Ekonomija| Istorija| Obrazovanje| Politika

Fantastični predeo reviziberalizma (2)

Nebojša Milikić RSS / 26.03.2016. u 00:14

Kontekst, fakti, interpretacija, reprezentacija 

Usled delimičnog uspeha revizionista u pokušaju masovnog onepismenjavanja stanovništva, potrebno je u ovakvom razmatranju početi od osnova razumevanja istorijskih događaja i istorijskih narativa. Šta više, da bismo uopšte razaznali u kojoj i kakvoj magli fantastičnog revizionističkog predela se nalazimo, moramo neprestano insistirati na ovim osnovama, kao što se pri prostornoj orijentaciji neprestano moramo služiti kompasom.

Da bi se uspešno orijentisali u pisanoj istoriji ili istoriografskoj građi, moramo pre svega što bolje upoznavati i razumevati istorijski i politički kontekst kako istorijskih događaja tako i narativa koji nam prenose znanje o tim događajima; potrebno je zatim znati i razumeti poreklo i značaj istraživanih materijala, npr. dokumenata različitih nivoa vrednosti i upotrebljivosti (4); nadalje, koliko-toliko razumevati metod i okvirni cilj interpretacije nekog istorijskog događaja kao i način i smisao/namenu reprezentacije, pogotovu kad je u pitanju prikaz u široko dostupnim formama kao sto su umetnička dela tipa filma, izložbe, muzejske postavke, specijalizovani sajtovi itd.

Svaka od pomenutih osnova trebalo bi dakle da bude prepoznatljiva i razumljiva konzumentima, publici, to jest, trebalo bi da postoji minimalna zainteresovanost za njihovo (pre)poznavanje i razumevanje. Da li je potrebno naglasiti da se revizionistički postupci relativizacije, negacije ili otvorenog falsifikovanja istorije zasnivaju upravo na zamiranju i potrebe i sposobnosti ovakvog prepoznavanja a samim tim i logičke i racionalne orijentacije velikog dela stanovništva? Takvo zamiranje je očekivani rezultat kako permanentne ideološke indoktrinacije tako i uobičajenog opadanja nivoa opšteg obrazovanja tipičnog za kapitalističku periferiju. Dezorijentisanost i manipulacije u istoriji olakšavaju istu takvu dezorijentisanost i manipulacije u politici, poznato je npr. da je zamračivanje ili otvoreno falsifikovanje nemačke moderne istorije u velikoj meri direktno ili indirektno pomoglo i pripremilo dolazak nacista na vlast (5).

Preciznije rečeno, revizionisti ne samo da se sami ne drže pomenutih osnova, već je bazični princip njihovog rada u tome da stalno pomeraju saznajni fokus iz jednog u drugi ili treći domen, iz konteksta u reprezentaciju, iz faktografije u interpretaciju itd. Oni u suštini insistiraju na zamagljivanju smisla pomenutih osnova i njihovih smislenih i metodoloških granica.

S obzirom na opštu zasićenost revizionističkom retorikom i propagandom i, posledično, bezvoljnost mnogih da prepoznaju kod sebe ovo zamiranje orijentacionih sposobnosti, izvesna rezerva prema proizvodnji konfuzije na neki način životari u svom sublimiranom obliku - opštoj sumnjičavosti i nepoverenju koje najveći broj ljudi pokazuje kada je u pitanju bilo kakva tvrdnja u vezi istorijske faktografije ili interpretacije u vezi sa Drugim svetskim ratom na jugoslovenskim prostorima. Može se međutim zaključiti i da je ta opšteprisutna sumnjičavost možda najvažniji ishod, ako ne i najveće dostignuće revizionističke propagande, jer, iako nije uspela u pokušaju da ubedi većinu stanovništva u svoje izmišljotine, uspela je da masu ljudi obeshrabri da uopšte razmišlja o tome za koju "verziju" istorije na raspolaganju imaju hiljade i hiljade najrelevantnihih i najraznovrsnijih istorijskih izvora a za koju sasvim opskurnu ili teško proverljivu šačicu informacija ili neku kvazi-spektakularnu, „do sada neviđenu" dokumentaciju, pretežno tabloidnog smisla i značaja. Fantastični predeo revizionizma je možda upravo onaj u kome hiljade proverenih i raznovrsnih podataka bivaju automatski dovođene u pitanje nekom opskurnom tabloidnom smicalicom (da ovaj metod diskvalifikacije rada generacija istoričara nije isključivo tema tabloida ili Večernjih novosti pobrinuo se BLIC sa nekoliko zaista žutih naslovnica i diletantskih članaka kvazi istraživačkog novinarstva) .

Kako je revizionistička metodologija već uspešno kritikovana i raskrinkana u specijalističkoj publicistici (6), ostaje nam da posebnu pažnju obratimo na krilaticu kojom revizionistički lobi karakteriše najveći deo istorijskih istraživanja realizovanih i publikovanih u periodu socijalističke Jugoslavije: Kao "komunistička" i samim tim bezvredna. Osim što ovakvim etiketiranjem otvoreno zastupaju nenaučni i neprofesionalni pristup sopstvenoj delatnosti, jer, ako neku naučnu građu proglasite bezvrednom vi tu bezvrednost ili nepouzdanost, ako uopšte hoćete da se bavite naukom na relevantan način - morate i dokazati - što revizionisti svih rodova i činova (od pacera iz Pogleda do manje ili više uglednih alhemičara iz Instituta za savremenu istoriju) redovno ne čine. Inače, za specijaliste je relativno vrlo lako raskrinkati nesolidna istraživanja ili interpretiranja kolega (7), ali, zašto bi se revizionisti time zamajavali? U svom poduhvatu imaju podršku i Vašingterne i njenih agentura u obliku svih ovdašnjih buržoaskih političkih partija. Ono što je ipak važno je da se u njihovoj frazi o "komunističkoj istoriografiji" nevešto krije to jest nehotice otkriva prava priroda istorijskog revizionizma kao oruđa u klasnoj borbi odozgo, to jest kao obavezne tačke u repertoaru hegemone politike i retorike neoliberalizma.

(nastavak u sledećem blogu)

------ 

(4) videti rad Olivere Milosavljević o kategorizaciji istorijskih izvora u časopisu Sociologija (možda i grešim ali ne mogu trenutno da nađem referencu)

(5) prema Đerđ Lukač: „Razaranje uma"

(6) videti skorije radove Milana Radanovića, Milivoja Bešlina, Milovana Pisarija, Olivere Milosavljević, Ranka Končara, Srđana Miloševića, Dubravke Stojanović, Olge Manojlović Pintar, ili npr. intervju sa prof. Đorđem Stankovićem http://www.danas.rs/dodaci/uploaddocumentsdodaci2013biltenpdf/ocigledno_laganje.1117.html?news_id=301849

(7) pogledati npr. polemiku Dubravke Stojanović i Koste Nikolića povodom Nikolićevih teza o "propuštenim šansama" Srbije u vezi Londonskog ugovora...

 



Komentari (8)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Filip Mladenović Filip Mladenović 00:35 26.03.2016

O kontekstu...

"Nema delotvornijeg sredstva za lakšu vladavinu nad čovekom nego što je zabava...
Uz pomoć zabave od celih naroda se prave idioti."
Bela Hamvaš - "Brevijar"
anonymous anonymous 08:53 26.03.2016

Re: O kontekstu...

Filip Mladenović
"Nema delotvornijeg sredstva za lakšu vladavinu nad čovekom nego što je zabava...
Uz pomoć zabave od celih naroda se prave idioti."
Bela Hamvaš - "Brevijar"


Gde je mesto interneta u toj tvrdnji ?
freehand freehand 14:52 26.03.2016

Dobar

... tekst. Mada bi bolji bio da je na srpskom.
Šalim se, mada je zaista mogao da bude napisan "popularnijim" stilom.
Nebojša Milikić Nebojša Milikić 18:24 26.03.2016

Re: Dobar

freehand
... tekst. Mada bi bolji bio da je na srpskom.
Šalim se, mada je zaista mogao da bude napisan "popularnijim" stilom.


i tebi preporuka za opravdanu kritiku... za sada ne umem o tome da pisem jednostavnijim jezikom a da ne budu kletve i psovke : )

ako napisem "hej ljudi, ovi revizionisti lazu i kradu!" ili "pa stvarno nema smisla!" ili "ovo nema veze sa istinom a vec je godinama u svim skolskim udzbenicima!", ne verujem da bi se nesto vise postiglo, barem ne za sada...

ipak zivimo u periodu obezvredjenja i obesmisljavanja javnog govora, ima to svoje posledice... a i uzroke, jer se odustajanjem od kompleksnosti jezika u neku ruku odustaje i od kompleksnosti misljenja... u svakom slucaju, pravo majstorstvo je komplikovanu stvar saopstiti jednostavnim jezikom i ja tu definitivno nisam nikakav majstor...


Nebojša Milikić Nebojša Milikić 19:08 26.03.2016

Pojednostavljenje vs. usloznjavanje...

pitam se da li bi mozda konkretni primeri bili recitiji od objasnjenja koje sam dao u vezi obicaja revizionista da skacu iz jednog u drugi ili treci problemski i tematski okvir, iz konteksta u reprezentaciju, iz faktografije u interpretaciju itd...

PRIMER IGNORISANJA ISTORIJSKOG KONTEKSTA
- ima ih bezbroj, koga ne mrzi nek nadje izjavu dr Vjenceslava Glisica na ovoj debati, tu on objasnjava probleme koji se ticu materijala za izlozbu i koncepta izlozbe U IME NARODA (bolje reci U IME KAPITALA) a to je potpuno ignorisanje istorijskog konteksta...

http://www.kontrapress.com/clanak.php?rub=Dru%C5%A1tvo&url=VIDEO-Zlocini-tokom-i-nakon-Drugog-svetskog-rata

PRIMER IGNORISANJA FAKTOGRAFIJE
- i njih ima bezbroj ali jedan od najludjih je kada Kosta Nikolic u stampanoj verziji svoje teze donosi u posledenjem tomu zakljucke tj. interpretacije koji nemaju blage veze sa faktografijom koju je izneo u prethodnim tomovima... nije ni cudo da knjigu po svemu sudeci nije ni poslao na recenziju profesorima koje je inace lagano potpisao kao recenzente...

PRIMER PRIKRIVANJA FAKTOGRAFIJE
- u svojim svedocenjima na procesu za rehabilitaciju D. Mihailovica, Kosta Nikolic i Bojan Dimitrijevic precutkuju podatke o zlocinima Mihailovicevih jedinica, koji se inace nalaze cak i u njihovim knjigama...

PRIMER PRIKRIVANJA FAKTOGRAFIJE KROZ KRITIKU REPREZENTACIJE
- u istim tim sveocenjima, i ne samo tu, revizionisti insistiraju da je zapisnik sa sudjenja Mihailovicu nepotpun, iako je 2003-4 godine stampan ceo tekst transkripta i iako postoji audio snimak celog sudjenja... oni kritikuju status i prirodu tog sudjenja u ondasnjoj javnosti a precutkuju da ga je pratio ogroman broj stranih novinara i da je prenoseno preko radija...



itd. itd...
vlad_aleksh vlad_aleksh 06:44 28.03.2016

Re: Pojednostavljenje vs. usloznjavanje...

Nebojša Milikić

PRIMER PRIKRIVANJA FAKTOGRAFIJE KROZ KRITIKU REPREZENTACIJE
- u istim tim sveocenjima, i ne samo tu, revizionisti insistiraju da je zapisnik sa sudjenja Mihailovicu nepotpun, iako je 2003-4 godine stampan ceo tekst transkripta i iako postoji audio snimak celog sudjenja... oni kritikuju status i prirodu tog sudjenja u ondasnjoj javnosti a precutkuju da ga je pratio ogroman broj stranih novinara i da je prenoseno preko radija...


Да ли је Драгићу Јоксимовићу било дозвољено да изнесе читаву своју одбрану?
Nebojša Milikić Nebojša Milikić 23:08 28.03.2016

Re: Pojednostavljenje vs. usloznjavanje...

vlad_aleksh
Nebojša Milikić

PRIMER PRIKRIVANJA FAKTOGRAFIJE KROZ KRITIKU REPREZENTACIJE
- u istim tim sveocenjima, i ne samo tu, revizionisti insistiraju da je zapisnik sa sudjenja Mihailovicu nepotpun, iako je 2003-4 godine stampan ceo tekst transkripta i iako postoji audio snimak celog sudjenja... oni kritikuju status i prirodu tog sudjenja u ondasnjoj javnosti a precutkuju da ga je pratio ogroman broj stranih novinara i da je prenoseno preko radija...


Да ли је Драгићу Јоксимовићу било дозвољено да изнесе читаву своју одбрану?


u kakvoj je vezi ovo, pretezno retoricko pitanje, sa primerima koje sam dao? Ni u kakvoj, ali samim tim jeste tek jos jedan primer pristupa i manira revizionista kojima se bavim... i zaista nije lose da se vidi "uzivo" takav primer skakanja iz date teme u neku trecu, iz navedenog problema u neki peti, nepomenuti...
gedza.73 gedza.73 11:50 27.03.2016

2016 A.D.

S obzirom na opštu zasićenost revizionističkom retorikom i propagandom

Nastavnica istorije je mom klincu dala peticu na znanje i odmah nakon toga četvorku na političke stavove (različito tumačenje sporazuma Hitler-Staljin i početka prvog svetskog rata).
Inače je za nju Tito jedan od najvećih ljudi koji je hodao ovom zemljom.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana