U noći posle vanrednih parlamentarnih izbora 25. aprila 2016, oko 02 sata jedna organizovana, uniformisana, opremljena, motorizovana i maskirana grupa ljudi - između 20 i 30 njih, zaposela je jednu ulicu u glavnom gradu Srbije, Hercegovačku u beogradskoj Savamali. Ušli su u tu ulicu, dva vozila su zaprečila ulaz, i počeli su da evakuišu objekte i građane koji su se tu zatekli. Neke su i lišili slobode. To su bili ljudi u crnim uniformama, a na glavi su imali raznobojne fantomke, nisu sve bile crne. Potom su bagerima porušili nekoliko objekata. Maskirane i uniformisane osobe su primenom sile oduzeli mobilne telefone zatečenim građanima. Nisu im dozvolili da vide niti da snime šta se dešava, dok su bageri rušili objekte, a tim delom su patrolirala vozila čije tablice su bile sakrivene novinama.Nakon rušenja svi su pobegli u nepoznatom pravcu. Na više poziva gradjana policiji da interveniše nije bilo nikakve reakcije. Isto se desilo i sa pozivima komunalnoj policiji.
Od tog 25. aprila pa do danas, 11. maja 2016, policija nije uhapsila nijednu od tih uniformisanih i maskiranih osoba, niti je nadležno tužilaštvo podiglo optužnicu. Takodje, u medijima se ovaj kriminalni čin nazivao vandalizmom, nedopustivim dogadjajem, nezakonitim rušenjem... Na svaki način se izbegavalo jedino ispravno i na Krivičnom zakoniku zasnovano tumačenje ovog kriminalnog akta: terorizam.
Etimološki posmatrano reč terorizam vodi poreklo od latinske reči "terror" što u prevodu znači užas, strah, odnosno vladavinu zastrašivanjem, način vladanja ulivanjem straha i nasiljem.
Krivično zakonodavstvo Republike Srbije se, poput većine nacionalnih krivičnih zakonodavstava, ne bavi terorizmom kao globalnom pojavom već samo jednim segmentom njegove manifestacije, a to je terorizmom kao krivičnim delom.
Osnovno krivično delo terorizma je određeno u članu 391. Krivičnog zakonika Republike Srbije, sa brojnim oblicima radnje izvršenja. Za postojanje krivičnog dela neophodno je da su se najmanje dva lica udružila radi vršenja terorističkih krivičnih dela.
U pomenutom članu 391, u prva 3 stava, precizno su označeni svi teroristički akti koji su 25. aprila 2016. učinjeni u Hercegovačkoj ulici u Beogradu:
(1) Ko u nameri da ozbiljno zastraši stanovništvo, ili da prinudi Srbiju, stranu državu ili međunarodnu organizaciju da nešto učini ili ne učini, ili da ozbiljno ugrozi ili povredi osnovne ustavne, političke, ekonomske ili društvene strukture Srbije, strane države ili međunarodne organizacije:
1) napadne na život, telo ili slobodu drugog lica;
2) izvrši otmicu ili uzimanje talaca;
3) uništi državni ili javni objekat, saobraćajni sistem, infrastrukturu uključujući i informacione sisteme, nepokretnu platformu u epikontinentalnom pojasu, opšte dobro ili privatnu imovinu na način koji može da ugrozi živote ljudi ili da prouzrokuje znatnu štetu za privredu;
Na osnovu navedenih činjenica, postavljaju se barem dva neizbežna, logična pitanja:
Zašto ovaj kriminalni čin nije nazvan, tj. sankcionisan kao teroristički akt?
Zbog čega Tužilaštvo za organizovani kriminal, kome je u opisu posla i terorizam, nije podiglo optužnicu protiv NN lica?
U svakom slučaju, ako se ovaj teroristički akt ili vandalski čin ne završi hapšenjem maskiranih osoba i izvodjenjem pred sud, kraj oko Hercegovačke ulice u Savamali sigurno će dobiti ime - Vučićmali.