku pa govorimo "je trebalo" umesto "bi trebali", onda je valjda korektno poštovati i pravopis. E sad, to što su lingvisti ili napravili brljotinu ili se teško svađali pa nije jasno da li se "William" pravilno piše "Vilijam" (po pravilu da "a" ostaje), ili ipak "Вилијем (енг. William), боље него трад. Виљем (осим за личности које су се у том облику одраније усталиле у срп. култури), т. 211“, to je druga stvar.
babmilos babmilos 11:12 13.10.2014

Re: ?

Nebojsa Krstic
Drvo na koje Viljam misli je jabuka.

... što se kod tebe se u prevodu totalno izgubilo. Možda:

Rastao je u sreći i muci
Pa postade sličan jabuci
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 11:41 13.10.2014

Re: ?

pa nije jasno da li se "William" pravilno piše "Vilijam" (po pravilu da "a" ostaje), ili ipak "Вилијем (енг. William), боље него трад. Виљем (осим за личности које су се у том облику одраније усталиле у срп. култури), т. 211“, to je druga stvar.


Dr Tvrtko Prcić, kaže:

"William - Vilijam, bolje nego Viliem; ne Viljem i Viljam, to je zastarelo.

Nego ja nešto volim zastarelost.
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 11:42 13.10.2014

Re: ?

Nebojsa Krstic
Drvo na koje Viljam misli je jabuka.

... što se kod tebe se u prevodu totalno izgubilo. Možda:

Rastao je u sreći i muci
Pa postade sličan jabuci

Dopada mi se!
babmilos babmilos 12:06 13.10.2014

Re: ?

Nebojsa Krstic
Dopada mi se!

Sad još to treba dalje oblikovati, da se negde doda "bright" (pošto još uvek nije jasno otkud sjaj u trećem stihu), recimo

Rastao je kroz sreću i muku
Premetnu se u žarku jabuku

mada ovako ne valja, totalno je otišlo u klasičan desetarac

što jabuci bješe do koljena
kruškama se po zemljici vuče



JJ Beba JJ Beba 12:07 13.10.2014

Re:

WB & Jim Jarmusch

Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 12:43 13.10.2014

Re: ?

Sad još to treba dalje oblikovati, da se negde doda "bright" (pošto još uvek nije jasno otkud sjaj u trećem stihu), recimo

Sjaj u trećem stihu potiče od zraka u drugom. A zrak je od osmeha.
vladimir petrovic vladimir petrovic 14:19 13.10.2014

Re: ?

Mirelarado
... то је као када бисте неког пијанисту запитали зашто свира Баха, када је неко други то већ одсвирао и постоји снимак.

Rekao sam već da to nije isto.

Ako neko prevodi jednu izuzetno poznatu pesmu izuzetno poznatog stranog autora, onda mora da postoje dobri razlozi. A ako, povrh toga, taj svoj prevod stavi na Net, to je već ozbiljna stvar, jer Net je dostupan milionima i milionima ljudi. (Krstićev prevod Otrovnog voća - i dalje smatram da je to pogrešno, da mora biti Otrovno DRVO, pa sam dao da su francuski i italijanski profesionalni prevodioci stavljali OTROVNO DRVO) biće dostupan na Netu ako neko otkuca THE POISON TREE i malo solidnije izvrši pretragu.

S druge strane, ako neki pijanista svira Baha, u nekoj crkvici ili u koncertnom holu, to još uvek nije isto, ni približno, sve dok on taj svoj uradak ne jutjubira (stavi na Yutube), odnosno na Net. To je već ozbiljnije, te se mnogi ne usuđuju da to urade.

Умножавањем варијаната преведеног текста умножава се и могућност да се појави оригиналнији, бољи, успешнији превод,

Ovo je jedna dosta uopštena konstatacija, koja se ne može osporiti, ali je pitanje koliko je svrsishodna.

Da budem ličan. Ja, koji govorim francuski (neki kažu: un français impeccable), ne bih se usudio da na Net okačim moj prevod neke pesme Vijona (François Villon), zato što već ima izvanredno prevedenih njegovih pesama. Smatrao bih sebe naivnim ako bih verovao da ja mojim prevodom mogu da dodam nešto novo, pa da to okačim na Net, za svetsku javnost.

Ne gušim ja time inicijativnost ljudi koji govore engleski da prevode i poeziju sa engleskog, već ukazujem na "Scile i Haridbe" koje u tim prevodima mogu susretati.

Na kraju, mojim prvim komentarom, ja sam hteo da navedem domaćina Krstića da kaže šta ga je ponukalo da uopšte provodi tu poznatu Blejkovu pesmu. Da je to uradio, makar sa nekoliko rečenica, bilo bi mi sve prihvatljivije.
stefan.hauzer stefan.hauzer 14:23 13.10.2014

Re: ?

ok, Krstić ima pravo da drvo vidi kao voće.

meni se oduvek dopadala ona krilatica; pesnička sloboda.


kao i u istraživanjima albertda b. lorda,koji je ,ustvari, samo nastavio rad milmana perija. u njegovoj knjizi pevač priča,kada je poredio istu pesmu koju su stihotvorili otac i sin.
u pitanju je jedna stara epska pesma. sin je pokazao zavidan dar,ali je uprošćavao ,dok je otac toj istoj pesmi
dodao i nove strofe i kitio je na sebi svojsvten način.
iako je sin naučio pesmu od oca,ta pesma nije zvučala isto kod obojice.

svako je imao drugačiju viziju.

mislim da je slično i sa prepevima. svako pesmu drugačije vidi i zamišlja i kapira. da li je krlov prepev dobar ili ne? u svakom slučaju ,ne mislim da je loš - a svakako da nije štetan. meni se ,na primer, dopada što nije prepevao u aoristu,koji je oduvek bio nekako poetsko vreme :)))ali razlog tome je što više volim spoken word-a,nego rimu:


Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 14:27 13.10.2014

Re: ?

Na kraju, mojim prvim komentarom, ja sam hteo da navedem domaćina Krstića da kaže šta ga je ponukalo da uopšte provodi tu poznatu Blejkovu pesmu. Da je to uradio, makar sa nekoliko rečenica, bilo bi mi sve prihvatljivije.

Ne dopada mi se ton tog pitanja, zato ti nisam odgovorio.

Ali ako baš insistiraš: preveo sam zato što mi se tako htelo.
vladimir petrovic vladimir petrovic 14:33 13.10.2014

Re: ?

Mirelarado
...Тако сам се и ја недавно дрзнула да занемарим постојеће преводе Пазолинија и за своју душу преведем ову његову песму:

ДАНАС ЈЕ НЕДЕЉА, СУТРА УМИРЕМО


Hm. Trebalo je da uporedo staviš i original pesme.
Zašto ovo kažem?
Zato što se zna da je PPP svoje prve pesme pisao na friulskom (poems in Friulan), mislim na zbirku "Versi a Casarsa".

Da li si ti prevodila sa friulskog (ako je na njemu bila napisana) ili sa italijanskog, dakle prevod - sa prevoda? (Neka se niko ne smeje, danas se sa srpskog prevodi na hrvatski, uz angažovanje profesionalnih prevodilaca, mogu da navedem i primer).

Uzgred, ja rado čitam stvari u vezi sa PPP.

Pridružujem se onima koji smatraju da je on, pored ostalog, učinio velike korake na polju italijanske kinematografije, premda sam se nedavno smejao kada sam video da je neki svetski forum njegov film "Salo ili 100 dana Sodome" (Salò o le 120 giornate di Sodoma), proglasio NAJGORIM FILMOM SVIH VREMENA. Ponavljam, čak i da je taj njegov film toliko loš (ni ja ga ne volim), ipak on (PPP) ostaje u analima italijanske kinematografije kao čovek koji je vukao korake napred.




P. S.
I još nešto.
Voleo bih da čujem da si se jednog dana usudila (iz potrebe ili iz hira) da prevodiš (sama ili sa g. A. Levijem) Božanstvenu komediju.

Polazim od toga da ćeš doći do zaključka da dosadašnji prevodi (ja znam za one Mihovila Kombola, Dragiše Stanojevića i Kolje Mićevića) nisu dobri, te da ćeš ti dati novo viđenje (why not?) tog veličanstvenog Danteovog dela.
Unapred se radujem.
vladimir petrovic vladimir petrovic 14:51 13.10.2014

Re: ?

VP
... Prevod ove Blejkove pesme, čemu?

JJ Beba
... a što da ne? niko nema tapiju na prevod /prepev poezije
nekome može da se ponuđeni prevod ne dopada, ali postavljati pitanje čemu, mislim da nema mesta


Ja ostajem pri tome da ima mesta pitati.

Ako tebe tvoje dete pita nekim povodom čemu? - da li mu ti odbrusiš da nema mesta njegovom pitanju, pa makar te pitalo zašto je trava zelena, zašto žuta krava daje belo mleko, zašto ptice lete a čovek ne leti i slično.

Za ovu pticu ( vanellus vanellus) kažu da je lepa, ali voli da zvoca (kako bi rekla AD):


JJ Beba JJ Beba 15:09 13.10.2014

Re: ?

Ako tebe tvoje dete pitati nekim povodom čemu?

tvoje čemu? u ovom slučaju, po meni, zvuči tako sjuprim, tako s visine, tako uvredljivo. zvuči mi kao kad higijeničar traži od dece ruke na pregled, a nas treba da bude blam ako je na i u noktima ostalo malo boje, farbe, zemlje.
ne sviđa ti se krletov prevod i ok je to, savim legitimno, možež to da kažeš. ali reći to sa tim čemu? zvuči tako nadmeno i po meni uvredljivo.
prosto čovek želi da prevodi nešto već prevedeno, želi to da podeli sa drugima i ništa više. ništa grandiozno.
nekome se sviđa nekome ne, neko ume bolje nekoa lošije.
meni je super da ljudi čitaju, pišu, prevode poeziju.
ja tvrdim poezija može da promeni svet :)
meni pomaže na dnevnoj bazi
docsumann docsumann 15:18 13.10.2014

Re: ?

ja tvrdim poezija može da promeni svet :)
meni pomaže na dnevnoj bazi




bebo, evo jedna doza



POGLED S VEPRA (Ž)


svakako da postoji
granica dobrog ukusa
koju ne bi trebalo prelaziti
u međuljudskim odnosima
ali ako si je već prešla - skreni lijevo
čekamo te
freehand freehand 15:27 13.10.2014

Re: ?

Ako tebe tvoje dete pitati nekim povodom čemu?

Ti mu kažeš: Hehe, š'a te libo racku?

JJ Beba JJ Beba 15:38 13.10.2014

Re: ?

ali ako si je već prešla - skreni lijevo
čekamo te

ja vazda levo

vladimir petrovic vladimir petrovic 15:44 13.10.2014

Re: ?

JJ Beba
... ne sviđa ti se krletov prevod i ok je to, savim legitimno, možež to da kažeš. ali reći to sa tim čemu? zvuči tako nadmeno i po meni uvredljivo.

Uf, ovo je zabrinjavajuće.
Zar stvarno to što sam rekao zvuči NADMENO I UVREDLJIVO?

(Usput, polomio sam se trudeći se da to čemu? postavim na najprostiji način, dajući na dugačko i na široko objašnjenja šta me je nateralo da to kažem).

Kafka je jednom rekao da mu se ponekad čini da bilo šta on kaže to ljude nervira, gledaju ga popreko, ne shvataju, groze se... A ako neko drugi tim ljudima kaže, čak i GORE STVARI, oni to prihvataju sa smeškom... Jesam li ja iz ove prve grupe nesrećnika?

Meni definitivno nije bila namera da se nadmećem, da se pravim važan (to ostavljam Nsarskom, PB i sličnima, jer oni imaju dobrih razloga za to, he, he, he), ali mi je žao ako neko misli da sam se ja samo zato javio, da čoveku upropastim blog?!

Ko sam ja da jednom Nebojši Krstiću upropastim blog???

Istinski mi to nije bila namera, i da me je banovao, ne bi bilo toliko žao što me on nije shvatio, već što to počinje da biva zabrinjavajući, da se ja ne izražavam na pravi način, da me se ljudi plaše ili me smatraju uobraženom budalom, pa im nije stalo da mog mišljenja.

Dakle, neka mi oprosti svako onaj ko misli da sam pretenciozno nastupio, iako smatram da, počnimo od Krletovog naslova, prevod nije dobar.

A kako je u pitanju Blejkova pesma napisana u dalekom XVIII veku, onda se može pogledati kako su drugi prevodili - jer ta pesma je prevođena na mnoge strane jezike. Ja mislim da svi prevodioci, koji iole drže do sebe, imaju prevode na strane jezike kada prevode na svoj maternji jezik, jer ti prevodi mogu ponekad pomoći pošto u originalu može da bude dvosmislenih konstatacija, skrivenih misli i tako to... Ja jesam za slobodan prevod, ali ne previše. A pogotovu sam osetljiv kod prevođenja poezije, jer se zna da je strane pesme teško prevoditi, pa ima čak mišljenja (premda to ne mora biti tačno) da pesnici najbolje prevode strane pesnike... Nije dakle dovoljno samo znati engleski.
Dalje, ja sam dao primere da su francuski i italijanski prevodioci koristili izraz Drvo a ne voće, a voleo bih da Krstić da primer, ako ima, da se u nekom drugom jeziku koristio izraz Voće... Kod prevoda jedne pesme to je veoma važno, mislim na naslov.

stefan.hauzer stefan.hauzer 15:52 13.10.2014

Re: ?

ja vazda levo

od albukerkija? :)))


Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 15:55 13.10.2014

Re: ?

Re: ?
Ako tebe tvoje dete pitati nekim povodom čemu?

Ti mu kažeš: Hehe, š'a te libo racku?

Tražio sam i ja taj slikoviti izraz, ali ga nisam našao. Mora da je bio na drvetu na kome raste voće.
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 16:00 13.10.2014

Re: ?

Dalje, ja sam dao primere da su francuski i italijanski prevodioci koristili izraz Drvo a ne voće, a voleo bih da Krstić da primer, ako ima, da se u nekom drugom jeziku koristio izraz Voće... Kod prevoda jedne pesme to je veoma važno, mislim na naslov.

Sasvim mi je sve jedno kako su naslov ove pesme prevodili svi drugi prevodioci, na sve druge jezike.

Otrovno drvo mi se ne dopada. Nema nikakvu asocijaciju, prazan je i hladan pojam.

Več kad je u pitanju voćka, to nije slučaj. Otrovno voće ima ima sadržaj, i zbog Snežane, valjda, asocira na jabuku...što je sasma dovoljno za cilj kome težimo.
docsumann docsumann 16:11 13.10.2014

Re: ?

stefan.hauzer
ja vazda levo

od albukerkija? :)))




od onda
stefan.hauzer stefan.hauzer 16:27 13.10.2014

Re: ?

Otrovno voće ima ima sadržaj, i zbog Snežane, valjda, asocira na jabuku...

koji si ateista! mislim,snežana - pre eve:)




docsumann docsumann 16:38 13.10.2014

Re: ?

JJ Beba
ali ako si je već prešla - skreni lijevo
čekamo te

ja vazda levo



racionalisti bi rekli da se na taj način, zapravo, vrtiš u krug. no, ja nisam racionalista

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 17:57 13.10.2014

Re: ?

Nebojsa Krstic

Tražio sam i ja taj slikoviti izraz, ali ga nisam našao. Mora da je bio na drvetu na kome raste voće.


simpatičan prevod za mene - nisam opterećen književnom kritikom. vezano za demokratiju bla, bla, da li mi se učinilo dole, ili se Unf razveo politički od vas dječaraca?
freehand freehand 18:18 13.10.2014

Re: ?

Nebojsa Krstic
Re: ?
Ako tebe tvoje dete pitati nekim povodom čemu?

Ti mu kažeš: Hehe, š'a te libo racku?

Tražio sam i ja taj slikoviti izraz, ali ga nisam našao. Mora da je bio na drvetu na kome raste voće.

Na otrovnom, b'ate, na otrovnom. Onom sa koga zmija dodaje jabuke.
49 41 49 41 19:23 13.10.2014

Re: ?

Ja glasam za Viljamovku - domacu.

Moze biri kruska u flasi, al' i ne mora.
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 19:30 13.10.2014

Re: ?

Ja glasam za Viljamovku - domacu.

Moze biri kruska u flasi, al' i ne mora.

Ne kaže se viljamovka, nego vilijamovka. Tako nas uči dr Tvrtko Prcić, po nekim autorima Prčić.
angie01 angie01 19:45 13.10.2014

Re: ?

Ne kaže se viljamovka, nego vilijamovka.


kaze se, Takovo-jer sve ostale ne valjaju.

( umesto bezobraznog vica o Adamu i Evi)
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 19:54 13.10.2014

Re: ?

jer sve ostale ne valjaju

Pazi, Endži, a ko Dr Tvrtko Prcić pročita tvoj komentar, lako može da se desi da ti kaže da tvoj univerzalno negativni sud može da glasi jedino: "...Jer nijedna druga ne valja."
JJ Beba JJ Beba 20:02 13.10.2014

Re: ?

Ne kaže se viljamovka, nego vilijamovka. T

moj večito pijani komšija kaže viljkamova, a za pit bula kaže put bil
freehand freehand 20:20 13.10.2014

Re: ?

Nebojsa Krstic
Ja glasam za Viljamovku - domacu.

Moze biri kruska u flasi, al' i ne mora.

Ne kaže se viljamovka, nego vilijamovka. Tako nas uči dr Tvrtko Prcić, po nekim autorima Prčić.

A odakle je "Viljum"?
To je pogrešan izgovor nečijeg imena u nekoj knjizi, sve me vuče na Sarojana, ali ubih se dumajući i ne mogu da se setim...
AlexDunja AlexDunja 20:21 13.10.2014

Re: ?

a za pit bula kaže put bil

tako se kaže i za ferera, fakat.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 20:28 13.10.2014

Re: ?

angie01


kaze se, Takovo-jer sve ostale ne valjaju.




pričao mi drugar koji je radio u bordu u svislajonu, da gazdi moraju svi - uključujući i suprugu i decu, da se obraćaju s - Predsedniče... sačuvaj nas bože frik-prsonalitiz Hercegovaca (oprostite mi na ovome, praprađede, kurđepi, askurđeli, kurđupi, kurlebala, sukurdovi, surdepači, parđupani, ožmikuri, kurajberi, sajkataee i beli orlovi, izgleda da su ovi rodonačelnici, zapravo - jedini bili časni).

inače, od fabričkih vilijanovki - u čast Banetu Ivanoviću i Nemanji Matiću, je takovska sasvim okej, a ima i ovde kod nas na severu nekolicina produkata iz butik-produkcije a da su sasvim okej. da li je moguće da će nam skrnava EU oduzeti to? ako ne zbog Amera i Rusije, pokačićemo se sa Švabama oko slobode srboalhemijskih burića.
freehand freehand 20:33 13.10.2014

Re: ?

Nebojsa Krstic
Mirela je dala odgovor, koji prihvatam

Super!
Ovom prilikom, ja bih pošao od naslova: ZAŠTO OTROVNO VOĆE KAD JE U PITANJU OTROVNO DRVO?

Drvo na koje Viljam misli je jabuka. Jabuka je voće.

Ja bih ga potpuno i besramno tolkinovski nazvao Otrov-drvo.
angie01 angie01 20:42 13.10.2014

Re: ?

A odakle je "Viljum"?


ako je Vilijamovka, onda je valjda neki Vilijam u pitanju:)
angie01 angie01 20:44 13.10.2014

Re: ?

a ima i ovde kod nas na severu


vi ste tate za kajisijevacu,..suboticka, narocito.
mikroorganizam mikroorganizam 20:45 13.10.2014

Re: ?

Ja bih naslov preveo Drvo otrova.

Sviđa mi se poslednja strofa tvog prepeva. Jesi li to prvo preveo (deluje kao da te je to povuklo) ili grešim?
Anonimni Pojedinac Anonimni Pojedinac 21:29 13.10.2014

Re: ?

vladimir petrovic


Ko sam ja da jednom Nebojši Krstiću upropastim blog???



OMG.



Inace, da iskoristim priliku da kazem da se meni onaj prethodni prevod (Keats) bas bas dopao, i da je bilo jedno sasvim prijatno iznenadjenje na blogu. Dopalo mi se posebno sto je prevod imao neku melodiju koja odgovara sentimentu (iako je mozda malko vrludnuo smislom pred kraj, ali to je ok).

Inace, slazem se da je "voce" lepsi izraz nego "drvo" u ovom kontekstu, sa svom svojom simbolikom. Mozda eventualno "vocka" - to nekako vise vuce na drvo, a istovremeno zadrzava simboliku koju nosi rec "voce".


Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 21:31 13.10.2014

Re: ?

Inace, slazem se da je "voce" lepsi izraz nego "drvo" u ovom kontekstu, sa svom svojom simbolikom. Mozda eventualno "vocka" - to nekako vise vuce na drvo, a istovremeno zadrzava simboliku koju nosi rec "voce".

Da, slažem se, bolje je...menjam.
mirelarado mirelarado 22:46 13.10.2014

Re: ?

vladimir petrovic
Hm. Trebalo je da uporedo staviš i original pesme.
Zašto ovo kažem?
Zato što se zna da je PPP svoje prve pesme pisao na friulskom (poems in Friulan), mislim na zbirku "Versi a Casarsa".


Eво, имаш овде и фриулански и италијански оригинал. Мени се песма допала, због универзалне тематике, детињства, пролазности, није ми се чинило претерано важним што је написана на дијалекту. И Италијани је у читанкама уче у преводу на тоскански.

За ППП-а се потпуно слажем, све си лепо рекао.

little_radojica little_radojica 04:12 14.10.2014

Re: ?

Prevod ove Blejkove pesme, čemu?

Neka domaćin ne zameri što postavljam pitanje
, ali bih voleo da znam šta ga je navelo da napravi ovaj prevod/prepev, kada se zna da ima ranijih prevoda Blejkovih pesama, i to dobrih?


Мислим дa је ово било сасвим коректно питање, директно и конкретно, од неког ко се добро разуме у материју.Ако се на то не може одговорити, онда се ја питам шта ће изродити ово наше дрво/воћка демократије (у најширем смислу)? Нико није довео у питање право да се нешто јавно пише/преводи, него је постављено питање сврхе.

П.С. г. Крстићу, хвала на преводу и на прилици да упознам Блејка. Мени га нико није помињао све ове године, а сам га нисам нашао. Сад ћу га тражити.



Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 08:04 14.10.2014

Re: ?

Мислим дa је ово било сасвим коректно питање, директно и конкретно, од неког ко се добро разуме у материју.Ако се на то не може одговорити, онда се ја питам шта ће изродити ово наше дрво/воћка демократије (у најширем смислу)?

Čemu sve to vodi, ako svako počne da piše, prevodi i prepevava šta mu padne na pamet? Tačno tako.
hajkula1 hajkula1 08:31 14.10.2014

Re: ?

vladimir petrovic

Voleo bih da čujem da si se jednog dana usudila (iz potrebe ili iz hira) da prevodiš (sama ili sa g. A. Levijem) Božanstvenu komediju.

Polazim od toga da ćeš doći do zaključka da dosadašnji prevodi (ja znam za one Mihovila Kombola, Dragiše Stanojevića i Kolje Mićevića) nisu dobri, te da ćeš ti dati novo viđenje (why not?) tog veličanstvenog Danteovog dela.
Unapred se radujem.



Za ostale ne znam, ali Kolja Mićević je posvećeno prevodio i analizirao Božanstvenu komediju. Jedini je koji je preveo na dva jezika, na francuski i na srpski. Još kada sam čula da je Koljin prevod Komedije, prvi rimovani na francuskom.




http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2005/06/04/srpski/K05060302.shtml







little_radojica little_radojica 08:35 14.10.2014

Re: ?

Nebojsa Krstic
Мислим дa је ово било сасвим коректно питање, директно и конкретно, од неког ко се добро разуме у материју.Ако се на то не може одговорити, онда се ја питам шта ће изродити ово наше дрво/воћка демократије (у најширем смислу)?

Čemu sve to vodi, ako svako počne da piše, prevodi i prepevava šta mu padne na pamet? Tačno tako.


Човек је питао лепо зашто је то теби битно, да то буде баш твој превод, шта си уочио што други нису? "Чему" је основно питање које поставиш кад неког хоћеш боље да разумеш, а ја у томе не видим никакво ограничавање слободе говора и изражавања, напротив.
mirelarado mirelarado 10:47 14.10.2014

Re: ?

hajkula1
vladimir petrovic

Voleo bih da čujem da si se jednog dana usudila (iz potrebe ili iz hira) da prevodiš (sama ili sa g. A. Levijem) Božanstvenu komediju.

Polazim od toga da ćeš doći do zaključka da dosadašnji prevodi (ja znam za one Mihovila Kombola, Dragiše Stanojevića i Kolje Mićevića) nisu dobri, te da ćeš ti dati novo viđenje (why not?) tog veličanstvenog Danteovog dela.
Unapred se radujem.



Za ostale ne znam, ali Kolja Mićević je posvećeno prevodio i analizirao Božanstvenu komediju. Jedini je koji je preveo na dva jezika, na francuski i na srpski. Još kada sam čula da je Koljin prevod Komedije, prvi rimovani na francuskom.


Превод Коље Мићевића је сјајан, заиста. већ смо то на блогу толико пута спомињали. Песник, полиглота, преводилац и тумач књижевних дела.



JJ Beba JJ Beba 12:06 14.10.2014

Re: ?

li Kolja Mićević

kolja mićević je car nad carevima, imaće sada na sajmu novo izdanje
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 12:26 14.10.2014

Re: ?

Човек је питао лепо зашто је то теби битно, да то буде баш твој превод, шта си уочио што други нису?

Umem da čitam i relativno dobro znam srpski, tako da mi prevodilac nije potreban.
a_olmos a_olmos 13:11 14.10.2014

Re: ?

dr Tvrtko Prcić


po nekim autorima Prčić


I tako jedno 10 puta.

Ne znam za vas, ali meni je baš ružno što se neko ko se zalaže za „pristojnu i normalnu Srbiju” podsmeva nečijem imenu, i to tako uporno. A pritom se nije potrudio da nešto sazna o tom čoveku, o transkripciji uopšte, o pravopisnoj normi za prenošenje imena iz stranih jezika itd.

Pa onda još ta ista osoba ispravlja nekog ko kaže „trebali smo”, a sama uporno koristi „mi bi”, „vi bi”.

I, da naglasim, ovo nije nikakav napad, već moj doprinos „pristojnosti i normalnosti” :)

little_radojica little_radojica 13:27 14.10.2014

Re: ?

Nebojsa Krstic
Човек је питао лепо зашто је то теби битно, да то буде баш твој превод, шта си уочио што други нису?

Umem da čitam i relativno dobro znam srpski, tako da mi prevodilac nije potreban.


Немој да се љутиш, молим те.
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 14:15 14.10.2014

Re: ?

dr Tvrtko Prcić


po nekim autorima Prčić


I tako jedno 10 puta.


A što ne bih Dr Prcića pominjao 10, 20 ili 120 puta? Odakle ti ideja da se podsmevam bilo kome, osim onima koji bi da uvedu red u prevodilaštvo? Da ne bi bilo zabune, o Tvrtku mislim sve najbolje, a za ove druge mislim da su magarci.
mikele9 mikele9 19:08 14.10.2014

Re: ?

Ja jesam za slobodan prevod, ali ne previše.

Da li je ovaj prevod Danila Kiša (Bordel muza) previše slobodan?

Matiren Renjije

Sonnet

Eh bien? mon doux ami, comment vous portez-vous?
Etes-vous satisfait du con de Magdelaine?
Quant a moi, je suis bien, j'ay le vit en haleine,
Tout pret, comme il me semble, a foutre quatre coups.

Sonet

Prijatelju dragi, kako ste mi sada?
Da li ste zadovoljni picom Magdalene?
Ja sam dobro, kur moj svaki čas se prene,
Spreman po četiri udarca da zada
a_olmos a_olmos 02:33 15.10.2014

Re: ?

A što ne bih Dr Prcića pominjao 10, 20 ili 120 puta? Odakle ti ideja da se podsmevam bilo kome [...]


Ma može i 500 puta, nije u tome poenta, već u tome što se čovek preziva PrĆić. A ideju o podsmevanju između ostalog dobijam baš iz toga što se u svakom od tih pominjanja to prezime piše pogrešno, u nekoj od citiranih kvaziduhovitih varijanti.

A, inače, glupo je da se ovako nadmudrujemo i da moram da crtam stvari koje su jasne iz aviona. Jedna od odlika pristojnog i normalnog ponašanja jeste i ta da čovek prizna i izvini se kad pogreši, pretera, zaigra se... :)

P. S. Kad nije na početku rečenice titula dr se piše malim slovom.
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 03:25 15.10.2014

Re: ?

Ma može i 500 puta, nije u tome poenta, već u tome što se čovek preziva PrĆić.

Kako se ti prezivaš?
P. S. Kad nije na početku rečenice titula dr se piše malim slovom.

Ne sviđa mi se to pravilio.
a_olmos a_olmos 04:01 15.10.2014

Re: ?

Jao, stvarno ne bih širila i ovu priču na čuvenu anonimni vs. neanonimni temu :)
Uostalom, pričamo o Prćiću a ne o meni :)

Što se tiče pravila – jezik je jedan sistem i, kao i svi drugi sistemi, ima svoja pravila i zakone. Oni nisu tu da bi neko nekog maltretirao, već olakšavaju komunikaciju. I nisu pitanje ličnih preferencija, već nečega što su ljudi koji se jezikom bave zapazili i zabeležili.
Ne postoji, naravno, nikakva propisana kazna za nepoštovanje pravopisa, tako da možeš da pišeš (a i pričaš) onako kako ti je srcu drago. No onda nije baš u redu da ispravljaš druge :)
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 09:30 15.10.2014

Re: ?

Jao, stvarno ne bih širila i ovu priču na čuvenu anonimni vs. neanonimni temu :)
Uostalom, pričamo o Prćiću a ne o meni :)

Da znamo tvoje, možda bi pominjali tvoje, a ne njegovo.
Ne postoji, naravno, nikakva propisana kazna za nepoštovanje pravopisa, tako da možeš da pišeš (a i pričaš) onako kako ti je srcu drago. No onda nije baš u redu da ispravljaš druge :)

Ne postoji ni kazna za pisanje pravopisno ispravnih gluposti u komentarima bloga. Takav je svet. Nesavršen.

Što je inače dobro, gde bi išao svet bez blogerske komunalne policije koja određuje šta sme da se pominje, ko sme da prevodi i o čemu sme da piše.

PS. Da li se piše Dr ili dr, nema veze s pravopisom, to je administrativna odluka lingvista. I trajaće sve dok je neko opet ne promeni.
a_olmos a_olmos 13:41 15.10.2014

Re: ?

Nije baš da nema veze; u sistemima su stvari međusobno povezane i utiču jedna na drugu. Ko zna do čega bi sve moglo da dovede pisanje dr velikim slovom :)

Oko ovog „opet promeni” – i po Pravopisu iz 1960, i po onom iz 1993, i po važećem Pravopisu iz 2010. godine, titula dr se pisala i piše malim početnim slovom. Česta je zabluda da se u pravopisu „stalno nešto menja”, i „kako onda čovek da zna bilo šta kad oni tu stalno nešto muljaju”. A u stvari je ljudima problem da priznaju da nikad nisu ni znali određeno pravilo :)

A sad najvažnije:

Da znamo tvoje, možda bi pominjali tvoje, a ne njegovo.


Ja biH
Ti bi
On, ona, ono bi

Mi biSMO
Vi biSTE
Oni bi

Ili je i to možda samo „administrativna odluka i tajaće dok je neko opet ne promeni”? :)

P. S. Na ovo ostalo, kao što je nazivanje mojih komentara „pravopisno ispravnim glupostima”, ne odgovaram, zato što se trudim da vodim civilizovan razgovor, argumentima.
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 14:16 15.10.2014

Re: ?

Da znamo tvoje, možda bi pominjali tvoje, a ne njegovo.


Ja biH
Ti bi
On, ona, ono bi

Mi biSMO
Vi biSTE
Oni bi

Eto, recimo, to jeste moja greška. Često je pravim i verovatno ću nastaviti...ali pisanje Dr i dr nema nikakve veze s pravopisom, nego sa administrativnom lingvističkom odlukom.

U moje vreme se za lekare pisalo Dr...pre toga se pisalo Dr. (s tačkom), pa posle dr...Nebitna stvar potpuno. A meni se dopada Dr, bez tačke.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana