Gost autor

Zelenašanje, ucene, protivpravnost

Drago Kovacevic RSS / 13.03.2015. u 12:19

Gost autor na mom blogu je beogradski advokat Slaven Bilčar koji je u Vremenu objavio zanimljiv tekst u rubrici lični stav. Mislim da je vrlo iscrpno objasnio kako funkcioniše bankarski sistem i pogotovo problem kredita vezanih za švajcarski franak.

 

Lični stav

Zelenašenje, ucene, protivpravnost

Što je istinito, a što lažno izrečeno, u štampanim i drugim medijima o stambenim kreditima indeksiranim u švajcarskim francima? Ko to podržava građane, potrošače, korisnike kredita, a ko banke i Narodnu banku Srbije (NBS)?

 

U javnosti su doktori ekonomije, prvo ministar finansija dr Dušan Vujović, zatim dr Goran Nikolić i na kraju guvernerka dr Jorgovanka Tabaković povodom problema zvanog švajcarac izneli niz neistina, pokazujući nedostatak logike i  veliku dozu neznanja.

Ministar finansija reče: “To je kao da ste  kupili skupe cipele ili televizor. Građani treba da se bolje informišu koji su rizici”. Netačno: u obligacionom pravu postoje ugovori sa obročnim otplatama cene (na više rata). Tako se po ugovorima od tri do 12 rata plaćaju nečije skupe cipele ili televizori, a naši stanovi npr. na 120- 360 mesečnih rata. Kredit  koji sam uzeo otplatiću uplatom poslednje  225-te  mesečne rate. Ako ne umrem prethodno.

Skupe cipele i televizor ne možete kupiti na 12 rata tako da sa prve tri rate isplatite ukupnu njihovu cenu, a sa preostalih devet rata još po tri para cipela i tri televizora. Dakle, ne možete da dobijete  jedne cipele i jedan televizor, a da ukupno platite četiri para cipela i četiri tv-aparata. Mi plaćamo cenu dva ili tri stana, a dobijemo jedan!

Možda je u ekonomiji to moguće, ali u pravu nije. U pravu postoje imperativne (prinudne ) norme koje sankcionišu ove nemoralne, nepravedne, nesavesne i nepoštene pravne poslove.

Odredbe takvih ugovora pravo sankcioniše raskidom ili poništajem ugovora (građansko pravo), ili kaznom zatvora ili drugom kaznom zbog krivičnog dela zelenaštva, prevare ili zloupotrebe službenog položaja (krivično pravo). Nije, kako je ministar Vujović rekao “problem da banke menjaju svoju suštinu”, nego banke moraju da poštuju zakon kao što ga moraju poštovati i građani, NBS i ostali državni organi. Jeste, ugovori su problem i NBS i Ministarstva finansija. Jeste, jer se NBS ne bi zvala narodna, već servis poslovnih banaka i zaštitnik njihovih interesa, servis uglavnom stranih poslovnih banaka.

Poznati ekonomski stručnjak i analitičar iz Instituta za evropske studije dr Goran Nikolić kaže da su ugovori u švajcarcima “ugovori za iznadprosečno bogate koji su, eto, bili zaposleni, pa su mogli uzeti kredit u švajcarcima”. Direktno je uvredio 100 hiljada građana Srbije.

Ti “iznad proseka bogati građani Srbije”, u proseku su – u zavisnosti od vremena kad su uzeli kredit i naravno, kursa – uzimali kredite od 45 do 75 hiljada evra. Ti iznad proseka bogati građani kupovali su u proseku stanove od 32 do 50 m2 (opet po prosečnoj ceni metra kvadratnog). Oni su kupovali svoje stanove sebi i svojim porodicama, a finansijsko-monetarna oligarhija koja štiti banke od građana dobijala je stanove i otkupljivala ih za par stotina maraka. Danas su takvim izjavama ti “iznadprosečno bogati” diskriminirani, jer Ustav Srbije izričito zabranjuje posredno ili neposredno razdvajanje ljudi po društvenom poreklu i imovnom stanju, njima je povređeno ustavno pravo na ljudsko dostojanstvo, kao i ustavno pravo na slobodu i bezbednost. Kako da slobodno i bezbedno živimo, jer smo zaduženi u švajcarcima, odnosno smo iznadprosečno bogati u odnosu na građane koji su svoje kredite, recimo, uzeli u evrima?

Konačno naša guvernerka NBS dr Jorgovanka Tabaković ne zna položaj, organizaciju ovlašćenja i funkciju organa na čijem čelu se nalazi, izjavljujući da ona i njeni saradnici mukotrpno i danonoćno vrše analize i procene, ne znajući da to ne spada u delokrug rada NBS, već da joj je između ostalih obaveza da izdaje i oduzima dozvole za rad bankama, kao i zaštita prava i interesa korisnika usluga. Umesto da zaštiti prava građana, guvernerka se opravdava da bi u slučaju da ona i NBS rade svoj posao “gubici po bankarski sistem bili nesagledivi” i  “da bi se banke povukle sa srpskog tržišta” kad bi NBS slučajno izašla u susret građanima i pomoga im u pregovorima sa bankama.

Ko brani bankama da se povuku sa srpskog tržišta? Nisam čuo da su se povukle iz Mađarske, Hrvatske, Češke, Slovačke, Rumunije i Poljske... Guvernerka, očigledno, nije ni pročitala prvu stranu Zakona o NBS gde je propisana obaveza da vrši nadzor nad bankama i štiti interese bankarskih kllijenata, kao što bi morala da zna da je sama NBS 2011. godine ukinula kredite u švajcarcima. Dakle, ona ne primenjuje propise koje je donela institucija na čijem čelu se nalazi koji su imperativni (prinudni), pa bi joj trebalo reći da je centralna banka na čijem je čelu narodna, pa ako ne može da čuva narod, neka čuva svekrvu; svi bi bili zadovoljni, i narod Srbije i svekrva, i bolničko osoblje.  

Ugovori o stambenim kreditima indeksirani u švajcarskim francima su ugovori u dinarima, korisnici kredita nisu nikada videli švajcarski franak, kao ni prodavci stanova. Švajcarski franak je bio tzv. valutna klauzula, zaštita od valutnog rizika, odnosno obezbeđenje poverioca. Petnaest srpskih banaka koje su odobravale kredite u švajcarcima u najmanje dva navrata bile su u obavezi da raskinu sve ugovore o stambenim kreditima zaključene u švajcarcima.

U skandalu oko dnevnog nameštanja vrednosti libora i evrolibora (međubankarska kamatna stopa ) Evropska komisija (EK) kaznila je osam banaka koje su nameštale međubankarske kamate. Kako je EK našla da su se “štimali” libori, tako su  banke znajući za to izvršile nezakonito bogaćenje na račun korisnika stambenih kredita. NBS je morala da reaguje i po pravu nadzora “natera” banke da nam vrate novac koji su nam nezakonito obračunali i naplatili. EK je banke, naime, kaznila sa 1,7 milijardi evra zbog štimovanja međubankarske kamate koje su uticale na tržište poslova vredno skoro 300 hiljada milijardi evra (trista biliona evra), a to je prekinuto tek u trenutku kad je Evropska komisija zapretila bankama da će im razrezati globu od 10 odsto od vrednosti njihovog kapitala.

Krivicu nisu priznale banke u Srbiji, njihove interese je štitila NBS. Odgovornost NBS je nesporna.

Taj famozni ugovor o stambenom kreditu indeksiranom u švajcarskim francima je pravno neodrživ i sa aspekta pozitivnog prava, imperativnih normi republike Srbije, ništav.

U momentu svog nastanka, dakle potpisivanja, odnosno zaključivanja od strane banaka i korisnika kredita, ugovor je bio pravno održiv i dopušten. Međutim, kod ugovora sa obročnom otplatom cene, dopuštenost i održivost ceni se tokom celokupnog trajanja ugovora, do njegovog konačnog ispunjenja. Kako ti ugovori traju od  pet do 20 godina sa mesečnim otplatama cene, zakonitost i poštovanje odredaba ugovora ceni se tokom celokupnog trajanja ugovora. Već od početka 2008. godine (negde možda i pre) jedna strana ugovornica (banke) kršila je odredbe ugovora i zakone koji regulišu ovu materiju (Zakon o obligacionim odnosima, Zakon o zaštiti potrošača, Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga), sve to uz svesrdnu pomoć i zaštitu NBS.

Nizom nezakonitih radnji poslovne banke i NBS dovode u neravnopravan položaj korisnike kredita, između ostalog neosnovano prevaljujući valutni rizik na njih. Banke samovoljno, bez obaveštenja druge strane, povećavaju kamatnu stopu. Kada libor - kao element kamatne stope – pada, one samovoljno i bez osnova podižu maržu. Iako je ugovorima dozvoljena konverzija u euro valutu  jedanput u toku trajanja ugovora, banke to ne dozvoljavaju. Tokom trajanja ugovora, dakle sve vreme, pa i danas (27.marta 2015. to treba da isprave) banke korisnicima obračunavaju nepovoljniji kurs u odnosu na onaj po kom su korisnici isplaćeni. Svo to vreme NBS sedi skrštenih ruku, uprkos svojoj odluci o zabrani zaduživanja u švajcarcima iz 2011. godine: na obavezu njene intervencije ne utiče činjenica da su ugovori zaključeni pre te godine, jer je pravno relevantno da oni nisu ni počeli da se ispunjavaju, odnosno izvršavaju, jer je dug po kreditima danas veći nego pre osam godina. Dakle, ugovori nisu ni počeli da se izvršavaju.

Ispunjenje ili izvršenje obaveze plaćanja po ugovoru ne postoji ni u delimičnom delu, a kamoli u potpunosti. Korisnici počinju otplaćivati kredit ispočetka, u većem novčanom iznosu nego u vreme zaključenja ugovora.

Pod pritiskom korisnika kredita donosi se Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, kojim se banke obavezuju na pravično postupanje, konvalidaciju svojih grešaka i obračun i povraćaj nezakonito uzetog novca od korisnika kredita (radi se o više od 30 miliona evra). Banke ne vraćaju pokradeni novac nego ucenjuju korisnike da potpisuju nezakonite anekse ugovora, gde im skidaju u budućim ratama nekoliko desetina franaka mesečno. Procenjuje se da su po tom osnovu banke po kreditu sticale nedozvoljenu imovinsku korist od po 5000 do 24.000 CHF. Nezakonito naplaćenu proviziju i ostale naknade troškova ne spominju i ne vraćaju. Što se tiče razlike u kursu valute, takođe ništa. Po tom osnovu su mesečno banke po korisniku sticale protivpravnu imovinsku korist od 5000 do 20.000 dinara mesečno (pomnožiti sa 22000 korisnika).

 

Slaven Bilčar, advokat

 



Komentari (22)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

reanimator reanimator 13:48 13.03.2015

...

antioksidant antioksidant 13:58 13.03.2015

.

Taj famozni ugovor o stambenom kreditu indeksiranom u švajcarskim francima je pravno neodrživ i sa aspekta pozitivnog prava, imperativnih normi republike Srbije, ništav.


da li bi ovo vazilo i da je svajcarska nastavila da obara vrednost franka? pitam zbog nizih kamatnih stopa kredita indeksiranih u francima nego onih indeksiranih u eurima.

poreznik2 poreznik2 14:43 13.03.2015

Licni stav

Nije ni čudo što nam je u zemlji ovakvo stanje.
Odavno nisam pročitao više gluposti na jednom mestu.

Nizom nezakonitih radnji poslovne banke i NBS dovode u neravnopravan položaj korisnike kredita, između ostalog neosnovano prevaljujući valutni rizik na njih.


Potpišeš ugovor da preuzimaš valutni rizik (kredit je indeksiran u stranoj valuti). Ne može neko da ti prevali valutni rizik, jer si ga već dobrovoljno preuzeo kad si podpisao ugovor o kreditu.

Taj famozni ugovor o stambenom kreditu indeksiranom u švajcarskim francima je pravno neodrživ i sa aspekta pozitivnog prava, imperativnih normi republike Srbije, ništav.


Svaki ugovor je priča za sebe. Ugovori nisu isti. Razne banke su se ponašale različito, iako su im ugovori bili isti, čak ni banke nisu imali isti odnos prema svim svojim klijentima.


Ono što je sporno je što su neke banke menjale kamatu na osnovu (sitnih slova o politici banke), ali nisu sve.

Ako su stambeni krediti indeksirani u švajcarskim francima pravno neodrživi, šta je sa kreditima indeksiranim u evrima, šta je sa drugim kreditima sa promenjivom kamatnom stopom, šta je svim drugim kreditima gde banka zarađuju pare?

Koji je to kriterijum koji čini stambene kredite indeksirane u švajcarskim francima pravno neodrživim?


Ako banke zarade na valutnom riziku, onda su one izložene valutnom riziku (mogu i da izgube pare). Koliko je bankama dozvoljeno da budu izloženo valutnom riziku je stvar regulative NBS i ovo apsolutno nema nikakve veze sa kreditima koje su uzeli ljudi, već sa našim bankarskim sistemom uopšte.



rade.radumilo rade.radumilo 15:07 13.03.2015

Re: Licni stav

Ako banke zarade na valutnom riziku, onda su one izložene valutnom riziku


U bankarstvu to funkcioniše na sledeći način:
- Banka sa jedne strane ima aktivu (kredite, pozajmice, garancije, bla bla.) a sa druge pasivu (depozite, zaloge, itd. itbl.). Te dve strane moraju biti valutno usklađene, u suprotnom banka je izložena valutnom riziku i adekvatnost kapitala banke biva dovedena u pitanje.
- Ako banka u Srbiji ima pasivu u CHF, bilo tako što je neko deponovao sredstva ili je ona sama uzela kredit od neke Švajcarske banke, onda banka mora taj kredit plasirati u CHF. Isto važi i za EUR, USD, GBP, bilo koju drugu valutu.
- Srbija još uvek ima računovodstvene zakone nasleđene iz FNRJ, od kojih su neki "premošteni" nekim zakonima ili odlukama NBS, a većina nije. Jedan od ključnih problema ovde je u tome što fizička lica u Srbiji ne mogu baratati stranom valutom osim u nekim posebnim slučajevima (dnevnice za rad u inostranstvu, devizna štednja itd.).
- Dakle, banka po zakonu mora isplatiti korisniku kredita celokupan iznos u RSD, bez obzira da li ima depozite u stranoj valuti ili domaćoj. Po međunarodnim računovodstvenim standardima ovo je nedopustivo, tako da banke nemaju drugu opciju do da valutni rizik anuliraju odobravajući kredite sa valutnom klauzulom.

Možete zaboraviti na to da će banke ugroziti adekvatnost kapitala (pokazatelj koji se u bankarstvu koristi da označi koliko je banka stabilna) time što će kredite prebaciti u EUR ili RSD i na taj način napraviti disbalans između pasive u CHF i aktive. Ukoliko bi NBS pokušala na to da ih primora, Srbija bi popila tužbu koja bi mogla dobrano da je košta.
Sve je to moglo da se izbegne da su banke mogle građanima da odobravaju devizne kredite, da ne pominjem da bi i on-line plaćanja bila regulisana odavno. Ovako mi i Severna Koreja smo još jedine zemlje u kojima to nije regulisano.
svarog svarog 15:12 13.03.2015

Re: Licni stav

Ostaje da još samo verujemo da su banke zaista imale izvore u CHF (valutna izloženost je do 20%), kao i koliko su validni izvori CHF devizni svopovi gde banka ni ne vidi franke već ima obećanje neke druge banke da će joj ih prodati u nekom vremenskom intervalu koji je po pravilu kraći od ročnosti odobrenog stambenog kredita.
rade.radumilo rade.radumilo 15:57 13.03.2015

Re: Licni stav

ne vidi franke već ima obećanje neke druge banke da će joj ih prodati u nekom vremenskom intervalu koji je po pravilu kraći od ročnosti odobrenog stambenog kredita

Nebitno, opet mora da ih knjiži na pasivi iz koje plasira aktivu. Kako god okreneš, mora imati valutno usklađenu pasivu i aktivu. Pri tome, sve te banke koje su davale stambene kredite, odgovaraju centralama u inostranstvu, tako da moraju poslovati po međunarodnim standardima.
poreznik2 poreznik2 16:27 13.03.2015

Re: Licni stav

Nebitno, opet mora da ih knjiži na pasivi iz koje plasira aktivu. Kako god okreneš, mora imati valutno usklađenu pasivu i aktivu.


Mislim da je dozvoljena razlika po svim valutama do %5. Tj. banka može da ima više od 5% u CHF ukoliko ima manju neusklađenost u EUR. Jedino banka koja ima ogromna sredstva u EUR bi mogla da ima neku veću neusklađenost u CHF. Ali to nisu Grčke banke koje su davale najviše kredita u CHF.
rade.radumilo rade.radumilo 16:39 13.03.2015

Re: Licni stav

Mislim da je dozvoljena razlika po svim valutama do %5. Tj. banka može da ima više od 5% u CHF ukoliko ima manju neusklađenost u EUR. Jedino banka koja ima ogromna sredstva u EUR bi mogla da ima neku veću neusklađenost u CHF. Ali to nisu Grčke banke koje su davale najviše kredita u CHF.


Nije tako jednostavno, u valutnu neusklađenost se računa i ako banka da kredit u EUR, a ima CHF i obratno...
Uglavnom, problem tih banka je što su i jednu i drugu valutu morale plasirati u RSD, a dinarskih depozita imaju veoma malo.
Pravna lica mogu da dobiju devizne kredite, tako da su im banke odobravale ili devizne ili dinarske plasmane. Kada su fizička lica u pitanju, banke su uglavnom odobravale plasmane sa valutnom klauzulom i nešto potrošačkih i gotovinskih kredita u RSD.
49 41 49 41 04:05 14.03.2015

Setih se

Dosta davno, americki hakeri; su elekronski transferisali silne milione dolara u svajcarske banke.

Svajcarci su relativno brzo nasli da se radi o elekronskoj kradji.
Natezali su se dugo, dok izanaliziraju sta njihov svajcarski "zakon kaze" i uporede ga sa americkim zakonom.

coviax coviax 09:09 14.03.2015

Elektronski novac

Ja se nadam samo da Tabakovićka i Vujović ovo dobro razumeju,inače smo naderali!
Naime,banke odobrenjem svakog kredita 2/3 tog elektronskog novca "naštampaju",a o
liboru i da ne pričam kako se koristi...
Inače:treba biti jasno da su sve banke piramidalne i zasnovane na psihologiji tog,
"običnim" ljudima nerazumljivom-složenom matematičko-finansijskom sistemu...
Pri tome,valja i to znati,novac između centrale i ćerke nesmetano cirkuliše elektronskim tokovima,a to bi trebala da kontroliše NBS! ! ! Da li uspeva? Verovatno samo donekle!
Ima tu jedno zanimljivo pitanjce o milijardi dolara kredita MMF:Zna li neko da izračuna koliko je to m3 keša koji bi MMF trebao poslati u trezor NBS? ? ?
U monetama od 200 $ to bi bilo 10 m3...
petronijevic001 petronijevic001 11:20 14.03.2015

Re:

НБС овде не може ништа учинити.Уговарачи су закључили уговор на основу којег је потписана меница или заложна изјава, или обе ове исправе.На основу ових исправа банка може покренути извршни поступак пред судом или вансудски поступак намирења хипотеке.НБС не може ово спречити својим одлукама, јер је право повериоца да тражи намирење свог потраживања предвиђено законом(Закон о хипотеци, Закон о извршењу и обезбеђењу), а НБС доноси подзаконске акте.

Поједине одредбе уговора се могу изменити ако су се промениле околности, па је једној страни знатно отежано испуњење обавезе.Ову измену једино могу извршити уговарачи закључењем новог уговора или анекса или суд.Дужник би требао да поднесе парничну тужбу неком од основнох или виших судова.

Проблем може представљати чињеница да покренута парница не одлаже спровођење извршења, али судови су много неефикаснији у извршном поступку него у парници, па је већа вероватноћа да ће парница бити окончана знатно пре извршења.
gabriele gabriele 16:06 14.03.2015

moralni hazard

svi koji su potpisali sa valutnom klauzulom trebali preuzeli su rizik, ukoliko misle da tečaj euro/chf nije u redu nek se žale ECB i nek postranu euroskeptici guverner R.J. jasno je upozoravao na rizik .. no njima je mala kamata bila primamljiva....
da je švicarac pao sigurno ne bi doplaćivli banci
apach92 apach92 08:17 15.03.2015

Re: moralni hazard

navodi su naravno tačni. Svojevremeno, kredit indeksiran u CHF je u praksi značio nižu kamatnu stopu, veću kreditnu sposobnost a samim tim i prostoriju više u kupljenoj nekretnini ili bolju lokaciju iste.

Najveće žrtve afere sa CHF kreditima su zapravo građani koji su uzeli stambeni kredit sa EUR klauzulom. Jer za razliku od CHF koji je imao nagle skokove i padove EUR je tokom decenije a u odnosu na dinar pokazao tendenciju stabilnog rasta.

Tako je i u mom slučaju - kada sam uzeo stambeni kredit EUR je vredeo 68 dinara a danas je oko 121 dinar. I isto mi se dešavalo kao i svima - banka je jednostrano povećavala fiksnu komponentu kamatne stope iliti maržu. Onda je, kao i korisnicima kredita u CHF tu razliku vratila umanjujući glavnicu bez da mi je razliku uplatila na tekući račun da sam odlučim šta ću sa pokradenim a vraćenim, da li ću da uplatim na glavnicu ili da konačno vidim Kubu.

Onima koji su otplatili svoj kredit sticajem srećnih okolnosti a doživeli su jednostrano povećanje fiksnog dela kamatne stope nije vraćeno ništa. tj. narodski rečeno izvisili su.

Država se u proteklom periodu mnogo busala u grudi oko dinarizacije i vraćanja poverenja u dinar. Nešto ne vidim da je svojim uredbama zabranila zaduživanje sa ikakvom valutnom klauzulom pa hajmo svi u dinarsku utakmicu pa kom opanci kom obojci. A na raspolaganju su imali ostale instrumente revalorizacije glavnice u okviru valute u kojoj se kredit zaista odobrava i isplaćuje - rast cena na malo, BELIBOR i slično.

I još nešto, za korisnike kredita sa valutnom klauzulom u EUR sada ne važe famozne 3 od 4 odredbe NBS. Jer, svi su se skoncentrisali na odnos EUR-CHF kada su smišljali te odredbe(kao da većina ljudi u Srbiji ne zarađuje zapravo dinare) a moj EUR indeksiran kredit je, a da ja to ni ne znam, zapravo postao jako nepovoljan u odnosu na bugarski LEV ili kazahstanski kvač.

Toliko o tome, svi su licemeri bili i licemeri ostali.
gabriele gabriele 20:45 15.03.2015

Re: moralni hazard

postoji još jedna itna stvar. večina onih koji su dobili kredite bili su uhljebi na državnoj službi, a sad bi još da se trošak njihovih stanova prebaci mučenicima u privatnom sektoru
psl_srbija psl_srbija 11:31 16.03.2015

Kredit, moja priča

...
rade.radumilo rade.radumilo 12:24 16.03.2015

Re: Kredit, moja priča

Malo je falilo da uletim u sličnu priču. Spasila me neažurnost naše administracije (eto neke koristi od toga). Dok su preknjiženi neki placevi, nakon ostavinske rasprave posle smrti mog dede, izbi finansijska kriza i EUR krete da klizi u odnosu na CHF.
Imao sam odličnu varijantu za kredit u CHF, jer kao zaposleni tadašnje firme sam mogao dobiti osetno nižu bankarsku maržu plus libor.
Čekao sam da se nasledstvo preknjiži, pa da prodam za učešće. Preknjižba se odužila zbog njihovog bolimeqrcizma, i ja ne uleteh u CHF kredit.
Mani su primanja vezana za EUR, pa bih donekle bio u povoljnijoj poziciji od onih kojima je plata čisto dinarska, ali svejedno bi bilo gadno da sa 1.5 dođeš na 1.1, što je kursna razlika od praktično 40%.
Nekoliko bivših kolega su već duže vreme u firmama u kojima im je plata vezana za USD. Poslednjih nekoliko godina im je rollercoaster vožnja.
psl_srbija psl_srbija 13:25 16.03.2015

Re: Kredit, moja priča

Pa ti kursevi su uvek klackalica, malo tamo, malo ovamo tako sam ja i računao, ali ono krenulo samo na gore i to drastično. Fora je što dok sam istraživao kretanje tog odnosa pre nego uzmem kredit (da, istraživao, ko kaže da ne razume valutni rizik, taj laže) je što je par EUR/CHF manje više uvek istican kao prilično stabilan jer je Švajcarska okružena sa EU i privreda joj je tesno vezana za EU, ogroman deo privredne aktivnosti je vezan za EU, čak imaju i bescarinsku zonu i slobodan protok radnika koliko znam. Sve to par EUR/CHF čini tesno vezanim parom i manje je podložan oscilacijama u odnosu na parove tipa EUR/USD. Tako je bar bilo u teoriji. Ali su onda CHF doživeli kao save heaven (uz zlato) i digli mu cenu u nebesa. Od toga se polako guši i Švajcarska privreda, ali uz ove inflatorne aktivnosti ECB-a ne piše se dobro. Vratiće se to na realniji odnos, ali dok to bude pocrkaćemo. Ovo trenutno stanje počinje da liči na valutne ratove više nego na realno stanje, ali šta sada da se radi. Valjda će izaći na dobro, po prirodi sam optimista.
psl_srbija psl_srbija 13:31 16.03.2015

Re: Kredit, moja priča

I znaš šta bih ja uradio, lepo i kulturno da pomognem ljudima zaduženim u CHF? Direktno bih (kao država, NBS ili ko već) pozvao jake Švajcarske banke kao što su Credit Suisse i UBS, na primer, da ljudima zaduženim u CHF daju kredite u CHF po povoljnijim kamatama, a dao bih garancije za otplatu tih kredita jer su oni već pokriveni garancijama NKOSK. Država da li garantuje postojećoj banci ili nekoj Švajcarskoj koja dođe u Srbiju njoj je svejedno, građani će dobiti jeftinije kredite koje mogu da otplaćuju, a Švajcarske banke će dobiti plasman svojih franaka sa finom kamatom jer je kod njih zbog deflacije i jakog kursa kamata već debelo negativna. I svima dobro, državi zbog veće konkurencije i stabilnije otplate, građanima zbog jeftinijih kredita, novim bankama u Srbiji zbog zarade. Tako se to radi. A ne zabraniš kredite u CHF da oni koji su se zeznuli ne mogu da refinansiraju pod povoljnijim uslovima sada kad su se kamate srozale.
svarog svarog 16:14 16.03.2015

Re: Kredit, moja priča

Kolika je tebi kamata (izvini na indiskretnosti), ali mislim da kamata više nije problem posebno ako je varijabilna LIBOR+marža, pošto je LIBOR u minusu. Najveći problem je sada kurs, a to ne vidim kako može da se reši bez direktne državne intervencije kao u Mađarskoj ili Hrvatskoj, gde je država fiksirala kurs CHF za vraćanje kredita i podnela deo troškova (nekoliko milijardi EUR u Mađarskoj)

A ne zabraniš kredite u CHF da oni koji su se zeznuli ne mogu da refinansiraju pod povoljnijim uslovima sada kad su se kamate srozale.


Ovo jeste odličan pokazatelj inertnosti državnih institucija. Oni su 2011. zabranili CHF kredite kada ih niko više nije ni nudio, niti tražio. A i ta čuvena upozorenja Jelašića bila su u drugoj polovini 2008. godine, ako se sećam dobro, kada je kriza već buknula, a masa tih kredita je uzeta 2006, 2007 početkom 2008 u vreme najveće ekspanzije
Sad kad bi se ustvari najviše isplatio CHF kredit, ne daju :)
rade.radumilo rade.radumilo 16:25 16.03.2015

Re: Kredit, moja priča

A ne zabraniš kredite u CHF da oni koji su se zeznuli ne mogu da refinansiraju pod povoljnijim uslovima sada kad su se kamate srozale.


Nije, čini mi se, NBS ništa zabranila, već su banke redom ukinule kredite u CHF jer bi onda one upale u probleme kursnih razlika ukoliko bi ti ljudi sad navalili na kredite u CHF a potom došlo do novog poremećaja na tržištu i CHF pao u odnosu na EUR ili USD.
kapetan kapetan 21:18 16.03.2015

Re: Kredit, moja priča

Ako ti se samo čini a pre toga ne proveris o cemu pricas onda bolje nemoj stvarati konfuziju.

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2015&mm=01&dd=21&nav_id=949105
kapetan kapetan 20:54 16.03.2015

Svajcarac

Ne bih ulazio u rasprave sa onima koji ne poznaju materiju ili tendenciozno nastupaju verovatno kao zaposleni banaka. Procitajte o cemu se radi pa onda komentarisite http://svajcarac.weebly.com/scaronema-plja268ke-sa-kreditima-u-scaronvajcarcu-osmiscaronljena-joscaron-1980.html

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana