Društvo| Ekologija| Moj grad

Kopaonik sledi Savamalu

Đorđe Bobić RSS / 30.04.2018. u 06:28

Pre dve godine u Hercegovačkoj ulici u Savamali u Beogradu ljudi sa fantomkama uz pomoć bagera su porušili zgrade, neke nelegalne a neke sa urednim papirima bez naloga o rušenju koji daje nadležni inspektor ili sud i to se vuče kroz tužilaštvo i policiju bez da su otkriveni počinioci, oni sa fantomkama, vozač bagera, neki što su tom prilikom na silu oduzimali telefone prisutnim građanima. Najzad je objavljeno da je za sve kriv jedan policajac sa Savskog venca koji nije obavio tada svoju dužnost, njemu nadređeni se ne spominju. O tome je pisao Insajder i neke novine ali većina medija privržena vlasti se nije time bavila. Nije ovde namera da se po ko zna koji put ponavljaju razne priče svima znane, počevši od izjave predsednika države

 da su to učinili neki idioti i da iza toga stoji gradska vlast, onda traljav postupak tužilaštva, ćutanje policije o delovanju po ovom pitanju, objave nenadležnosti suda i prebacivanje na niži sudski nivo što produžuje vreme procesa do beskraja, a na kraju beskraja sledi zastarevanje ove priče. U nekim medijima se govori da je umiren i skrajnut postupak istrage a razlog je obaveza grada da za potrebe investitora Beograda na vodi taj prostor u Hercegovačkoj ulici očisti od zatečenih građevina i ona je tu obavezu izvršila ali ne po propisima i zakonu koji ovde za tu akciju vrede. Posle svega pitanje građana je prosto: kako to da policija koja važi za ozbiljnu instituciju posle dve godine ne može da pronađe i identifikuje one sa fantomkama i vozača bagera i da ih pita ko ih je poslao na taj zadatak i ko im je rad platio.

Prošle godine na vrhu Kopaonika, na Pajinom preslu, u prostoru nacionalnog parka, u blizini strateški važnog vojnog objekta izgrađen je ugostiteljski objekat sa tri nivoa i oko 1000 metara kvadratnih bez potrebnih dozvola, odnosno postoje neke dozvole opštine Brus za privremeni montažni objekat veličine sto pedeset kvadrata na tom mestu. Na Kopaoniku koji je zaštićeno prirodno dobro države Srbije i njenih građana za takvu gradnju po zakonu potrebna je i saglasnost nadležnih ministarstava i same vojske. Zimus je na pritisak javnosti građevniski inspektor ipak bio na licu mesta i izdao rešenje za rušenje tog objekat ali investitor, jedna gospođa i možda neko ko stoji u tišini iza nje i tipka po tastaturi, se žalila sudu, čak do Upravnog suda je ova divlja gradnja stigla, pa je to sada u nekom postupku a čije trajanje nije određeno niti je ishod koji bi obezbedio zaštitu prirodnog dobra države Srbije izvestan. Ministarstvo građevina kaže da je učinilo sve što treba, bez rezultata, a jedino što treba to je da divlja gradnja u zaštićenom prirodnom dobru bude porušena. Opet se to sve saznaje iz nekih medija koji se bave ovim slučajem, ne svi ali dovoljno je i ovo da javnost uoči da su nadležne institucije zatajile i nisu na vreme obavile svoju dužnost jer nelegalni objekat nije nikao za jednu noć, gradnja je trajala više meseci na očevid svih i tek posle protesta javnosti država je reagovala ali bez jasno određenog cilja i čini se, bez ozbiljne namere da nacionalni park zaista učini zaštićenim i da ga zaštiti.

Oba događanja su primeri kako država i njene institucije, od opštine do ministarstava, prihvataju da ne budu u funkciji brige o javnom interesu, o interesu države same i njenih građana već slede i podržavaju lukrativne potrebe investitora. Pored obaveze zaštite divljom gradnjom ugroženog nacionalnog parka na Kopaoniku, kao i u slučaju Hercegovačke gde nije u pitanju samo privatna svojina građana već se pre svega radi o zoni u centru Beograda, o zemljištu svih građana koje je poklonjeno investitoru bahatom ukidanju odluke o zaštiti vizure na Beogradski greben nekakvim lex specijalisom, dakle, pored svega toga država ima i obavezu da obavesti javnost o čemu se u oba slučaja zaista radi i kakava je zaista njena namera ka cilju povratka zakona na snagu a ne da se pokriva stereotipnom pričom o tome kako sud i institucije države rade svoj posao i čim to bude urađeno, eto, stiže obaveštenje za narod a ako je neko prekršio zakon biće sankcionisan jer ovde niko nije zaštićen ma ko to bio. I kad je već pomenut stereotip, ima još i ona dodatna priča za narod kome se saopštava da je to sve upravo zbog njegovog napretka i dobrobiti.   

U oba slučaja je bitno primetiti nedovoljno ili u najmanje ruku čudno neangažovanje države i neispunjavanje obaveze da sprečava nelegalno i van zakona rušenje zgrada ma kakve one bile bez odluke suda, isto tako da ne ruši divlju izgradnju u zaštićenom prirodnom dobru i nacionalnom parku i ne štiti ne samo ugrožene i oštećene građane već i imovinu države i to je suština oba događaja; da država nije u skladu sa svojim obavezama zaštitila javni interes, a to joj je jedna od najvažnijih dužnosti, da nije poštovala zakon i proceduru njime propisanu.

Posle svih priča o ovim događajima nereferentnim i ne dobrim za društvo u kome se oni dešavaju i kada je dokazana pogreška u primeni zakona i evidentna apstinencija institucija u oba navedena slučaja postavlja se, samo od sebe ali neizostavno sledi, pitanje o tome kakvu poruku ovim činom država šalje svojim građanima i da li je to uputstvo kako i oni da deluju u tom pravcu kada prepoznaju svoj lični interes a onaj javni ih možda pomalo ometa.     

P.S. Pored štete koja iz ovih dela proističe na lokalnom nivou ima i širi značaj jer je javno preduzeće koje upravlja Kopaonikom član „Euro-park federacije“ i „Svetske unije za zaštitu prirode“ pa je i tu obaveza države, opet neizvršena, da ne dozvoli da ugled države Srbije bude ugrožen.

 

 

 

 

Atačmenti



Komentari (2)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Черевићан Черевићан 22:06 30.04.2018

quo titulo

Pored štete koja iz ovih dela proističe

одувек је било рушења и градње
сечено дрвеће потом нове садње,
потези такви не треба да чуде
ако ништа друго макар фрке буде
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 06:31 01.05.2018

Re: quo titulo

ако ништа друго макар фрке буде

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana