Društvo

OTPAD

kosta.babic RSS / 18.03.2019. u 21:09

Otpad

Ne bih sad o ljudskom otpadu ma kako vi to shvatili. Ne bih ni o civilizacijskom otpadu jer ni to nije podložno definiciji. Pričam o stvarima koje smo upotrebili i više nam ne trebaju.

Razmišljam o tome – Šta je zapravo otpad?

Ljudska vrsta pokušava da koristi materijale koji traju duže vremena. U početku su to bile životinjske kosti. Jelenski rogovi, slonovske kljove.

Bakarne sekire i mačevi imale su svoju ulogu u istoriji dok nisu pronašli bronzu koja je tvrđa i delotvornija u ubijanju neprijatelja. Bronzano oružje odavno je istrulelo ali se pojavilo gvožđe.

Gvozdeni mačevi , sekire i alatke mogu u zemlji da traju jako dugo. Da ne pričam o staklenij ambalaži koju zamenjuje plastika.

Kad smo kod otpada; Arheolozi su pre nekog vremena naišli na mesto prepuno grnčarije  u fragmentima i pokušali su da shvate ko je tu živeo ali nije išlo. Na kraju su zaključili da je to bilo gradsko đubrište starog Jerusajima. Delovi keramičkih posuda nisu se raspali ni posle 2000 godina.

Nekad mi bude žao što je zelena lepotica reka Drina zatrpana plastičnim flašama.

Otpad je očigledno vernii pratilac ljudske vrste.

Hoću da kažem da 200 godina koliko je potrabno da se plastika raspadne nije mnogo u odnosu na razlaganje stakla ili keramike ali životinjski svet koju živi paralelno sa nama trpi posledice našeg neodgovornog ponašanja.

To što naše smeće šaljemo na deponije ravno je sklanjanu istog ispod tepiha .

Mi smo obavili svoju dužnost ,ali da li je baš tako?

Vreme poluraspada uranijuma 235 iznosi nekoliko hiljada godina. Pogubniji je za ljudsku vrstu nego sve najlon kese ovog sveta.

Setite se samo radioakrivnog oblaka iz Černibilja. Uranijumske municije ispaljene na Srbiju 1999 god. Italijanskih vojnika koji su umrli od kancera.

Civilizacija uzima svoj danak.

 

 

 

 

 

 



Komentari (28)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nsarski nsarski 21:19 18.03.2019

Khm...

Vreme poluraspada uranijuma 235 iznosi nekoliko hiljada godina.


Pa, malo duže je. Vreme poluraspada uranijuma 235 je oko 700 miliona godina.

A što se otpada tiče, situacija je jasna. Čovek je jedino biće na planeti koje proizvodi otpad (ili đubre). Na engleskom: man is the garbage producing animal.
Nuzproizvodi bilo kojih drugih živih bića vremenom brzo degradiraju i čine organski deo postojanja u prirodi. Na primer, s jeseni mnoge biljke odbace lišće, to lišće na zemlji istrune, ta trulež hrani zemlju i poboljšava rast biljki. I tako u krug.


49 41 49 41 19:26 19.03.2019

Re: Khm...

nsarski
Vreme poluraspada uranijuma 235 iznosi nekoliko hiljada godina.


Pa, malo duže je. Vreme poluraspada uranijuma 235 je oko 700 miliona godina.

A što se otpada tiče, situacija je jasna. Čovek je jedino biće na planeti koje proizvodi otpad (ili đubre). Na engleskom: man is the garbage producing animal.
Nuzproizvodi bilo kojih drugih živih bića vremenom brzo degradiraju i čine organski deo postojanja u prirodi. Na primer, s jeseni mnoge biljke odbace lišće, to lišće na zemlji istrune, ta trulež hrani zemlju i poboljšava rast biljki. I tako u krug.



Da nadupunim, covek je jedino bice na ovoj planeti; koje preradjuje prirodu za sopstvene "potrebe".
Ako sta pamtim i naucim to su covecija bica, sa Bornea nekih, australia's inhabitant; koje zive tako reci u kamenom dobu-u skladu sa prirodom.
Mi ostali od tolike milijade nas...
jadragoljub jadragoljub 21:54 18.03.2019

cvaj

tačno je da mi pravimo đubre ali smo sad došli do tačke kad je to đubre postalo opasnost za nas. a to znači da sad radimo na tome kako da rešimo taj problem, i rešićemo ga.
jedno vreme, pre 40ak godina je bila velika buka oko pacova i insekata koji su pretili da nas 'zauzmu' iznosili su se podaci da po gradovima živi dulo-troduplo veći broj pacova od ljudi,em što smo idalje živi em to jeste idalje pretnja ali ne tolika, insekti, čitaj bubašvabe, takođe.
no u to vreme je izaš neki , naučnik ili šta već i jasno reko- ove štetočine još uvek nisu dostigle kritičnu tačku , kad je dostignu ljudi će rešiti taj problem.
tako je i sa đubretom, počeli smo da rešavamo problem, nama izgleda kao da se ne rešava ali se rešava. pronađene su bakterije koje jedu plastiku. i skoro su nešto takođe pronašli što jede plastiku. tako da u dogledno vreme postoji velika verovatnoća da će i taj problem da se reši.
istovremeno, ako bi sutra prestali da koristimo naftu i razne hemiske otrove naš život bi se vratio u kameno doba. prvo bi stradao ovaj internet jer ne bi mogli da šaljemo u kosmos nove satelite koji ga omogućavaju. trenutno od nafte se pravi skoro 90% proizvoda koji nam omogućuju ovako lagodan život.pronalazak veštačkog đubriva je omogućio svakom 4 stanovniku zemlje da danas postoji-živi.
treba se boriti protiv zagađenja ali ne treba omalovažavati civilizaciju.

ps
keramika se ne raspada nikad, bronza ima duži životni vek od gvoždja, što se tiče metala gvožđe je općenito najkrtkotrajnij od svih metala. olovo je najstabilnije. ako je tačno što su mi rekli krajnji proizvod raspada radioaktivnih elemenata je olovo,, kao najstabilniji element u prirodi. ovo čisto onako napominjem zbog tačnosti.
G.Cross G.Cross 22:08 18.03.2019

Sprdanje sa sudbinom

Ma hajde Kosta ne panici.

Zvucis kao Oni sto veruju u globalno otopljavanje.

Resenje je jednostavno.

Treba imati zute kante za plasticni otpad.

Onda se taj otpad prikupi presuje na najmanju zapreminu.

I posalje u Indiju.
bene_geserit bene_geserit 03:52 19.03.2019

Re: cvaj

jadragoljub
počeli smo da rešavamo problem, nama izgleda kao da se ne rešava ali se rešava. pronađene su bakterije koje jedu plastiku. i skoro su nešto takođe pronašli što jede plastiku. tako da u dogledno vreme postoji velika verovatnoća da će i taj problem da se reši.

A možda bude i ovako:


bene_geserit bene_geserit 05:22 19.03.2019

Re: cvaj

OK, možda je to previše pesimistično.
Ali sa druge strane, snimi šta je trenutno popularno kod novih generacija studenata u USA: "emotional support animals" da pomognu kod "depression, anxiety and panic disorder".

Kod nas na ETFu maximum što si mogao da doživiš je da naletiš na Veljka Milutinovića na rolerima (OK, i na Živkovića kako overava zidove).





jadragoljub jadragoljub 07:55 19.03.2019

Re: cvaj

bene_geserit
OK, možda je to previše pesimistično.
Ali sa druge strane, snimi šta je trenutno popularno kod novih generacija studenata u USA: "emotional support animals" da pomognu kod "depression, anxiety and panic disorder".

Kod nas na ETFu maximum što si mogao da doživiš je da naletiš na Veljka Milutinovića na rolerima (OK, i na Živkovića kako overava zidove).






ovde je u pitanju dekadencija, i ja mislim da nam je najveća opasnost , trenutno , hedonizam i dekadencija.
mada ovo
"depression, anxiety and panic disorder".
je sad više trend 'kao ja sam eto ... više svestan od vas", iliti način da se budali naplati porez na budalu.
pametan čovek razume da životinje imaju svest i da se ponaša pprema njima u skladu sa onim što njihova svest može da razume, a drugo je kad budale misle da je svest kod životinja na nivou svesti kod ljudi.
trenutno je najveći zbun kod ljudi da prihvate da su svaštožderi i da uje u to uključeno ubijanje životinja zbog hrane, brkaju potrebu za hranom sa brutalnošću.
jadragoljub jadragoljub 08:04 19.03.2019

Re: cvaj

bene_geserit
jadragoljub
počeli smo da rešavamo problem, nama izgleda kao da se ne rešava ali se rešava. pronađene su bakterije koje jedu plastiku. i skoro su nešto takođe pronašli što jede plastiku. tako da u dogledno vreme postoji velika verovatnoća da će i taj problem da se reši.

A možda bude i ovako:



pa da, ovo je taj način da postajemo svesni problema i da tražimo način da ga rešimo, to je ono što radimo svih ovih miliona godina koliko postojimo kao vrsta.
od ovog trenutka smo počeli da rešavamo probleme

i to radimo sa mnje ili više uspeha ali smo prešli ogroman put i nema razloga da sad posustanemo, sem ako nas libertadi ne odvedu u samoubistvo zbog njihovog koristoljublja. ja mislim da su oni veća opasnost po čoveka od đubreta kao nnuzproizvoda civilizacije.
bene_geserit bene_geserit 08:09 19.03.2019

Re: cvaj

Ma ja sam zapravo optimista (ni sam ne znam zbog čega) i mislim da će čovečanstvo da nađe rešenje za problem plastičnog i ostalog otpada.
A sad kad su Kinezi prestali da primaju naše đubre kod njih na reciklažu, utoliko pre će da se desi.
jadragoljub jadragoljub 08:19 19.03.2019

Re: cvaj

ni sam ne znam zbog čega

zbog ovoga
' iz nekog razloga je čovečanstvo počelo da opada, pre x miliona ili tisuća jirova( ne sećam se tačno kad) i ostalo je samo ~7000 ( mada mi se mota cifra od 2000 ljudi, ali mislim da je pogrešna) na celoj planeti, e kad smo taj problem, problem sa ukrštanjem bliskih rođaka, verujem da nas jedino nemogućnost putovanja van sunčevog sistem a može zaustaviti.
nada ako rešimo problem telesnosti i pređemo na viši nivo kad nam fizičko telo neće više biti potrebno onda nam je beskraj svemira lako rešiv. znam da ovo deluje kao razmišljanje nekog psihički bolesnog čoveka, ali do sad smo ispeli da stvorimo dosta stvari koje su deset genaracija unazad smatrane za bulažnjenje idiota.
žil vern je očogledan primer ovoga što sam reko.
zemljanin zemljanin 09:03 19.03.2019

Re: cvaj

jadragol

da se mi usredsredimo prvo na teraformiranje Marsa
bene_geserit bene_geserit 09:23 19.03.2019

Re: cvaj

da se mi usredsredimo prvo na teraformiranje Marsa

Nije da će neko da me pita,
ali ja bih pristao da se ta aktivnost finansira od poreza koje plaćam
samo pod uslovom da se SVI koji ikakvu kintu vide od toga permanentno presele na Mars,
pa ako ga uspešno teraformiraju dobro za njih
a za nas dobro kako god okreneš.
jadragoljub jadragoljub 09:49 19.03.2019

Re: cvaj

Nije da će neko da me pita,

da su se takvi ko ti ikada pitali mi bi još uvek bili na drvetu.
jadragoljub jadragoljub 09:51 19.03.2019

Re: cvaj

zemljanin
jadragol

da se mi usredsredimo prvo na teraformiranje Marsa

bez teraformiranja marsa bi nam život bio kao supa bez soli.
49 41 49 41 15:25 20.03.2019

Re: cvaj

jadragoljub
bene_geserit
OK, možda je to previše pesimistično.
Ali sa druge strane, snimi šta je trenutno popularno kod novih generacija studenata u USA: "emotional support animals" da pomognu kod "depression, anxiety and panic disorder".

Kod nas na ETFu maximum što si mogao da doživiš je da naletiš na Veljka Milutinovića na rolerima (OK, i na Živkovića kako overava zidove).






ovde je u pitanju dekadencija, i ja mislim da nam je najveća opasnost , trenutno , hedonizam i dekadencija.

mada ovo
"depression, anxiety and panic disorder".
je sad više trend 'kao ja sam eto ... više svestan od vas", iliti način da se budali naplati porez na budalu.
pametan čovek razume da životinje imaju svest i da se ponaša pprema njima u skladu sa onim što njihova svest može da razume, a drugo je kad budale misle da je svest kod životinja na nivou svesti kod ljudi.
trenutno je najveći zbun kod ljudi da prihvate da su svaštožderi i da uje u to uključeno ubijanje životinja zbog hrane, brkaju potrebu za hranom sa brutalnošću.


Zar nije to receno kratko i jasno: "Ta divna stvorenja" film koji nas je ocrtao.
Svi, ubijaju iz potrebe za hranom; a covek iz zadovoljstva...

https://youtu.be/v1fqy3eY5q8

jadragoljub jadragoljub 19:51 20.03.2019

Re: cvaj

Svi, ubijaju iz potrebe za hranom; a covek iz zadovoljstva...

da samo što je to netačno. mislim da samo mi ubijamo iz zadovoljstva. bila neka emisija o lavovima kad su lavice ubijale sve iz krda , bukvalno su čekale u grmlju krdo bivola koje je bežalo i ubijale . šta je to nego zadovoljstvo. o vukovima koji upadaju u tor i pokolju sve ovce... i ko zna koliko još ima primera a da mi ne znamo.
ja sam posmatrajući konje video da imaju sve ljudske mane i kvalitete, zavist, ljubomoru, kukavičluk, hrabrost, glupost, podmuklost, lukavost itd.
to da su životinje nešto bolje od nas je mit.
bene_geserit bene_geserit 03:46 19.03.2019

200 godina koliko je potrebno

Hteo si da kažeš
"200 godina koliko je potrebno da se plastika raspadne"
na mikro-komade plastike koji onda zagade sve živo
"nije mnogo" u odnosu na keramiku koja ne zagadi ništa kad se raspadne?
jadragoljub jadragoljub 07:43 19.03.2019

Re: 200 godina koliko je potrebno

bene_geserit
Hteo si da kažeš
"200 godina koliko je potrebno da se plastika raspadne"
na mikro-komade plastike koji onda zagade sve živo
"nije mnogo" u odnosu na keramiku koja ne zagadi ništa kad se raspadne?

keramika se ne raspada već isto kao plastika koju si naveo.
bene_geserit bene_geserit 08:03 19.03.2019

Re: 200 godina koliko je potrebno

keramika se ne raspada već isto kao plastika koju si naveo.

OK, ali da li su mikro-komadi keramike za bilo šta opasni?
Mikro-komadi plastike ulaze u food chain.
Ribozom Ribozom 10:46 19.03.2019

Re: 200 godina koliko je potrebno

Hoću da kažem da 200 godina koliko je potrabno da se plastika raspadne nije mnogo u odnosu na razlaganje stakla ili keramike ali životinjski svet koju živi paralelno sa nama trpi posledice našeg neodgovornog ponašanja.


Da se nadovezem.
Plastika se raspada u mikroplastiku i to nije to. Nema nikakvog resenja za plastiku i ima je mnogo. 75% morskog sveta sadrzi u sebi mikroplastiku, a ona je vecim delom produkt tretiranja i pranja garderobe od vestackih vlakana. A kese i krupnija plastika jos nisu dosli na red.
Optimisticne prognoze da ce se pronaci bakterija koja zdere plastiku su, naravno, naucna fantastika u koju zeli da veruje srednja klasa.

Moram da skrenem paznju i na mikrobioloska zagadjenja, prvenstveno na antibiotike. Neko je ovde napisao da prska vocke sa streptomicinom i nisam 3 dana mogao da spavam. Siroka upotreba antibiotika i njihovo kooriscenje i odlaganje/bacanje bakterije ce uciniti otpornim, pa cemo umirati od bezazlenih povreda usled infekcija resistentnih bakterija. U stvari, samo se ceka trenutak kada ce se pojaviti superbakterija bas u nekim zemljama gde se antibiotici trose nekontrolisano mnogo. Tipujem na Indiju, ili neku zemlju u Africi.

p.s. Pokvareni laptop vracam u prodavnicu elek.uredjaja, koje su duzne da se brinu o tom otpadu. Pitam, onako, tu tipa koji radi: ko ce razdeliti i rzvrstati tih hiljadu komponenti u kompu posto je to skupo, i covek mi mrtav-ladan odgovara da ic ne brinem, oni to salju za Roterdam.

highshalfbooze highshalfbooze 07:36 19.03.2019

''-''

Pričam o stvarima koje smo upotrebili i više nam ne trebaju.


Може ли мишљење да буде смеће? Узмеш лепо направиш мишљење, напишеш то на папир или блог и онда ти више не треба. Постаје ли онда смеће?

Nekad mi bude žao što je zelena lepotica reka Drina zatrpana plastičnim flašama.


Само некад? Није ти ни претежно жао, само некад?
bene_geserit bene_geserit 08:06 19.03.2019

Re: ''-''

Може ли мишљење да буде смеће? Узмеш лепо направиш мишљење, напишеш то на папир или блог и онда ти више не треба. Постаје ли онда смеће?

Doba postmoderne, sve može da se reciklira i upotrebi.
Zamisli kakav kolaž bi mogao da se napravi od Čarlijevih mišljenja.
jadragoljub jadragoljub 08:11 19.03.2019

Re: ''-''

bene_geserit
Може ли мишљење да буде смеће? Узмеш лепо направиш мишљење, напишеш то на папир или блог и онда ти више не треба. Постаје ли онда смеће?

Doba postmoderne, sve može da se reciklira i upotrebi.
Zamisli kakav kolaž bi mogao da se napravi od Čarlijevih mišljenja.

to je mukotrpan poso koji, kad ga završiš, pitaš se ' čemu' kad je neupotrebljivo.
mariopan mariopan 14:23 19.03.2019

Re: ''-''



Kad se setim vremena kada sam se udala pa došla iz Beograda u Zrenjanin.

Mi uošte nismo imali kante za otpatke, ni kontejnere, ništa.

Jednom godišnje bi nam grad u neku ulicu u okolini doneo onaj veliki kontejner za kabasto đubre, ali za ono kućno nismo imali ništa. U gradu je bilo kontejnera ali ceo naš kraj nije imao ništa.

Zaprepastim se, pa šta da radim sa đubretom?

U Beogradu lepo kontejneri a ovde ništa.

I krenu domaći da me uče.

Prvo kupiš smederevac. U šporetu sagoriš sve što može da gori i još na tome skuvaš ručak. Lišće ostaviš da imaš kompost, nađubriš baštu, a hranu koju ne pojedeš ti dobiju kere, svinje, mačke, šta imaš od živine pustiš po dvorištu pa pojedu sve, bubice, puževe, bubašvabe, sve što ne pobegne na vreme....i milina.

Koke i ćurke bile debele a supa slasna, slanina baš kako treba, red mesa red belo, šunke ko na slici, trava po dvorištu popasena, građevinskim otpadom smo nasuli ulicu jer je 30 godina to bila jedna blatnjava džada, i živelo se lepo, polako i domaćinski.

Ništa se nije bacalo. Đubreta kao takvog nije ni bilo, sve je bilo reciklirano.

neverovatan neverovatan 19:27 19.03.2019

Re: ''-''

bene_geserit
Може ли мишљење да буде смеће? Узмеш лепо направиш мишљење, напишеш то на папир или блог и онда ти више не треба. Постаје ли онда смеће?

Doba postmoderne, sve može da se reciklira i upotrebi.
Zamisli kakav kolaž bi mogao da se napravi od Čarlijevih mišljenja.

Šta fali tim mišljenjima?
49 41 49 41 17:37 19.03.2019

Obilazak Balkana

Dosao posle 15 god.
Zgrozen smecem, grafitima po zgradama (koji stoje godinama), davno napustenim automobilima
na trotoarima, nemogucnosti hodanjem trotoarima zbog parkiranih ne samo po BG, SA mnogim mestima okolo.

Da sam, bio nekada Djilas napr. (danasnji) u vreme "vladavine" BG bih izdao naredjenje da grafita nece biti po BG, taman i ja uzeo cetku, kante sa bojom.
Al' ne bi bilo iza toga tog datog roka ni po nadleznim kancelarijama...mnogih.

alselone alselone 20:01 21.03.2019

Gosn Kole

Mozemo li sa trolom da se natakarimo na tvoj blog? Kod Zili bas i nije u redu, to je blog sa visim ciljem.

A ovde bi bas bilo potaman.

kosta.babic kosta.babic 23:50 21.03.2019

Re: Gosn Kole

alselone
Mozemo li sa trolom da se natakarimo na tvoj blog? Kod Zili bas i nije u redu, to je blog sa visim ciljem.

A ovde bi bas bilo potaman.


Meni je to OK

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana