Biz| Budućnost| Društvo| Ekonomija

RAST U RASULU

tsunade RSS / 07.12.2015. u 12:32

Za nekog ko se nalazi u tako temeljnom i terminalnom rasulu, rast bruto domaćeg proizvoda od pola procenta i nije loša stvar.

 Tako ja razumem najnoviji blog Mijata Lakićevića na www.klikeri.rs

Da li je moguće u priči o rastu BDP-a ostaviti na stranu sav ovaj politički jad sa nepismenim primitivcima? Tu Gašić nije nikakav izuzetak. On je samo jedan od naprednjaka čiji boravak na javnoj funkciji nema nikakav rezon, smisao ili opravdanje. Osim, da im selo vidi kako su veliki jebači presretači.

Aleksandar Vučić očigledno ima velikih problema sa ovolikom kadrovskom pustahijom. On je, medjutim i sam deo toga. Kao i svi u toj vladi, uključujući ministre koji se bave ekonomijom, ponaša se kao izgubljen slučaj...

Pa, da li je realno očekivati da u tom mrklom mraku sad odjednom nikne uredjena prosperitetna baštica u cveću?

Jedino što ova vlada može je žongliranje na slepo izmedju biračkog tela i MMF-a. To su radile i sve prethodne vlade i tu se nakupilo puno dragocenog iskustva.  

Kad se sve to uzme u obzir, Mijat Lakićević je naravno u pravu. Rast od pola do jedan odsto je za nas ravan čudu. 

To što je za državu u ovolikoj buli sve isto kao da se i ne pomeramo, to su finese u kojima leži djavo. 

Mijatov blog na www.klikeri.rs 



Komentari (120)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

niccolo niccolo 12:41 07.12.2015

Zato je i smešno

Aleksandar Vučić očigledno ima velikih problema sa ovolikom kadrovskom pustahijom.


kad kaže kako bi on da menja Srbiju. Sa kime je menja, sa Gašićem? Jedino ako smisao nije da svi postanemo primitivci kao Gašić. Mislim, i to bi bila neka promena.
Atomski mrav Atomski mrav 12:42 07.12.2015

Re: Zato je i smešno

promena

Krle kaže da su sve to reforme.
Hansel Hansel 13:30 07.12.2015

Re: Zato je i smešno

niccolo
kad kaže kako bi on da menja Srbiju. Sa kime je menja, sa Gašićem? Jedino ako smisao nije da svi postanemo primitivci kao Gašić. Mislim, i to bi bila neka promena.

Ево, одрекао га се, тешка срца. Привремено.
emsiemsi emsiemsi 17:58 07.12.2015

Re: Zato je i smešno

Atomski mrav
promena

Krle kaže da su sve to reforme.

Ако Крле каже - нема да се сумња.
Крле ваљда зна.
Ко зна, ако не зна Крле !?
G.Cross G.Cross 12:59 07.12.2015

Cudo u Sarganu

Kad se sve to uzme u obzir, Mijat Lakićević je naravno u pravu. Rast od pola do jedan odsto je za nas ravan čudu.


Samo da svedemo to na realne razmere. Cak i sa tim cudom rast Srbije je uz Hrvatsku najmanji u Regionu i malo sire.


GDP Rast u 2015
- Albania 3.3%, Hrvatska 0.5% Crna Gora 2.7%, Rumunija 2.5%, Bosna i Hercegovina 3.5%, Bugarska 2.0%, Madjarska 2.3%, Moldavija 3.5%, Slovenija 1.4%, Kosovo 3.3%


https://www.gfmag.com/global-data/country-data

A sto se Gasica tice meni je jedina nada da ce neka medjunarodna asocijacija novinara da reaguje na ovaj nevidjeni prostakluk . Pritisak spolja je jedino na sta ovi Gelipteri reaguju.
tsunade tsunade 13:15 07.12.2015

Re: Cudo u Sarganu

A sto se Gasica tice meni je jedina nada da ce neka medjunarodna asocijacija novinara da reaguje na ovaj nevidjeni prostakluk . Pritisak spolja je jedino na sta ovi Gelipteri reaguju.


on treba pre svega da odgovori na neka pitanja vezano za pogibiju sedmoro ljudi u vojnom helišu... a što se primitivizma iz pećine tiče, bilo bi zaista groteskno da se, pored svega za šta je odgovoran, na njemu slome kola zbog klečanja... a slomiće se... možda baš pod spoljnim pritiskom.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:06 07.12.2015

Re: Cudo u Sarganu

G.Cross
Kad se sve to uzme u obzir, Mijat Lakićević je naravno u pravu. Rast od pola do jedan odsto je za nas ravan čudu.


Samo da svedemo to na realne razmere. Cak i sa tim cudom rast Srbije je uz Hrvatsku najmanji u Regionu i malo sire.


GDP Rast u 2015
- Albania 3.3%, Hrvatska 0.5% Crna Gora 2.7%, Rumunija 2.5%, Bosna i Hercegovina 3.5%, Bugarska 2.0%, Madjarska 2.3%, Moldavija 3.5%, Slovenija 1.4%, Kosovo 3.3%


https://www.gfmag.com/global-data/country-data

A sto se Gasica tice meni je jedina nada da ce neka medjunarodna asocijacija novinara da reaguje na ovaj nevidjeni prostakluk . Pritisak spolja je jedino na sta ovi Gelipteri reaguju.

Crosse, некако мислим да је и оволики раст задовољавајући, имајући на уму да је он оствариван непосредно у периоду после кресања плата и пензија. Не знам да ли си ту чињеницу имао на уму?

Иначе, мислим да је Душан Вујовић кадар и стручан да доста ствари види и погура. Уколико заиста преокрене тренд нашег задуживања, па почне да нам пада дуг (сагледаван у односу на БДП), имаће све моје поштовање.

Иначе, сРбија је земља у којој се све снажније осећа мањак професионалаца и стручњака.
zilikaka zilikaka 19:38 07.12.2015

Re: Cudo u Sarganu

sto se Gasica tice meni je jedina nada da ce neka medjunarodna asocijacija novinara da reaguje na ovaj nevidjeni prostakluk . Pritisak spolja je jedino na sta ovi Gelipteri reaguju.


Dobre pare dajem da se upravo to i desilo.

Ono sa helikopterom se baš nije ticalo nikog spolja, al za ovo je Vučić gotovo sigurno bio pozvan, da mu se objasni da ne može u vladi da drži jednog takvog.

E, sad, da li je baš bila međunarodna asocijacija novinara....
G.Cross G.Cross 21:21 07.12.2015

Re: Cudo u Sarganu

Predrag Brajovic

Иначе, мислим да је Душан Вујовић кадар и стручан да доста ствари види и погура.

Znam Dusana jos sa fakulteta. Bio dve generacije ispred mene. Odlican student , fin, kulturan covek.

Mada , kao sto znamo iz drugih ministarstava, biti dobar profesionalac i kulturan covek ne garantuje da ces biti dobar ministar.

U slucaju Dusana za mene "jury is still out"


некако мислим да је и оволики раст задовољавајући

Sto se rasta GDP tice mozda je "zadovoljavajuce", ali sigurno nije "cudo".

Ja sam navikao da nikada ne gledam samo jedan broj i sudim.

Na primer kada gledam broj za market share neke kategorije proizvoda

ja uvek pogledam i :

a) Kako je prosla konkurencija ( to smo videli, bolji su od nas)
b) Kako stojimo versus Plan ( u ovom slucaju koji je bio planirani rast GDP u budzetu za 2015, ja iskreno ne znam). Ako je u budzetu bilo GDP rast od 0% postignutih 0.5 % je kao sto kazes zadovoljavajuce. Ako je u budzetu bilo na primer plan rasta GDP od 1.5% onda je postignutih 0.5% dosta lose.

Takozvani fact based pogled na svet.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:28 07.12.2015

Re: Cudo u Sarganu

Takozvani fact based pogled na svet.

Да.
Није спорно.
Зато сам те подсетио да је ово резултат остварен у песимистичкој атмосфери смањења пензија и плата. Свакако то није подстицало БДП.

Ја сам, лично, изразито незадовољан, не због малог раста -- него што код привредника нигде нисам срео некакав масовнији, на атмосфери заснован оптимизам. Има их који су успешни (а невидљиви), али је више оних који кукају и запомажу. Рецимо, продаја нових кола у Србији је готово на издисају, што је одраз те лоше привредне ситуације и атмосфере.
nim_opet nim_opet 00:56 08.12.2015

Re: Cudo u Sarganu

tsunade
A sto se Gasica tice meni je jedina nada da ce neka medjunarodna asocijacija novinara da reaguje na ovaj nevidjeni prostakluk . Pritisak spolja je jedino na sta ovi Gelipteri reaguju.


on treba pre svega da odgovori na neka pitanja vezano za pogibiju sedmoro ljudi u vojnom helišu... a što se primitivizma iz pećine tiče, bilo bi zaista groteskno da se, pored svega za šta je odgovoran, na njemu slome kola zbog klečanja... a slomiće se... možda baš pod spoljnim pritiskom.


Da je trebalo da ode - da. Da li je otisao zbog onoga zbog cega je trebao? Ne, otisao je zbog necega zbog koga bi otisao ministar u svakoj iole normalnoj drzavi - ali je u poredjenju sa pogibijom ljudi ta stvar minorna.
Lionsgate Lionsgate 13:52 07.12.2015

Pita od...

Aleksandar Vučić očigledno ima velikih problema sa ovolikom kadrovskom pustahijom. On je, medjutim i sam deo toga. Kao i svi u toj vladi, uključujući ministre koji se bave ekonomijom, ponaša se kao izgubljen slučaj...


A on kao nije znao kakav mu je ministar vojni, pa hvali se da mu je dobar prijatelj... ali kad razmislite i oni koji u ovoj vladi nisu chobani u dusi imaju katastrofalan ucinak u oblasti zbog koje i sede u zgradi Vlade u Nemanjinoj. Pogledajte ministre za kulturu ili obrazovanje, ti ljudi nisu primitivci, stavise bili su uspesni u tim oblastima pre ministarskog rada ali sistem je i od njih napravio kreature. Ima ovaj narod jednu staru narodnu: ne mozes od govana pitu da pravis...
Lionsgate Lionsgate 14:06 07.12.2015

Re: Pita od...

*
dupli komentar
tsunade tsunade 14:17 07.12.2015

Re: Pita od...

Pogledajte ministre za kulturu ili obrazovanje, ti ljudi nisu primitivci, stavise bili su uspesni u tim oblastima pre ministarskog rada ali sistem je i od njih napravio kreature. Ima ovaj narod jednu staru narodnu: ne mozes od govana pitu da pravis...


upravo
princi princi 16:17 07.12.2015

Не, буразеру, ја што више

гледам ове будале од политичара (са свих страна, мислим, овај Гашић му, руку на срце, дође као нека врста српског Трампа, онда гледам ону лујку из Неваде која је слала божићне честитке са сликом своје породице у којој су сви, укључујући и петогодишње унуче наоружани до зуба, па гледам Хилари која онако лежерно прети Ирану нуклеарним нападом, па Мари Ле Пен која постаје неки јебени мејнстрим...), све сам убеђенији и убеђенији да је једини спас за људе биткоин и блокчејн. Једноставно треба избацити државу и банке из свих трансакција међу људима. Мислим, трансакција које живот значе. А ове лујке нек се свађају по фејсбуцима, твитерима, по новинама...
tsunade tsunade 18:58 07.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

Једноставно треба избацити државу и банке из свих трансакција међу људима. Мислим, трансакција које живот значе. А ове лујке нек се свађају по фејсбуцима, твитерима, по новинама...


kako?

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:16 07.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

Симпатично ми је то како се Марин ле Пен, то јест њен резултат, сагледава као нешто изненађујуће. Као што сам и писао у свом тексту о париском масакру: што више ISIS буде задобијао легитимност, имао успеха, био популаризован -- оно зло које тамо постоји постаће и наше зло. И, voilà! дошло то зло... У облику Ле Пеновке.

Што се тиче избацивања банака из новчаног ланца, некако ми се чини да од тога скоро неће бити ништа. И да је то наивно. Јер подразумева да ћемо сви бити банкари, то јест знати како да пласирамо свој новац, како да га распоредимо, оплодимо.
rade.radumilo rade.radumilo 20:32 07.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

Једноставно треба избацити државу и банке из свих трансакција међу људима.


Neće da može. Zapravo, ti sada ne bi čukao po ovom blogu svoje komentare da ne postoji nešto što se zove investiranje, a za šta je opet potreban "fractional reserve banking" princip.

Мислим, трансакција које живот значе


A koje su to transakcije koje život znače? Ovde postoji ozbiljan problem. Ko je taj koji će odrediti koje su to transakcije od životnog značaja?
Pitaj one nesretne izbeglice koje svaki dan prolaze kroz Srbiju, da li im je bitniji smartphone na njihovom putu ili dodatna odeća i obuća.
tsunade tsunade 20:47 07.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

Pitaj one nesretne izbeglice koje svaki dan prolaze kroz Srbiju, da li im je bitniji smartphone na njihovom putu ili dodatna odeća i obuća.


ma cipele, sto posto

ali ovo što princi govori, možda je to zaista neka udaljena budućnost. ne bih to izbacila... mislim da su ipak bankarske i državne sile prejake trenutno u odnosu na bilo kakvu alternativu i egzotiku.
princi princi 21:11 07.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

rade.radumilo
...

Ti, bate, teško da razumeš o čemu je reč u blockchainu. A to da li će teško da bude ili ne, javi se 2 ili 3 godine.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:18 07.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

Чудесна је та прича о приходима на капитал. Када су то приходи који нама следују, никако се не чини да су незаслужени или превелики... било да примамо пензију из пензионог фонда, издајемо неки стан, имамо уложене паре у акције или државне обвезнице. И -- онда је нормално да прихода има. Опет, када приход одкапитала иде код банака и инвестиционих фондова, некако испада да су превелики а да банке и фондови мешетаре?!

Само неке тезе:
-- највећи инвеститори на свету су пензиони фондови а то значи да смо сви ми помало капиталисти;
-- без банака и њихових кредита подстицање привреде тешко је изводив посао, то јест пласман вишка личног новца, јер би то значило да свако од нас појединачно зна како да процени ризике и нађе добре клијенте за свој новац;
-- банке и инвестициони фондови су велики покретачи привредних токова, јер у тежњи за пласманом свог капитала доспевају и до најудаљенијих кутака планете;
-- venture капитал, фондови и сва таква улагања су опклада у будућност неких производа, компанија, технологија, што често значи повећан ризик, којем обични људи нису склони, а без venture капитала би мнoга која данашња компанија била непoстојећа (WhatsApp, Twitter или Uber су скорашњи примери);
-- кретање новца је омогућено разгранатом банкарском и инвестиционом мрежом, а сама берза је непрекидни коректив његове вредности.

Углавном, суштина није у погрешности принципа оплођавања капитала, него у утврђивању разумне и одрживе висине прихода на њега.

Наравно, ово је тек део слике, и то онај лепши.
princi princi 21:25 07.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

Čisto kao fenomen mi je interesantno da neko ko uopšte ne razume šta sam napisao počne da mi objašnjava na šta sam ja, u stvari, mislio.
emsiemsi emsiemsi 21:35 07.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

Predrag Brajovic

...
Само неке тезе:
-- највећи инвеститори на свету су пензиони фондови а то значи да смо сви ми помало капиталисти;
...

За време покојне СФРЈот неки мамлаз у фирми кмоје тетке држи слово, попут овога --- Другови самоуправљачи и бла, бла, бла, ...
Моја тетка, која је била на том испирању мозга, ће, пошто је била поприлично дрчна --- чиме ја самоуправљам !?
Слично томе је ово твоје да су пензионери капиталисти.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:44 07.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

The largest 300 pension funds collectively hold about $6 trillion in assets.[1] In January 2008, The Economist reported that Morgan Stanley estimates that pension funds worldwide hold over US$20 trillion in assets, the largest for any category of investor ahead of mutual funds, insurance companies, currency reserves, sovereign wealth funds, hedge funds, or private equity.[2]

Пензиони фондови су не само машина на тржишту капитала него и изузетно значајна социјална институција. Такође, они приносима на капитал дају "хумани" лик: корисник приноса на капитал је обичан грађанин, пензионер.

Дакле, принос је добар код пензионера, а код Омегиног Ротшилда није?!
Ма немој...
G.Cross G.Cross 22:06 07.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

Чудесна је та прича о приходима на капитал.


Prihod na akcijski kapital je Dividenda. Veoma pozitivno.
Prihod od rasta cene akcija je cista spekulacija.

Negativne posledice dozvoljavanja penzionim fondovima da participiraju sa vecinom svojih sredstava u trgovanju akcijama su veoma velike.

Veoma komplikovana tema. nezahvalna za raspravu na Blogu.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:09 07.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

Veoma komplikovana tema. nezahvalna za raspravu na Blogu.

:)))))
Мислим, било где је таква.
Јер неминовно је да иза ње провири -- идеологија!
jkt2010 jkt2010 00:08 08.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

Predrag Brajovic
без банака и њихових кредита..


Kako ti se čini sledeća imaginarna situacija:
Facebook pokrene aplikaciju "Narodna Banka"; Otvoriš svoj račun direktno tu, sve uplate i isplate idu direktno odatle, i tako svi. Za koj će mi banke? Račun imam u banci a ne na FB samo zato što su mi naredili da otvorim račun u banci a ne na FB, kao što su mi naredili i da moram sva plaćanja i naplate da radim preko banke a ne preko FB. Njima lepo, mene ko jebe.

Šta bi onda radile banke? Pa pokušavale bi da me ubede da te pare koje imam na svom FB računu poverim njima da mi ih "obrnu". Znači ponašale bi se kao ovi kickstarter sajtovi. Zamisli sad da moraju upravo to da rade, da kače projekte (svoje ili svojih klijenata) na kickstarter, opis, ROI... pa biraj sam. Ako se zajebeš sam si se zajebao. Ako te banka ispali, niko više sa njom ne bi ni radio (raščuje se po nepouzdanim projektima).

Ovo što Princi nabacuje već nekoliko puta je nešto drugo, više se tiče tehnologije tj filozofije sistema. Ali mene bi zadovoljila i ovakva liberalizacija kakvu opisah.
princi princi 00:24 08.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

Cryptocurrency je najverovatnije budućnost, sa ili bez Srbije (zajebavam se, kakva crna Srbija, vidiš da je ovaj baja sav važan počeo da mi objašnjava koncept frakcionih rezervi, :))))). Blockchain tehnologija će masovno pojeftiniti trgovanje na berzi, praktično će sve transakcije ići trenutno i bez posrednika, neće biti potrebe za sravnjivanjem, ugovori će dobiti potpuno novi smisao. Ljudi ne shvataju pun potencijal tehnologije, ali to je svakako budućnost, i to potpuno nezavisno od bitcoina.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 00:26 08.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

jkt2010
Predrag Brajovic
без банака и њихових кредита..


Kako ti se čini sledeća imaginarna situacija:
Facebook pokrene aplikaciju "Narodna Banka"; Otvoriš svoj račun direktno tu, sve uplate i isplate idu direktno odatle, i tako svi. Za koj će mi banke? Račun imam u banci a ne na FB samo zato što su mi naredili da otvorim račun u banci a ne na FB, kao što su mi naredili i da moram sva plaćanja i naplate da radim preko banke a ne preko FB. Njima lepo, mene ko jebe.

Šta bi onda radile banke? Pa pokušavale bi da me ubede da te pare koje imam na svom FB računu poverim njima da mi ih "obrnu". Znači ponašale bi se kao ovi kickstarter sajtovi. Zamisli sad da moraju upravo to da rade, da kače projekte (svoje ili svojih klijenata) na kickstarter, opis, ROI... pa biraj sam. Ako se zajebeš sam si se zajebao. Ako te banka ispali, niko više sa njom ne bi ni radio (raščuje se po nepouzdanim projektima).

Ovo što Princi nabacuje već nekoliko puta je nešto drugo, više se tiče tehnologije tj filozofije sistema. Ali mene bi zadovoljila i ovakva liberalizacija kakvu opisah.

Немогуће.
Превише се захтева од корисника.
Такође, нема диверсификације ризика.

Да те подсетим: такво нешто смо већ имали. Самохвалисави магарци, професионални убеђивачи -- Језда и Дафина -- прикупљали су паре да их уложе у "бизнис". И људи су им веровали. Ако су се зајебали, сами су се зајебали. А цела држава је, после, испаштала.

Negativ impact би брзо одувао новац из токова. Нико не би улагао. Овако, кад држава је обавезна на исплату гарантованог износа уштеђевине по рачуну, ствар функционише.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 00:31 08.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

Јебига, кад дође грас рут, онда ће и крипто каренси, за шта нема шаје, а до тад је страгловање, секо.
nim_opet nim_opet 00:58 08.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

Prihod od rasta cene akcija je cista spekulacija.

Kako? Ja ti dam pare (kupim tvoje akcije) da bi ti nesto uradio sa njima, ti meni vratis pare kroz dividende i kroz rast cene akcije (jer si sada bolja firma nego sto si bio pre, pa zato sto imas vece sanse da mi isplatis dividende, hoce te i drugi). Sta je tu spekulacija?
jkt2010 jkt2010 02:34 08.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

princi
Cryptocurrency je najverovatnije budućnost, sa ili bez Srbije (zajebavam se, kakva crna Srbija, vidiš da je ovaj baja sav važan počeo da mi objašnjava koncept frakcionih rezervi, :))))). Blockchain tehnologija će masovno pojeftiniti trgovanje na berzi, praktično će sve transakcije ići trenutno i bez posrednika, neće biti potrebe za sravnjivanjem, ugovori će dobiti potpuno novi smisao. Ljudi ne shvataju pun potencijal tehnologije, ali to je svakako budućnost, i to potpuno nezavisno od bitcoina.


Ovo moje ne bi bio kripto nego pravi novac, samo bi mu pojavni oblik bio isključivo informacija.

Block chain koliko razumem, može da šljaka ako mu je početak lako dokaziv kao kod bikoina. Ako nije onda je potreban sudija...

Ne znam za berzu ali pominjao si katastar, pa da probam na tom primeru da vidim da li kapiram block chain: imaš plac, plac se graniči sa 3 strane komšije i sa 4. sa putem. Da bi kompletirao blok čejn dokaz o vlasništvu potrebna ti je "potvrda" od svakog komšije da je zajednička međa stvarno tamo. I onda je tvoj plac čist, možeš sa njim da trguješ.

Ali ajd sad da vidimo mi malo levog komšiju, msm on tvrdi da ti je komšija, ali da li ima blok čejn potvrdu od svih svojih komšija da je taj plac njegov? I onda tako kreneš u proveru blok po blok, i ispostavi se da jedna karika u lancu na kraj sela nije baš potvrđena, čime se vlasništvo u celom lancu dovodi u pitanje, pa i tvoje.

U mom poslu mi nešto nalik tome koristimo oduvek i zove se "traceability" tj za svaki avionski deo moraš da imaš dokaz da je bio od rođenja pa do "smrti" bio pod nadzorom neke organizacije koja je i sama pod nadzorom. Ako fali samo jedna karika u tom lancu, deo je đubre. (pojednostavio sam)

To zovemo BTB (back to birth trace); Tipičan Block chain za BTB traceability bi bio "fabrika - (distributer - stockist - ) end user - avion", a u lanac može da se ubaci još n međukorisnika tipa stockist ili end user ili avion ...

U stvarnom životu ovaj BTB je potreban samo za kritične delove kao što su motorski i stajni trap, tu stvarno sve mora da bude 100% poznato do fabrike. Za manje kritične se gleda da ti je izvor od koga ga kupuješ pod nadzorom (sertifikovan da radi) i onda se podrazumeva da je sve OK. Gde bi taj najkraći block chain bio "dobavljač - end user" i gde su oba sertifikovani.

E to je taj problem: sertifikacija. Najlakše i najbolje je ne isključivati državu, jer ti je regulator neophodan, ali isključiti parazite tj učiniti ih opcionim ("ko voli nek izvoli". Da mogu, ja bih banku izbacio iz plaćanja i direktno prebacivao pare sa mog računa (kod SDK, poreznika...) na račun mog dobavljača - i obrnuto tj primao uplate na taj, a ne na račun kod banke.

U tom smislu, NBS ili poreznici ili stara Služba Društvenog Knjigovodstva bi mogla da za svakog građanina otvori račun, a onda bi građani znali šta im je činiti. A da li ćeš novce da im pratiš po blok čejnu ili kako - nebitno je.
jkt2010 jkt2010 03:07 08.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

Predrag Brajovic
Немогуће.
Превише се захтева од корисника.
Такође, нема диверсификације ризика.

Да те подсетим: такво нешто смо већ имали. Самохвалисави магарци, професионални убеђивачи -- Језда и Дафина

Meni banka radi samo i isključivo plaćanja i naplate, i za to mi uzimaju provizije, i naplaćuju održavanje računa i jebu me u zdrav mozak sa administriranjem. Štednju mi ne rade ne računajući što su mi pare silom prilika zakucane kod njih a što me čini mi se više košta nego što mi donosi. Investicije radim sam fala na pitanju tako da mi ni to ne rade.

Ja samo tražim da taj račun koji mi je kod Komercijalne zato što mora, bude kod države. Na pr da naprave e-SDK.
Pa ako baš ne mogu da ubedim mog inopartnera da otvori non-resident račun kod srpskog e-SDK da mogu da mu direktno plaćam, onda ću sa tog e-SDK računa da prebacim tačan iznos banci a sve po bančinoj profakturi, da ga prosledi dalje, uz proviziju.

Ti ne možeš da zamisliš, a ja mogu, da bi bar pola mojih inopartnera otvorilo te računa, zašto da ne, ništa ne košta, jednostavno je, pare stoje na bezbednom, šalješ ih po potrebi gde hoćeš... sve transparentno.
rade.radumilo rade.radumilo 09:23 08.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

Cryptocurrency je najverovatnije budućnost, sa ili bez Srbije (zajebavam se, kakva crna Srbija, vidiš da je ovaj baja sav važan počeo da mi objašnjava koncept frakcionih rezervi, :))))).


Volim kada se ljudi lože na hype. Što se toga tiče, ispratio sam toliko takvih hype-ova u IT u poslednjih 30 godina, da više ne mogu ni da se setim polovine.

A sad da ti baja nešto objasni. Cryptocurrency će možda promeniti neke aspekte finansijskih transakcija, ali samo donekle. Kad shvatiš šta su banke i kako funkcionišu, onda ćeš možda shvatiti da neke stvari funkcionišu isto kao i pre dve-tri hiljade godina. Da li se transakcije zapisuju na glinenim pločicama, papirusima, papiru ili SSD diskovima, potpuno je nevažno.

Facebook pokrene aplikaciju "Narodna Banka"; Otvoriš svoj račun direktno tu, sve uplate i isplate idu direktno odatle, i tako svi


To već postoji. Otvoriš npr. Skrill account i imaš svoj wallet i sve transakcije možeš da obavljaš. Plaćaš, primaš uplate itd.
Pola Afrike tako funkcioniše. U gomili zemalja podsaharske Afrike, svega 10-ak posto stanovništva ima račun u banci, ali zato svako ko može ima mobilni telefon.

Šta bi onda radile banke?

Isto što i danas, a to je: preprodavale kapital. Kapital je kao i svaka roba, onaj kome je potreban kupuje po ceni koju je spreman da plati, a onaj ko ga ima prodaje po ceni po kojoj je neko spreman da plati a on spreman da proda.
Shvatite da su poslovi sa stanovništvom malečak procenat portfolia banke. Banke žive od privrede, ne od vaših tekućih računa i kredita za veš mašine.
rade.radumilo rade.radumilo 09:26 08.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

Ovo moje ne bi bio kripto nego pravi novac, samo bi mu pojavni oblik bio isključivo informacija.


Novac je isto samo i isključivo informacija. Da li je zapisan na zlatnoj kovanici, papirnoj novčanici ili kao informacija na SSD disku opet je samo informacija.
rade.radumilo rade.radumilo 09:33 08.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

Ja samo tražim da taj račun koji mi je kod Komercijalne zato što mora, bude kod države. Na pr da naprave e-SDK.
Pa ako baš ne mogu da ubedim mog inopartnera da otvori non-resident račun kod srpskog e-SDK da mogu da mu direktno plaćam, onda ću sa tog e-SDK računa da prebacim tačan iznos banci a sve po bančinoj profakturi, da ga prosledi dalje, uz proviziju.

Ti ne možeš da zamisliš, a ja mogu, da bi bar pola mojih inopartnera otvorilo te računa, zašto da ne, ništa ne košta, jednostavno je, pare stoje na bezbednom, šalješ ih po potrebi gde hoćeš... sve transparentno.


Upravo kroz ovo ti tražiš narušavanje suvereniteta države. Bankarski i monetarni sistem jedne države, regulisanje transakcija sa inostranstvom i valuta su elementi suvereniteta države.
Ekonomski, logičnije bi bilo da postoji jedna univerzalna svetska valuta (idealno u digitalnom obliku) i da ne postoje komplikacije u transakcijama između poslovnih subjekata u različitim državama.
Međutoa, pošto hoćeš suverenu i nezavisnu Srbiju, onda ćeš morati da prihvatiš i suverenu i nezavisnu NBS i sve komplikacije koje uz to idu kada sarađuješ sa inostranim partnerima.
rade.radumilo rade.radumilo 09:40 08.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

Kako? Ja ti dam pare (kupim tvoje akcije) da bi ti nesto uradio sa njima, ti meni vratis pare kroz dividende i kroz rast cene akcije (jer si sada bolja firma nego sto si bio pre, pa zato sto imas vece sanse da mi isplatis dividende, hoce te i drugi). Sta je tu spekulacija?


Špekulacija je što ja mogu da se kladim na rast cene bilo koje robe (kupusa, automobila, akcija) pa onda kupim određenu količinu po jednoj ceni kako bih u budućnosti preprodao po drugoj. Mene zapravo ne interesuje sama roba, već samo kretanje cena.
U pitanju je legitimna trgovina, jedini problem je što sam čin trgovine može imati uticaj na kretanje cena, tako da na cene kupusa ne utiču samo njegov kvalitet i godišnji prinos, već i kretanja na berzi. Isto važi i za akcije. Jednim delom na njihove cene utiče poslovanje firme i ostalo što uz to ide, ali drugim delom utiču i kretanja na berzi.
princi princi 10:13 08.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

A sad da ti baja nešto objasni. Cryptocurrency će možda promeniti neke aspekte finansijskih transakcija, ali samo donekle. Kad shvatiš šta su banke i kako funkcionišu, onda ćeš možda shvatiti da neke stvari funkcionišu isto kao i pre dve-tri hiljade godina. Da li se transakcije zapisuju na glinenim pločicama, papirusima, papiru ili SSD diskovima, potpuno je nevažno.

Кеве ти, немој више објашњавати.
jkt2010 jkt2010 03:41 09.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

rade.radumilo
Ja samo tražim da taj račun koji mi je kod Komercijalne zato što mora, bude kod države. Na pr da naprave e-SDK.
Pa ako baš ne mogu da ubedim mog inopartnera da otvori non-resident račun kod srpskog e-SDK da mogu da mu direktno plaćam, onda ću sa tog e-SDK računa da prebacim tačan iznos banci a sve po bančinoj profakturi, da ga prosledi dalje, uz proviziju.

Ti ne možeš da zamisliš, a ja mogu, da bi bar pola mojih inopartnera otvorilo te računa, zašto da ne, ništa ne košta, jednostavno je, pare stoje na bezbednom, šalješ ih po potrebi gde hoćeš... sve transparentno.


Upravo kroz ovo ti tražiš narušavanje suvereniteta države. Bankarski i monetarni sistem jedne države, regulisanje transakcija sa inostranstvom i valuta su elementi suvereniteta države.
Ekonomski, logičnije bi bilo da postoji jedna univerzalna svetska valuta (idealno u digitalnom obliku) i da ne postoje komplikacije u transakcijama između poslovnih subjekata u različitim državama.
Međutoa, pošto hoćeš suverenu i nezavisnu Srbiju, onda ćeš morati da prihvatiš i suverenu i nezavisnu NBS i sve komplikacije koje uz to idu kada sarađuješ sa inostranim partnerima.


Pa brate baš na protiv, ja tražim da se zadrži uloga države, i to eto baš Srbije, kao regulatora i kontrolora pa i fasilitatora. A kad svi to prebace na UN, prebaciće i Srbija. Tako da je nejasno o kakvom gubljenju suvereniteta pričaš.

Ako misliš na strane državljane, oni su postali rezidenti kad su otvorili račun i kad su im prve pare legle na taj račun i u meri u kojoj imaju para na tom računu. Dalje sve rade po srpskom zakonu, koji kaže da mogu da rade šta hoće (u okviru pravila). To znači da mogu da vrše međusobna plaćanja sa svim drugim licima u sistemu e-SDK tj svi su jednaki u pravima i obavezama, kao i da preko srpskih banaka mogu da vrše plaćanja i ka trećim licima, van srpskog sistema e-SDK.

Samo da ti javim da sad čak na pr i u Indoneziji možeš da otvoriš non-resident račun u bilo kojoj banci, treba ti samo pasoš i da položiš min. 1,500 max 50,000 dolara (čini mi se). Preko 50 soma ti treba odobrenje od narodne banke. Suverenitet Indonezije ovim nije ugrožen ni na koji način.

A što to ne može u Srbiji nije mi jasno. Kao što je nejasno i zašto se propisuje da srpskom rezidentu treba dozvola NBS da otvori račun u inostranstvu, kad NBS nema načina da vrši kontrolu napr u Indoneziji.

Hoću reć, koliko je glupo da propisuješ nešto što ne možeš da kontrolišeš i od čega nikakve koristi nemaš, jednako je glupo da zabranjuješ nešto što bi i mogao da kontrolišeš, i od čega bi imao i korist.

rade.radumilo rade.radumilo 09:17 09.12.2015

Re: Не, буразеру, ја што више

A što to ne može u Srbiji nije mi jasno


Zato što u Srbiji plaćanje elektronskim putem nije legalno. Prema računovodstvenim propisima, svaka transakcija između pravnih lica mora biti propraćena odgovarajućim papirima, sa pečatima i potpisima. Isto važi i za finansijske transakcije na relaciji FL-PL, samo što je tu zbirka papira ograničena na novčanice i čekove građana.
Da bi tu situaciju koliko toliko "popravila" NBS je ubacila niz uredbi, kojima se omogućava korišćenje platnih kartica i elektronska plaćanja. Međutim te uredbe NBS, su u koaliziji sa jednim delom zakona o PP i računovodstvenim zakonima.
Najbizarniji primer je da firma ne može da kupuje "on-line". Odnosno može, ali mora da dobije fakturu overenu pečatom. Kako te za tako nešto, u normalnom svetu, gledaju kao da im tražiš dresiranog nosoroga, onda se svodi na jednu od dve stvari:
- Prodavac, iz inostranstva, će ti odštampati ili poslati mailom invoice, koji naravno ne sadrži nikakav pečat, a finansijska će ti za to progledati kroz prste.
- Ti ćeš falsifikovati nekakav invoice, koji odgovara onome što je plaćeno kompanijskom karticom. Svi to znaju i svi se prave blesavi.
Gordijev čvor fiskalnih i ostalih pratećih zakona niko ni ne pokušava da raspetlja u ovoj zemlji. Malo zakrpe ponekom uredbom NBS i to je to.
busolazasrbiju busolazasrbiju 00:25 08.12.2015

Naslov

1. Svaki rast u zemljama sa niskim nivoom ekonomskog razvoja, a posebno u zemljama koje imaju veliki jaz između nominalnog GDP i GDP izraženog u paritetu kupovne moći (Srbija, Albanija, Rumunija, Bugarska...) manji od 10% godišnje predstavlja neuspeh, tj. loš rezultat ekonomske politike.

2. Rast oko nule, ili takav njegov pad predstavlja čistu budalaštinu i spin za političare, zato što može biti rezultat svakojakih operacija. Recimo rast cene struje zajedno sa akcizama, pa onda rast drugih proizvoda ili usluga koje su pod kontrolom države, ili rasta troška amortizacije zbog izmene zakona o porezu na imovinu (rasta ovog poreza), ili čiste mahinacije imajući u vidu da se gotovo polovina GDP radi na bazi procena statističkih službi...

3. Deficit jedne godine može biti veći zato što dotirate Železaru koja kupuje sirovine u vreme kada ne radi (zato što kasnije to nećete moći) pa sledeće godine, nemate takve izdatke u budžetu...ili što jedne godine prikažete odlive koje treba da platiti sledeće godine, a sledeće ne prikažete one rashode koje ste imali te godine nego plaćanje istih ploronigirate za sledeću godinu...a o smanjivanju plata i penzija da ne govorimo.

4.Da smo više trošili rast bi biio veći. Bez ikakve dileme. Ekonomija je kao istorijska kategorija nastala da bi se nešto trošilo i u protivprirodnom bludu je sa štednjom.

5. Takođe, štednja je u protivpridnom bludu i sa javnim finansijama. Država, kao i svaki pojedinac treba da bude racionalna a ne štedljiva. Štednjom se tangiraju upotrebne vrednosti - količine (ubija privredna aktivnost i svaka vrsta prihoda, pa tako i javnih), a racinalnošću se tangira samo vrednost neke robe ili usluge (i dalje kupuješ sve što ti treba, ali se trudiš da u željenom kvalitetu isto kupiš što jeftinije).

6. Da bi rast GDP u Srbiji bio veći, moraju da se ispuni nekoliko uslova. Neki emotivni i moralni, a neki ekonomski. Prvo, da političari vole svoju državu i narod (imam gotovo 50 godina i gotovo da sam siguran da ih nisam primetio u Srbiji zadnjih 25 godina), drugi je da se ministri bave svojim poslom, tj. da su zainteresovani za njega (oni su obično na nivou onih koji imaju informacije, retki i znanje, ali mudrosti tj. zainteresovanosti da se znanje i informacije operacijalizuju, jednostavno nema). Ovo isto važi i za većinu onih ekonomsita, intelektualaca i novinara kojima je dozvoljen pristup na temu ekonomije.

Ekonomski - dva preduslova: da se radikalno poveća minimalna cena rada (odmah 50% i svakih 6 meseci za dodatnih 20 do 30% dok se ne dosegne prosečna potrošačka korpa) i istovremeno poveća nivo novčane mase M2 (preko kreditne aktivnosti banaka) jer je ista 4 puta manja od potrebne veličine. Za ovo prvo će nam trebati 3 do 4 godine, a za ovo drugo imamo 10 godina pred nama.

7. Lako je povećati GDP kada se zna šta utiče na njegov rast, tj. veličinu. Formula koja se četo koristi

GDP = Finalna potrošnja + Investicije + Izvoz - Uvoz

govori o njegovj upotrebi, a ne veličini i pri tome je potuno logički i matematički netačna. Oni koji misli i koji hoće da budu blagonakloni prema navedenoj formuli, kažu da je u njoj jedino dobro što pokazuje da uvoz utiče na smanjivanje GDP-a.
dolazel dolazel 02:14 08.12.2015

Re: Naslov

GDP Srbije raste jer se Srbija strahovito i katastrofalno zajmi na medjunarodnom trzistu. Pogledaj samo rast kredita od 2004 do sada i uporedi sa rastom GDPa. Naravno, ti krediti najvise odu na plate zaposlenima i to u javnom sektoru, pogotovo od 2010 do sada.







a onda pogledaj stepen rasta kredita vladajuce koalicije



Najzanimljivije je sto je taj rast GDP prisutan sa sve strahovitim padom populacije


Za proteklih 20 godina Srbija je izgubila skoro 7% populacije. Malo li je?
busolazasrbiju busolazasrbiju 04:02 08.12.2015

Re: Naslov

1. Onaj prvi EKG govori o velikom stepenu korelacije u periodu 2005-2009, ali i o onome što sam rekao da u Srbiji nema dovoljno novca u prometu, pa je monetizacija sistema bespotrebno rasla na bazi zaduženost prema spolja (ovo naročito kada se zna da je u tom periodu padao rast zaduženosti države, a rastao privatni dug - banaka). Takođe, rast GDP je bio i posledica onogo što sam rekao da je bio veliki jaz između nominalnog (nerealno niskog GDP) i GDP u paritetu kupovne moći (realno zanačajno viši) - posebno ako imaš polaznu osnovu sa devedesetim (seti se samo troškova struje i komunalija, niskih plata), promena cenovnog parametra DEM u EUR... A rast ukupne zaduženosti je posledica liberalizacije spoljnotrgovinskog režima i obaranja carina, pa onda davanje gasa na istoj linij gluposti u ekonomskom delu SSP, pa još malo više isto to sa Turcima...

2.Krediti uglavnom idu na servisiranje ranije uzetih kredita, a i pokrivanje budžetskog deficita koji je mali ne zbog visokih plata u javnom sektoru, nego zbog malih javnih prihoda, koji su opet posledica davanja gasa i preusmeravanja ekonomske politike (Mirko Cvetković počeo, Dačić nastavio, Vučić i dalje vozi isti autu u pogrešnom smeru jednosmere ulice) da se ubuduće rast GDP gradi na bazi rasta izvoza, a ne potrošnje (savet MMF). Ovo je naučno i logički pogrešno. Ako već voliš da praviš EKG-ove, napravi nam jedan za period 2008-2012(zbog FIATa)-2015 u smislu kretanja izvoza i GDP-a.

3. Drugi EKG sigurno nije tačan, zarade u 2014. više za 20% nego 2009. Jednostavno, kriva zarada nije tačna. Ko god da je radio analize, pogrešio je.

3. Ovaj treći EKG ne znam šta predstavlja. Šta je Serbia GDP from public administration?

4. Da li se ova Vlada zadužuje? Mislim, da ovde nisi fer, trebalo je da prikažeš taj odnos i za vladu Mirka Cvetkovića, verovatno ćeš dobiti sličnu krivu gluosti (zaduženosti). Ova vlada je nastavila samo ono što je počela Mirkova vlada (ili Borisa Tadića, pošto je premijer samo kuvao kafu). Kako glupost ima dokazanu porogresiju, tako i kada kreneš u zaduživanje, a ne promeniš ekonomsku politiku (kresanje plata i penzija, to nije) ono tokom vremena postane sve veće.

4. Ako bih bio ciničan, i na talasu ekonomskih gluposti, rekao bih da je to dobro da nas je manje napravilo više GDP-a, tj. da smo postali produktivniji u navedenom periodu.
emsiemsi emsiemsi 06:55 08.12.2015

Re: Naslov

busolazasrbiju
1. Onaj prvi EKG govori o velikom stepenu korelacije u periodu 2005-2009, ali i o onome što sam rekao da u Srbiji nema dovoljno novca u prometu, pa je monetizacija sistema bespotrebno rasla na bazi zaduženost prema spolja (ovo naročito kada se zna da je u tom periodu padao rast zaduženosti države, a rastao privatni dug - banaka). Takođe, rast GDP je bio i posledica onogo što sam rekao da je bio veliki jaz između nominalnog (nerealno niskog GDP) i GDP u paritetu kupovne moći (realno zanačajno viši) - posebno ako imaš polaznu osnovu sa devedesetim (seti se samo troškova struje i komunalija, niskih plata), promena cenovnog parametra DEM u EUR... A rast ukupne zaduženosti je posledica liberalizacije spoljnotrgovinskog režima i obaranja carina, pa onda davanje gasa na istoj linij gluposti u ekonomskom delu SSP, pa još malo više isto to sa Turcima...

2.Krediti uglavnom idu na servisiranje ranije uzetih kredita, a i pokrivanje budžetskog deficita koji je mali ne zbog visokih plata u javnom sektoru, nego zbog malih javnih prihoda, koji su opet posledica davanja gasa i preusmeravanja ekonomske politike (Mirko Cvetković počeo, Dačić nastavio, Vučić i dalje vozi isti autu u pogrešnom smeru jednosmere ulice) da se ubuduće rast GDP gradi na bazi rasta izvoza, a ne potrošnje (savet MMF). Ovo je naučno i logički pogrešno. Ako već voliš da praviš EKG-ove, napravi nam jedan za period 2008-2012(zbog FIATa)-2015 u smislu kretanja izvoza i GDP-a.

3. Drugi EKG sigurno nije tačan, zarade u 2014. više za 20% nego 2009. Jednostavno, kriva zarada nije tačna. Ko god da je radio analize, pogrešio je.

3. Ovaj treći EKG ne znam šta predstavlja. Šta je Serbia GDP from public administration?

4. Da li se ova Vlada zadužuje? Mislim, da ovde nisi fer, trebalo je da prikažeš taj odnos i za vladu Mirka Cvetkovića, verovatno ćeš dobiti sličnu krivu gluosti (zaduženosti). Ova vlada je nastavila samo ono što je počela Mirkova vlada (ili Borisa Tadića, pošto je premijer samo kuvao kafu). Kako glupost ima dokazanu porogresiju, tako i kada kreneš u zaduživanje, a ne promeniš ekonomsku politiku (kresanje plata i penzija, to nije) ono tokom vremena postane sve veće.

4. Ako bih bio ciničan, i na talasu ekonomskih gluposti, rekao bih da je to dobro da nas je manje napravilo više GDP-a, tj. da smo postali produktivniji u navedenom periodu.

Сагласан !
marco_de.manccini marco_de.manccini 07:11 08.12.2015

Re: Naslov

Ako bih bio ciničan, i na talasu ekonomskih gluposti, rekao bih da je to dobro da nas je manje napravilo više GDP-a, tj. da smo postali produktivniji u navedenom periodu.

Ови што побегли, све, бре, неки нерадници, неће да устају рано и раде од седам.
princi princi 07:17 08.12.2015

Re: Naslov

dolazel
GDP Srbije raste jer se Srbija strahovito i katastrofalno zajmi na medjunarodnom trzistu. Pogledaj samo rast kredita od 2004 do sada i uporedi sa rastom GDPa. Naravno, ti krediti najvise odu na plate zaposlenima i to u javnom sektoru, pogotovo od 2010 do sada.







a onda pogledaj stepen rasta kredita vladajuce koalicije



Najzanimljivije je sto je taj rast GDP prisutan sa sve strahovitim padom populacije


Za proteklih 20 godina Srbija je izgubila skoro 7% populacije. Malo li je?

Pa da, ovi grafici u kombinaciji sa spoljnotrgovinskim bilansom Srbije (ispada da to neprestano zaduživanje Srbije praktično služi da srpska "srednja" klasa kupuje. benzin, milka čokolade i neskafu) potpuno depresivna slika. Čim bi prestalo zaduživanje pola supermarketa i kafića po Beogradu bi se pozatvaralo.
G.Cross G.Cross 09:28 08.12.2015

Re: Naslov

Čim bi prestalo zaduživanje pola supermarketa i kafića po Beogradu bi se pozatvaralo.


A gde ne bi? ( ne kazem da je dobro, nego da nismo samo u ovoj gluposti)

According to the OECD, general government gross debt (federal, state, and local) in the United States in the third quarter of 2012 was $16.3 trillion, 108% of GDP.


In total, American consumers owe:

$11.85 trillion in debt
An increase of 1.4% from last year
$918.5 billion in credit card debt
$8.09 trillion in mortgages
$1.19 trillion in student loans
An increase of 5.9% from last year
predatortz predatortz 09:32 08.12.2015

Re: Naslov

G.Cross
Čim bi prestalo zaduživanje pola supermarketa i kafića po Beogradu bi se pozatvaralo.


A gde ne bi?

According to the OECD, general government gross debt (federal, state, and local) in the United States in the third quarter of 2012 was $16.3 trillion, 108% of GDP.


Čitao sam negde da je prosečan Amer zadužen 7 1/2 ličnih dohodaka. Zamisli šta bi tek tamo bilo da prestane mogućnost zaduživanja!
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:39 08.12.2015

Re: Naslov

G.Cross G.Cross 09:46 08.12.2015

Re: Naslov

Predrag Brajovic



Cekaj da vidis sta ce da se desi kad FED konacno poveca Interest Rate .
alselone alselone 09:49 08.12.2015

Re: Naslov

Cekaj da vidis sta ce da se desi kad FED konacno poveca Interest Rate .


Do tada svi pevamo. Ja upravo uzimam kredit za kucu. Euribor negativan?!
antioksidant antioksidant 10:06 08.12.2015

Re: Naslov

Čim bi prestalo zaduživanje pola supermarketa i kafića po Beogradu bi se pozatvaralo.

druga polovina zivi od donacija
svarog svarog 10:11 08.12.2015

Re: Naslov

predatortz
G.Cross
Čim bi prestalo zaduživanje pola supermarketa i kafića po Beogradu bi se pozatvaralo.


A gde ne bi?

According to the OECD, general government gross debt (federal, state, and local) in the United States in the third quarter of 2012 was $16.3 trillion, 108% of GDP.


Čitao sam negde da je prosečan Amer zadužen 7 1/2 ličnih dohodaka. Zamisli šta bi tek tamo bilo da prestane mogućnost zaduživanja!


Videli smo šta je bilo kad su im tražili da otplate stambene kredite. Ceo svet je upao u kanal
G.Cross G.Cross 10:19 08.12.2015

Re: Naslov

alselone
Cekaj da vidis sta ce da se desi kad FED konacno poveca Interest Rate .


Do tada svi pevamo. Ja upravo uzimam kredit za kucu. Euribor negativan?!



Uzmi kredit u Svajcarcima i mnogo Melatonina.
princi princi 10:23 08.12.2015

Re: Naslov

Дуг сам по себи није никакав проблем, напротив. Проблем је оно на шта се дуг троши. Ако се задужује да се створи нека нова вредност, и још ако је, што се језиком ЈУ економиста каже, та вредност реализује на тржишту, супер. Али ако се задужујеш да би трошио као пијани богаташ, при чему нема пас за шта да те уједе, онда си у великом проблему. Лако је једној Канади да се задужује, кад је огромна земља, има огромне ресурсе које може да експлоатише малтене како јој је воља и по којој хоће цени. Лако је једној УСА да се задужује кад има највећу војску на свету и ресурса и људских и природних, онолико. А Србија, на жалост, није ни Канада ни УСА. Зато сам и поменуо трговински дефицит у склопу ове стопе задуживања. Србија се практично задужује да би куповала робу од поверилаца, баш као наркоман који се задужује код свог дилера да би од њега могао да купи хероин.
alselone alselone 10:25 08.12.2015

Re: Naslov

Uzmi kredit u Svajcarcima i mnogo Melatonina.


Što bi se reklo - neš kolega. Čak ni u dinarima ne uzimam. Samo u onome u čemu mi je plata indeksirana.

Ali nešto me zanima, da li banka zapravo smanjuje svoju kamatu ako je Euribor negativan?
alselone alselone 10:26 08.12.2015

Re: Naslov

Србија се практично задужује да би куповала робу од поверилаца, баш као наркоман који се задужује код свог дилера да би од њега могао да купи хероин.


Da, ima i ono isto slikovito objašnjenje - zadužuje se da bi plaćala grejanje dok ima otvorene prozore. Sva energije i pare samo odlete napolje.
princi princi 10:31 08.12.2015

Re: Naslov

alselone
Србија се практично задужује да би куповала робу од поверилаца, баш као наркоман који се задужује код свог дилера да би од њега могао да купи хероин.


Da, ima i ono isto slikovito objašnjenje - zadužuje se da bi plaćala grejanje dok ima otvorene prozore. Sva energije i pare samo odlete napolje.

Па да. Прекопа пола Шумадије да би грејала улице. Да не помињемо колико се пара баци на нефункционално здравство, школство... У том смислу, Србија је у некој врсти каменог доба: Срби нису ни почели да размишљају о продуктивности и ефикасности.
Atomski mrav Atomski mrav 10:32 08.12.2015

Re: Naslov

Ali nešto me zanima, da li banka zapravo smanjuje svoju kamatu ako je Euribor negativan?

Banke u Srbiji verovatno uzimaju apsolutnu vrednost Euribora pa onda to dignu na peti stepen...
alselone alselone 10:33 08.12.2015

Re: Naslov

Banke u Srbiji verovatno uzimaju apsolutnu vrednost Euribora


Ovo sam i ja pomislio ali ne piše tako u ugovoru. Mada im se ne isplati dizanje na peti ako je manji od 1. Trebalo bi to ispratiti ali me mrzi da se preganjam, razlika je minimalna. Na šta oni verovatno i računaju.
libkonz libkonz 12:05 08.12.2015

Re: Naslov

Ali nešto me zanima, da li banka zapravo smanjuje svoju kamatu ako je Euribor negativan?

Da. Meni je rata za stambeni kredit manja za 5 evra mesečno u poređenju sa junom prošle godine. Mislim da mi je godišnja kamata 4%+ prosek šestomesečnog euribora.
rade.radumilo rade.radumilo 12:10 08.12.2015

Re: Naslov

Ali nešto me zanima, da li banka zapravo smanjuje svoju kamatu ako je Euribor negativan?


Odgovor na ovo pitanje je i da i ne. Nominalna kamatna stopa kod takvih kredita se sastoji iz baznog dela plus euribor/libor/belibor ili neki levi indeks "po poslovnoj politici" kod nekih banaka.
Ukupna nominalna kamatna stopa se smanjuje ili povećava sa kretanjem nekog od tih indeksa i anuitet se kreće u skladu sa tim, ali banka zapravo ne dira svoju odnosno baznu stopu.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 12:10 08.12.2015

Re: Naslov

Najboolje, Alse, što možeš da dobiješ jeste 4,5%, nadam se da si na 5,5% završio.

Banke imaju svoju standardnu maržu, i ona je X plus euribor. Baš ih briga za euribor, bitna mu je njegova marža.
rade.radumilo rade.radumilo 12:13 08.12.2015

Re: Naslov

Baš ih briga za euribor


Hmmm, ne sasvim. Bazna stopa, iliti marža banke je do pred kraj 2008-e bila reda 2-4% a onda se sa naglim sunovratom Euribora povećala na 4-6%.
alselone alselone 12:15 08.12.2015

Re: Naslov

Najboolje, Alse, što možeš da dobiješ jeste 4,5%, nadam se da si na 5,5% završio.


3.29 + euribor.
alselone alselone 12:17 08.12.2015

Re: Naslov

Meni je rata za stambeni kredit manja za 5 evra mesečno u poređenju sa junom prošle godine. Mislim da mi je godišnja kamata 4%+ prosek šestomesečnog euribora.


Opa! Placas kafu kad se vidimo sledeci put.

Ukupna nominalna kamatna stopa se smanjuje ili povećava sa kretanjem nekog od tih indeksa i anuitet se kreće u skladu sa tim, ali banka zapravo ne dira svoju odnosno baznu stopu.

Ne kapiram sada. Ako se sabira a jedan sabirak je negativan, trebalo bi da bude ukupno smanjeno.
Atomski mrav Atomski mrav 12:29 08.12.2015

Re: Naslov

Ne kapiram sada. Ako se sabira a jedan sabirak je negativan, trebalo bi da bude ukupno smanjeno.

Tko izgubi dobitak, dobije gubitak.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 12:30 08.12.2015

Re: Naslov

3.29 + euribor.

Савршено.
И неочекивано.
Поштују те!


(0,5% обрада кредита, то је додатак?)
rade.radumilo rade.radumilo 12:32 08.12.2015

Re: Naslov

Ne kapiram sada. Ako se sabira a jedan sabirak je negativan, trebalo bi da bude ukupno smanjeno.


Jeste, meni se rata za kola smanjila značajno je Jorgovanka smanjuje belibor.

Poenta je u tome da je Euribor prosečna cena po kojoj banka dobija eure, a na to dodaje svoju maržu. Ono što se dešavalo, bilo je da je sitnim slovima u ugovorima nekih banaka pisalo da mogu povećati svoju maržu. U takvim situacijama se može desiti da banka poveća svoju maržu kako bi kompenzovala smanjenje Euribora. Tebi se anuitet ne promeni, a oni uknjiže veću dobit.
rade.radumilo rade.radumilo 12:34 08.12.2015

Re: Naslov

3.29 + euribor.


Koji euribor? Postoji više od jednog.

EDIT:

Euribor u proteklih nekoliko dana.

period 12-04-2015 12-03-2015 12-02-2015
1 month -0.171% -0.171% -0.164%
3 months -0.113% -0.124% -0.118%
6 months -0.030% -0.051% -0.048%
12 months 0.068% 0.039% 0.043%

LINK
svarog svarog 13:04 08.12.2015

Re: Naslov

Ono što se dešavalo, bilo je da je sitnim slovima u ugovorima nekih banaka pisalo da mogu povećati svoju maržu


To se sada više ne dešava. Banke su i ovako u buli od kako je narod shvatio da ga kradu i krenuo da tuži, a i donet je zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, tako da je sada zaista fiksna marža+neki euribor. Ranije su banke (ne sve) smanjivanje euribora kompenzovale rastom marže tako da su anuiteti ostajali isti ili čak rasli (zbog kursa)

A krediti u švajcarcima su banovani već 3-4 godine.
alselone alselone 13:30 08.12.2015

Re: Naslov

Koji euribor?

Šestomesečni.
alselone alselone 13:33 08.12.2015

Re: Naslov

Савршено.
И неочекивано.
Поштују те!


Kažu da je malo bolje zbog Magnifica članstva, mada mislim da kenjaju i da bi dali svima sada tu kamatu samo da malo zategnu, pošto je tržište mrtvo.

(0,5% обрада кредита, то је додатак?)

Nema! Ukinulo!

Mada ima suludih drugih troškova.

50,000 dinara upis hipoteke. Mamu im lopovsku!
Slično toliko notaru. Mamu i njemu još lopovskiju.
Nacionalna korporacija, tek čekam da me oderu, neće biti ispod 700 evra.
I manje gluposti tipa procenitelj, zahtev nacionalnoj korporaciji itd.
rade.radumilo rade.radumilo 13:49 08.12.2015

Re: Naslov

Mada ima suludih drugih troškova.


Ne zaboravi kursne razlike. Banka će ti dati dinare po srednjem kursu. Ako kupuješ od FL, on će ti traži EUR. Ako kupuješ od PL, oni mogu da ti traže dinare ali protivvrednost u EUR po prodajnom kursu komercijalne banke.
Na 50K EUR možeš da pljucneš i do 150K dinara na kursne razlike.
alselone alselone 13:57 08.12.2015

Re: Naslov

Ne zaboravi kursne razlike.


Nisam. Ima jedna menjacnica, da ih ne reklamiram, koja dolazi u banku, donesu ti pare da tamo uradis transakciju a kurs imaju oko srednjeg na tako velike iznose. Mom drugu iz firme su cak dali bolji kurs od srednjeg, zaradio covek 30 evra na razlici.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 13:59 08.12.2015

Re: Naslov

50,000 dinara upis hipoteke. Mamu im lopovsku!

Држава. Такса. Мада... сад знам колики си кредит узео ;.-)
Slično toliko notaru. Mamu i njemu još lopovskiju.

Мислим да бу требало да још мало смање своју накнаду. Нотар -- уносно занимање.
Nacionalna korporacija, tek čekam da me oderu, neće biti ispod 700 evra.

За овим парама најмање треба да жалиш. У ствари, НКОСК омогућава да узмеш тај кредит по тако повољној камати, иначе би камата била 2-3% виша, да покрије ризик да ти пукнеш. Овако, све је супер.

То ти је исто као што држава гарантује за штедне улоге, па то онда подстиче штедњу. НКОСК подстиче продају, умирује тржиште...
I manje gluposti tipa procenitelj, zahtev nacionalnoj korporaciji itd.

Проценитељ 200 евра.

Знам и која си банка :)))))
alselone alselone 14:01 08.12.2015

Re: Naslov

За овим парама најмање треба да жалиш.

Znam, tu nisam ni psovao.

Проценитељ 200 евра.

Spalo na 70. Imas stare informacije.
alselone alselone 14:02 08.12.2015

Re: Naslov

Држава. Такса.


Znam, uzece mi 2.5 % na kraju za prepis. I to je OK. Ali cemu onda jos ovolika taksa. Otimanje, cisto otimanje.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 14:08 08.12.2015

Re: Naslov

Znam, uzece mi 2.5 % na kraju za prepis. I to je OK. Ali cemu onda jos ovolika taksa. Otimanje, cisto otimanje.

Један од одговора јесте да државе слабије пореске дисциплине недостајуће паре намичу кроз таксе.
alselone alselone 14:14 08.12.2015

Re: Naslov

Један од одговора јесте да државе слабије пореске дисциплине недостајуће паре намичу кроз таксе.


Da, jasno. Samo sto cu ja platiti oba, pa ce na meni da vade prosek.
rade.radumilo rade.radumilo 14:25 08.12.2015

Re: Naslov

Nisam. Ima jedna menjacnica, da ih ne reklamiram


Ima nekoliko koje vrte oko srednjeg kursa do u 20p, a za veće iznose se pogodiš s njima.
libkonz libkonz 17:55 08.12.2015

Re: Naslov

3.29 + euribor.

Kako si to uspeo? Meni dali 4,76 + euribor.
Opa! Placas kafu kad se vidimo sledeci put.

Izgleda da će biti i za dve kafe. Euribor mi je računat 0,006%, a rata je manja za 7 evra od novembra.
alselone alselone 18:00 08.12.2015

Re: Naslov

Kako si to uspeo?


Nemam pojma. Na prvu loptu su mi dali 4.05. Onda sam isao redom po bankama i svima pokazivao sta su mi drugi ponudili. Tako sam spustio na 3.8. Onda sam zaustavio sve jer sam cekao da se neka papirologija sredi, ovi valjda mislili da se neckam i zvali me sa tom ponudom. Posto je kraj godine kapiram da su vijali neki buking pa su zato ponudili tako nisko.
srdjan.pajic srdjan.pajic 19:05 08.12.2015

Re: Naslov

alselone
Najboolje, Alse, što možeš da dobiješ jeste 4,5%, nadam se da si na 5,5% završio.


3.29 + euribor.


Eto, Srbin uvek nadje kredit bolji i od najboljeg!

Na koliko godina si uzeo kredit, i kolika je kapara (%)?
Jesi se cenjkao, ne oko kuće, to se valjda podrazumeva, nego oko kredita?

EDIT: A, ok, sad vidim tvoj odgovor. Bravo. I ja sam tako isto napravio takmičenje, izmedju brokera i moje banke, na kraju je bilo smešno jer su se krljali oko 50 dolara razlike u feejevima i pobedio broker.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:09 08.12.2015

Re: Naslov

Jesi se cenjkao, ne oko kuće, to se valjda podrazumeva, nego oko kredita?

Pretpostavljam da mu je njegvoa matična banka dala, preko koje prima platu, ima karticu, radi s njegovom firmom -- i to u trenu kad su se uplašili da će od nekog drugog uzeti kredit.

Već je 4,5% kamate lepo i OK, a ovo 3,29 je izuzetno.
Učešće (down payment) obično je između 10 i 20 procenata. Rekao bih je njegovo 20%, ako ne i više.
alselone alselone 19:20 08.12.2015

Re: Naslov

Na koliko godina si uzeo kredit, i kolika je kapara (%)?


Dvajes godine i 50%.

Pretpostavljam da mu je njegvoa matična banka dala

Upravo tako.

Знам и која си банка :)))))

Ja nista ne tajim. Osim imena, koje svi znaju.
srdjan.pajic srdjan.pajic 19:35 08.12.2015

Re: Naslov

alselone


Dvajes godine i 50%.



A kolika je minimalna kapara, ako tako nešto uopšte postoji (ovde kod nas je 20% za obične kredite, za one veće nisam siguran).

I jel imaš neki penal ako kreneš da otplaćuješ glavnicu pre vremena?

EDIT: Hvala, Brajo, nisam video tvoj odgovor na ovo pitanje.
alselone alselone 19:44 08.12.2015

Re: Naslov

Au brate sto si ti neki ljubopitiv.

Nemam pojma, valjda 20%. Nemam penale ako uplacujem valjda do 1000 evra dodatno mesecno, tako nesto.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:45 08.12.2015

Re: Naslov

Srki, učešće je nekad bilo 10%, pa su počeli da zatežu kako je krenuo problem s naplatom kredita. Visoko učešće smanjuje rizik bankara. Jedan od razloga zašto je Alse dobio 3,29 jeste visoko učešće. Banka stavlja hipoteku na celu kuću a ona je već pola otplaćena. Sigurica za njih u naplati 100%.
G.Cross G.Cross 21:16 08.12.2015

Re: Naslov

alselone
Au brate sto si ti neki ljubopitiv.

Nemam pojma, valjda 20%. Nemam penale ako uplacujem valjda do 1000 evra dodatno mesecno, tako nesto.


Alse, objasni ljudima da nemas ove pare kuci u slamarici. Nemoj da ti neko obije kucu zbog postova na blogu.

Ne zbog Brajovica i Pajica naravno
libkonz libkonz 21:23 08.12.2015

Re: Naslov

Nemam pojma, valjda 20%. Nemam penale ako uplacujem valjda do 1000 evra dodatno mesecno, tako nesto.

20%, ako nisi privatnik.
Ja na stan od 55 hiljada dao 20 kapare, pa mi državna agencija za osiguranje kredita tražila žiranta. Poludeo sam, rekao evo još 2,5 hiljade jer sam očekivao da će njihov odgovor biti daj 5. Tako je i bilo.
Troškovi dobijanja kredita su bili oko 1.500 evra.

Nisam se cenkao, ali sumnjam i da bih uspeo bolju kamatu dobiti. Privatnik si, ne može! To je Srbija.

Što se tiče penala, u mojoj banci ih nema ako uplaćujem do milion godišnje.
alselone alselone 21:24 08.12.2015

Re: Naslov

Alse, objasni ljudima da nemas ove pare kuci u slamarici. Nemoj da ti neko obije kucu zbog postova na blogu.


Pa nemam cim ni ne znam odredbe ugovora za prevremenu otplatu. To samo Pajic tajkun prati. Preko nase grbace. Umesto da doznacuje vise on prevremeno otplacuje kredit.
princi princi 21:31 08.12.2015

Re: Naslov

Kaže bankari u USA su do početka 70-ih biznis radili u skladu sa 3-6-3 pravilom: daj 3% za depozit, uzmi 6% kamate za kredit i stigni u 3pm na golf. Dok su se držali tog pravila nije bilo nikakvih problema. Kad su se pojavile investicione banke, "upravljanje" rizikom, "specijalni finansijski proizvodi", "kvantovi" onda su počela i sranja.
libkonz libkonz 22:09 08.12.2015

Re: Naslov

Kaže bankari u USA su do početka 70-ih biznis radili u skladu sa 3-6-3 pravilom: daj 3% za depozit, uzmi 6% kamate za kredit i stigni u 3pm na golf.

Ovo dobro zvuči, a danas su sve zakomplikovali. Kako dolaze nove generacije menadžera sve je komplikovanije. Radim dosta sa bankama (jedna mi u poslednje vreme baš jede džigericu), a jedini komplikovaniji od bankara su zaposleni u osiguravajućim kućama.
alselone alselone 22:12 08.12.2015

Re: Naslov

zaposleni u osiguravajućim kućama.


Lesinari. Kada je pao onaj njemacki aviJon pre neki mesec, tri dana posle toga su se sjatili kod mene u firmi, posto mi jako puno letimo, da nude zivotno osiguranje.
princi princi 22:18 08.12.2015

Re: Naslov

libkonz
Kaže bankari u USA su do početka 70-ih biznis radili u skladu sa 3-6-3 pravilom: daj 3% za depozit, uzmi 6% kamate za kredit i stigni u 3pm na golf.

Ovo dobro zvuči, a danas su sve zakomplikovali. Kako dolaze nove generacije menadžera sve je komplikovanije. Radim dosta sa bankama (jedna mi u poslednje vreme baš jede džigericu), a jedini komplikovaniji od bankara su zaposleni u osiguravajućim kućama.

Baš čitam jednu sjajnu knjigu o tome. Znaš ko su isto veliki komplikatori, muljatori i mistifikatori? Lekari. I to iz 2 osnovna razloga: jedan je što, u principu, ne razumeju ono čime se bave (a drže se toga jer im je to jedino što imaju, praktično socijalna legitimacija koja im omogućava relativno visok standard), a drugi je čisti konflikt interesa (kad ih direktno plaćaju farmaceutske kompanije ili proizvođači medicinske opremen).
princi princi 22:20 08.12.2015

Re: Naslov

alselone
zaposleni u osiguravajućim kućama.


Lesinari. Kada je pao onaj njemacki aviJon pre neki mesec, tri dana posle toga su se sjatili kod mene u firmi, posto mi jako puno letimo, da nude zivotno osiguranje.

Preteruješ. Osiguravajuće kuće zarađuju na razlici percepiranog i stvarnog rizika. To im je biznis model. Ali lekari to ne bi smeli da rade, a rade i to non stop.
libkonz libkonz 22:46 08.12.2015

Re: Naslov

Znaš ko su isto veliki komplikatori, muljatori i mistifikatori? Lekari.

Za druge profesije ne važi, ali da bi neko bio dobar lekar mora biti dobar čovek. Zato muvaju oni koji nisu među kvalitetnijim lekarima. To sa farmaceutskom i industrijom med. opreme postaje sve ozbiljniji problem. Baš mi se pre nekih mesec dana žalila prijateljica da ima izbor: stagnirati ili se prodati farmaceutima. Još nije sigurna šta izabrati.
libkonz libkonz 22:49 08.12.2015

Re: Naslov

Preteruješ. Osiguravajuće kuće zarađuju na razlici percepiranog i stvarnog rizika. To im je biznis model. Ali lekari to ne bi smeli da rade, a rade i to non stop.


ali su komplikovani, ustvari više se cenkaju, traže nenormalne ustupke. zato kod plaćanja - tačni u dan, uvek!
alselone alselone 22:51 08.12.2015

Re: Naslov

Preteruješ. Osiguravajuće kuće zarađuju na razlici percepiranog i stvarnog rizika. To im je biznis model. Ali lekari to ne bi smeli da rade, a rade i to non stop.


Nema sta da se kaze za lekare, tako je. A svedoci smo manipulacija svakog dana. Pogotovo sa porastom privatnog lecenja. Cilj prestaje da bude izlecenje nego postaje stabilizacija bolesti i njeno odrzavanje, tj. kontinuirano lecenje.

A sto se tice ovih lesinara, razumem ja da je to njihvo posao, nego mi je bilo potpuno lesinarski da se pojave odmah posle nesrece da nude njihove prevarantske proizvode. Zasto kazem prevarantske, zato sto to uopste nisu te firme kojima se predstavljaju (npr. Djenerali), nego lokalne firme koje nose to ime, pa nemaju "ledja" u kapitalu.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana