"Narodu ste srpskom darivali srce" piše na grobu dr Elizabet Ros, lekarke i velike humanitarke iz Edinburga, sahranjene u Kragujevcu. Ona je bila samo jedna od preko 600 pripadnika britanskim medicinskih misija koji su tokom Prvog svetskog rata došli u Srbiju da vojsci i građanima pruže neophodnu pomoć u tim teškim trenucima. Među tih 600 dobrovoljki i dobrovoljaca, veliki broj ih je bio iz Škotske. Jedan broj njih je nakon rata i nastavio da živi u Srbiji, pomažući joj da se ponovo uzdigne nakon ratnih razaranja. Doktorka Evelina Haverfild, koja je u Bajinoj Bašti osnovala sirotište je, u znak zahvalnosti, sahranjena u porti tamošnje crkve, što predstavlja veliku počast. Njihova hrabrost i humanost utkane su u samo srž odnosa naših država.
Danas, kada proslavljamo nacionalni dan Škotske, svi koji prođu pored naše Ambasade moći će da vide jednu suptilnu promenu. Pored crveno, belo, plave britanske zastave istakli smo i zastavu na čijem se plavom polju, od jednog do drugog ugla, nalazi široki beli krst. To je Andrejin krst, koji je dobio ime po Svetom Andreju Prvozvanom, svecu zaštitniku Škotske. Ovo je ujedno i zaštitnik, tj. slava porodice Karađorđević.
Ovoga dana slavimo ono što je najbolje u Škotskoj, sve ono što su ova zemlja i njeni ljudi doprineli našem svetu. Slavimo njenu istoriju i nasleđe, jer to je zemlja bogate kulture, kreativnosti i trgovine, ali i dom nekih od najlepših predela na svetu.
Ovih dvanaest meseci od prethodnog Dana svetog Andreje bilo su izuzetno. Bila je to godina tokom koje je Škotska ugostila ceo svet tokom dva međunarodna sportska prvenstva, ali i godina tokom koje su građani Škotske doneli odluku o svojoj budućnosti. Slobodno možemo reći da je, bar nezvanično, 2014. bila godina Škotske. Izuzetno značajna godina!
Kao što ste i sami mogli da se uverite, Škoti su sportska nacija. Kada sam došao u Srbiju od mnogih sam čuo priču o tome kako su prošle godine navijači Škotske, pred fudbalsku utakmicu svoje reprezentacije sa Srbijom, koja je igrana u Novom Sadu, došli na stadion "Karađorđe" i pomogli da se sa terena očisti sneg, da bi utakmica mogla da bude odigrana. Manje je poznato da je vaterpolo, sport koji je u Srbiji i regionu toliko omiljen, patentiran u Škotskoj. U međuvremenu su se Škoti preorijentisali na neke druge sportove.
Ove godine je preko 6.500 sportista učestvovalo na Komonvelt igrama održanim u Glazgovu, takmičeći se tokom 11 neverovatnih dana u 17 disciplina. Preko milion gledalaca pratilo je događanja sa tribina sportskih borilišta, dok je preko milijarde gledalaca pratilo takmičenja preko ekrana. Ubrzo nakon toga oči više od pet stotina miliona ljubitelja golfa bile su uprte na travnate terene Škotske u očekivanju pobednika Rajder kupa.
Ove, 2014. godine, Velika Britanija je pokazala da vrednosti nisu samo nešto o čemu govorimo u inostranstvu, već i nešto čega se pridržavamo kod kuće. U ovom presudnom trenutku britanske istorije, odlučnom većinom narod Škotske je svojim glasom potvrdio da želi da ostane deo Ujedinjenog Kraljevstva, jednog od najtrajnijih i najuspešnijih političkih saveza. Većina ljudi verovatno nije mogla da pretpostavi da politika može biti uzbudljivija od sporta.
U svetu u kojem separatizam suviše često vodi u konflikte, škotski referendum je pokazao poverenje koje Britanija ima u svoje demokratske institucije i procese. Slobodna i otvorena debata pokrenula je naciju, dok je mirni i demokratski proces glasanja u skladu sa zakonom, izazvao divljenje širom sveta. Rekordna izlaznost je odredila volju naroda Škotske.
Dan svetog Andreje je pravo vreme da razmislimo o uticaju koji su Škoti i Škotska imali i imaju na svet. Od hagisa do novogodišnjeg dana (Hogmanay), od golfa do gorštačkih igara - do manje poznatog izvoza.
Da li znate da Džejms Bond nije Englez? Škotski pisac Ijan Fleming ga je u svojim delima opisao kao Škotlanđanina. Verovatno i znate da je drugi Fleming pronašao penicilin, kao i da su televiziju i parnu mašinu takođe izumeli Škoti?
Simbol trajnog prisustva Škota i Škotske u Beogradu je jedan od najlepših gradskih kvartova - deo Vračara u blizini hrama Svetog Save. Širenje gradskog jezgra i njegovo uređenje u drugoj polovini devetnaestog veka je osmislio škotski misionar Fransis Makenzi. Zanimljivo da su tadašnji Beograđani ovaj kvart nazvali "Englezovac"!
Škotska danas može da vam pruži mnogo, bilo da dolazite kao turista, student ili želite da sklopite neki poslovni dogovor.
Ova godina je delovala rekordno kada je turizam u pitanju, mada smo mi ubeđeni da uobičajena godina može doneti oko 20 miliona turista, iliti četiri puta više od broja stanovnika Škotske. Oni dolaze zbog mešavine užurbanih, kosmopolitskih gradova, najvećih svetskih festivala, prelepih, čistih i neiskvarenih pejzaža sa hiljadama istorijskih zamkova, kuća, borbenih polja, arheoloških ostataka i muzeja.
Svake godine oko 40.000 stranih studenata ovde traži idealno obrazovanje dostojno kraljeva. Sam princ Vilijam je studirao na jednom od svetskih univerziteta, na Sent Endrjuzu, i tu je sreo svoju buduću suprugu.
Ovakva akademska tradicija omogućava Škotskoj da nastavi svoju tradiciju inovacija. Uz najveću stopu obrazovanja u Velikoj Britaniji, van Londona, Škotska je već sada jedna od glavnih lokacija za R&D (istraživanja i razvoj) i strane direktne investicije u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Sada, uz uvećanu sigurnost u škotsku političku budućnost, mnoge druge kompanije pored Amazona, Dela, Samsunga, Majkrosofta, IBM-a, Morgan Stenlija i Fajzera, će se, moguće, odlučiti da svoje poslovanje prebace u Škotsku.
Kompanije mogu samo imati koristi poslovanjem u Edinburgu, petom finansijskom centru Evrope, kao i stručnosti koju Škotska nudi u različitim sektorima od finansijskih usluga, preko biotehnologije, nafte i gasa, do obnovljivih izvora energije i tehnologije.
Gosti Škotske mogu da uživaju i u hrani i piću, poznatim širom sveta, ali i neverovatnim izletima u prirodu.
Da ne zaboravimo ni škotski doprinos svetskoj modnoj industriji. Nikako nije slučajno što mnogi svetski poznati dizajneri vole i vrlo rado koriste tartan i visoko-kvalitetni škotski tekstil.
Danas, na Dan sv Andreja, razmislite malo o Škotskoj. Ja ću se svakako sa osećajem ponosa setiti svoje bake koja je poreklom Škotlanđanka i bila je doktorka. Zbog nje sam posebno ponosan na žene iz Škotske, kao i na škotsko obrazovanje. Prisetiću se i dede, koji je poput dr Ketrin Makfejl, kojoj smo pre nekoliko dana odali poštu u Sremskoj Kamenici, studirao medicinu na Univerzitetu u Glazgovu (bio je malo mlađi od dr Makfejl tako da je učestvovao u Drugom svetskom ratu). Bez obzira da li ćete se vi prisetiti nekih ličnih, poslovnih ili turističkih veza, možete biti sigurni da će vas ono što saznate prijatno iznenaditi.
Denis Kif
ambasador