Ili ovi će nas podave ko mačiće, oca im lopovskog! *
Beograd ima ono što drugi nemaju, oazu prirode nadomak centra grada - područje koje smo dužni da sačuvamo i ostavimo našoj deci da ne bi, u organizmu od betona, zaboravila šta je priroda. LINK DO VIDEA
Ili o Beljarici ponovo, a nedovoljno. Bio sam tamo juče, kojih pola sata pošto se pomolilo sunce.
Mrdulji se nešto u dubini onog kubika, nutrija? Izlazi na obalu, jok, previtko, drugačija glava, zašiljena njuška – vidra bre! Prvi put je gledam izvan vode, kako korača, pored oborenog debla vrbe, ka jednom gaku koji, više zbunjen nego uplašen, poleće, što je sigurno, sigurno je. A vidra nestaje negde u šiblju iza tog debla.
Malo dalje je gužva, ptičji restoran. Okupile se čaplje (siva, mala i velika bela, žuta, te gak) i veliki vranci i obični galebovi i... crna roda! Crna roda je među njima, jarkocrvenog kljuna i nogu, te samo trbuha belog, sve drugo je crno – ali sa zelenim prelivom, prekrasna ptica. Vrebaju nešto u plićaku.
Ubrzo proleće i belorepan, zbunjujući orao, naoko, nit odrasli, nit mladi! Kljun žut, dakle – odrasli? Rep jeste beo, no su mu krmila oivičena tamnim obrubom, a glava i vrat su tamni, dok se odozdo mrka pera smenjuju s belima, kao da je mladi?? Gledam ilustracije u literaturi, to je subadultna jedinka, hmm... recimo, ptica u poznom pubertetu, u svojoj četvrtoj kalendarskoj godini (ova krupna i dugovečna vrsta polno sazreva tek u 5-6. godini).
Beljarica je dom vidre i kuća orla (o igri prestola malo kasnije). Beljarica je ekološki koridor duž Dunava. Već predložena za zaštitu, Beljarica je blago. I, Beljarica je naš pojas za spasavanje.
Tamo niže, kod Pupinovog mosta, nasip je prošao na samo 400 od reke. Unutar Beljarice (a.k.a. Balatona, Crvenke, Goveđeg broda, Vojnih bašti, PKB kanala – ima ona hrpu imena) nasip je ukazao poštovanje reci (jeste, tako se pravilno kaže „ispoštovao“) prošavši svih 2000 metara od Dunava. Zašto?
Da li su hidrolozi iz 1929, kada je građen, bili ekološki osvešteni, pa rekli, ovde ćemo da ostavimo prostranstvo od 900 ha da ih reka plavi, da se riba mresti, orlovi gnezde, a veprovi goje? Možda je i to, ali ipak mislim da su više mislili na građane, dalje niz Dunav.
Naime, to plavno područje između reke i nasipa za previsokih voda prima u sebe poplavni talas (otuda ona šuma na Beljarici, da odbrani nasip od prebrziog naleta vode). Bezmalo veličine Novog Beograda, ono poziva reku da se razlije, smiri i uspori tok, i tek tako, razoružana, krene dalje ka Beogradu.
Plavna područja, odnosno prelivanje vode u njih, jedina je planska kontrola redovnih i očekivanih poplava. E, da bi se ta odbrambena funkcija forlanda očuvala, ne bi li nas sačuvala, ne smete to područje da naspete. Pa betonirate. I tako trajno oduzmete Dunavu.
Zašto? Dunav je goropadna reka. Narogušiće se isprva, kao da pita „od mene kradete, ha“, pa će se onda razbesneti i nimalo usporen, već baš naprotiv, novim suženjem korita dodatno ubrzan, pojuriće svom silinom ka Beogradu.
Ukoliko se plavni udari ne kompenzuju pre Beograda, šta ta nova luka onda ugrožava? Niže delove grada, poput desne obale Dunava od Zemunskog keja do Ušća, kao i levu savsku obalu od blokova do Ušća, pa i stara naselja na desnoj savskoj obali, ali i nova, najnovija. Luka na mestu Beljarice najdireknije ugrožava BG Na Vodi, pretvarajući ga u Beograd Pod Vodom. A oni nestručni što nas vode i što misle da sve mogu i smeju, pa i da grade gde im se i kako ćefne, šta s njima? A ništa, narod će i to pozlatiti.
A kako se u to uklapa igra prestola? Generalni urbanistički plan (GUP) decenijama već predviđa dve alternativne lokacije za buduću luku, u Krnjači i u Vinči, koja se već ispostavi zgodnijom. No, nakon prošlogodišnje posete kineskog predsednika Si Đinpinga, kada su premijer i predsednik ponosno stajali na novom mostu, zaljubljeno zagledani u (samo njima znanu) budućnost, došlo je do nagle promene planova (za koje se struka pitala i koje je struka donela), pa je najavljeno da će slavna nova luka stajati na mestu beogradske amazonije (a da se struka tim povodom nije pitala, a nije bogami ni oglasila, nekako je više šaptom pala).
E, ta nestručna novinska obznana će prekosutra, 29. juna, na sednici Skupštine grada da postane zakon. Tako to valjda ide u demokratiji, donesete obznanu i tačka. Ili, slikate se u kozetu SIV-a i krene vam diplomatska karijera. A narod? Tja, narod će i to pozlatiti.
Jeste, u četvrtak se usvaja „Strategija razvoja Beograda 2017-2021“ (ili, ako umete da čitate, Strategija „razvoja“ Beograda) i njome se cementira nova pozicija prestoničke luke. Sednica počinje u 10 sati na Trgu Marks... Nikole Pašića 6, a Strategija je prva tačka dnevnog reda. Napredno-demokratski, Strategija se usvaja na brzaka, bez po zakonu obavezne javne rasprave (Član 142, Statut grada), što je suštinski čini protivzakonitom. No, da sačekamo četvrtak i vidimo?
A dotle, molim vas da se svojim potpisom pridružite peticiji za spas beogradske amazonije, OVDE, i da je potom uz haštagove #spasimoBeogradskuAmazoniju #Beljarica i #novaLuka proširite društvenim mrežama.
* E, sad, ako nadležni ovo proglase za psovanje Nj.K.V, eto i meni neobjašnjive smrti u zatvorskoj ludnici. Koliko da znate, ako dugo ne čujete od mene.
EDIT (28.6.): Voki Vasić je u komentarima postavio suštinsko pitanje: "Gde se ima vidi ta „Strategija razvoja Beograda 2017-2021“? Mora dima u tu Stradigediju nešto o nekakvoj Strateškoj studiji uticaja! Po zakonu. I tu ima potone i luka..."
Nažalost, odgovor je poražavajući: "Nacrt strategije nije javno dostupan. Objaviće ga tek kada ga usvoje i kad bude kasno. Idu na neskriveno kršenje zakona".