Varufakis - mala sveća u tami manipulacije!

Filip Mladenović RSS / 07.07.2015. u 14:06

Prof. dr Kostas Duzinas
Prof. dr Kostas Duzinas
Prilikom primopredaje dužnosti sada već bivši ministar finansija Grčke, Janis Varufakis, na lapidaran način je objasnio svoju borbu sa neoliberalnim, alavim vetrenjačama: "Proteklih meseci pokušavao sam da upalim malu sveću, umesto da proklinjem tamu."

U Srbiji se uporno i bezobrazno prećutkuje politički program SIRIZE, dok se Cipras i Varufakis u potplaćenim medijima nazivaju demagozima i šarlatanima. Čak ni rezultati nedeljnog referenduma grčkog naroda, kome su glavni ton dali mladi, pretežno nezaposleni, nisu objektivno prikazani ovdašnjoj javnosti, već se tumače na manje-više tupav i manipulativan način.

Zato ovaj blog posvećujem prof. dr Kostasu Duzinasu, koji je bio gost Beograda krajem marta ove godine, gde je održao nekoliko predavanja. Javnosti se obratio 25. marta 2015. u Medija centru, ali su ovdašnji mediji veoma slabo preneli njegove glavne poruke. Iako je po nacionalnosti Grk, Duzinas je napustio Grčku tokom tzv. Pukovničke diktature i nastavio svoje studije na Londonskom univerzitetu, gde je stekao najviša univerzitetska i akademska zvanja. On je veoma poznat i po svojim novinskim kolumnama, posebno onim pisanim za "Gardijan". U poslednje vreme u njima je podržavao masovne demonstracije u Grčkoj protiv politike stroge štednje i permanentnog zaduživanja.

Posle dolaska Sirize na vlast postao je njen savetnik ne samo zbog pomenute podrške, već i zbog velike reputacije koju uživa u svetskim intelektualnim krugovima.

"Jануарска победа Сиризе историјски je моменат за остатак Европе и Балкан, јер од њеног успеха зависи будућност ЕУ, левице (не само радикалне као Сириза, већ и мањих партија као што су оне у Немачкој) укључујући социјалистичке партије и заустављање похлепног и агресивног неолибералног капитализма који је постао ортодоксија ЕУ.

Европска историја има три циклуса: капитализације и провинцијализације, па XX  век грађанског рата и трећи циклус од 1989. од када имамо крај комунизма, најаву новог светског поретка и краја историје.

Први циклус је од Европе, кроз освајања, направио економску, филозофску и духовну престоницу. Та Европа је створила идеју националне државе и извезла је у колоније и на периферију. Управо је та национална држава (у САД и деколонизованом свету), сада претворила Европу у продужетак Азије и поставила данашњу Европу на - друго место. Током другог циклуса, конфликт капитализма и комунизма, гурнуо је европске земље ка социјализму: постојању одређеног стандарда и социјалних права, као (из западног угла) бољем друштвеном уређењу од комунизма. Тако је Европа од капитала постала простор државе благостања.

А где смо сада?

Грчка види Немачку као главни проблем, а Немачка Грчку и ако се тако настави, цела Европа ће бити простор етнонационалистичке борбе.

После победе Сиризе, многи Грци који су се борили против немачких окупационих снага, сада осећају да су освећени и да је дошло до размиривања.

Шта се десило у Европи? Читајући европске новине, видимо неразумевање онога шта доноси Ципрас или шта поручује Веруфакис. Десет дана после избора, у Европи је почела и још траје постмодерни „coup d` etat", односно напад на државу са јасном поруком да владу треба збацити или је толико потценити да постане смешна у очима грчког народа. То је понављано стално и то није била порука само Грцима већ европској јавности.

Од Тачерке смо то научили: нема алтернативе! Али има - и важна је како у Београду, Паризу и Лондону, тако и у Атини, ако не и шире.

Томас Кун је написао да када постојећа парадигма не може да објасни неки феномен, тај феномен се гура под тепих. Али, с времена на време се јавља нова парадигма - као што је било са Коперником.

Нова парадигма је таква да је потпуно нова и некомпатибилна са претходном. Нови начин на који се гледа на оно што се дешава у стварности. То се дешава и са појавом Сиризе - на нивоу социјалне и економске теорије.

Идеја да треба да развијамо економију кензијанским мерама је потпуно несхватљива људима који су ишли у Лондонску или Харвардску бизнис-школу, имају исто схватање света и недостатак икаквог обзира према сиромашнима и незапосленима. Истовремено, разговарајући са људима у Скандинавији, Немачкој, Британији стално је искрсавало питање: како да и ми овде добијемо Сиризу, сличну партијску и идеолошку структуру? Зато сам и рекао да је појава Сиризе можда важнија за Европу него за Грчку.

Да ли је „coup d` etat" успео? Наша влада се 20. фебруара 2015. договорила са Еврогрупом (министри финансија) да се у следећа 4 месеца настави кредитирање, да добијемо раније уговорених 7 милијарди евра, да за то време од Грчке не траже да примени нове мере штедње, али да Влада не сме да уводи мере које имају фискалне последице, тј. да повећавају буџетски дефицит.

То значи да је „coup d` etat" успео: Сириза је заозбиљно пустила низ воду предизборна обећања и углавном напустила за следећих пар месеци други део програма (рестарт економије кензијанским мерама, јавним инвестицијама, и стварањем 300.000 радних места итд).

Али, „coup d` etat" је делимично и пропао: Влада је у овим преговорима усвојила тактику герилског рата (а лекцију је научила из југословенског искуства) - купила је време (четири месеца) и преместила терен борбе.

Која је то промена терена? Прво: консолидовала је позицију владе на домаћем фронту који представљају симпатизери. Друго: пошто није могла да примени фискалне мере, најавила је серију мера за смањење хуманитарне кризе и то им је био први закон (Закон о заштити сиромашних).

Одмах је реаговао холандски министар Дајселблум и рекао да немамо хуманитарну кризу. Али, грчка влада је рекла да криза постоји и консолидовала домаћи фронт, од тога ће 300.000 људи имати директну корист, средња класа је схватила да радимо нешто против воље Немаца, али ће то помоћи сиротињи.

Друго што се постигло је то да је хуманитарна криза, која је на Западу до сада схватана као природна катастрофа, сада прихваћена као катастрофа која је настала од људске руке - као резултат политике стезања каиша. Сада, чак и у праву можемо да примењујемо мере у циљу да имамо пуну одговорност, да тражимо моралну и правну одговорност за ову хуманитарну катастрофу која се десила као резултат мера које су предузеле европске власти и ММФ.

Истовремено, влада повезује хуманитарну кризу са злочинима против човечности.

Ципрас је пре неки дан на конференцији у Берлину ставио на сто питање грозота које су нацисти починили према Грчкој, а за које још није добијена примерена одштета. Мислим да исто важи и за вас овде, у Србији.

Грчки парламент је направио два комитета: за испитивање злочина и захтев за репарације, и комитет за отпис дугова насталих од 1990. до данас, са задатком да преиспита сваки зајам и сваки уговор између поверилаца и Грчке да бисмо видели да ли има неморалних, односно незаконитих уговора - како би такви били поништени.

Еквадор је 70 одсто дуга тако отписао јер су дугови били прихваћени против народне воље.

Дакле: повежете хуманитарну кризу као последицу штедње са злочинима против човечности, од пре 70 година, за које Немачка није платила адекватну репарацију ни Србији ни Грчкој, ни другим деловима Европе који су били окупирани и уништени.

И, коначно, који се други део терена променио дејством Варуфакиса? Шта хоћете кад сте Давид, а друга страна је Голијат?

Тада уведете трећу страну која вам је ближа, макар и да вам није савезник, само нека вам је ближа. Тако смо посетили Француску, Италију и Шпанију да бисмо створили некакав савез са људима који би подржали грчку владу против мера штедње. И треће: хоћете да у преговоре увучете европску јавност и да од ње направите - не само гутача вести- него тачку активног притиска на њихове сопствене владе, јер не можете да пустите да деца умиру од глади, од хладноће или зато што немају кров над главом.

За то је потребно да имате глумце - актере, који ће изнети неку улогу. То ради Варуфакис.

Он је човек који преговара са Шојблеом, али је он и актер који прича са немачком, француском или српском јавношћу. Својом личном атрактивношћу (добро изгледа, има лепу жену, вози јапански мотор ), користећи тај свој „лајф стајл" привлачи европску јавност да саслуша кукање, проблеме и тешкоће грчког народа.

Као што човек никада није спреман да се заљуби, тако никада није спреман за револуцију. Она те удара у главу.

Грци су прихватили Сиризу. Да будем искрен, 2009. су дали јој око 4 одсто, прошлог јануара 37, а сада се подршка попела на преко 50 одсто, а да се Сириза при том није много мењала у свом деловању, али су је људи прихватили јер је радила демократски и отворено, није покушавала да се наметне или да злоупотреби окупацију или друге делове отпора како би регрутовала чланове (као што се ради на левици преко штрајкова и других јавних протеста или отпора).

Зато ћу да кажем: Сириза ће успети - јер мора. То је њена нормативна односно морална обавеза према народу Грчке, али и ЕУ и левици.

Али, шта значи успех? Да ли постоји приручник како постати демократски социјалиста за 21. век? Наравно да не!

Ми смо сада у првом полувремену - то је ово што се дешава са дугом, Немцима и прављењем простора за Владу да влада (а није владала док није протурила закон о хуманитарној кризи), односно стварањем простора за друго полувреме у којем ће почети да озбиљно говори шта значи демократски социјализам у 21. веку у Грчкој, ЕУ и Европи.

А то значи да морамо да будемо апсолутно принципијелни и брутално прагматични по питању средстава којима ћемо остварити принципе.

Који су то принципи које снажно намећем?

Идеја комунизма која нема ништа са комунистичким странкама или таквом државом, то је хоризонт који никада не можете да достигнете, то је циљ који се стално надограђује. То значи да кад завршите са хуманитарном кризом, па цела популација, укључујући имигранте, има довољно хране, здравствену заштиту и бесплатно образовање и кров над главом, следећи корак мора да буде стварање услова за једнако учешће у економији.

Други принцип је демократија, али не као гласачки механизам у коме си суверен читавих пет секунди колико ти треба да убациш листић у кутију, а када одеш са биралишта, суверенитет се враћа на своје место - елити властодржаца.

Демократија мора да постане начин живота, део свакодневног живота: дневних, културних и економских питања.

Како ће се то операционализовати, то неће смислити филозофи или политичари, већ то долази из самог народа.

У последњих пет година отпора, народ у Европи и свету је показао да је по питању креативности у пружању отпора испред својих политичара и теоретичара. Морате да зароните у могућности и да се држите својих принципа и прагматизма - тако ћете постићи успех.

Али, успех не лежи у томе да просто постанете режим!

За крај: пут пред Грчком је пун рупа. Зато, важна нам је и помоћ која долази од пријатеља као што су Срби - који су до сада ради револуционарног туризма морали да иду на Кубу. Сада вам је таква дестинација ближе и дођите".

После овог обраћања, Дузинас је одговарао на питања публике, а прво је било - шта би посаветовао српској Влади поводом изазова на путу ка ЕУ.

„Нисам у позицији да саветујем српску Владу, иако је премијер Србије хтео да саветује Грчку владу. Мислим да то није начин на који се пријатељи опходе. Када је Хрватска ушла у ЕУ, Гардијан је написао: „Добродошли на периферију Европе" и управо је то ситуација: направили смо Европу Севера и Југа. А Србија ако уђе у ЕУ, биће део варварског југа - како о нама мисле. Север хоће да нас искористи као јефтине раднике да би наставили га раде то што раде.

Програм приватизације је у Грчкој био немачки покушај пљачке, пошто су по багателној цени купили преостау велику имовину. Плашим се да се то сада дешава у Србији.

Европа није успела да се европеизује. Не постоји европски народ. Постоје само елите у Атини, Београду, Риму које одлазе на викенде у Брисел или Стразбур и постају део комитологије: а то значи да посећују комитете, ту добијају зајмове, њих дају својим пријатељима. Тако постају космополите у смислу да постају део светских бизнис путника! Они су чланови клуба бизнис путника! Међутим, народ није постао европски, није део исте културалне фамилије.

Некада смо говорили да желимо Европу народа, а не Европу капитала, али нам то није успело. Зато, ако не буде значајних промена - а зато ЕУ може да има користи од експеримента званог Сириза - имаћемо коалицију северног дела ЕУ са елитама југа са циљем експлоатације радног народа севера и југа.

Демократија не постоји ни на једном нивоу: парламент није законодавац, комисије имају законодавни ауторитет, имате комитет министара који доноси одлуке у Бриселу које не може да донесе у Лондону или Атини и онда дође Атину са речима: „Нисмо ми то одлучили, али морамо да спроведемо нове мере".

Дакле: за Грчку би било боље да изађе из ЕУ, не из Европе. У ЕУ не треба ни улазити! Она је издала све принципе - у њој нема ни демократије, ни солидарности, ни социјалне правде и једнакости. У ЕУ имате ситуацију да се економска криза лако претвара у међунационални конфликт.

Тако да је савет Балкану: ако очекујете да вам улазак у ЕУ буде карта за скупе британске и немачке клубове и ресторане, то је химера.

На питање о односима са Русијом и Немачком, као и томе шта ће бити када истекну 4 месеца, Дузнас је рекао да многи Грци не би желели да живе ни у руском ни у кинеском систему.

„Путин и Кина, то су агресивни капитализам и комунистички једнопартијски систем. Мој избор између Орбана и Путина је као између рака или шлога, срчаног удара или тровања. Не желимо ни једно. Већ сам рекао да је ЕУ издала своје принципе, али немамо алтернативу у Орбану који је меки фашиста. А Путин има глобалне аспирације. Ипак, Ципрас ће бити у мају на прослави у Москви.

Министар спољних послова је сада у Москви, а заменик премијера иде следеће недеље у Кину. Кинези су пре три недеље купили државне обвезнице Грчке, односно купили су део грчког дуга, не велики, али је то сигнал. Оно што поручујем је да морамо бити мултиполарни у спољној политици. Све земље БРИКСА долазе у обзир, како за позајмице, тако и за друга питања", рекао је Дузинас и инсистирао да „нема шансе да прихватимо да ишта политички имамо са фашистима - а међу фашисте не убрајам Путина, као ни Национални фронт у Француској".

Говорећи о Србији, истакао је да је последња посета Ципраса пре избора у јануару била Србији. Србија је у грчком пројекту есенцијална и Ципрас ће „бити савезник Србији, већи него други, а ако неко овде мисли да ће Меркелова своју љубав да преусмери са Загреба на Београд, то се неће десити". Тако исто ће Атина више да воли Београд него Берлин, рекао је Дузинас.

Упитан да ли ће Грчка изаћи из ЕУ или еврозоне, Дузинас је казао да неће.

„Добровољни излазак би био политичко самоубиство. Стандард је пао у просеку за 30 одсто. Изласком би дошло до девалуације драхме и новог пада стандарда, што значи да бисмо средњи слој имали на улици. Ако постанемо непријатељи са ЕУ, онда 80 одсто трговине мора негде другде да се прода. Тешко се можемо преместити са Немачке и Холандије на Кину и Русију", рекао је Дузинас и указао да влади тек предстоји да реши проблем: она је сада влада у егзилу - има изборну подршку, али нема средства."

 

P.S.

Poštovana kancelarka Merkel,

Beskrajni diktat štednje koji je Evropa nametnula grčkim građanima nije doneo očekivane rezultate. Sada je Grčka rekla glasno „Ne".

Kao što su mnogi predviđali, evropski finansijski zahtevi se urušili grčku ekonomiju, doveli do masovne nezaposlenosti i sloma bankarskog sistema i značajno zaoštrili dužničku krizu. Zaduženost Grčke je skočila do neotplativih 175% BDP-a. Njena ekonomija je kolabirala, poreski prihodi su u slobodnom padu, proizvodnja i zaposlenost se iz dana u dan smanjuju, a njene kompanije su ostale bez kapitala.

Humanitarne posledice su porazne: 40 odsto grčke dece živi u siromaštvu, smrtnost novorođenčadi je vrtoglavo porasla, dok je nezaposlenost među mladima gotovo 50%. Korupcija, izbegavanje poreza i knjigovodstvene mahinacije prethodnih grčkih vlada značajno su doprinele problemu prezaduženosti. Međutim, grčki građani su sproveli politiku štednje - smanjili su plate, državnu potrošnju i penzije, privatizovali su, deregulisali i podigli poreze. Serija takozvanih „programa prilagođavanja", kojima su se podvrgnule Grčka i druge zemlje, prouzrokovali su posledice koje u Evropi nismo videli od velike svetske ekonomske krize 1929. Lek koji su propisali Brisel i Berlin pokazao se opasnijim od same bolesti. On je oštetio čak i one koji nisu bili rođeni u vreme izbijanja svetske ekonomske krize 2008.

Pozivamo vas i članove Trojke da promenite kurs kako bismo izbegli dalju štetu. Trenutno se vrši pritisak na grčku vladu da prisloni pištolj na glavu i pritisne obarač. Ali taj metak ne bi usmrtio samo grčku budućnost u Evropi. Kolateralna šteta bi bila i evrozona kao svetionik nade, demokratije i blagostanja. Čitav svet bi osetio posledice ovog čina.

U temelje Evropske zajednice 50-ih godina prošlog veka, ugrađen je otpis dugova - nemačkih dugova. To je bio ključni doprinos nemačkom ekonomskom čudu i miru u Evropi posle Drugog svetskog rata. Danas treba da restrukturiramo i otpišemo dugove Grčkoj kako bi se njena ekonomija oporavila. Treba joj omogućiti dugoročnu otplatu duga. Sada je idealan trenutak da odbacimo propalu politiku štednje. Istovremeno, deo grčkih dugova mora biti oprošten kako bi se u ovoj zemlji sprovele neophodne reforme.

Gospođo kancelarka, naša poruka je jasna: Molimo vas da preuzmete važnu vodeću ulogu za Grčku, Nemačku i svet. Vaše odluke tokom ove nedelje biće istorijske. Nadamo se da ćete učiniti hrabre i velikodušne poteze prema Grčkoj i tako zadužiti buduće generacije.

S poštovanjem,

Heiner Flassbeck, bivši sekratar u nemačkom ministarstvu finansija i vodeći ekonomista Organizacije Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj.

Thomas Piketty, profesor ekonomije na Pariskoj školi ekonomije.

Jeffrey D. Sachs, profesor održivog razvoja, zdravstvene politike i upravljanja i direktor Earth instituta na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku.

Dani Rodrik, profesor Ford fondacije za međunarodnu političku ekonomiju na Kenedi školi na Harvardu.

Simon Wren-Lewis, profesor ekonomske politike na Blavatnik školi upravljanja na Oksfordu.

 

 

Atačmenti



Komentari (411)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

JJ Beba JJ Beba 14:59 07.07.2015

Kosta

Zato ovaj blog posvećujem prof. dr Kostasu Duzinasu,

poznajem Kostu, on je otac Fedre, najbolje drugarice moje ćerke na phd studijama u Mančesteru, jedan od ideologa sirize i Ciprasov savetnik. Sjajan lik.

ps njegova knjiga


je prevedena i objavljena kod nas
Milan Novković Milan Novković 15:34 07.07.2015

Re: Kosta

moje ćerke na phd studijama u Mančesteru

Nači i kod tebe deca ispala pametnija od roditelja?!
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 15:42 07.07.2015

манчестер ћера

JJ Beba
on je otac Fedre, najbolje drugarice moje ćerke na phd studijama u Mančesteru,



нек јој се позлати свака у пехаде тези као Немањи Видићу копачка. и дај је боље у дипломатију, економиста ће увек бити. ионако нам је дипломатија рупа. свака партијска шуша је убацила своје без обзира на то да ли чак и српски умеју да говоре. тј., под условом да успете-мо да свргнете-мо партитократију у Србију, уич из нот лајкли синс ол д придикшонз сеј дет д сићуејшн ов Сербија из гоинг то гет уорс. ако се то не деси, нека је у Мену, боље да буде Британка, барем неће бити обухваћена резолуцијом да је геноцидна по националности.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 15:43 07.07.2015

Re: Kosta

Milan Novković
moje ćerke na phd studijama u Mančesteru

Nači i kod tebe deca ispala pametnija od roditelja?!



па, то и није било тако тешко, пошто нису имала марксизам током школовања.
JJ Beba JJ Beba 16:36 07.07.2015

Re: Kosta

Milan Novković
moje ćerke na phd studijama u Mančesteru

Nači i kod tebe deca ispala pametnija od roditelja?!

jeste
JJ Beba JJ Beba 16:40 07.07.2015

Re: манчестер ћера

дај је боље у дипломатију, економиста

hahahahha ma kakva diplomatija, socijna antropologija, bavi se postindustrijkim gradovima,deindustrijalizacijom itajrd. ovde nikoga ne zanima takav kadar. Teza joj je o Boru, živela tamo 13 meseci, kao terenski rad


mariopan mariopan 19:13 07.07.2015

Re: Kosta

JJ Beba
Milan Novković
moje ćerke na phd studijama u Mančesteru

Nači i kod tebe deca ispala pametnija od roditelja?!

jeste

I moja.
Oni će spasti svet.
princi princi 19:16 07.07.2015

Re: Kosta

Čekajte, bre, ostavite malo mesta i za tatine kuronje.
mariopan mariopan 19:31 07.07.2015

Re: Kosta

JJ Beba
Zato ovaj blog posvećujem prof. dr Kostasu Duzinasu,

poznajem Kostu, on je otac Fedre, najbolje drugarice moje ćerke na phd studijama u Mančesteru, jedan od ideologa sirize i Ciprasov savetnik. Sjajan lik.

ps njegova knjiga


je prevedena i objavljena kod nas

Gde mogu da kupim knjigu?
mariopan mariopan 19:32 07.07.2015

Re: Kosta

princi
Čekajte, bre, ostavite malo mesta i za tatine kuronje.

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 20:04 07.07.2015

Re: манчестер ћера

JJ Beba
дај је боље у дипломатију, економиста

hahahahha ma kakva diplomatija, socijna antropologija, bavi se postindustrijkim gradovima, deindustrijalizacijom itajrd. ovde nikoga ne zanima takav kadar. Teza joj je o Boru, živela tamo 13 meseci, kao terenski rad



јуу, не причај да је живела ТАМО 13 месеци, то је један од најстрашнијих градова на планети у којем сам био, са све влашким тотемима унаоколо по градићу...
alselone alselone 20:10 07.07.2015

Re: Kosta

Čekajte, bre, ostavite malo mesta i za tatine kuronje.

Ostavite mesta i za klincardiju. Neki dan me cetvorogodisnji sin prvi put uhakovao. Do sada smo imali jedan nalog na kucnom desktopu i napravimo odvojeni za njega, podesimo neke nadzore i ju tjub i odvojim sebi nalog, prosto sale/sale ime i sifra.

Dodjem kroz par dana, on logovan na moj nalog. KAKO SINE?! Kaze ja video da pise s-a-l-e i napisao ovde i tamo (misli na username i pass). Rutinski.
mariopan mariopan 20:47 07.07.2015

Re: Kosta

Kaze ja video da pise s-a-l-e i napisao ovde i tamo (misli na username i pass). Rutinski.

srdjan.pajic srdjan.pajic 22:22 07.07.2015

Re: манчестер ћера

Srđan Fuchs
JJ Beba
дај је боље у дипломатију, економиста

hahahahha ma kakva diplomatija, socijna antropologija, bavi se postindustrijkim gradovima, deindustrijalizacijom itajrd. ovde nikoga ne zanima takav kadar. Teza joj je o Boru, živela tamo 13 meseci, kao terenski rad



јуу, не причај да је живела ТАМО 13 месеци, то је један од најстрашнијих градова на планети у којем сам био, са све влашким тотемима унаоколо по градићу...


Grad manjeviše, ali ona rupa u centru grada, to jest ulica koja se survala pravo u kop, 600 metara niže, to je stvarno spuki.

anonymous anonymous 23:15 07.07.2015

Re: Kosta

Gde mogu da kupim knjigu?

U knjižarama Službenog glasnika.

Kod Politike,Skadarlije ili Londona.

Knjiga je odlična.
emsiemsi emsiemsi 12:20 08.07.2015

Re: Kosta

JJ Beba
Zato ovaj blog posvećujem prof. dr Kostasu Duzinasu,

poznajem Kostu, on je otac Fedre, najbolje drugarice moje ćerke na phd studijama u Mančesteru, jedan od ideologa sirize i Ciprasov savetnik. Sjajan lik.

ps njegova knjiga


je prevedena i objavljena kod nas

Па да !
И твоја ћера ће постати део одрођене елите која ће заједно са северњацима експлоатисати раднике Севера и Југа.
emsiemsi emsiemsi 12:23 08.07.2015

Re: манчестер ћера

JJ Beba
дај је боље у дипломатију, економиста

hahahahha ma kakva diplomatija, socijna antropologija, bavi se postindustrijkim gradovima,deindustrijalizacijom itajrd. ovde nikoga ne zanima takav kadar. Teza joj je o Boru, živela tamo 13 meseci, kao terenski rad



Еееее, јбг - ја мислио она нешто озбиљно докторира, неко инжењерство, конкретан посао --- додуше, са личног аспекта није лоше ... што даље од реалних послова, то боље паре.
JJ Beba JJ Beba 16:23 08.07.2015

Re: манчестер ћера

Srđan Fuchs
JJ Beba
дај је боље у дипломатију, економиста

hahahahha ma kakva diplomatija, socijna antropologija, bavi se postindustrijkim gradovima, deindustrijalizacijom itajrd. ovde nikoga ne zanima takav kadar. Teza joj je o Boru, živela tamo 13 meseci, kao terenski rad



јуу, не причај да је живела ТАМО 13 месеци, то је један од најстрашнијих градова на планети у којем сам био, са све влашким тотемима унаоколо по градићу...


živela jašta, ja je posećivala
u beograd došla dvaput za to vreme (na neku svadbi i jednom na neku promociju reztultata istraživanja o zagađenosti) super joj je bilo u Boru
JJ Beba JJ Beba 16:27 08.07.2015

Re: Kosta

mariopan
JJ Beba
Zato ovaj blog posvećujem prof. dr Kostasu Duzinasu,

poznajem Kostu, on je otac Fedre, najbolje drugarice moje ćerke na phd studijama u Mančesteru, jedan od ideologa sirize i Ciprasov savetnik. Sjajan lik.

ps njegova knjiga


je prevedena i objavljena kod nas

Gde mogu da kupim knjigu?

Misli u knjižarama Delfi, a ja sam videla na sajmu knjiga u mikserhausu i na štandu službenoj glasnika
JJ Beba JJ Beba 16:28 08.07.2015

Re: Kosta

И твоја ћера ће постати део одрођене елите

moja čerka elitista? to je nemoguće, ona je ipak moja ćerka
JJ Beba JJ Beba 16:29 08.07.2015

Re: Kosta

princi
Čekajte, bre, ostavite malo mesta i za tatine kuronje.

JJ Beba JJ Beba 16:36 08.07.2015

Re: манчестер ћера

srdjan.pajic
Srđan Fuchs
JJ Beba
дај је боље у дипломатију, економиста

hahahahha ma kakva diplomatija, socijna antropologija, bavi se postindustrijkim gradovima, deindustrijalizacijom itajrd. ovde nikoga ne zanima takav kadar. Teza joj je o Boru, živela tamo 13 meseci, kao terenski rad



јуу, не причај да је живела ТАМО 13 месеци, то је један од најстрашнијих градова на планети у којем сам био, са све влашким тотемима унаоколо по градићу...


Grad manjeviše, ali ona rupa u centru grada, to jest ulica koja se survala pravo u kop, 600 metara niže, to je stvarno spuki.


da, život na prvom kilometru i sve do 3eg je zajeban (zbog zagađenja)
jbga Vajfert i francuzi su započeli razvoj grada pre 100 godina tako, kopali su i gradili barake za radnike odmah do kopa, da ne bi imali troškove prevoza.
kasnije grad samo nastaviuo da se razvija tako u dužinu.
kada hoće da te pitaju gde živiš, Borani pitaju: "na kom kilometru živiš", misleći na kom kilometru od rupe u centru grada
mariopan mariopan 17:53 08.07.2015

Re: Kosta

JJ Beba
mariopan
JJ Beba
Zato ovaj blog posvećujem prof. dr Kostasu Duzinasu,

poznajem Kostu, on je otac Fedre, najbolje drugarice moje ćerke na phd studijama u Mančesteru, jedan od ideologa sirize i Ciprasov savetnik. Sjajan lik.

ps njegova knjiga


je prevedena i objavljena kod nas

Gde mogu da kupim knjigu?

Misli u knjižarama Delfi, a ja sam videla na sajmu knjiga u mikserhausu i na štandu službenoj glasnika

Hvala, kupujem ćerki dobre njige.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 09:26 09.07.2015

Re: манчестер ћера

JJ Beba

kasnije grad samo nastaviuo da se razvija tako u dužinu.kada hoće da te pitaju gde živiš, Borani pitaju: "na kom kilometru živiš", misleći na kom kilometru od rupe u centru grada


a to je fora, znaci, bas sam se pitao kako bilo ko moze da zivi tamo duze od 1 popodneva. sve vreme u vazduhu taj guseci osecaj ne znam kog elementa, mali gologuzi Romi s pogledima punim sumnjicavosti, taj smouk koji se siri kroz ceo grad, i pored tih Baraka, konacno, totemi s oguljenim kozama crnih gavranova. imao sam utisak kao da sam u snu Fredi Krugera, ili u nekom tripu Mile Jovovich. spooky Hood, nema sta. jos kada napustas grad, gleda te sa plakata nasmesheno Pussy Lips lice - za nova radna mesta, govori, i kao da gleda na tebe sa smeshkom punim ljubavi.
anonymous anonymous 16:03 07.07.2015

Levičarsko baljezganje














Duzinas,....... Štiglic ....... Čomski ......





Filip Mladenović Filip Mladenović 16:35 07.07.2015

Re: Levičarsko baljezganje

Desničarsko lihvarenje...

Ovo levičarsko ne boli i ne ubija, a ovo desničarsko lihvarenje, kako reče Varufakis, terorizam, nego šta!
anonymous anonymous 18:21 07.07.2015

Re: Levičarsko baljezganje


Duzinas,....... Štiglic ....... Čomski ......


Pardon,zaboravio sam.

Dodajem ....

I Piketija......


gedza.73 gedza.73 20:26 07.07.2015

Re: Levičarsko baljezganje

Ja bih baš voleo, Filipe, da imaš televizijsku ili radio stanicu, da si uzeo kredit (hipoteka na stan) za opremu.
Živo me interesuje kako bi ti to vodio.

Ovo što je Grčka danas mi smo sutra.
Javni radovi koji su finansirani od EU pd 'povoljnim kamatama' loše urađeni a novac podeljen između političkih stranaka i kriminalaca, invalidske penzije, penzije društvenih preduzeća, naduvana administracija, subvencije stranim firmama...

Stići će i nama krediti za naplatu, neće se zabavi.

anonymous anonymous 23:13 07.07.2015

Re: Levičarsko baljezganje

Re: Levičarsko baljezganje

Duzinas,....... Štiglic ....... Čomski ......


Pardon,zaboravio sam.

Dodajem ....

I Piketija......



Iz američkog zatvora Gvantanamo niko nije pobegao.

To je država.!



Sada saznajem da tekst koji je objavio Braja nije njegov, već nekog njegovog prijatelja.


Istovremeno sam ja objavio FALŠ komentare, u Brajinom fazonu i dobio preporuke.


Mogao bih znači da pišem kao on.

I da se to nekom sviđa.


tadejus tadejus 08:33 08.07.2015

Re: Levičarsko baljezganje

Filip Mladenović
Desničarsko lihvarenje...Ovo levičarsko ne boli i ne ubija, a ovo desničarsko lihvarenje, kako reče Varufakis, terorizam, nego šta!


ma kaki ubija.. a i bol.. šta je zaista bol.. praktično duhovno pročišćenje..
iz tih nekih ljevičarskih eksperimenata, kojekude, po Kini, Rusiji, Kambodži, Kubi... izađoše ljudi načisto pročišćeni..
tyson tyson 16:36 07.07.2015

Agentura

U Srbiji se uporno i bezobrazno prećutkuje politički program SIRIZE, dok se Cipras i Varufakis u potplaćenim medijima nazivaju demagozima i šarlatanima.

Ne samo u medijima. Aktivirana je i prva linija agenture (tzv. potrošni).

Čedomir Jovanović za RTS o krizi u Grčkoj
(...)
Ostaje pitanje zašto su evropske banke i institucije toliko dugo zatvarale oči pred načinom funkcionisanja Grčke države i društva koja je odavno smeštena u poslovicu koja meri nečiju zaduženost, mada je sasvim sigurno da populistička i demogoška politika Sirize neće grčku krizu dovesti korak bliže rešenju nego će je samo naknadno komplikovati.
(...)
Naša kriza je toliko duboka da teško šta više ima da nam se prelije iz Grčke osim nekog levo-populističkog pokreta, neke lokalne varijante Sirize, što je verovatno jedina preostala demagogija čiju destruktivnost još nismo isprobali.
(...)
Jasno je da referendum sam po sebi ne može ni na koji način rešiti budućnost Grčke. Ono što u priličnoj meri zabrinjava je atmosfera u kojoj je referendum vođen, način na koji je raspisan, kako je sklopljeno referendumsko pitanje, sa koliko lakoće su kršeni Ustav i zakoni Grčke i u kakvoj je medijskoj atmosferi održan.



Sav taj šljam treba nazvati pravim imenom.


mariopan mariopan 19:15 07.07.2015

Re: Agentura

tyson
Sav taj šljam treba nazvati pravim imenom.

Zgadili su mi se.
princi princi 22:00 07.07.2015

Re: Agentura

Ali znaš šta je posebno interesantno kod cele te ekipe: potpuna uniformnost "argumenata". Kao vojska neka, kao zombiji.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:14 07.07.2015

Tomas Piketi i Siriza

Ekonomista Tomas Piketi pre neki dan dao je intervju nemačkom listu Cajt. U tom intevrjuu Piketi kaže da “Nemačka jeste ta država koja nikada nije isplatila svoje dugove. Nemačka nema moralno pravo da deli lekcije drugim nacijama“. Ovakav nastup Piketija jasno ukazuje da je on levičar tačno onoliko koliko je to bio Slobodan Milošević. Ovakav stav nije levičarski već populističko-nacionalistički. Zašto?

Stavljati moralno pravo na nivo nacije, i onda rangirati nacije po tome koja nacija ima pravo da kaže ovo ili ono je esencija nacionalizma. Sve i da je tačno to što Piketi kaže, da li bi to na bilo koji način promenilo ispravnost ili neispravnost stavova Angele Merkel? Ne bi. Čitavu izjavu čini još problematičnijom i to što je to rangiranje nacija bazirano na izmišljenim podacima. Nemačka jeste vratila deo duga – tačno polovinu, druga polovina joj je oproštena. To Tomas Piketi, kao ekonomski istoričar, vrlo dobro zna. Ovu laž iznosi svesno i sa predumišljajem.

A šta je zaista istina? Istina je da je Nemačka vratila polovinu duga. Istina je i da je Grčkoj od 2010. do danas direktno otpisano 46% duga, a preostalih 54% je reprogramirano. Kamate na ostatku duga su umanjene sa 7% i više, na blisko 0%. Dospeće duga je pomereno za nekoliko decenija. A dug koji nikada ne dospeva i ima kamatu 0% formalno i nije dug. Što znači da je Grčkoj do sada efektivno otpisano više od 80% svih dugovanja – što je znatno više nego Nemačkoj. Istina je i to da je Grčka prošlog petka, ni 48 sati pre poziva na referendum – koji je organizovan jer je grčki dug neodrživo visok, uzela novi zajam od 1.7 milijardi evra od zle Evropske centralne banke uz kamate od 0%. Istina je i da je dok se referendum još nije ni ohladio, manje od 12 sati nakon završetka tog referenduma – ponavljam, organizovanog jer je grčki dug neodrživo visok, Grčka uputila zahtev zloj Evropskoj centralnoj banci za još 2 milijarde novog zajma i najavila potrebu za novim zajmovima od oko 2 milijarde svakog dana – ne zna se do kada.

Istina je i to da je Grčka ekonomija od decembra do juna rasla po prvi puta od 2008. I to je bila jedna od brže rastućih ekonomija unutar EU u tom periodu. Svako ko je vodio bilo koju kompaniju zna da je februar grozan mesec. Grozan je jer ima dva dana manje od ostalih. I svakog februara kompanije se bore da isplate plate zaposlenim zbog ta dva dana manjka. I onda je došao Cipras, organizovao referendum i ugasio Grčku ekonomiju na 8 dana (za sada, videćemo koliko će to još da potraje). Julske brojke Grčkog GDPa bez sumnje biće sumorne.

Istina je i to da su Grčke penzije u proseku 883EUR, a Slovačke 408EUR – dok su troškovi života u Slovačkoj i Grčkoj slični. U Sloveniji, koja je skuplja od Grčke, prosečna penzija iznosi 550EUR. A Slovenija je zemlja kojoj, procentualno njenom GDP-u, Grčka duguje najviše novca. Ali, Grčka je u pregovorima odbijala da smanji penzije za 2%, iako su penzije Grčkih penzionera duplo veće nego u barem polovini Evropske unije. Šta je sa onim najsiromašnijim penzionerima, možda prosek nije dobro merilo? Ispod granice siromaštva (manje od 550EUR mesečno) u Grčkoj živi 12.6% penzionera, u Nemačkoj 15%, u Sloveniji 50%, u Slovačkoj više od 60% a u Srbiji svi. Ali nema veze što je istina drugačija. Istina je ono što Piketi kaže, jer je on to rekao. A mora da je istina kada Piketi kaže.

Istina je i to da Grčka ima ozbiljne sistemske probleme. Ali najlakše je homogenizovati društvo i pronaći virtuelnog neprijatelja. Okriviti nekog drugog. Te sistematske probleme u Grčkoj lepo oslikava i to da je Vassilis Palaiokostas – grčki kriminalac, dva puta uspešno pobegao iz najbezbednijeg grčkog zatvora iznajmljenim helikopterom. I za to je valjda kriva Nemačka, Trojka ili Goldman Saks.

Kako uopšteno prepoznati populistički-nacionalizam? Samo pogledajte Slobodana Miloševića i njegovu tehniku vladanja: Homogenizacija i levog i desnog spektra kroz stvaranje zajedničkog virtuelnog neprijatelja. Kao što je Milošević uspeo da mobiliše prvoborce spomeničare i četnike, tako su i Siriza i Piketi na svoju stranu pridobili i Vesnu Pešić i Peščanik i Žene u Crnom na jednoj strani i Udružene fašiste Srbije i Mari Lepen i Putina na drugoj strani. Siriza i Piketi, da se bave muzikom bili bi Mimi Mercedes. Tako je i ona uspela da homogenizuje i feministkinje i vođe “navijačkih grupa” angažovane od DB-a koji prodaju narkotike po Beogradskim splavovima.

Napišeš tekst, u kome izmišljenim podacima stvoriš zajedničkog neprijatelja – Nemačku, Goldman Saks, Trojku... Skupiš na jednu gomilu i demkorate i socijaldemokrate i fašiste i naciste.

I bankrot i novi zajam. I Kosovo i Evropa. I Gazimestan i uzo i sirtaki sve!

anonymous anonymous 18:33 07.07.2015

Re: Tomas Piketi i Siriza

Istina je i to da Grčka ima ozbiljne sistemske probleme. Ali najlakše je homogenizovati društvo i pronaći virtuelnog neprijatelja. Okriviti nekog drugog. Te sistematske probleme u Grčkoj lepo oslikava i to da je Vassilis Palaiokostas – grčki kriminalac, dva puta uspešno pobegao iz najbezbednijeg grčkog zatvora iznajmljenim helikopterom.










Iz američkog zatvora Gvantanamo niko nije pobegao.

To je država.!

tyson tyson 18:40 07.07.2015

Re: Tomas Piketi i Siriza

Ispod granice siromaštva (manje od 550EUR mesečno) u Grčkoj živi 12.6% penzionera, u Nemačkoj 15%, u Sloveniji 50%, u Slovačkoj više od 60% a u Srbiji svi.

Pa čekaj, ne razumem; jel' treba da nam bude ideal kome stremimo da što više penzionera živi ispod granice siromaštva? Šta je ovde argument?

Ono za šta se Siriza, kao levičarska koalicija, koliko razumem zalaže je nesnižavanje - bar ne drastično - standarda i samim tim kvaliteta života građana zarad otplaćivanja dugova. Bar su dosledni svojim idejama i učenju, a ne obrću ćurak čim se dograbe vlasti.


princi princi 19:17 07.07.2015

Re: Tomas Piketi i Siriza

Sine, ovaj skroz prolupao.
urbana_gerila urbana_gerila 20:58 07.07.2015

Re: Tomas Piketi i Siriza

Predrag Brajovic
A šta je zaista istina? Istina je da je Nemačka vratila polovinu duga.


ajde?!
neće ti biti teško da nacrtaš grafikon otplate ratne odštete glede sfrj?
gorran2 gorran2 22:05 07.07.2015

Re: Tomas Piketi i Siriza

urbana_gerila
Predrag Brajovic
A šta je zaista istina? Istina je da je Nemačka vratila polovinu duga.

ajde?!
neće ti biti teško da nacrtaš grafikon otplate ratne odštete glede sfrj?

I otplate ratne štete Grčkoj uostalom.
Dr M Dr M 22:19 07.07.2015

Re: Tomas Piketi i Siriza

Predrag Brajovic


Ko je pisao ovaj tekst, plz?


Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:40 07.07.2015

Re: Tomas Piketi i Siriza

Извињавам се, био сам до сада заузет, и тек сада видим да нисам потписао текст како треба. (Па ваљда је јасно да ја оволики текст не бих написао латиницом, којом пишем искључиво с телефона?)

Текст је писао Раша Карапанџа, моје нет другар, иначе економиста по образовању, редовни префесор финансија на EBS Busines Scool у Висабадену, Немачка, који је неко време био и истраживач на Берклију и NYU. Докторирао је у Барселони, а предаје Investments, затим Asset Pricing and Derivatives и Corporate Finance i Managing Finance.

Ево га овде ЛИНК на текст.
Још једном се извињавам, свакако ми није била намера да присвојим туђи текст.

Сада ћу га и ја радо прокоментарисати, у неким аспектима.
gorran2 gorran2 22:52 07.07.2015

Re: Tomas Piketi i Siriza

U suštini dosta dobar tekst.
Dobro uočava neke zavodljive stranputice.
Osim što izostavlja neke ključne aspekte.
Što je otprilike definicija spinovanja.
Predrag Brajovic
Istina je i to da Grčka ima ozbiljne sistemske probleme. Ali najlakše je homogenizovati društvo i pronaći virtuelnog neprijatelja. Okriviti nekog drugog.

Istina je.
Međutim, istina je i to da naša civilizacija ima ozbiljne sistemske probleme. Između ostalog, i one koji se pojavljuju u grčkoj "dužničkoj krizi".
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:52 07.07.2015

Re: Tomas Piketi i Siriza

Istina je i to da su Grčke penzije u proseku 883EUR, a Slovačke 408EUR – dok su troškovi života u Slovačkoj i Grčkoj slični. U Sloveniji, koja je skuplja od Grčke, prosečna penzija iznosi 550EUR

Не постоји начин и логика да се нешто овакво правда. То да грчки пензионери имају дупло већу пензију од словачких, па скоро и словеначких. То је, у суштини, изведено бесрамним пумпањем GDPa иностраним кредитима, за које се сада тражи нови отпис, иако је 46% већ отписано. Дакле, поклони ми паре, да бих ја делио плате и пензије -- та логика.

Просто, ово је дубоко неморално.
Ево, зарад наука, како изгледа упоредни приказ GDPa per capita две јако сличне земље, од којих је једна живела у оквиру својих реалних могућности, а друга у оквиру оних митских. Тачно се види почетак (и крај) тог грчког допинга кредитима, за којим други чланови ЕУ ипак нису посезали.

gorran2 gorran2 22:56 07.07.2015

Re: Tomas Piketi i Siriza

Predrag Brajovic
Istina je i to da su Grčke penzije u proseku 883EUR, a Slovačke 408EUR – dok su troškovi života u Slovačkoj i Grčkoj slični. U Sloveniji, koja je skuplja od Grčke, prosečna penzija iznosi 550EUR

Ovo je jedan lep primer tog spinovanja.
Videli smo grafik po kojem milijarda ljudi i dalje živi sa manje od $ 1.25 dnevno.
Jesu li ljudi u Čadu manje ljudi nego penzioneri u Grčkoj? Ili uostalom u Slovačkoj? Ako u Čadu mogu da žive sa manje od $ 1.25 dnevno, zašto ne bi mogli i u Grčkoj i Slovačkoj?
Prosto, to je duboko nemoralno.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:13 07.07.2015

Re: Tomas Piketi i Siriza

Istina je da je Nemačka vratila polovinu duga. Istina je i da je Grčkoj od 2010. do danas direktno otpisano 46% duga, a preostalih 54% je reprogramirano. Kamate na ostatku duga su umanjene sa 7% i više, na blisko 0%. Dospeće duga je pomereno za nekoliko decenija. A dug koji nikada ne dospeva i ima kamatu 0% formalno i nije dug. Što znači da je Grčkoj do sada efektivno otpisano više od 80% svih dugovanja – što je znatno više nego Nemačkoj.

Овако изгледа слика доспећа рата грчког кредита:


Е, па, сад... не знам да ли је неко приметио да највеће рате доспевају 2037. и 2039. године. Да поновим: 2037. и 2039. године. То је 22 и 24 године од данашњег дана. И то је оно због чега Раша, између осталог, каже да је реални отпис грчког дуга око 80%, а не 46%. Када развучете дуг на овако дуг временски период, а с ниским каматама -- појављује се, најчешће, два податка, да је просечна камата грчког дуга 2,4% или 2,6% -- реална вредност дуга тада пада. Ја Раши верујем, то му је струка, да ће тај прикривени отпис због велике рочности дати ефекат отписа од 80%.

Такође је, видљиво да су две кризне године 2015. и 2019. И шта ради Сириза, 2015. године, у првој година када грчки буџет јесте у плусу, дакле и више него уравнотежен? Да, приметили сте -- расписује референдум, који целој земљи сигурно закида пар процентних поена БДПа, а банкарски систем доводи на ивицу колапса.

Мени је све то јако неодговорно, као понашање каквог пијаног Марка Краљевића који је изашао да побије пар Турака, па кад Турке не нађе, удари по првом што се пред њим указало. Тако некако... Могла је, ето, и старамајка Јевросима у том пијанству да настрада. А можда и хоће?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:17 07.07.2015

Re: Tomas Piketi i Siriza

gorran2
Videli smo grafik po kojem milijarda ljudi i dalje živi sa manje od $ 1.25 dnevno.
Jesu li ljudi u Čadu manje ljudi nego penzioneri u Grčkoj? Ili uostalom u Slovačkoj? Ako u Čadu mogu da žive sa manje od $ 1.25 dnevno, zašto ne bi mogli i u Grčkoj i Slovačkoj?
Prosto, to je duboko nemoralno.

:))))))))

Па, за плате и пензије деле се паре које су зарађене, а не незарађене.
Наравно -- осим у комунизму.
gorran2 gorran2 23:28 07.07.2015

Re: Tomas Piketi i Siriza

Predrag Brajovic
Homogenizacija i levog i desnog spektra kroz stvaranje zajedničkog virtuelnog neprijatelja. Kao što je Milošević uspeo da mobiliše prvoborce spomeničare i četnike, tako su i Siriza i Piketi na svoju stranu pridobili i Vesnu Pešić i Peščanik i Žene u Crnom na jednoj strani i Udružene fašiste Srbije i Mari Lepen i Putina na drugoj strani. Siriza i Piketi, da se bave muzikom bili bi Mimi Mercedes. Tako je i ona uspela da homogenizuje i feministkinje i vođe “navijačkih grupa” angažovane od DB-a koji prodaju narkotike po Beogradskim splavovima.

Napišeš tekst, u kome izmišljenim podacima stvoriš zajedničkog neprijatelja – Nemačku, Goldman Saks, Trojku... Skupiš na jednu gomilu i demkorate i socijaldemokrate i fašiste i naciste.

I bankrot i novi zajam. I Kosovo i Evropa. I Gazimestan i uzo i sirtaki sve!

Grčke penzije u proseku 883EUR

Gde je dakle suština, šta su stranputice, a šta je spinovanje?

Ukratko, s jedne strane imamo finansijsku moć, koja ima i svoje medijske ispostave koje kreiraju javno mnjenje, i koja ima snažan uticaj na politiku širom sveta.

S druge strane imamo društva sa svojim nesavršenostima.

Finansijski karteli veoma dobro zarađuju i na uobičajenom biznisu, ali stalno postoji pritisak za iznalaženjem novih prostora profita. Između ostalog, tako se i kreiraju mase fiktivnog novca koji se onda upošljava npr u obliku plasmana kredita. Nije ovo prvi put da finansijski sektor formira i plasira kreditnu masu za koju se golim okom vidi da se nikad ne može vratiti. Između ostalog, logika međusobne konkurencije. U jednoj fazi se takmiče između sebe u plasiranju kredita, a zatim nastupaju kao kartel u postavljanju uslova vraćanja.

S druge strane imamo društvo, potrošače koji u pravilu nikad neće odbiti ponuđenu pozajmicu. Zašto bi običan potrošač trebalo da po definiciji bude odgovorniji, više proračunat i bolji u predviđanju budućih trendova i situacija, od banke koja mu nudi zajam?

Finansijski sektor ima svoj PR, i kreditni odnos pokušava da falsifikuje, da ga prikaže kao uobičajenu dužničku situaciju dobro poznatu običnom čoveku.
Poverilac je dao komšiji bušilicu, a sad komšija-dužnik neće da je vrati.
Poverioci - francuska sobarica i litvanska kelnerica - su vredno radile, stavile sa svojih deset prsta na rukama i deset na nogama krvavo zarađenih bilion evra na knjižicu, u banku, i onda je banka u dobroj veri dala te pare grčkim penzionerima.
Koji sad neće da ih vrate.

Ne.
Konkretan novac na računima privatnih lica i firmi služi samo kao osnovno obezbeđenje. Na osnovu toga banka kreira višestruko veću masu novca koju plasira u vidu kredita. Znači banka svesno ulazi u rizičan posao, u kojem rizikuje novac koji su u nju uložile sobarica i kelnerica. Suština bankarskog posla se sastoji u tome da ispravno proceni i kvantifikuje taj rizik.

Međutim, finansijski sektor često prenebregne taj rizik i zahvaćen talasom naduvavanja balona, pretera u kreiranju fiktivnog novca i plasmanu kredita. Zašto? S jedne strane, tu je međusobna konkurencija. S druge strane, to je onaj deo bubble-procesa u koje svi zarađuju: i bankarski profiti rastu, i profiti industrije, i imamo opšti privredni rast.

Šta je ovde bitno?
1. Ova dužnička kriza nije "grčka", nego je svetska. Grčka je samo pokazna vežba, najpogodnija žrtva izdvojena za primer.
2. Uopšte se ne radi o "vraćanju" nečega. U suštini, postoji konsenzus oko toga da društvo treba maksimalno da se napregne u cilju servisiranja ovih dugova. Radi se o natezanju oko nivoa, oko definicije šta je to maksimalno što društvo treba sebi da dozvoli. Ne samo u Grčkoj, nego u svakoj državi posebno, i na nivou celog sveta.
Tu se sad finansijski sektor preko svojih botova služi sitnim cinkarenjima tipa - pazi ove, imaju penzije 883 E. I time mobilišu protiv grčkih bednika bednike u drugim, još nesrećnijim zemljama, u kojima o tim parama mogu samo da sanjaju.
3. Uopšte ne postoje neka pouzdana "objektivna" merila koliko neko društvo treba da postane submisivno da bi zadovoljilo finansijski kartel, niti postoje neka pouzdana "objektivna" merila koliko tačno novca treba da se "vrati". Sva "objektivna merila" su kompromitovana time što ni na koji način nisu neutralna, nego su čvrsto u rukama finansijskog kartela. Na svakoj vagi je njihov prst.

Ono što postoji, to su samo dve strane sa suprotstavljenim interesima koje odmeravaju međusobne snage:
kapital i društvo.

I svaka mobiliše svoje pristalice.
Po čemu ćeš prepoznati botove kapitala? Po tome što situaciju predstavljaju tako kao da su sva prava na strani kapitala, a društvo je samo banda neodgovornih lopova, lezilebovića i lenjih trošadžija.
Njihov je moto (da parafraziram Lenjina):
Sva vlast kapitalu!
I ne samo sva vlast.
Vlast već ima.
Nego i sva istina, sva pravda i sva moralnost.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:32 07.07.2015

¡No pasarán!

Лаку ноћ, свима.
Dr M Dr M 23:50 07.07.2015

Re: Tomas Piketi i Siriza

Још једном се извињавам, свакако ми није била намера да присвојим туђи текст.


OK, nisam ni pomislio..
princi princi 05:59 08.07.2015

Re: Visbadenski tamburaši

Sine, :)))))))))))), kad ovi što im je to struka počnu da baljezgaju o visini kamata, ne za godinu dana, nego kroz 20 i 30 godina i onda na tome baziraju svoje dubokoumne misli. Pa kad su toliko pametni, i kad im je već to struka što ne odu na berzu da se malo obogate sa svim tim svojim znanjem? Što gube vreme pišući blogove i tvitove i beskrajno tražeći fun fact of the day? Opariće se, pa će moći još više knjiga da kupe (i valjda pročitaju), postanu još pametniji, i onda opet udri na berzu...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 06:11 08.07.2015

Re: Tomas Piketi i Siriza

Иначе, занимљива ми је реакција блогера на овај Рашин текст. Осим пар увредљиих коментара, готово да је једино Горан написао сувисле редове, али они су мање коментар самог текст колико идеолошка проповед.

Остали се не баве кључним поставкама текста: да је грчко друштво, у погледу свог дуга, добило изузетно значајну и велику помоћ, као и тиме да грчко друштво није никаква жртва банкарско-капиталистичке завере, већ најпре сопствених слабости.

Када ове две ствари поткрепите чињеницама које иду томе у прилог, даљњи одговори и расправе најчешће пређу у апстрактну mambo-jambo или личну сферу. И постају, у ствари, емотивни изливи нечијих светоназора или фрустрација.
princi princi 06:15 08.07.2015

Re: Visbadenski tamburaši

I, uopšte, sa lažovima, ljudima koji svesno lažu ne bi li podržali neki svoj argument je potpuno bespredmetno pričati: troškovi života u Grčkoj i Slovačkoj nisu skoro isti.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:43 08.07.2015

Re: Visbadenski tamburaši

Узгред буди речено, Раша Карапанџа пише да су трошкови у Словачкој и Грчкој слични, а не -- како су неки случајно прочитали -- скоро исти. Тако да није лепо рећи да Раша лаже. Није пристојно. Уз то што није тачно.
Томас Пикети и Сириза
Istina je i to da su Grčke penzije u proseku 883EUR, a Slovačke 408EUR – dok su troškovi života u Slovačkoj i Grčkoj slični.

Осим рентирања некретнина, што је у Словачкој четрдесетак процената скупље од Грчке, насупрот чему су ресторани у Словачкој за исто толико јефтинији од грчких, па се то, замислимо, поништава, сви остали индекси крећу се у неком распону од 5 до 20 процената разлике. По некој логици, коју ће, наравно, покушати да оспоре, како би имали готово исти стандард као словачки пензионери, грчки пензионери, због 20% већих трошкова, требало би да имају око 500 € пензије. А они имају скоро 900 €.



Хех... И, кад бисте морали да будете пензионер, где бисте изабрали да будете -- у сиротој, пострадалој, презадуженој Грчкој или Словачкој? Па грчки пензионери испадоше скоро богаташи наспрам словачких, рекао би неко мање фино калибрираног погледа?!
Ribozom Ribozom 13:48 08.07.2015

Re: ¡No pasarán!

No pasarán!
Лаку ноћ, свима.


Ako moram da biram, biram misljenje Brajovica (podseca me na mene iz mladjih dana :)).
Zamolio bih ga (Braju) da napise sta misli o srpskom zaduzivanju, kako bih, eto, iskristalisao svoje misljenje (posto dupe vec imam).

p.s. mLogo smo ovde izhomogenizovali misljenja u podrsci grka, i plasi me kolektivno pokazivanje prstom na: zle bankare, Onazise, Papandreove, nemce, masone etc.
Ono, vazno da je neko drugi kriv.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 14:31 08.07.2015

Re: ¡No pasarán!

Ribozom

Ako moram da biram, biram misljenje Brajovica (podseca me na mene iz mladjih dana :)).
Zamolio bih ga (Braju) da napise sta misli o srpskom zaduzivanju, kako bih, eto, iskristalisao svoje misljenje (posto dupe vec imam).

Не знам на шта конкретно мислиш.

Узгред, ја сам поборник мењања на мало, и не верујем: а) у велике речи; б) велике планове; в) велике превратничке-генијалне идеје. Држава се мења сегмент по сегмент, коцкица по коцкица. И једноставним, малим потезима, давно познатим. Као оно кад је Радуловић кренуо да прави пописе фирми, њихову личну карту: уводиш одговорност за оно што та фирма има. Али, нимало нисам био против ни подстицаја странцима, чему се он противио. јер -- то даје ефекта, качио сам научне радове на тему ефекта подстицаја у Чешкој. Тамо је функционисало, и овде ће. Хоћу рећи, немам уобичајену везаност и идеолошку фиоку.

За мене је највећа левица она у Шведској, Финској, Холандији, то јест -- баш ме брига како се то тамо зове. Људи тамо живе комфорно и добро, а исто тако и у "десничарској" Немачкој или "левичарској" Француској. Идеологија, како се она овде на блогу замишља, одавно је мртва.
princi princi 14:36 08.07.2015

Re: ¡No pasarán!

p.s. mLogo smo ovde izhomogenizovali misljenja u podrsci grka, i plasi me kolektivno pokazivanje prstom na: zle bankare, Onazise, Papandreove, nemce, masone etc.
Ono, vazno da je neko drugi kriv.

Бате, машиш тему, али скроз. Добро, бар ниси сам.
anonymous anonymous 15:41 08.07.2015

Re: ¡No pasarán!


Predrag Brajovic



Узгред, ја сам поборник мењања на мало, и не верујем: а) у велике речи; б) велике планове; в) велике превратничке-генијалне идеје. Држава се мења сегмент по сегмент, коцкица по коцкица. И једноставним, малим потезима, давно познатим. Као оно кад је Радуловић кренуо да прави пописе фирми, њихову личну карту: уводиш одговорност за оно што та фирма има. Али, нимало нисам био против ни подстицаја странцима, чему се он противио. јер -- то даје ефекта, качио сам научне радове на тему ефекта подстицаја у Чешкој. Тамо је функционисало, и овде ће. Хоћу рећи, немам уобичајену везаност и идеолошку фиоку.

За мене је највећа левица она у Шведској, Финској, Холандији, то јест -- баш ме брига како се то тамо зове. Људи тамо живе комфорно и добро, а исто тако и у "десничарској" Немачкој или "левичарској" Француској. Идеологија, како се она овде на блогу замишља, одавно је мртва.



Sa ovim bih mogao da se složim....
JJ Beba JJ Beba 16:31 08.07.2015

Re: Tomas Piketi i Siriza

Tomas Piketi i Siriza

auuuuu
Ribozom Ribozom 17:06 08.07.2015

Re: ¡No pasarán!

Не знам на шта конкретно мислиш.


Mislim na srpski dug od 24 milijardi, kad, kako i sa cim mislis da ce Srbija vratiti te pare? Mene razocarava odgovor tipa: Mi te pare videli nismo, a ko ih uzeo, taj nek vraca. A ondaK se pofale kako zaradjuju (teskim radom) 1000 Bg dream evra i letuju u Turskoj. Pa to su te pare.
Zadnjih tri godine se zaduzujemo po 3 milijarde, gde idu te pare?
Ako su politicari - njih je par hiljada, ako je Miskovic i ini, njih je par desetina.
Po meni te pare trose svi koji imaju plate vece od 50.000 dinara. Da nece da te pare vracaju Nemci, Rusi, gastosi...tudja deca? I jos kad bi mogli doveka da se zakace za neciju sisu (drzavnu, EU, rusku, proizvodjaca malina...)...eh, milina.

Mislim da je podrska grcima od takvih sopstveno umirivanje savesti, da te velike plate ne zaradjujete sto ste pametni i mnogo radite, nego od kredita.

Da ne zaboravim; 'tadejus' je gore spomenula da su i krediti roba, sloboda trzista podrazumeva i slobodan promet kredita. Tako da jedan premijer Papandreu/Vucic ne moze da spreci zaduzivanje i time ospori demokratsko pravo gradjana da uzimaju kredite.

Spomenuo si Radulovica, koji se jedini od politicara zalagao za PROGRESIVNI POREZ na zarade. Ja mislim da je to srz srpskog ekonomskog problema.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:23 08.07.2015

Re: ¡No pasarán!

Ribozom
Spomenuo si Radulovica, koji se jedini od politicara zalagao za PROGRESIVNI POREZ na zarade. Ja mislim da je to srz srpskog ekonomskog problema.

Не, то био тек био део ваљане поставке српске економије. Наш основни проблем је бедна продуктивност, што слабо шта производимо. Ми не правимо довољно пара.

Погледај ово: ДЕФИЦИТ ЗА ПРВИХ 5 МЕСЕЦИ 200 МИЛИОНА ЕВРА Ово је страшан успех, ако је тачно, јер за годишњи биланс ипак треба сачекати да протекне свих 12 месеци. Како год, мислим да у овом има истине, да је буџетска црна рупа угушена. По коју цену? Па, очигледно је: бедно ниске плате и пензије и неинвестициона државна политика, све нам се од неодржавања распада. Шта ја о овом мислим? Па, боље и овако, него да уђемо у спиралу задуживања.

Што се тиче ко троши паре којих нема довољно због слабе продуктивности, разочараћу те: најпре пензионери и онај велики државни апарат. (Наравно, и партијска екипа, али свих тих СНСоваца и осталих из политике које треба нахранити нема толико да надмаше оно што се троши на 1,7 М пензионера и једно 100.000 беспотребно запослених у јавном сектору. (Грци су отпустили 270.000 од почетка кризе из јавног сектора, сада имају државних службеника негде као ми. А има их 3-4 милиона више) Рачуница је једноставна: ако имаш 100.000 људи који све нас коштају, у просеку, 600 € месечно бруто плате, то је 720 М € годишње. Штo је скоро 2% БДПа. Нама је 3% буџетски мањак.

Овде, дакле, одлазе паре. А нешто се, наравно, и лапа, али то није кључно.

Јавни сектор се смањује природним одливом. Нови људи се не запошљавају (бар не на ангро, тако нам се Влада куне), а сваке године 3% запослених оде у пензију. То је тек делимична уштеда, за онолико колико су мање плате него пензије.

Ми не смемо да пређемо 80% задужености, и морамо прво да нађемо равнотежни буџет, па онда, одатле, да покушамо да кренемо нагоре. Они који раде у привреди знају да ствари, у предузећима, овако функционишу: стабилизујеш се, а онда покушаш да рашириш тржиште и опоравиш се.

У ствари, ја овако видим ствари. А ја спадам у оне који не верују у хокус-покусе и слатке приче, него у тврде и досадне бројке.
Ribozom Ribozom 19:55 08.07.2015

Re: ¡No pasarán!

Za razliku od tebe ja mislim da penzioneri i prekobrojno zaposleni nisu najveci problem. Naravno, nervira me kada mladic u punoj svojoj snazi, 30-ak godina, ima posao koji se zove: 'citac stujomera'. Taj posao radi za,valjda oko 50.000 dinara. Sa druge strane imate veliki broj penzionera koje bi taj isti mladic mogao da opsluzuje (nesto kao kucna nega) i cita im strujomere, prijavljuje SMS-om i drzava ga placa za 25.000.
Ovde i ne pricam o ustedama na platama, nego na iole smislen posao.
Dakle, ponavljam, nije problem kad neko prima 1000€, problem je na sta ih trosi. Ako pare izadju iz zemlje kroz letovanja, televizore i mobilne onda ta osoba ne zasluzuju te pare.

Da se vratim Grckoj, koju svi volimo i zelimo joj dobro. Njihov nerealno dobar zivot je finansirala i EU sa svestnom namerom da gladnim balkanskim ocima pokaze 'kako se dobro zivi u toj Evropi'. Grci su poverovali u to, kao i svi ostali da je ulazak u EU garancija za boljim zivotom.
Iskreno, da je Cipras stisnuo petlju i isao do kraja, cemu sam se potajno nadao, i izasao iz EU i prikljucio se nekom savezu sa Rusijom ili Turskom, on je ustvari blefirao. To zakljucujem zato sto je vec da ucini nesto po pitanju priblizavanja Rusiji npr. Neformalno sam saznao da 1/3 grka je za savez sa rusijom (mogu da zamislim tek te ortodoksne teoreticare zavera); 1/3 za EU koji jos zive relativno dobro i 1/3 neodlucnih koja su pogodjeni krizom al' se jos nada da ce se vratiti ono staro vreme.
E to staro vreme se nikad vise nece vratiti, u bilo kojoj varijanti.

I da, 200 miliona deficita budzete u prvom kvartalu je smuti pa prospi podatak.
Ako vec pricamo o inostranom kreditiranju onda je relevantan spoljnotrgovinski deficit jer se kreditima popunjavaju spoljnotrgovinske rupe kroz odrzavanje kursa. u 2014 je 5,8 milijardi dolara. Ej, bre to su pare koje bi zabrinule i mnogo vece ekonomije.
maksa83 maksa83 20:07 08.07.2015

Re: ¡No pasarán!

To zakljucujem zato sto je vec da ucini nesto po pitanju priblizavanja Rusiji npr.

Da, a Amerikanci će, kako to uvek rade, mirno da se pokupe iz Souda Bay pomorske baze na Kritu i kažu "e pa dobro onda, mi sad idemo" i odu pokunjeno šutirajući kamičke.

Kakvi bre Grci i Rusi i Turci, šta je vama ljudi..
Ribozom Ribozom 21:26 08.07.2015

Re: ¡No pasarán!

@maksa
Dobro, i sta ti kazes, na sta i od cega cete se grejati 2019-te i da li se u Beogradu moze zaraditi som evra a da se ne valja strana roba? Mislim da si tu cifru pomenuo ti za normalan (postkomunisticki) beogradski zivot.
maksa83 maksa83 21:29 08.07.2015

Re: ¡No pasarán!

Dobro, i sta ti kazes, na sta i od cega cete se grejati 2019-te

Nikad nije pitanje na šta, samo koliko će da košta.
Mislim da si tu cifru pomenuo ti za normalan (postkomunisticki) beogradski zivot.

Nisam nikad, svakako si me pomešao sa nekim.
omega68 omega68 21:31 08.07.2015

Re: ¡No pasarán!

a Amerikanci će, kako to uvek rade, mirno da se pokupe iz Souda Bay pomorske baze na Kritu i kažu "e pa dobro onda, mi sad idemo" i odu pokunjeno šutirajući kamičke.

khm, makso, kako da ti kažem...biće nešto slično.
Vremena su se promenila.
Kao što nisu oborili Asada, kao što ne pobediše njihovi u Gruziji ili U Krajini, tako će i na Kritu - malo da se foliraju i da drže ceo svet u neizvesnosti, da taj Svet misli kako oni još uvek postoje i dominiraju a ponašaće se kao Sloba u RSK.Sve je dogovoreno, predstava mora da traje za korisne idiote.
Da nacrtam algoritam, što kaže vrabac?
Evo zapamti šta sam rekao pa da mi posle uručiš titulu ,,treće oko bloga''
maksa83 maksa83 21:36 08.07.2015

Re: ¡No pasarán!

Da nacrtam algoritam, što kaže vrabac?

Može, samo bez a-onda-će-da-se-desi-magija koraka, to kvari koncepciju.

Mislim da ne razumeš šta Souda Bay baza znači. Sve će da bude kindergarten zajebancija spram toga što će da se desi ako neko proba odande da ih istera.
princi princi 21:47 08.07.2015

Re: ¡No pasarán!

Kakvi bre Grci i Rusi i Turci, šta je vama ljudi..

Ej, bre, lakše s tim Turcima. A baklave i alva?
princi princi 21:48 08.07.2015

Re: ¡No pasarán!

Evo zapamti šta sam rekao pa da mi posle uručiš titulu ,,treće oko bloga''

Davno ti imaš tu titulu. Moramo nešto novo da ti smislimo.
maksa83 maksa83 21:52 08.07.2015

Re: ¡No pasarán!

Ej, bre, lakše s tim Turcima. A baklave i alva?

Baklava, urmašica, kadaif - važi, ali ne umočena u boršč brate, neki red mora da se zna...
omega68 omega68 22:17 08.07.2015

Re: ¡No pasarán!

Mislim da ne razumeš šta Souda Bay baza znači. Sve će da bude kindergarten zajebancija spram toga što će da se desi ako neko proba odande da ih istera.

Раније ове године, Руси су потписали уговор са Кипром, где је руским бродовима омогућен приступ кипарским лукама. Због свега тога имало би смисла да Русија помогне Грчкој. Али Русија није у могућности да помогне финансијски. Њихова помоћ може бити практична, у договорима око нафте, док би њихова награда била војног карактера. Грчка и Кипар би могли да имају користи ако пусте Русију да пројектује војну моћ унутар самог НАТО.

РУСКЕ ВОЈНЕ ШАНСЕ
То доводи до интригантне могућности да би Русија могла да тражи од Грчке да постави неку војну опрему. А то није нешто што би Грци тек тако прихватили. Међутим, ако ЕУ започне у осветољубивом духу или чак почне звецкати оружјем због „радикалне, нелегитимне левичарске владе“ (читај Сиризе), тад би иста та Сириза размислила и о пуштању војних бродова са ракетама у грчке луке или чак о допремању одређених система за рано упозоравање?
А ако би се Велики гасни рат – који је свакако прерастао у нови хладни рат, у којем је Украјина добила улогу Немачке, подељене на два дела захуктао до те мере да САД тамо распореде ракете, зар не би за Русе било логично да пријатељство са Грчком искористе тако што би тражили од презадужене владе да са њеног тла узврате ракетама у само срце Европе?
Схватам да је ово чиста спекулација, и мислим да је добро с времена на време замишљати незамисливо. Наши лидери редовно почине оно незамисливо. Бар би требало да размишљамо о томе.
У сваком случају, видим зашто би Русија могла да помогне Грчкој и затим да од ње тражи контрауслугу.
Ту је и Кина. Што се тиче војних тензија, Кина је предалеко од Медитерана. То је боље оставити Русији. Оно што Кина има је новац. Управо је шеф кинеског Института за техничку привреду Фан Мингтао рекао у интервјуу:
„Мислим да постоје два начина за пружање помоћи Грчкој. Први је у оквиру међународне помоћи кроз земље ЕУ. Друго, Кина би директно могла да помогне Грчкој, посебно имајући у виду Пут свиле и Азијску банку за инфраструктурне инвестиција. Кина има способност за то.“
Не знам да ли ово обећава, али је занимљиво. Азијска банка за инфраструктурне инвестиције (АИИБ) кинески је пандан америчкој Светској банци. Америци су неке европске земље – превођене Британијом, која је чланица оснивач банке – покушале да пркосе и придруже се Кинезима. Био је то велики корак у пројектовању кинеске политике у иностранству, али и велики корак у успостављању јуана као нове резервне валуте и постављање Кине као платформе за тако нешто.
Али опет и ово је све спекулација. Међутим, Кини је мука од тога да Америка сама управља у ММФ и Светској банци. Треба додати да је Кини јуан потребан – а не само да то жели – као веома утицајнија валута. Разлог за то је све већи балон државног дуга Кине. Још 2011. сам писао о томе како су локалне управе ван домашаја кинеске централне власти, и како је дуг све већи. Тај регионални дуг сада је надуван и чини се да ће оборити многе кинеске банке.

КИНЕСКА ФИНАНСИЈСКА ПРИЛИКА
Мислим да кинеска централна влада сад нема много избора осим да ограничи тај дуг. Постоји нада да се спасу локалне управе које су дужне, као и банке које су његови носиоци. У принципу, ово је колосално вађење банка, баш као што су Кинези урадили крајем 90-тих, а ми на Западу десет година касније. Нисам једини који мисли да је ово динамична игра.То је заправо реструктурирање банака“, каже Жу Хајбин, главни економиста Џ. П. Моргана за Кину. Коликог обима би то спасавање заправо било?
Пошто је централна влада беспоговорно одговорна за дугове локалних самоуправа и пошто су нове спасоносне менице тако близу оним из Министарства финансија, може се рећи да су локалне менице из Министарства. То би значило да би кинеске државне резерве у наредних неколико месеци скочиле на два билиона јена (скоро 300 милијарди евра).
Ако би се сви дугови свих локалних управа рефинансирали, крајњи резултат би био раван са тих два билиона јена. Оно што предвиђам јесте да ће Кина дуг банака и локалних управа стимулисати. Промет јуана ће бити знатно повећан. Добра идеја била би да се све „потребе“ људи подмире јуаном. То би се десило ако би јуан постао нова резервна валута, а, ако то није могуће, онда да се барем више тргује јуаном на кинеском тржишту.
То ме доводи назад до спекулација да ће Кина помоћи Грчкој преко АИИБ. Можда би Кини одговарало да у налету нових јуана понуди Грчкој старе. Грчка би могла понудити да своју спољну трговину обавља у јуанима, а не доларима и еврима. Гркој би то помогло јер не би била привезана за Америку и Европу. Али би зато могла да се веже за Кину.
И Русија би била задовољна тиме јер има уговор са Кином, према коме би сваки рад на гасоводима био плаћан у јуанима. АИИБ би могао да помогне Грчкој позајмицом како би стала на ноге. Такву позјамицу Европа и САД не би могле да блокирају. Грчка би могла да банкротира, али и даље да има новац у протоку. То би изгледало као хуманитарна помоћ – Кинези би притекли очајним и сиромашним, али храбрим Грцима онда кад то Европљани нису хтели.
Грчка би преживела, и имала нове моћне пријатеље. А имала би и кеца у рукаву који ни Европа ни Америка не би могле да игноришу – Кина би јуан преусмерила право у срце Европе, док би Русија са војног аспекта имала јаку полазну тачку унутар земље НАТО.

Да сам Ципрас, већ сад бих био на телефону

link
alselone alselone 22:28 08.07.2015

Re: ¡No pasarán!

Ovaj clanak govori suprotno od onoga sto si pricas, kako je sve zapravo predstava za masu. Ovaj clanak govori i kontrontacijama i gasnom tj. novom hladnom ratu.

Sa druge strane, vidi se kako Amerikanci ne pustaju Ukrajinu a ne da ce svoju NATO clanicu, i takav geostrateski polozaj. Vidi se i po Rusima da oni ovu mogucnost ne shvataju ozbiljno, cak se nisu ni potrudili da daju neke ozbiljne ponude.
omega68 omega68 23:10 08.07.2015

Re: ¡No pasarán!

Ovaj clanak govori i kontrontacijama i gasnom tj. novom hladnom ratu.

Moje je mišljenje da je baš ta konfrontacija - predstava.
Videćemo...
anonymous anonymous 00:15 09.07.2015

Re: Visbadenski tamburaši

Узгред буди речено, Раша Карапанџа пише да су трошкови у Словачкој и Грчкој слични, а не -- како су неки случајно прочитали -- скоро исти. Тако да није лепо рећи да Раша лаже. Није пристојно. Уз то што није тачно.


Isto tako sam Raša u svom tekstu navodi da Piketi "svesno i sa predumišljajem laže" kada kaže da " Nemačka nikada nije isplatila svoje dugove " .

Istina je po Raši , "da je Nemačka vratila polovinu svog duga, a da joj je druga polovina oproštena."

Dakle , nije lepo Rašo, reći da Piketi " laže sa predumišljajem " kada kaže da Nemačka nije isplatila svoje dugove, jer ona to zaista i po tebi nije uradila.

Isplatila je samo polovinu......


Šta je u tome sporno.

A šta transparentno .

Malicioznost autora i ništa drugo.



princi princi 04:52 09.07.2015

Re: Visbadenski tamburaši

anonymous
Узгред буди речено, Раша Карапанџа пише да су трошкови у Словачкој и Грчкој слични, а не -- како су неки случајно прочитали -- скоро исти. Тако да није лепо рећи да Раша лаже. Није пристојно. Уз то што није тачно.


Isto tako sam Raša u svom tekstu navodi da Piketi "svesno i sa predumišljajem laže" kada kaže da " Nemačka nikada nije isplatila svoje dugove " .

Istina je po Raši , "da je Nemačka vratila polovinu svog duga, a da joj je druga polovina oproštena."

Dakle , nije lepo Rašo, reći da Piketi " laže sa predumišljajem " kada kaže da Nemačka nije isplatila svoje dugove, jer ona to zaista i po tebi nije uradila.

Isplatila je samo polovinu......


Šta je u tome sporno.

A šta transparentno .

Malicioznost autora i ništa drugo.





Ma, Raša, kao i kurir mu, pati od grandomanije, deluzije veličine, pa vodi nekakve zamišljene dijaloge sa Piketijem, gradi malo nepostojeće teze ne bi li sebi izgledao malo poviši. Ajde kurir, on voli da se kurobeca sa stvarima o kojima pojma nema, ali Raša, ako zaista ima nekih naučnih aspiracija, ne bi smeo sebi da dopušta ovako jednostrane i plitke pamfletiće. Ako ništa drugo, dobro bi mu bilo da nauči da malo bolje prikriva svoje prave agende.
anonymous anonymous 06:31 09.07.2015

Re: ¡No pasarán!


Ako moram da biram, biram misljenje Brajovica (podseca me na mene iz mladjih dana :)).
Zamolio bih ga (Braju) da napise sta misli o srpskom zaduzivanju, kako bih, eto, iskristalisao svoje misljenje (posto dupe vec imam).

p.s. mLogo smo ovde izhomogenizovali misljenja u podrsci grka, i plasi me kolektivno pokazivanje prstom na: zle bankare, Onazise, Papandreove, nemce, masone etc.
Ono, vazno da je neko drugi kriv.




Najveći uspeh totalitarnih ideologija je u tome da izoluje ljude od stvarnosti, da ih učini nesposobnim da " između činjenice i fikcije... između istine i neistine više ne prave razliku " i time ih učini idealnim podanicima totalitarnog poretka.

" Da bi mogla da upravlja ponašanjem svojih podanika , totalitarna vlast mora svakog od njih da pripremi kako za ulogu dželata, tako i za ulogu žrtve." ističe Hana Arent.


Prema tome , samookrivljavanjem i amnestiranjem stvarnih krivaca od odgovornosti , ne postiže se realniji, istinitiji,stvarniji, uvid u aktuelnu situaciju i ne približava se razrešenju dužničke krize, već se samo prihvata nametnuta i predodređena identitetska maska i inkorporira uverenje - ako sam u problemu, to znači da sam sam za to i kriv.

Naravno, lična odgovornost u svemu i svakoj situaciji postoji, ali u konkretnom slučaju kriv jeste i neko drugi .
emsiemsi emsiemsi 11:23 09.07.2015

Re: ¡No pasarán!

anonymous

Ako moram da biram, biram misljenje Brajovica (podseca me na mene iz mladjih dana :)).
Zamolio bih ga (Braju) da napise sta misli o srpskom zaduzivanju, kako bih, eto, iskristalisao svoje misljenje (posto dupe vec imam).

p.s. mLogo smo ovde izhomogenizovali misljenja u podrsci grka, i plasi me kolektivno pokazivanje prstom na: zle bankare, Onazise, Papandreove, nemce, masone etc.
Ono, vazno da je neko drugi kriv.




Najveći uspeh totalitarnih ideologija je u tome da izoluje ljude od stvarnosti, da ih učini nesposobnim da " između činjenice i fikcije... između istine i neistine više ne prave razliku " i time ih učini idealnim podanicima totalitarnog poretka.

" Da bi mogla da upravlja ponašanjem svojih podanika , totalitarna vlast mora svakog od njih da pripremi kako za ulogu dželata, tako i za ulogu žrtve." ističe Hana Arent.


Prema tome , samookrivljavanjem i amnestiranjem stvarnih krivaca od odgovornosti , ne postiže se realniji, istinitiji,stvarniji, uvid u aktuelnu situaciju i ne približava se razrešenju dužničke krize, već se samo prihvata nametnuta i predodređena identitetska maska i inkorporira uverenje - ako sam u problemu, to znači da sam sam za to i kriv.

Naravno, lična odgovornost u svemu i svakoj situaciji postoji, ali u konkretnom slučaju kriv jeste i neko drugi .

Релативно мудро говориш, човече (додуше, не знам да ли то пишеш из своје главе или преписујеш од некога. Свеједно, све што било ко зна, је научио од некога --- сем неколико појединаца на кугли земаљској којима је нешто дошло из "њихове луде главе" ) !
Додуше 2 --- не знам да ли ти Брајовић (и слични) признају мудрост, пошто си не, једноструки, него двоструки анонимус.
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 12:00 09.07.2015

Re: Tomas Piketi i Siriza

Brajovicev drugar Karapanzda
Ovakav stav nije levičarski već populističko-nacionalistički. Zašto?

Stavljati moralno pravo na nivo nacije, i onda rangirati nacije po tome koja nacija ima pravo da kaže ovo ili ono je esencija nacionalizma.


Ova karakterizacija jos vise sleduje Brajovicu nego Piketiju. Zato sto Piketi pre svega govori o drzavi (nemackoj) a ne o naciji ... za razliku od Brajovica koji recimo odgovornost za Srebrenicu bas stavlja na naciju (srpsku) i njene pripadnike bez obzira gde ziveli...
anonymous anonymous 15:53 09.07.2015

Re: ¡No pasarán!

Релативно мудро говориш, човече (додуше, не знам да ли то пишеш из своје главе или преписујеш од некога


Sve što je citirano pod navodnicima je .
srdjan.pajic srdjan.pajic 18:22 07.07.2015

Braćo

Smoriste ga, bre, sa ovim Grcima. Ko da nemate dovoljno svojih problema.



docsumann docsumann 18:54 07.07.2015

Re: Braćo

srdjan.pajic
Smoriste ga, bre, sa ovim Grcima. Ko da nemate dovoljno svojih problema.


kažu da tuđe uvijek objektivnije sagledavamo

niccolo niccolo 19:05 07.07.2015

Re: Braćo

Smoriste ga, bre, sa ovim Grcima.

Nisam saglasan. Treba nam još barem dva bloga o Grcima - kako bismo približili stavove...
mariopan mariopan 19:18 07.07.2015

Re: Braćo

srdjan.pajic
Smoriste ga, bre, sa ovim Grcima. Ko da nemate dovoljno svojih problema.




Vežbamo. Učimo se.

Nama to kuca na vrata koliko sutra.
docsumann docsumann 19:21 07.07.2015

Re: Braćo

niccolo
Smoriste ga, bre, sa ovim Grcima.

Nisam saglasan. Treba nam još barem dva bloga o Grcima - kako bismo približili stavove...



kad bi se stavovi spajali kao stolovi, blog bi bio svadba

niccolo niccolo 19:29 07.07.2015

Re: Braćo

kad bi se stavovi spajali kao stolovi, blog bi bio svadba

Pa dobro, ima cepanja kao na dobroj svadbi kad se svatovi ponapijaju...nije da nema.
docsumann docsumann 19:38 07.07.2015

Re: Braćo

niccolo
kad bi se stavovi spajali kao stolovi, blog bi bio svadba

Pa dobro, ima cepanja kao na dobroj svadbi kad se svatovi ponapijaju...nije da nema.


ali se tada stolovi razmiču

niccolo niccolo 19:40 07.07.2015

Re: Braćo

dagestan wedding

uh, jbt...
blogovatelj blogovatelj 19:58 07.07.2015

Re: Braćo

Smoriste ga, bre, sa ovim Grcima. Ko da nemate dovoljno svojih problema.


Predivno se grupno raduju ako ga iko bar malo šukne Amerima, Nemcima ili Englezima, kao da će njihov život postati iste sekunde bolji.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:01 07.07.2015

Re: Braćo

docsumann
srdjan.pajic
Smoriste ga, bre, sa ovim Grcima. Ko da nemate dovoljno svojih problema.


kažu da tuđe uvijek objektivnije sagledavamo



Da, i u rešavanju problema mora od nečeg da se počne. Što ne od Grčke?
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:06 07.07.2015

Re: Braćo

blogovatelj
Smoriste ga, bre, sa ovim Grcima. Ko da nemate dovoljno svojih problema.


Predivno se grupno raduju ako ga iko bar malo šukne Amerima, Nemcima ili Englezima, kao da će njihov život postati iste sekunde bolji.


Ne znam ko će kome na kraju da ga šukne, ali priznajem da i ja pratim zbivanja pomno, u pauzi za topli obrok, i radujem se ovoj prividnoj anarhiji braće Grka. Iako su mi, ovde na blogu, jedino Brajini argumenti koliko toliko racionalni a i ovo obrušavanje kojekakvih belosvestkih (i domaćih) palamudera i bulšitera na njega je prilično indikativno. Doduše, to može da se objasni i time da pojma nemam, niočemu, i to je ok.

niccolo niccolo 20:07 07.07.2015

Re: Braćo

srdjan.pajic
docsumann
srdjan.pajic
Smoriste ga, bre, sa ovim Grcima. Ko da nemate dovoljno svojih problema.


kažu da tuđe uvijek objektivnije sagledavamo



Da, i u rešavanju problema mora od nečeg da se počne. Što ne od Grčke?

Eto vidiš, to je pravi pristup. Jest' da nas niko nije zvao da rešavamo grčke probleme, ali kada je to nas sprečavalo?
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:09 07.07.2015

Re: Braćo

niccolo
srdjan.pajic
docsumann
srdjan.pajic
Smoriste ga, bre, sa ovim Grcima. Ko da nemate dovoljno svojih problema.


kažu da tuđe uvijek objektivnije sagledavamo



Da, i u rešavanju problema mora od nečeg da se počne. Što ne od Grčke?

Eto vidiš, to je pravi pristup. Jest' da nas niko nije zvao da rešavamo grčke probleme, ali kada je to nas sprečavalo?


Da, uvek se nekako sve svali na naša nejaka srpska pleća.
docsumann docsumann 20:10 07.07.2015

Re: Braćo

blogovatelj
Smoriste ga, bre, sa ovim Grcima. Ko da nemate dovoljno svojih problema.


Predivno se grupno raduju ako ga iko bar malo šukne Amerima, Nemcima ili Englezima, kao da će njihov život postati iste sekunde bolji.


pa, dobro, to su te uobičajene kolektivne tehnike izduvavanja frustracija. u biti iluzorne, ali i frustracije su privid.
alselone alselone 20:11 07.07.2015

Re: Braćo

Da, uvek se nekako sve svali na naša nejaka srpska pleća.

Ajde raus, gotova pauza za kafu, nece se doznake same zaraditi.
docsumann docsumann 20:12 07.07.2015

Re: Braćo

Doduše, to može da se objasni i time da pojma nemam, niočemu, i to je ok.


čak može da bude spasonosno.
niccolo niccolo 20:12 07.07.2015

Re: Braćo

Da, uvek se nekako sve svali na naša nejaka srpska pleća.

Takav nam horoskop.

pa, dobro, to su te uobičajene kolektivne tehnike izduvavanja frustracija. u biti iluzorne, ali i frustracije su privid.

To da.

nece se doznake same zaraditi.

I Als je u pravu.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:12 07.07.2015

Re: Braćo

alselone
Da, uvek se nekako sve svali na naša nejaka srpska pleća.

Ajde raus, gotova pauza za kafu, nece se doznake same zaraditi.




Da znaš, ko će sutra iz govana da vas vadi?
alselone alselone 20:13 07.07.2015

Re: Braćo

Da znaš, ko će sutra iz govana da vas vadi?


(svi u glas) PAJO!
docsumann docsumann 20:16 07.07.2015

Re: Braćo

srdjan.pajic
alselone
Da, uvek se nekako sve svali na naša nejaka srpska pleća.

Ajde raus, gotova pauza za kafu, nece se doznake same zaraditi.




Da znaš, ko će sutra iz govana da vas vadi?



srdjan.pajic srdjan.pajic 20:21 07.07.2015

Re: Braćo

docsumann
srdjan.pajic
alselone
Da, uvek se nekako sve svali na naša nejaka srpska pleća.

Ajde raus, gotova pauza za kafu, nece se doznake same zaraditi.




Da znaš, ko će sutra iz govana da vas vadi?





Doks ubija sa muzikom, kao i uvek.


mariopan mariopan 20:52 07.07.2015

Re: Braćo

blogovatelj
Smoriste ga, bre, sa ovim Grcima. Ko da nemate dovoljno svojih problema.


Predivno se grupno raduju ako ga iko bar malo šukne Amerima, Nemcima ili Englezima, kao da će njihov život postati iste sekunde bolji.


Nisi pomislio da će nekima život stvarno biti bolji, bar onima koji žive tamo pa zato neki imamo razloga da se radujemo?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana