Film| Kultura| Mediji| Obrazovanje| Život

Školska 2015/2016. godina

bocvena RSS / 11.07.2016. u 17:40

- Sledeće godine sam punoletna.

- Kako kad si sledeće godine tek treća godina gimnazije?

- Mama, vreme se ne računa školskim nego kalendarskim godinama.

- Moje se računa:P

 

Ovo je prilog koji su za Srpsku naučnu televiziju uradili učenici moje škole, u okviru akcije - Đačke vizije naučne televizije.To je plemenita ideja osnivanja dopisničke redakcije u svakoj srednjoj školi u Srbiji. Oni vas obuče i upute u osnove snimateljsko-novinarskog posla, lobiraju da se dokopate minimuma tehnike, pomognu vam da montirate priloge i onda to emituju u okviru svog programa, koji je po koncepciji potpuno različit od ostalih komercijalnih kablovskih televizija. Bave se naukom, kulturom, obrazovanjem i ostalim neprofitnim tricama i kučinama:) Ekipa koja stvara program za ovu televiziju je izuzetno mlada, obično studenti, postdiplomci, nadareni pojedinci, a predvodi ih čovek nepresušne energije i ideja - Živojin Žika Petrović.

To je bila idealna prilika da predstavimo našu školu na zvaničan  (profi TV prilog u kome se predstavljaju srednje škole Srbije) i nezvaničan način (mi sve sami snimili, a na njihovoj tehnici montirali) - mala rekapitulacija kulturnog života u školi. Ana Krstić je autor većine video radova, Učenik generacije u školi, romanopisac i sada već student Ekonomskog fakulteta (a Natalija je upisala produkciju na FDU!). Nadam se da će ona nastaviti da sarađuje sa SNT-om i da će u sledećoj školskoj godini svoje znanje preneti novim generacijama u UTŠ-u.

Dakle, nema kuknjave, samo ideje, minimum ulaganja (treba nam dobar mikrofon), povezivanje sličnih entuzijasta i riljanje bašte dok se ne rastope boje:)

(za rođendan sam od klinaca dobila šolju na kojoj piše - keep calm and ćitaj, ćitaj, ući,ući:)

I za kraj, Anin kratki film o njenom odeljenju. Da se zaokruži ova školska godina i njihovo školovanje.

 

 Zna se, svaka tačka je, u stvari, novi početak.

 

 



Komentari (182)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

iqiqiq iqiqiq 18:09 11.07.2016

Prelepo

Baš me uvek oraspoloži kada vidim nešto što mlada kreativna deca naprave, a posebno tebi čestitke na entuzijazmu koji širiš i ne odustaješ od omladine.
bocvena bocvena 18:18 11.07.2016

Re: Prelepo

bila nam eksterna u drugom polugodištu. nismo loše prošli, dobili trojku. jedna od zamerki je mali broj sekcija:)

osim što mi vreme teče u školskim, a ne kalendarskim godinama, tako se prošlost pamti po imenima ovakve dece. moramo da ih guramo u prvi plan!
emsiemsi emsiemsi 04:47 13.07.2016

Re: Prelepo

bocvena
bila nam eksterna u drugom polugodištu. nismo loše prošli, dobili trojku. jedna od zamerki je mali broj sekcija:)

osim što mi vreme teče u školskim, a ne kalendarskim godinama, tako se prošlost pamti po imenima ovakve dece. moramo da ih guramo u prvi plan!

Ооооо, лепо, лепо !
Успут --- шта значи i riljanje bašte dok se ne rastope boje:) ?
bocvena bocvena 16:27 13.07.2016

Re: Prelepo

mešavina voltera i "kako je propao rokenrol":)
princi princi 18:26 11.07.2016

Šteta

Ana Krstić je autor većine video radova, Učenik generacije u školi, romanopisac i sada već student Ekonomskog fakulteta

:(, ta ekonomija i finansije su progutale i spiskale toliko pozitivne i kreativne energije mladih, pametnih i talentovanih ljudi. Znam ljude koji su doktorirali na matematičkoj biologiji i posle išli da zarađuju pare u Cityju radeći za hedge fondove (jednom dećku nije bilo dosta to što pravi, pa je još razvio i side biznis gde je prodavao kupaće gaće). Posao za morone.
bocvena bocvena 18:38 11.07.2016

Re: Šteta

u poslednje dve godine, oba djaka generacije su upisala ekonomiju. ako si talentovani društvenjak, drugo ti ne gine:)
princi princi 18:47 11.07.2016

Re: Šteta

Ogromna šteta. Na svu sreću, utisak je da se poslednjih godina trendovi preokreću i da se deca sve više okreću kreativnim zanimanjima. Valjda je prošlo to ludilo i fascinacija parama samim.
bocvena bocvena 18:56 11.07.2016

Re: Šteta

mozda u svetu gde ih više ima:) ovde je mala bara, mnogo krokodila, partokratija...do para se jedva stiže. a do velikih skoro nikako. posebno ne kreacijom.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:31 12.07.2016

Re: Šteta

praktično su deca prinuđena da idu u prljavštinu srpske verzije libkepa,
premda, ne znam koliko love ima u ekonomiji, kolike su plate u tom sektoru, a i da li iko radi u profesiji? čini mi se da je, za sticanje nekih sredstava, ovde u srbiji najbolje da se uči neki cyber-matiš. to će sigurno uvek trebati, čak i roboti kada preuzmu.
bocvena bocvena 09:04 12.07.2016

Re: Šteta

da se uči neki cyber-matiš.

eh, kad bi to svako mogao, ne bi bilo tako dobro plaćeno.
najpopularniji faks n poslednjih 5 godina je FON - informacioni sistemi, za one što otpadnu sa ETF-a i društvenjake koji nisu loši iz mate:)
i neki fakultet za bezbednost?!
ne znam koji je tačno motiv upisivanja ekonomskog, lakše pohvataš master i doktorske po evropi? možeš da predaješ na nekom od gomile privatnih menadžerskih faksova, vodiš knjige, radiš u banci, osiguranju, tu još uvek ima kinte, otvoriš neku svoju firmu za uvoz-izvoz...

i ova moja štreberka, koja najviše voli istoriju, zna da je neće studirati kod nas na filozofskom i ozbiljno razmišlja o ekonomiji (mene boli srce zbog toga:)
zilikaka zilikaka 10:33 12.07.2016

Re: Šteta

bocvena
da se uči neki cyber-matiš.

eh, kad bi to svako mogao, ne bi bilo tako dobro plaćeno.
najpopularniji faks n poslednjih 5 godina je FON - informacioni sistemi, za one što otpadnu sa ETF-a i društvenjake koji nisu loši iz mate:)
i neki fakultet za bezbednost?!
ne znam koji je tačno motiv upisivanja ekonomskog, lakše pohvataš master i doktorske po evropi? možeš da predaješ na nekom od gomile privatnih menadžerskih faksova, vodiš knjige, radiš u banci, osiguranju, tu još uvek ima kinte, otvoriš neku svoju firmu za uvoz-izvoz...

i ova moja štreberka, koja najviše voli istoriju, zna da je neće studirati kod nas na filozofskom i ozbiljno razmišlja o ekonomiji (mene boli srce zbog toga:)

E, moja ti. Od vajkada je tako bilo ali se bara smanjila. Drastično.
Sećam se jednog kolege koji nam je na prvoj godini objašnjavao zašto jedospeo na mašinstvo.
Priča je glasila otprilike:
"Voleo sam i volim režiju, al nemam para, nisam dovoljno bogat.
Da sam imao sreće da se rodim kao dete bogatih roditelja, studirao bih "francuski jezik sa lepim ponašanjem", al pošto nisam, evo me ovde."

tadejus tadejus 12:59 12.07.2016

Re: Šteta

bocvena
i ova moja štreberka, koja najviše voli istoriju, zna da je neće studirati kod nas na filozofskom i ozbiljno razmišlja o ekonomiji (mene boli srce zbog toga:)


nije mi baš jasno zbog čega te tačno boli srce, dal što odustaje od toga što voli ili što se opredjeljuje za ekonomiju?
a ne kapiram ni što odustaje..
za najbolje će uvijek biti mjesta u svakoj struci.. a za one koji od starta nešto biraju preko volje (ili jer mama tako kaže) teško da će biti mjesta, već sad ga nema (mada još uvijek poneka tetka ugura dijete u neki odsjek za kancelarijsko poslovanje pri direkciji za.. ta uključite i vi malo maštu) a mislim da će ga biti još manje..

ekonomija pri tom je kod nas na neopravdano zlu glasu.. kod nas je to zbirni pojam za sve fakultetski obrazovane prodavce, menadžere ovog i onog, marketing stručnjake, računovođe, revizore, aktuare, pa na kraju i ekonomiste (tj. one koji bi na zapadu imali tu titulu a bavili bi se makro i mikroekonomijom i ekonometrijom)..
ja sam ekonomiju odabrala pojma nemam zašto.. tako je to meni dunulo kroz glavu sa 18 da je to baš sjajna neka ideja da pokažem kako sam ja jedna odrasla i odgovorna osoba (ne bih znala reći zašto mi je bilo bitno da to pokažem)..
no ako ti se čedo za to ipak opredjeli ja je nikako ne bih obeshrabrivala niti gradila sliku da se tu radi o nečemu dosadnom, nepotrebnom ili čak pohlepnom i pokvarenom..
daleko od toga..
može da bira između velikog broja usmjerenja i sa stečenim znanjem sutra da se bavi i zanimljivim i korisnim i lijepim i kreativnim poslom..
vjerovatno više nego na bilo kom drugom fakultetu..
nikad neće biti as sexy as akademski slikar ali za one koji se nisu rodili sa pozivom ekonomija može da bude vrlo lijepo usmjerenje..
ako hoće sutra da upravlja finansiranjem projekta spašavanja bijelih slonova.. može..
a ako hoće i da zarađuje lebac prodajom kredita ili kakvog sofisticiranijeg finansijskog instrumenta.. pa i to je za ljude..
ne čini profesija čovjeka ni dobrim ni lošim
princi princi 13:51 12.07.2016

Re: Šteta

ekonomija pri tom je kod nas na neopravdano zlu glasu..

Ja mislim da ekonomija u Srbiji uopšte nije na zlom glasu. Moja opaska se odnosila na ono što znam iz prve ruke od ljudi koji su radili po Knightsbridgeu i po Cityju, koji su kroz svoje prste promuvali milijarde dolara nekakvih CLOova, CDOova, gluposti... znam da su ljudi, uprkos relativno velikim primanjima (pre svega bonusima, plate manje više), frustrirani jer diluju samo s novcem. Oni ništa ne stvaraju već samo obezbeđuju finansije a neki drugi ljudi stvaraju. Ne kažem, i to mora neko da radi, ali kao što rekoh, ovde se radi o izuzetno talentovanim i pametnim ljudima, generacijama njih, koji su svoju pamet, talenat, pa i rad spiskali u nešto što objektivno može da radi neko sa mnogo manje znanja. Pogotovo mi je žao kad neki inženjer koji 4 godine studira i proučava, na primer, mlazne motore, efikasnost gorivnih procesa u SUS motorima, efikasnost solarnih ćelija, projektuje ultralake i superčvrste kompozitne materijale, studira strujnice oko ultrabrzih aviona ili kola, ili se bavi deliverovanjem lekova na ćelijskom nivou, i onda ode da završi kurs za nekog računovođu ne bi li počeo da radi u nekom, šta ja znam, McKinseyju, ili u nekoj auditorskoj kući i to samo zato jer su tamo početne plate 40K+.
zilikaka zilikaka 14:08 12.07.2016

Re: Šteta

U prevodu, umesto da kreativno stvara nešto on dovitljivo muljari, al za znatno veće pare.
tadejus tadejus 14:11 12.07.2016

Re: Šteta

princi
ekonomija pri tom je kod nas na neopravdano zlu glasu..
Ja mislim da ekonomija u Srbiji uopšte nije na zlom glasu. Moja opaska se odnosila na ono što znam iz prve ruke od ljudi koji su radili po Knightsbridgeu i po Cityju, koji su kroz svoje prste promuvali milijarde dolara nekakvih CLOova, CDOova, gluposti... znam da su ljudi, uprkos relativno velikim primanjima (pre svega bonusima, plate manje više), frustrirani jer diluju samo s novcem. Oni ništa ne stvaraju već samo obezbeđuju finansije a neki drugi ljudi stvaraju. Ne kažem, i to mora neko da radi, ali kao što rekoh, ovde se radi o izuzetno talentovanim i pametnim ljudima, generacijama njih, koji su svoju pamet, talenat, pa i rad spiskali u nešto što objektivno može da radi neko sa mnogo manje znanja. Pogotovo mi je žao kad neki inženjer koji 4 godine studira i proučava, na primer, mlazne motore, efikasnost gorivnih procesa u SUS motorima, efikasnost solarnih ćelija, projektuje ultralake i superčvrste kompozitne materijale, studira strujnice oko ultrabrzih aviona ili kola, ili se bavi deliverovanjem lekova na ćelijskom nivou, i onda ode da završi kurs za nekog računovođu ne bi li počeo da radi u nekom, šta ja znam, McKinseyju, ili u nekoj auditorskoj kući i to samo zato jer su tamo početne plate 40K+.


dobro, ja imam utisak da jeste na zlu glasu, tipujem da je razlog upravo u tom komi nasljeđu koje gura nespojivo u zbirni pojam ekonomista i onda ga vulgarno tumači kao komercijalistu (ili prodavca)..
no to na stranu..
previđaš dve stvari..
jedna je da to što opisuješ nije ekonomija, nego prodaja.. i da za prodaju naravno ni ne moraš da imaš obrazovanje.. neko je u tome dobar, neko loš, a tipično se u prodaji zarađuje najviše para (posebno ako se prodaju finansijski derivati)..
čak i da su ti drugari radili u backoffice-u te prodaje, to kao biolozi ne bi mogli ali bi mogli kao matematičari i fizičari sa nešto dodatne obuke iz ekonomije/finansija, opet to nije ekonomija nego prije finansije, i tad pare ne bi bile tako masne kao u prodaji (svakako im osnovna plata ne bi bila nebitna u odnosu na bonus)..
a onda drugi bitan detalj koji zanemaruješ.. to nije vrh struke u ekonomiji, čak ni u finansijama..
oni i da su ostali u svojoj struci vjrovatno ne bi radili u vrhu, jer da su bili u vrhu ne bi išli da rade po bankama i konsultantskim kućama nego bi radili u top institutima i univerzitetima.. a kako za to nisu bili dovoljno dobri onda su shvatili da je možda bolje za 100k raditi posao bankarolikog službenika koji može da radi i srednjoškolac nego za 40k raditi posao laboratolikog službenika koji može raditi i srednjoškolac..
kod ovog drugog još možeš i radijaciju da fasuješ..

drugim riječima..
kad si u vrhu svaka je profesija dobra..
kad taljizgaš po sredini onda se svaki posao čini glup, nebitan, beskoristan i kao da ga je mogao raditi i srednjoškolac..
mora se biti dobar u tome što radiš.. to je imperativ.. ostalo su nijanse
princi princi 14:28 12.07.2016

Re: Šteta

Moguće. Finansije i jesu oko tradeovanja, kupovine jednih asseta, prodaje drugih, tako se i prave velike pare. Kao što rekoh, meni je tužno kad neki neosporno pametni i kreativni ljudi, koji bi svojom maštom, pameću, znanjem, sposobnostima mogli da pomognu ne samo sebi, nego čitavom čovečanstvu, mislim ljudi koji imaju potencijal da zaista da unaprede ljudsku egzistenciju, provedu svoj život bilo po front bilo po back officeima, čitajući te mumbo jumbo gluposti sa bloomberga, lupetajući o trendovima, yield krivama...

A poznato mi je da ekonomija nije isto što i finansije. Ekonomija jeste izuzetno matematizovana poslednjih decenija i to posebno u USA i ja sam oduvek pričao i pisao da su te društvene nauke i problemi koje oni izučavaju neuporedivo kompleksnije od najkompleksnije fizike osnovnih čestica ili neke kosmologija. Problem je samo što se time jako malo ljudi bavi i što nema previše mesta gde bi to moglo da se radi.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 14:34 12.07.2016

Re: Šteta

tadejus

kad si u vrhu svaka je profesija dobra..
kad taljizgaš po sredini onda se svaki posao čini glup, nebitan, beskoristan i kao da ga je mogao raditi i srednjoškolac..
mora se biti dobar u tome što radiš.. to je imperativ.. ostalo su nijanse


na vrhu je lijepo, a i mogu se stvarati i bolji odnosi u društvu, ne samo

mlazne motore, efikasnost gorivnih procesa u SUS motorima, efikasnost solarnih ćelija, projektuje ultralake i superčvrste kompozitne materijale, studira strujnice oko ultrabrzih aviona ili kola, ili se bavi deliverovanjem lekova na ćelijskom nivou,


, već sve te male stvari što život znače!

ps. inače, moj đed, MF BU 1936 alumni nije priznavao nijednu profesiju do mašinskog inženjerluka (ajd nama dripcima: kamera FDU, poljoprivreda, pravo, filologija; no što i Ledi nije priznavao fiziku?! a žena nalazi danas one bigza&gigsa i one drugove tamo po CERN-u), čovek je bio apsolutno uveren da sve pare i slava leže u mašinama... imao je malo, those technicolor eyes, al' opet!

jinks jinks 15:14 12.07.2016

Re: Šteta

ta ekonomija i finansije su progutale i spiskale toliko pozitivne i kreativne energije mladih

Sretnem nekog poznanika na ulici, pita me čime se baviš. Ja ispričam, on sluša i kaže: "Ma sve to ne može bez ekonomije."

Sad, ustvari i nije rekao da neko mora obavezno da završi ekonomiju ... već, moguće, da je nekad potrebno gledati stvari i iz tog ugla.
princi princi 15:34 12.07.2016

Re: Šteta

drugim riječima..
kad si u vrhu svaka je profesija dobra..
kad taljizgaš po sredini onda se svaki posao čini glup, nebitan, beskoristan i kao da ga je mogao raditi i srednjoškolac..
mora se biti dobar u tome što radiš.. to je imperativ.. ostalo su nijanse

Pa nije baš tako. Nekakve struke zahtevaju ekspertski rad. Ne možeš biti hirurg, programer, inženjer ili vatrogasac a da radiš nešto na sreću. Ne može srednjoškolac da ide po operacionim salama da operiše ili neki šiljokuran da projektuje mostove, brane, tunele, duboke iskope, projektuje softver... Uđi u kola koja je isprojektovao ili napravio srednjoškolac pa vidi sama koliko ćeš se provozati. Nešto tako ili znaš ili ne znaš da radiš. Ali u tim disciplinama je to relativno lako jer postoje jasno definisani domeni rešavanja.

A u složenim disciplinama koje zahtevaju previše interakcije među ljudima i koje imaju samo vaguely definisane ciljeve i domene, kao što su finansije, istorija, novinarstvo, previše stvari zavisi od drugih ljudi i dosta toga zavisi od okolnosti, sreće a još najmanje od čovekove sposobnosti.
bocvena bocvena 16:44 12.07.2016

Re: Šteta

postoji problem sa ljudima koji su previše dobri u društvenim, a osrednji u prirodnim naukama, obično završe u obrazovanju i kinta ih zaobilazi:)

deo završi na ekonomiji ili pravima i usmereni su na novac. što je sasvim legitiman izbor i uopšte ne podrazumeva neku nenormalnu kompeticiju. veća je konkurencija na ono malo dobo plaćenih poslova u humanističkim naukama.

oni što su im društvene nauke škripale, a iz prirodnih imali četvorke i doživljavali to kao svoj talenat, zaoru po tehničkim i matematičkim fakultetima i kasnije dodje i kinta.

naravoučenije: dabogda ti dete bilo loše iz jezika, istorije, psihologije i filozofije:)))



tadejus tadejus 16:51 12.07.2016

Re: Šteta

princi
Nešto tako ili znaš ili ne znaš da radiš. Ali u tim disciplinama je to relativno lako jer postoje jasno definisani domeni rešavanja.A u složenim disciplinama koje zahtevaju previše interakcije među ljudima i koje imaju samo vaguely definisane ciljeve i domene, kao što su finansije, istorija, novinarstvo, previše stvari zavisi od drugih ljudi i dosta toga zavisi od okolnosti, sreće a još najmanje od čovekove sposobnosti.


pa to ti se isto čini.. da se u novinarstvu, ekonomiji ili istoriji ne zna ko zna a ko ne zna da radi.. i da ljudi napreduju na principu sreće..
teško mogu dokazati ali cjenim da to u tim disciplinama (kanda tipuješ na društvene) nije ništa više zastupljeno nego u prirodnim i tehničkim..
ne osporava li se upravo Jobsu da uopšte nije bio nikakav genijalac nego čak obična lopina..
isto možeš pročitati i za masu nobelovaca fizičara i hemičara..
takva je priroda ljudskog društva, ne nužno disciplina kojima se pojedinci bave..
a da je manje diskrecionog a više stohastičkog u društvenim disciplinama to stoji, ali ne vodi ovim zaključcima koje ti gore izvlačiš..
in the same vain..
ja sumnjam u to da bi čovjek koji je sa doktoratom iz fizike završio u bekofisu banke čuda napravio u fizici..
svakako je činjenica da je on za doktorat iz fizike morao da demonstrira neke hvale vrijedne radne sposobnosti a sigurno i zavidnu konvencionalnu inteligenciju (mada dupe čini čuda), ali prosto da je mogao da napravi čuda u fizici.. on bi ih napravio.. ali nije ih napravio.. diploma je tek prvi korak i nikako garancija da će čovjek u svojoj profesiji napraviti i neki zavidan rezultat.. ako ga je stigla omesti prva malo deblja koverta iz banke teško da bi taj njegov rezultat bio neki čudesni podvig..
u tom smislu ne podržavam tezu kako su finansije progutale gomile talenta a da nisu svijet bi bio neko mnogo bolje mjesto..
eno ih sad ti isti troše taj talenat na osmišljavanje epova za kvartalnu zamjenu četkica za zube i slične stupidastoće.. sve mijenjajući svijet..
princi princi 16:52 12.07.2016

Re: Šteta

oni što su im društvene nauke škripale, a iz prirodnih imali četvorke i doživljavali to kao svoj talenat, zaoru po tehničkim i matematičkim fakultetima i kasnije dodje i kinta.

naravoučenije: dabogda ti dete bilo loše iz jezika, istorije, psihologije i filozofije:)))

Ima ljudi koji tvrde da u vremenu robota i mašina, budućnost pripada liberal arts. Zato, ipak, nek cveta hiljadu cvetova.
tadejus tadejus 17:01 12.07.2016

Re: Šteta

bocvena
deo završi na ekonomiji ili pravima i usmereni su na novac.


pa to je totalno nakaradno viđenje profesija..
kako je npr. pravnik ili ekonomista u kadrovskoj ili službi nabavke recimo(ogromna većina završi na takvim nekim poslovima) orjentisan na novac a recimo profesor engleskog nije?
da ne pominjem nekog tamo pravnika specijalistu ljudskih prava ili ekonomistu koji se bavi istraživanjem razlika među polovima u društvu..
pa nisu svi pravnici advokati odbrane u krivičnom pravu (a valjda ni oni svi to ne rade zbog para) niti su svi sa diplomom ekonomskog fakulteta berzanski mešetari (a valjda opet i tu ima neki koji to radi jer eto voli)..
ajd sad kapiram da u prosvjeti zaista baš teško možeš biti ako ti je životni cilj bio da zaradiš što više para.. al to kao da nisu svima objasnili pa ih ima koji samo o tome i verglaju (nemoj sad da se ljutiš, al fakat ko o čemu prosvjetari o platama)
princi princi 17:05 12.07.2016

Re: Šteta

ja sumnjam u to da bi čovjek koji je sa doktoratom iz fizike završio u bekofisu banke čuda napravio u fizici..
svakako je činjenica da je on za doktorat iz fizike morao da demonstrira neke hvale vrijedne radne sposobnosti a sigurno i zavidnu konvencionalnu inteligenciju (mada dupe čini čuda), ali prosto da je mogao da napravi čuda u fizici.. on bi ih napravio.. ali nije ih napravio.. diploma je tek prvi korak i nikako garancija da će čovjek u svojoj profesiji napraviti i neki zavidan rezultat.. ako ga je stigla omesti prva malo deblja koverta iz banke teško da bi taj njegov rezultat bio neki čudesni podvig..
u tom smislu ne podržavam tezu kako su finansije progutale gomile talenta a da nisu svijet bi bio neko mnogo bolje mjesto..
eno ih sad ti isti troše taj talenat na osmišljavanje epova za kvartalnu zamjenu četkica za zube i slične stupidastoće.. sve mijenjajući svijet..

Dobro, znaš kako ono kažu za mišljenje: kao dupe, svako ga ima. Neke stvari verovatno nikada nećemo saznati. Ja samo kažem da je meni žao da 70% studenata inženjerije sa jednog od najboljih univerziteta u svetu završe kao računovođe u Cityju. Ili kad neko završi MIT ili Caltech i ode da radi za Goldman Sachs. To je meni tuga, pravo bacanje resursa. Sad, znam da tebi to ništa ne znači, ali, veruj mi, ne može svaka budala završiti Cambridge, MIT ili Caltech, pogotovu ne summa cum laude (koliko god dupe da ima). Ne bi svi bili genijalci, svakako, ali našao bi se među njima neki novi Whittle među njima, ili neki novi Elon Musk. I, naravno, mnogo mi je drago što se ti trendovi menjaju u poslednjih par godina (makar u US).
bocvena bocvena 17:10 12.07.2016

Re: Šteta

nemoj ni ti da se ljutiš, ali ta tvoja pasivna agresija na mojim blogovima me opaswno zamara.

zato biram da te preskočim.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:21 12.07.2016

Re: Šteta

i neki fakultet za bezbednost?!


daj ga vamo, na fakultet za bezbednost.


A šta se tu uči, šta radi onaj ko ga završi?

Ja prvi put za to čuo kad mi je starija ćera birala fakultet.
Jedan od kandidata, i to veoma visoko kotiran, u nekom periodu bio čak prvi, je bio i taj fakultet.
Kaže da je baš teško to upisati, trebaju neki visoki proseci, šta li.
Ali srećom odustala od toga i mislim da nije pogrešila
bocvena bocvena 04:23 13.07.2016

Re: Šteta

nisam sigurna. pre tri godine se jedna od najboljih ucenica iz skole tu upisala i vise je nikad nisam cula ni videla! mozda je neka taIna:)
emsiemsi emsiemsi 04:58 13.07.2016

Re: Šteta

tadejus
princi
ekonomija pri tom je kod nas na neopravdano zlu glasu..
Ja mislim da ekonomija u Srbiji uopšte nije na zlom glasu. Moja opaska se odnosila na ono što znam iz prve ruke od ljudi koji su radili po Knightsbridgeu i po Cityju, koji su kroz svoje prste promuvali milijarde dolara nekakvih CLOova, CDOova, gluposti... znam da su ljudi, uprkos relativno velikim primanjima (pre svega bonusima, plate manje više), frustrirani jer diluju samo s novcem. Oni ništa ne stvaraju već samo obezbeđuju finansije a neki drugi ljudi stvaraju. Ne kažem, i to mora neko da radi, ali kao što rekoh, ovde se radi o izuzetno talentovanim i pametnim ljudima, generacijama njih, koji su svoju pamet, talenat, pa i rad spiskali u nešto što objektivno može da radi neko sa mnogo manje znanja. Pogotovo mi je žao kad neki inženjer koji 4 godine studira i proučava, na primer, mlazne motore, efikasnost gorivnih procesa u SUS motorima, efikasnost solarnih ćelija, projektuje ultralake i superčvrste kompozitne materijale, studira strujnice oko ultrabrzih aviona ili kola, ili se bavi deliverovanjem lekova na ćelijskom nivou, i onda ode da završi kurs za nekog računovođu ne bi li počeo da radi u nekom, šta ja znam, McKinseyju, ili u nekoj auditorskoj kući i to samo zato jer su tamo početne plate 40K+.


dobro, ja imam utisak da jeste na zlu glasu, tipujem da je razlog upravo u tom komi nasljeđu koje gura nespojivo u zbirni pojam ekonomista i onda ga vulgarno tumači kao komercijalistu (ili prodavca)..
no to na stranu..
previđaš dve stvari..
jedna je da to što opisuješ nije ekonomija, nego prodaja.. i da za prodaju naravno ni ne moraš da imaš obrazovanje.. neko je u tome dobar, neko loš, a tipično se u prodaji zarađuje najviše para (posebno ako se prodaju finansijski derivati)..
čak i da su ti drugari radili u backoffice-u te prodaje, to kao biolozi ne bi mogli ali bi mogli kao matematičari i fizičari sa nešto dodatne obuke iz ekonomije/finansija, opet to nije ekonomija nego prije finansije, i tad pare ne bi bile tako masne kao u prodaji (svakako im osnovna plata ne bi bila nebitna u odnosu na bonus)..
a onda drugi bitan detalj koji zanemaruješ.. to nije vrh struke u ekonomiji, čak ni u finansijama..
oni i da su ostali u svojoj struci vjrovatno ne bi radili u vrhu, jer da su bili u vrhu ne bi išli da rade po bankama i konsultantskim kućama nego bi radili u top institutima i univerzitetima.. a kako za to nisu bili dovoljno dobri onda su shvatili da je možda bolje za 100k raditi posao bankarolikog službenika koji može da radi i srednjoškolac nego za 40k raditi posao laboratolikog službenika koji može raditi i srednjoškolac..
kod ovog drugog još možeš i radijaciju da fasuješ..

drugim riječima..
kad si u vrhu svaka je profesija dobra..
kad taljizgaš po sredini onda se svaki posao čini glup, nebitan, beskoristan i kao da ga je mogao raditi i srednjoškolac..
mora se biti dobar u tome što radiš.. to je imperativ.. ostalo su nijanse

Мени економисти увек асоцирају на некога ћату, мастиљара и слино - људе који, углавном, отежавају реализацију (конкретних) процеса.
Могуће (и) да нисам у праву.
emsiemsi emsiemsi 05:23 13.07.2016

Re: Šteta

bocvena
nemoj ni ti da se ljutiš, ali ta tvoja pasivna agresija na mojim blogovima me opaswno zamara.

zato biram da te preskočim.

Ко је то пасивно агресиван - нисам у току !?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 05:27 13.07.2016

Re: Šteta

hoochie coochie man


A šta se tu uči, šta radi onaj ko ga završi?

Ja prvi put za to čuo kad mi je starija ćera birala fakultet.
Jedan od kandidata, i to veoma visoko kotiran, u nekom periodu bio čak prvi, je bio i taj fakultet.
Kaže da je baš teško to upisati, trebaju neki visoki proseci, šta li.
Ali srećom odustala od toga i mislim da nije pogrešila


pa, radiš za vba ili bia-u, ili mip, il' za sva tri istovremeno. videsmo neki dan nekog kolegu drugara sa psihologije - sada ovaj moj drugar sa psihologije, roker, landara, radio u par NVO, tako na humanim projektima vezanim za edukaciju, a ovaj kolega njegov, pravo na fakiš za bezbednost na postdiplomske (možeš pretpostaviti da je to u porodici pa dao tata smer), radi u biji, ne smeje se nikada, i ima onaj psiho pogled - if i tell ya, i ll murder ya.

šta može da se uči i bude na parceli koja pripada arkanu? <_<

Katetdra za bezbednost - link, itd.
ПРЕДМЕТИ

(акредитација 2008)

ПРЕДМЕТИ

(акредитација 2013)

ОСНОВНЕ СТУДИЈЕ
Социологија
Социологија
Социологија политике
Социологија политике
Методологија научног истраживања
Методологија научног истраживања
Социјална патологија
Социјална патологија
Етика
Етика
Примењена етика
Примењена етика
Етика рата
Етика рата
Увод у право
Правне основе безбедности
Међународно јавно право
Међународно јавно право
Политички систем
Политички систем
Међународни односи
Међународни односи
Савремена историја Србије
Савремена историја Србије
Енглески језик I
Енглески језик I
Енглески језик II
Енглески језик II

МАСТЕР СТУДИЈЕ
Методе научноистраживачког рада
Методе научноистраживачког рада
Доктрине и упоредни системи безбедности
Савремене теорије државе и безбедности

ДОКТОРСКЕ СТУДИЈЕ
Студије модерности – безбедносни аспекти
Студије модерности – безбедносни аспекти
Методологија истраживања појава безбедности
Методологија истраживања појава безбедности


Катедра друштвено-хуманистичких наука
Шеф катедре: проф. др Слађана Ђурић, редовни професор
Заменик шефа катедре: проф. др Бранко Ромчевић, ванредни професор

ПРЕДМЕТИ

(акредитација 2008)

ПРЕДМЕТИ

(акредитација 2013)

ОСНОВНЕ СТУДИЈЕ
Социологија
Социологија
Социологија политике
Социологија политике
Методологија научног истраживања
Методологија научног истраживања
Социјална патологија
Социјална патологија
Етика
Етика
Примењена етика
Примењена етика
Етика рата
Етика рата
Увод у право
Правне основе безбедности
Међународно јавно право
Међународно јавно право
Политички систем
Политички систем
Међународни односи
Међународни односи
Савремена историја Србије
Савремена историја Србије
Енглески језик I
Енглески језик I
Енглески језик II
Енглески језик II

МАСТЕР СТУДИЈЕ
Методе научноистраживачког рада
Методе научноистраживачког рада
Доктрине и упоредни системи безбедности
Савремене теорије државе и безбедности

ДОКТОРСКЕ СТУДИЈЕ
Студије модерности – безбедносни аспекти
Студије модерности – безбедносни аспекти
Методологија истраживања појава безбедности
Методологија истраживања појава безбедности
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 05:43 13.07.2016

Re: Šteta

ja bih, kada bi se stvorila utopijska situacija da žena pristane još na koju godinicu u izraelu, a neće, pošto smo mi, kako stvari stoje, zvanično prva zapadna država koja odustaje otvoreno od demokratije -

išao na ovaj faks!

The Federmann Center for the Study of Rationality - link

Founded in 1991, the Hebrew University’s Center for the Study of Rationality is a unique venture in which faculty, students, and guests join forces to explore the rational basis of decision-making. Coming from a broad sweep of departments — mathematics, economics, psychology, biology, education, computer science, philosophy, business, statistics, and law — its members apply game- theoretic tools to examine the processes by which individuals seeking the path of maximum benefit respond to real-world situations where individuals with different goals interact.
tadejus tadejus 07:59 13.07.2016

Re: Šteta

princi
Dobro, znaš kako ono kažu za mišljenje: kao dupe, svako ga ima. Neke stvari verovatno nikada nećemo saznati. Ja samo kažem da je meni žao da 70% studenata inženjerije sa jednog od najboljih univerziteta u svetu završe kao računovođe u Cityju. Ili kad neko završi MIT ili Caltech i ode da radi za Goldman Sachs. To je meni tuga, pravo bacanje resursa. Sad, znam da tebi to ništa ne znači, ali, veruj mi, ne može svaka budala završiti Cambridge, MIT ili Caltech, pogotovu ne summa cum laude (koliko god dupe da ima). Ne bi svi bili genijalci, svakako, ali našao bi se među njima neki novi Whittle među njima, ili neki novi Elon Musk. I, naravno, mnogo mi je drago što se ti trendovi menjaju u poslednjih par godina (makar u US).


to da su u prosjeku studenti astrofizike inteligentniji od studenata ekonomije i nije baš neko svjetsko otkriće..
no da student fizike koji odustaje od te struke nakon doktorata i bira da ide raditi u banci (pri tome ne zna ni šta radi al ga solidno plaćaju, bar neko vrijeme).. e dakle da bi taj bio novi elon musk samo da je ostao u fizici.. kako da ti kažem, sumnjam..
sad slažem se da je korištenje tog znanja bilo poprilično utraćenou vrijeme dok je odlazilo u smišljanje algoritama za rasipranje tuđih para..
no da li je bolje iskorišteno sada kad odlazi u smišljanje app-ova za zamjenu zubne četkice i slične budalaštine..
eto kašće nam se kroz jedno deceniju, najviše dve..
tipujem da će skor biti još gori nego što je bio dok su finansije (a ne it) bile magnet za talenat..
drugim riječima, feler je negdje drugo, nije u samim finansijama, dal u problemu ljudskog društva da bude produktivno i kad mu nije ugrožena egzistencija
tadejus tadejus 08:06 13.07.2016

Re: Šteta

bocvena
nemoj ni ti da se ljutiš, ali ta tvoja pasivna agresija na mojim blogovima me opaswno zamara.zato biram da te preskočim.


ne ljutim se..
sestro slatka napišeš u par navrata kako je ekonomija izbor nad kojim treba plakati ali ti je onda pasivna agresija ako ti ekonomista napiše da nije..
aman
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:41 13.07.2016

Re: Šteta

zanimljiv tekst, možda i ideja o budućnosti bloga, as it is.

Education and policy
Re-educating Rita


Artificial intelligence will have implications for policymakers in education, welfare and geopolitics




IN JULY 2011 Sebastian Thrun, who among other things is a professor at Stanford, posted a short video on YouTube, announcing that he and a colleague, Peter Norvig, were making their “Introduction to Artificial Intelligence” course available free online. By the time the course began in October, 160,000 people in 190 countries had signed up for it. At the same time Andrew Ng, also a Stanford professor, made one of his courses, on machine learning, available free online, for which 100,000 people enrolled. Both courses ran for ten weeks. Mr Thrun’s was completed by 23,000 people; Mr Ng’s by 13,000.

Such online courses, with short video lectures, discussion boards for students and systems to grade their coursework automatically, became known as Massive Open Online Courses (MOOCs). In 2012 Mr Thrun founded an online-education startup called Udacity, and Mr Ng co-founded another, called Coursera. That same year Harvard University and the Massachusetts Institute of Technology got together to form edX, a non-profit MOOC provider, headed by Anant Agarwal, the head of MIT’s artificial-intelligence laboratory. Some thought that MOOCs would replace traditional university teaching. The initial hype around MOOCs has since died down somewhat (though millions of students have taken online courses of some kind). But the MOOC boom illustrated the enormous potential for delivering education online, in bite-sized chunks.

dalje čitanje, The Economist...
bocvena bocvena 09:33 13.07.2016

Re: Šteta

sestro slatka napišeš u par navrata kako je ekonomija izbor nad kojim treba plakati ali ti je onda pasivna agresija ako ti ekonomista napiše da nije..


negde u osmom razredu sam znala da neću studirati ekonomiju, prava i medicinu, ali ne zato sto nipodaštavam te profesije nego jer nisu za MENE. to znači da ću laka srca prepustiti izbor svojoj deci, pa i ćerki da studira ekonomiju. pre ću se buniti protiv istorije jer se filozofski raspada u unutrašnjim ratovima alkoholičara i politikanata. tu više nema ni N od nauke, samo instrumentalizacija ličnih sujeta i interesa preko grbače studenata.

gde si ti iščitala ovo gore nemam pojma, ali si vrlo brzo razvila čitavu teoriju o prosvetarima i parama. zlonamerna si, tadejuš. onda me mrzi da razgovaram. lakše mi je da te pustim da se istreseš nego da repliciram na svaku rečenicu. kad kreneš od pogrešne pretpostavke, takvi su ti i zaključci.

maksa83 maksa83 09:45 13.07.2016

Re: Šteta

Matlab
al fakat ko o čemu prosvjetari o platama

Pa, pare su ti k'o vazduh - ne razmišljaš o njima dok ih ne zafali.

Inače, to da "taj particle fizičar koji je otišao u Godlman Sachs ionako nije za bolje pošto taj nikad Higsov bozon ne bi našao, a ne bi smislio ni bolju sijalicu" je ... upitno. Radiš ti tako na nekom institutu za $40000 godišnje, juriš neke bozone-mezone, računaš, simuliraš, možda te usere, možda ne, možda nešto malo i predaješ, razmišljaš o tome da li će neki research budžeti da se krešu, a pošto si između dva eksperimenta odvojio pola sata da se oženiš i napraviš decu pitaš se da li će ti produžiti tenure i ako ne produže kućešštaćeš onda sa tu ženu i sitnu decu. A tvoj ortak sa doktorskih studija negde sedi u klimatizovanoj kancelariji ispred tri monitora i sa 20% svog matiša koji zna mrsi neke šatro krive za $300000 godišnje (početna, bez bonusa, a bonus još bar $100000 ako je nabo neku alfu), deca mu idu u privatne škole u kojima ih niko neće upucati ni izrezbariti nožem, skupiće lagodno i za njihov koledž pa neće morati da otplaćuju crippling kredite prvih 20 godina radnog veka, i onda ti treba da izabereš - karma ili sarma. I ako si izabrao sarmu to ne znači da si glup ni da nisi ti baš za tu particle fiziku, nego da su ti se prioriteti malo šiftovali.


urbana_gerila urbana_gerila 09:48 13.07.2016

Re: Šteta

tadejus
to da su u prosjeku studenti astrofizike inteligentniji od studenata ekonomije i nije baš neko svjetsko otkriće..


jedan od žešćih bisera na blogu, oduvek, iako fali dijagram - nekoliko puta sam proveravao nije li, ipak, samo još jedna brajovićevština.

bocvena bocvena 10:02 13.07.2016

Re: Šteta

Савремена историја Србије
Савремена историја Србије

baš bih volela da prelistam te udžbenike.

brate, nije lako biti ni špijun, vidiš koliko predznanja iz sociologije i prava treba!

EDIT: inaće, pravac u kome obrazovanje ide je otklon od pamćenja i akumulacije znanja ka brzini nalaženja informacije. takođe, ide se na povezivanje različitih nauka, interdisciplinarno učenje, uz obaveznu digitalnu pismenost. online učenje je odavno najobičnija stvar. završiš neki faks i onda gomilu pojedinačnih treninga za usko profilisanje. doživotno učenje nije teorijska konstrukcija nego nužnost. budućnost je svetla:)
princi princi 16:44 13.07.2016

Re: Šteta

Radiš ti tako na nekom institutu za $40000 godišnje

To ako mu se posreći, inače masa ih radi i za manje. Bilo skoro o tim adjunct profesorima i to po nekim ivy league collegeima, to je stvarno kriminal, penzionišu ih sa $20K, bez osiguranja, ljudi su na ivici gladi, bez ičega. Pri tome, ti ljudi su sve osim veverice, vrlo pametni, vrlo učeni. Što kažu, kad bogatuni pitaju akademce "If You're So Smart, Why Aren't You Rich?". Ovi obično odgovaraju sa "If you're so rich, how come you're not smart?" ali to ne plaća račune (makar ne sve).
tadejus tadejus 18:48 13.07.2016

Re: Šteta

bocvena
sestro slatka napišeš u par navrata kako je ekonomija izbor nad kojim treba plakati ali ti je onda pasivna agresija ako ti ekonomista napiše da nije..


negde u osmom razredu sam znala da neću studirati ekonomiju, prava i medicinu, ali ne zato sto nipodaštavam te profesije nego jer nisu za MENE. to znači da ću laka srca prepustiti izbor svojoj deci, pa i ćerki da studira ekonomiju. pre ću se buniti protiv istorije jer se filozofski raspada u unutrašnjim ratovima alkoholičara i politikanata. tu više nema ni N od nauke, samo instrumentalizacija ličnih sujeta i interesa preko grbače studenata.gde si ti iščitala ovo gore nemam pojma, ali si vrlo brzo razvila čitavu teoriju o prosvetarima i parama. zlonamerna si, tadejuš. onda me mrzi da razgovaram. lakše mi je da te pustim da se istreseš nego da repliciram na svaku rečenicu. kad kreneš od pogrešne pretpostavke, takvi su ti i zaključci.


e jbt kad me tjeraš da ti citiram gdje sam ja to išitala..
tamo gdje si ga napisala..
tj. ovde

bocvena

i ova moja štreberka, koja najviše voli istoriju, zna da je neće studirati kod nas na filozofskom i ozbiljno razmišlja o ekonomiji (mene boli srce zbog toga:)

ovde
bocvena

pre ću se buniti protiv istorije jer se filozofski raspada u unutrašnjim ratovima alkoholičara i politikanata

i ovde
bocvena

deo završi na ekonomiji ili pravima i usmereni su na novac.


pa zaključih (ali prije zaključka te pitah za pojašnjenje) dal ti to misliš da su ljudi koji završe ekonomiju orjentisani na novac i da nad njihovim izborom treba plakati..
te se usudih još i da obrazložim zašto mislim da ti je stav deplasiran..
al ti ne meš uteć od tog joj gle nešto mi je spočitala, zla li je..
blaaaaaahh..
nemam ti ja za to ni vremena ni živaca
bocvena bocvena 19:48 13.07.2016

Re: Šteta

ne sviđaš mi se kao sagovornik, zato ništa i ne pojašnjavam. tvoj logički niz je na ivici funkcionalne nepismenosti. ne proizilazi jedno iz drugog nego stoji paralelno i ne nosi vrednosne kvalifikacije.

u suštini, šta god da sam rekla, džaba bi mi bilo. ti si već pozatvarala svoje fijoke.









emsiemsi emsiemsi 21:10 13.07.2016

Re: Šteta

bocvena
ne sviđaš mi se kao sagovornik, zato ništa i ne pojašnjavam. tvoj logički niz je na ivici funkcionalne nepismenosti. ne proizilazi jedno iz drugog nego stoji paralelno i ne nosi vrednosne kvalifikacije.

u suštini, šta god da sam rekla, džaba bi mi bilo. ti si već pozatvarala svoje fijoke.

Делимично сагласан !
Образложење --- превелика агресивност за добар укус.
kosta.babic kosta.babic 18:51 11.07.2016

Školska 2015/2016. godina

Lep video rad. Pun emocija koje nisu eksplicitne već samo ovlaš dodirnute na licima i atmosferi.Pravljenje video radova je još jedan od načina da deca uče da razmišljaju svojom glavom.
Uvek prisutno pitanje kako ukomponovati sliku,izrečene misli i muziku u ovom video radu je jako dobro izbalansirano.
Ideja srpske naučne televizije je, čini mi se jako dobra sa svim onim sadržajima koji su u tekstu pomenuti.I Što reko jedan moj kolega -Uvek je bolje da se deca bave filmom,nego da se film bavi decom.A ovaj video rad biće im i dalje aktuelan kad ga budu gledali za 10 ili 20godina.
Hvala ti što pomažeš ovoj divnoj deci.
bocvena bocvena 19:00 11.07.2016

Re: Školska 2015/2016. godina

e, hvala na profesionalnoj analizi, ani će značiti.
(ja sam šmrcala na prvom gledanju:)
kosta.babic kosta.babic 21:12 11.07.2016

Re: Školska 2015/2016. godina

(ja sam šmrcala na prvom gledanju:)

I ja.
bocvena bocvena 09:05 12.07.2016

Re: Školska 2015/2016. godina

Atomski mrav Atomski mrav 22:11 11.07.2016

Bravo!

I još jednom bravo!
bocvena bocvena 09:10 12.07.2016

Re: Bravo!

tnx, druže!

jedan divan prilog sa SNT - deca sa golije o tome kako žele da studiraju i vrate se u svoj grad da budu profesori! ništa kamioni avioni, za njih je profesura bitan posao.

jasnaz jasnaz 11:08 12.07.2016

: Bravo! Bravisimo!



(gledala sinoć dok. o Bajaginom čuvanju Bgd od sivila 90-tih, pa mi ostao njegov glas u mislima... svetlo je da se prenosi )
Atomski mrav Atomski mrav 13:05 12.07.2016

Re: Bravo!

za njih je profesura bitan posao

Kako da ne. Svaka im čast!
blogovatelj blogovatelj 03:06 12.07.2016

I moje malo dete

PrekLjuče postalo punoletno.
srdjan.pajic srdjan.pajic 04:28 12.07.2016

Re: I moje malo dete

blogovatelj
PrekLjuče postalo punoletno.


Čestitam! A jel 18 ili 19 godina? Vidim da je to tu kod vas različito po državama, negde je 18, negde 19. Svejedno, svaka čast, matori.


bocvena bocvena 09:13 12.07.2016

Re: I moje malo dete

čestitam!

pre neki dan otišli da vadimo pasoše deci, kad ona mora prvo da izvadi ličnu kartu (16 godina), pa tek onda pasoš! kuku, pa zar je već do LK došlo:)
cassiopeia cassiopeia 10:30 12.07.2016

Re: I moje malo dete

bocvena


pre neki dan otišli da vadimo pasoše deci, kad ona mora prvo da izvadi ličnu kartu (16 godina), pa tek onda pasoš! kuku, pa zar je već do LK došlo:)


Jee, lična karta. Mala Nađa, velika devojka

cassiopeia cassiopeia 10:46 12.07.2016

Re: I moje malo dete

blogovatelj
PrekLjuče postalo punoletno.


Čestitam, Blogi!
blogovatelj blogovatelj 12:39 12.07.2016

Re: I moje malo dete

A jel 18 ili 19 godina?


18.
Al da kupi pivo i rakiju u Ontariju, za to mu treba 19. Rekao sam mu da moze da ode u Kvebek i da se nalize, sasvim legalno.
stefan.hauzer stefan.hauzer 13:12 12.07.2016

Re: I moje malo dete

da ode u Kvebek i da se nalize, sasvim legalno.

Živeo slobodan Kvebek!


gedza.73 gedza.73 14:08 12.07.2016

Re: I moje malo dete

Živeo slobodan Kvebek!


I Žalosna Sova i Flok



E, Blogi, lete godine?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 14:43 12.07.2016

Re: I moje malo dete

blogovatelj


18.
Al da kupi pivo i rakiju u Ontariju, za to mu treba 19. Rekao sam mu da moze da ode u Kvebek i da se nalize, sasvim legalno.


daj ga vamo, na fakultet za bezbednost.
blogovatelj blogovatelj 16:12 12.07.2016

Re: I moje malo dete

E, Blogi, lete godine?


Odose, brale. Svi starimo, jedino Krkar isti. Kiselina se ne menja.
srdjan.pajic srdjan.pajic 21:08 12.07.2016

Re: I moje malo dete

Svi starimo,


Blogi, ako ikad budeš u prilici, otiđi u Redwood National Park. Stvarno je magično mesto (mislim, kad sam ja, uzemljeni banderaš, to osetio, onda moš da zamisliš tek ove sa Liberal Arts-a...). Staneš tako pored one sekvoje, koja je sabila 1500 godina u svoje stablo, i stoji, onako prava, zdrava, 100 metara visoka, i gleda te sa visine ko nekog mrava koji, iz njenog ugla, danas jeste, a sutra već nije. Eto, samo toliko.




princi princi 21:13 12.07.2016

Re: I moje malo dete

srdjan.pajic
Svi starimo,


Blogi, ako ikad budeš u prilici, otiđi u Redwood National Park. Stvarno je magično mesto (mislim, kad sam ja, uzemljeni banderaš, to osetio, onda moš da zamisliš tek ove sa Liberal Arts-a...). Staneš tako pored one sekvoje, koja je sabila 1500 godina u svoje stablo, i stoji, onako prava, zdrava, 100 metara visoka, i gleda te sa visine ko nekog mrava koji, iz njenog ugla, danas jeste, a sutra već nije. Eto, samo toliko.





Srki, pesniče!
srdjan.pajic srdjan.pajic 21:52 12.07.2016

Re: I moje malo dete

princi

Srki, pesniče!




srdjan.pajic srdjan.pajic 21:57 12.07.2016

Re: I moje malo dete



blogovatelj blogovatelj 22:56 12.07.2016

Re: I moje malo dete

Staneš tako pored one sekvoje, koja je sabila 1500 godina u svoje stablo, i stoji, onako prava, zdrava, 100 metara visoka, i gleda te sa visine ko nekog mrava koji, iz njenog ugla, danas jeste, a sutra već nije.


I bre, pa kad god naletiš u Srbiji na kakvu gavrančinu, seti se da je ona kljucala leševe u prvom svetskom ratu.
srdjan.pajic srdjan.pajic 02:37 13.07.2016

Re: I moje malo dete

blogovatelj
Staneš tako pored one sekvoje, koja je sabila 1500 godina u svoje stablo, i stoji, onako prava, zdrava, 100 metara visoka, i gleda te sa visine ko nekog mrava koji, iz njenog ugla, danas jeste, a sutra već nije.


I bre, pa kad god naletiš u Srbiji na kakvu gavrančinu, seti se da je ona kljucala leševe u prvom svetskom ratu.


Inače, do juče sam živeo u uverenju da su one šumske scene iz Povratak Džedaja snimljene upravo u ovoj šumetini (Džededaja Smit Redvud Stejt Park), ali sam konačno pročitao da je to mit. Snimljene su na drugom mestu, dosta ređem, i određenom za krčenje. Tako da danas ta šuma gde je sniman Povratak Dž. više ne postoji.





(Ovo žgepče u plavoj jakni, što forsira sekvoju, je moje).
blogovatelj blogovatelj 02:57 13.07.2016

Re: I moje malo dete

u ovoj šumetini


Kako li izgleda kad ovakva sekvoja umre i padne?
Ponekad sebi probam da dočaram život pionira koji su osvajali Ameriku. Zamisli ih nesretnike kada bi prvi put naletali na losove, pume, grizlije ili zvečarke, sa tandžarom u ruci, ili još gore, bez nje.
blogovatelj blogovatelj 03:02 13.07.2016

Re: I moje malo dete

Redwood National Park


Sad gledam na mapi. Jel to na pacifičkoj obali, krajnji sever Kalifornije, do Oregona?
srdjan.pajic srdjan.pajic 04:11 13.07.2016

Re: I moje malo dete

blogovatelj
Redwood National Park


Sad gledam na mapi. Jel to na pacifičkoj obali, krajnji sever Kalifornije, do Oregona?


Da, skroz gore, hajvej 101, znači uz Pacifik. Ne, bez preterivanja, izgleda kao iz Avatara. Mi smo bili kod tetke u Medfordu, pa skoknuli na izlet do Redvuda. Ima nekoliko tih parkova sa "redwood" u imenu ili prezimenu.
Te sekvoje su, kažu, nekad živele manjeviše svuda, ali su vremenom potamanjene, i na kraju su ostale eto samo tu, i nigde više na kugli Zemaljskoj.

Inače, što isto nisam znao, imaš "sekvoje" i sekvoje, to jest nekoliko tih podvrsta. Dole, u Sekvoja nacionalnom parku, gde sam dosta davno bio, se nalazi jedna od tih vrsta, i tu su drveta deblja, ono, proteraju put kroz deblo, ali nisu toliko visoke ko ove na pacifičkom Severozapadu (mada to treba uzeti sa rezervom, jer kad staneš pored drveta od 100 metara i onog od 80m, ne moš da vidiš razliku). Zajedničko im je, pored toga što rastu ko blesave, to da praktično nemaju nikakvu bubu ili fungus koji bi im doakali. Prosto, ništa ih ne napada, osim motorne testere, i zato žive toliko dugo i izrastu ovolike, jer imaju vremena na pretek.

Ono što je za njih smrt, to je vetar, jer ih relativno lako obara. I one sekvoje u Sekvoja parku su krte, kao od stakla, samo se slože u nekoliko komada i tako mogu da leže na zemlji milenijumima, nikad ne istrule. I drvo im je loše za bilo šta, zato što ima nekakvu ljuskastu strukturu, a ne vlakna kao druge vrste. Dok su ove na severozapadu verovatno najbolja drvna građa koja postoji. Ja imam neki dek na kući koji je napravljen od redvuda, pre cca 50 godina. Nema nikakvu farbu, ni premaz (sealant), ništa, i nigde nije istrulio, ni najmanje (ali jeste se osušio i ispucao od sunca).

A jednom sam gledao kad su restaurirali neku kuću koja je bila stara, ono, 150 godina (to se ovde smatra za Vrlo Staru kuću, pretpostavljaš). I imala je sidings od redvuda (siding su one daske sa spoljne strane, kao na svakoj baraci). I onda su majstori pažljivo skinuli te spoljnje daske, uredno ih složili, bukvalno sve ispod na kući oljuštili, stavili nove zidove, izolaciju, one neke hajtek membrane, kurce palce. Pa onda dovatili pomenute originalne daske od redvuda, oprali ih malo power washerom, osušili i vratili nazad, na mesto gde su i bile. Da stoje tako sledećih još 100 godina...



bocvena bocvena 04:25 13.07.2016

Re: I moje malo dete

ali mala koja forsira sekvoju:)))) ljubim je!
stvarno nas to drvece uci poniznosti.

gedza.73 gedza.73 09:56 13.07.2016

Re: I moje malo dete

Nešto ste se umirili?

Sekvoja? Samo breza.



Tako lepo šumi kad duva vetar, opčini te. Ova sekvoja jeste velika, ali nema dušu. Uplaši te veličinom a breza samo što ne zapeva i potrči po polju.

srdjan.pajic
A jednom sam gledao kad su restaurirali neku kuću koja je bila stara, ono, 150 godina (to se ovde smatra za Vrlo Staru kuću, pretpostavljaš).


U jednom šumadijskom selu su premestili školu staru 170 godina. Od drvenih greda i naboja.

KAd dođo' do škole, jel' istina da su Jenkiji uveli standardizovan sabraćajni znak dvadesetih godina pošto su imali puno nepismenog naroda? Ja sam bio ubeđen da su samo Srbi bili nepismeni u Kraljevini.

Još kažu da i sada ima nekih petnaestak posto Amerikanaca koji se vode kao nepismeni



maksa83 maksa83 10:02 13.07.2016

Re: I moje malo dete

Sekvoja? Samo breza.

Može pitanje? Šta se radi kad mravi napadnu voćku, konkretno šljivu? Jebašejojkevu, veliki i crni, svuda su, vidiš ih kako marljivo (k'o mravi) rezbare listove i nose te komade u stvano ogroman mravinjak 20m dalje.

P.S. Hteo sam da pitam kod Nebojše na blogu ali je nešto neraspoložen, ne trpi digresije osim kako-si-ti-Nebojša-super, pa da ga ne dražim.
gedza.73 gedza.73 10:15 13.07.2016

Re: I moje malo dete

Šta se radi kad mravi napadnu voćku, konkretno šljivu? Jebašejojkevu, veliki i crni, svuda su, vidiš ih kako marljivo (k'o mravi) rezbare listove i nose te komade u stvano ogroman mravinjak 20m dalje.

Nisam siguran, Makso, javiće se i Huči, pada mi na pamet vajgon u prahu oko mravinjaka ili neki insekticid poput Tonusa, možda neka jača verzija.

edit
Možda i manje razređen etiol odradi svoje, s tim što će da uništi mravinjak ako zaliješ dobro.



Ima i u prahu, mada ja koristim tečni za leptiriće u ku'ruzu.

Hteo sam da pitam kod Nebojše na blogu ali je nešto neraspoložen,

A tema mogla da krene u dobrom smeru. Čovek lepo pita šta da radi sa vodom koja ulazi u podrum kroz stepenište a Nebojša saseče u korenu odličnu dunđersku diskusiju.
maksa83 maksa83 10:33 13.07.2016

Re: I moje malo dete

Možda i manje razređen etiol odradi svoje, s tim što će da uništi mravinjak ako zaliješ dobro.

Ovaj je zastrašujuć - na susednom (zapuštenom) placu, zarastao u šikaru, gore je polulopta prečnika 1m (ne preterujem), šta je pod zemljom ne smem ni da zamislim, navodno mravi čine 15% zemljine biomase. Fascinantno mi je što su njihove putanje utabane k'o pravi putevi, vide se u travi. Dodatno, ne ljubim insekte ali imam neki kao otpor da se tako mešam u prirodu a opstanak mi nije ugrožen. Imaš po jućubu likove koji se zabavljaju tako što sipaju istopljen aluminijum u mravinjake i onda to izvade i vesele se kako su ludu skuplturu napravili. Call me pussy ali mene to užasava, da ima kosmičke pravde nešto bi njima zalilo usijanom lavom unutrašnjost kuće sa sve ukućanima, onako zabave radi.

Čovek lepo pita šta da radi sa vodom koja ulazi u podrum kroz stepenište i Nebojša saseče u korenu odličnu dunđersku diskusiju.

Pa kad ljudi ne umeju s njim. Potražiš na Internetu koje je pesme potpisao Nebojša, kažeš da su ti to omiljene, i onda "draga saveta, podrum, stepenište", ili 'prodajem Opel Astru 2010. godište', ili...
gedza.73 gedza.73 10:48 13.07.2016

Re: I moje malo dete

Imaš po jućubu likove koji se zabavljaju tako što sipaju istopljen aluminijum u mravinjake i onda to izvade i vesele se kako su ludu skuplturu napravili. Call me pussy ali mene to užasava, da ima kosmičke pravde nešto bi njima zalilo usijanom lavom unutrašnjost kuće sa sve ukućanima, onako zabave radi.

Gledao i isto mislim. Jeste to životinjka ali da ti sipaš užaren aluminijum... Sve mi se po glavi vrzmaju mala deca mravi kako se tope.

Proveri i ovo ali jedan zaštitar mi kaže da sigurno ima neki parazit na lišću zbog koga mravi praktično odsecaju delove lišća.
Preporučio

pa sa njim po lišću i onda će mravi da pronađu zanimaciju na drugoj strani.
Opet sa rezervom i proveri u nekoj od poljoapoteka.

prodajem Opel Astru 2010. godište

Vozila baka penzioner samo do prodavnice.
U drugoj pod punim gasom, max. obrtaja.
maksa83 maksa83 10:53 13.07.2016

Re: I moje malo dete

Proveri i ovo ali jedan zaštitar mi kaže da sigurno ima neki parazit na lišću zbog koga mravi praktično odsecaju delove lišća.

Ovo zvuči razumno, zbunjivalo me što pored svega što mogu da nađu seku baš to lišće i nose.

Hvala na svemu!
gedza.73 gedza.73 10:53 13.07.2016

Re: I moje malo dete

Hvala na svemu!

Odužujem never 10
bocvena bocvena 10:55 13.07.2016

Re: I moje malo dete

a kod mene na blogu sekvoje i mravi, i šta mi 'fali! (eto rime:)

urbana_gerila urbana_gerila 10:56 13.07.2016

Re: I moje malo dete

maksa83
Call me pussy ali mene to užasava


onda ti samo preostaje da zamoliš mrave da se dislociraju odatle.
(ćutim da si iako hipik i ti samo srbin, pa - moš i da im diskretno nabaciš ideju da se zapate kod nekoga koga baš i ne gotiviš)
bocvena bocvena 11:04 13.07.2016

Re: I moje malo dete

ja sad moram da idem da hvatam pokemone oko kuće (ništa me ne pitajte), a vi nemo' se pobijete oko mrava!
maksa83 maksa83 11:04 13.07.2016

Re: I moje malo dete

(ćutim da si iako hipik i ti samo srbin, pa - moš i da im diskretno nabaciš ideju da se zapate kod nekoga koga baš i ne gotiviš)

To ti nije bezveze, okačim negde kod mravinjaka bluetooh zvučnik (uzgred, preporučujem UE Roll, otporan na vodu, pesak, štroku + neverovatni basovi za tako malu džižu) i pustim im Miligrama, sabrana dela i posle 2 dana će da se odsele uz "izvini što smo smetali". Doduše pored toga onaj istopljeni aluminijum deluje humano...
urbana_gerila urbana_gerila 11:05 13.07.2016

Re: I moje malo dete

maksa83
Doduše pored toga onaj istopljeni aluminijum deluje humano...


blogovatelj blogovatelj 12:35 13.07.2016

Re: I moje malo dete

a kod mene na blogu sekvoje i mravi, i šta mi 'fali! (eto rime:)


To su pravi blogovi. Pocnes o biblioteci, predjes na sekvoje, pa onda na breze Ii sljive, a sa njih na Opel Astru. Multitred, brale mili. Odo da poradim malo.
zilikaka zilikaka 12:37 13.07.2016

Re: I moje malo dete

bocvena
ja sad moram da idem da hvatam pokemone oko kuće (ništa me ne pitajte), a vi nemo' se pobijete oko mrava!

Za SVE što mrda oko kuće a tebi to ne pričinjava zadovoljstvo preporučujem kera, nemački lovni terijer.
Ima ih da se nabave za sitnu paru. Što seljačkije poreklo, to bolje.
Ume da bude nezgodno ako je upitanju jež, pa noću moraš da sprovodiš akcije spašavanja, al za pokemone nemaš brige.
maksa83 maksa83 12:54 13.07.2016

Re: I moje malo dete

a vi nemo' se pobijete oko mrava!

Je l' istina da su crni mravi četnici a crveni mravi partizani?

Pa što mi bre četnici sjebaše šljivu? Srpsku, ej...
zoja444 zoja444 13:02 13.07.2016

nekome korisna informacija

kada se u pretrazivacu ukuca samo f,pojavljuje se stari izgled facebooka, a kada se ukuca fb, onda novi. interesantno. kako je to moguce?
bocvena bocvena 13:04 13.07.2016

Re: I moje malo dete

Za SVE što mrda oko kuće a tebi to ne pričinjava zadovoljstvo preporučujem kera, nemački lovni terijer.


ova što je sledeće kalendarskem punoletna i brat joj (10 god) igraju neku igricu gde vataš pokemone gps-om, pa kad su pohvatali sve po kući, mora se i po dvorištu, a bojim se da ćemo i po čitavom kalu-sitiju:)
tako naivno sediš u wc-ju, čitaš novine, maštaš, kad upada neko dete i viče - ovde je!imam ga!

onda glume mimove sa džonom sinom i sunđer bobom...no, bojim se da nikakvi programeri od njih postati neće. mada, kad malog pitaš šta će da bude kad poraste, on ko iz topa kaže - jutjuber!
(upravo su me obavestili da će oko 6 popodne, kad zaladi, da idu do crkve jer je tamo glavni poke-stop:)

danas vidim kod nje na stolu knjigu i ponadam se da će da čita neku lektiru, a ona umre od smeha i kaže - ma, "proces" je odličan za ubijanje komaraca!

novo vreme, nove nafake. studiraće privatni fakultet za jutjub i tumblr.
gedza.73 gedza.73 13:09 13.07.2016

Re: I moje malo dete

zilikaka
bocvena
ja sad moram da idem da hvatam pokemone oko kuće (ništa me ne pitajte)!

Za SVE što mrda oko kuće a tebi to ne pričinjava zadovoljstvo preporučujem kera, nemački lovni terijer.
... pa noću moraš da sprovodiš akcije spašavanja, al za pokemone nemaš brige.

Aj u sto marke da pokemoni nisu štetočine.
Što kaže Bosijanac 'krenuo u pekaru po hlijeb, završio na vrelu Bosne hvatajući vodene pokemone'.
Klincov mi kaže da se masa ljudi zaludela sa igricom gde jurcaju pokemone po ulici zadnjih par dana.

Sine, nema dalje, stiže Apokalipsa

edit
pretekla me BOcvena
bocvena bocvena 13:12 13.07.2016

Re: I moje malo dete

Je l' istina da su crni mravi četnici a crveni mravi partizani?

Pa što mi bre četnici sjebaše šljivu? Srpsku, ej...


preslišava se sinak PiD - postojala su dva antifašistička pokreta za vreme drugog svetskog rata - partizanski i....zvezda? da, sine, a vodje su im bili tito i piksi:)
kakva je ova omladina, ništa im nije sveto!
maksa83 maksa83 13:13 13.07.2016

Re: I moje malo dete

ova što je sledeće kalendarskem punoletna i brat joj (10 god) igraju neku igricu gde vataš pokemone gps-om, pa kad su pohvatali sve po kući, mora se i po dvorištu, a bojim se da ćemo i po čitavom kalu-sitiju:)

Internet je poludeo sa Pokemon Go, treba se sakriti negde i sačekati da to prođe...

Mada ja bih napravio neku domaću varijantu, npr. ideš po gradu i gledaš ekran i treba da pohvataš ministre da napraviš Vladu Srbije i anturaž. Znači ideš tako ideš, bleneš u smartfon i na njemu iz džbuna - opa! - Vulin, pa ideš ideš ideš i gledaš i - paf - iz šahta izviri Čeda...

Pokemon manija me nedotiče, ali ovo gore bih igrao sve u 64...
princi princi 13:17 13.07.2016

Re: I moje malo dete

Hteo sam da pitam kod Nebojše na blogu ali je nešto neraspoložen, ne trpi digresije osim kako-si-ti-Nebojša-super, pa da ga ne dražim.

Blago tebi, :(, mene banovao zauvek. A baš sam hteo da pitam oko rasola, da li je trač ili istina da pomaže oko mamumrluka. Pitam za druga.
antioksidant antioksidant 13:18 13.07.2016

Re: I moje malo dete

Je l' istina da su crni mravi četnici a crveni mravi partizani?

све си помешао - црни мрави једу чипс (зато и секу лишће у неправилне облике који подсећају на листиће (сиц!) кромпира прженог у ужеглом уљу), црвени мрави преферирају кокице (јер је црвено бела комбинација најбоља одевна комбинација за јело) а жути мрави, као и све што је жуто, тј ствар прошлости једе само домаће колаче тзв салчиће.
princi princi 13:20 13.07.2016

Re: I moje malo dete

Da, skroz gore, hajvej 101, znači uz Pacifik.

Sine, nama na blogu je taj hajvej 101 postao pa skoro k'o Bulevar Maršala Tita. Ej, gde se nađemo? Pa kako gde, na Big Suru. Ne, bre, kod Sekvoje, iza Golden Gejta, kod skretanja za Sosalito.
princi princi 13:21 13.07.2016

Re: I moje malo dete

а жути мрави, као и све што је жуто, тј ствар прошлости једе само домаће колаче тзв салчиће.

I viču "Di su naši novci?"
maksa83 maksa83 13:26 13.07.2016

Re: I moje malo dete

Sine, nama na blogu je taj hajvej 101 postao pa skoro k'o Bulevar Maršala Tita. Ej, gde se nađemo? Pa kako gde, na Big Suru. Ne, bre, kod Sekvoje, iza Golden Gejta, kod skretanja za Sosalito.

Ijao sad kad vam Hilari poseče sekvoje (pošto izgledaju bolesno i ugrožavaju ... neštoneštoveć) da proširi hajvej na dvanajs traka...
bocvena bocvena 13:28 13.07.2016

Re: I moje malo dete

ma samo ti pusti ovog srpskog mrava, odoše sekvoje!
gedza.73 gedza.73 13:31 13.07.2016

Re: I moje malo dete

ma samo ti pusti ovog srpskog mrava

On je dobroćudan. Vidi ove američke, grizu, kuću izedu.

antioksidant antioksidant 13:35 13.07.2016

Re: I moje malo dete

princi
а жути мрави, као и све што је жуто, тј ствар прошлости једе само домаће колаче тзв салчиће.

I viču "Di su naši novci?"

а њих ова црвено-црна коалиција зове "бивши режим"
bocvena bocvena 13:35 13.07.2016

Re: I moje malo dete

to je ta loša američka arhitektura i gradnja...kad je moj ćale sam pek'o cigle, sam projektovao i sam gradio vikendicu, to neće srušiti ni atomski mrav!
antioksidant antioksidant 13:35 13.07.2016

Re: I moje malo dete

gedza.73
ma samo ti pusti ovog srpskog mrava

On je dobroćudan. Vidi ove američke, grizu, kuću izedu.




ово је нова макета београда на води?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana