Astronomija| Budućnost| Reč i slika| Religija| Umetnost

RIP, Notre-Dame de Paris

Srđan Fuchs RSS / 16.04.2019. u 09:10

Victor_Hugo-Hunchback.jpg

10550693655cb568c6c44e7324245103_v4_big.jpg

 



Komentari (138)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

aureus aureus 01:08 20.04.2019

Re: M'da!

jadragoljub
Ako je ko primjetio poneki kontrafor, svaka mu čast.

dva kontrafora su na kraju glavnog broda i početka apside

edit, da 4 kontrafora ukupno dva na apsidi.

Dragoljube, ako za ovo nisi zaslužio špagete, ne znam ko jeste!
nepopustljiv nepopustljiv 06:28 20.04.2019

Re: M'da!

mirelarado
notr dam nije samo katoličko religijsko zdanje, bre, alo. zapadna muzička tradicija je, npr, krenula odatle.


Toliko je evropske istorije, književnosti, umetnosti vezano za to zdanje, da tu stvarno nema mesta poređenjima.

U pravu si Mirela!
Mnogo je važnije da (mi) poštujemo naše.
Notr Dam svaka čast.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 11:24 20.04.2019

Re: M'da!

Čuvajmo Gradac

videla sam je. :)

još na Maglič da se popentram, nije tema, ali to mi je zadatak iz te oblasti.
nikvet pn nikvet pn 12:53 20.04.2019

Re: M'da!


Нотр Дам је тако моћна али Шартр... Онај прозрачан склад је чиста чаролија.
apacherosepeacock apacherosepeacock 15:05 20.04.2019

Re: M'da!

Ona je jedina preživela velika zgrada u Kelnu tokom bombardovanja u ww2. (92% kuća je bilo razrušeno)


Prezivela zato sto je nisu gadjali (srecom).
apacherosepeacock apacherosepeacock 15:07 20.04.2019

Re: M'da!

jadragoljub
onda kitnjasta, kitnjasta, kitnjasta...

pa talijanska, kako bi bila drugačija.


Ako je i kitnjasta, prelepa je (milanska).
aureus aureus 15:10 20.04.2019

Re: M'da!

apacherosepeacock
Ona je jedina preživela velika zgrada u Kelnu tokom bombardovanja u ww2. (92% kuća je bilo razrušeno)


Prezivela zato sto je nisu gadjali (srecom).

Što bi rekao stručnjak za istraživanje pojava u Alanu Fordu: Ne čuje se više cvrkut ptica zato što više nema ptica, a nema ih jer su nestale.
michiganac michiganac 18:49 20.04.2019

Re: M'da!

BP - jedan od najupecatljivijih, pasioniranih frankofonih (i kanadskih) baritona danasnjice (prevashodno za ljepsu&njezniju polovinu ovih blogostranica :)




Poznat i po ulozi Pjera Gringoara u mjuziklu iz '97:

nsarski nsarski 19:27 20.04.2019

Re: M'da!

apacherosepeacock
Ona je jedina preživela velika zgrada u Kelnu tokom bombardovanja u ww2. (92% kuća je bilo razrušeno)


Prezivela zato sto je nisu gadjali (srecom).


Oa, bila je pogođena više puta. Ali nisu je srušili jer im je odlično služila kao orijentir.
jadragoljub jadragoljub 00:11 21.04.2019

Re: M'da!

apacherosepeacock
Ona je jedina preživela velika zgrada u Kelnu tokom bombardovanja u ww2. (92% kuća je bilo razrušeno)


Prezivela zato sto je nisu gadjali (srecom).

nisu oni u to doba imali nikakvu mogućnostda kontrolišu gde će bombe da padnu na toj blizini, ako pogledaš fotografiju videćeš da su sve pale oko katedralle, samo je čista sreća da nijedna nije pala na nju, ništa više.
pogoditi cilj sa te visine, avionske , je više bilo stvar slučaja nego namere, zato su i letele eskadrile sa stotinjak aviona i x komata bonbi i radili 'tepih' bonbardovanja da bi bili sigurni da će neka da pogodi cilj.
računjaj da su te bonbe bacane sa nekih 3-4000 metara visine, onako ko kad izvrneš korpu sjabuke i očekuješ da pogodiš kuću il bar dvorište.
apacherosepeacock apacherosepeacock 10:49 21.04.2019

Re: M'da!

nisu oni u to doba imali nikakvu mogućnostda kontrolišu gde će bombe da padnu na toj blizini, ako pogledaš fotografiju videćeš da su sve pale oko katedralle, samo je čista sreća da nijedna nije pala na nju, ništa više.


Pa znam, to sam i ja onomad rekla Tasi na onom njegovom blogu..

Nego, gledajuci sliku pre sam pomislila da je nisu namerno gadjali (evo i Sarski kaze bila im zgodna kao orijentir, a ja dodajem em i greota ze rusenje) nego da slucajno nije pogodjena, narocito kad vidis kako su sve okolo poravnali bez greske.
nsarski nsarski 10:58 21.04.2019

Re: M'da!

Nego, gledajuci sliku pre sam pomislila da je nisu namerno gadjali (evo i Sarski kaze bila im zgodna kao orijentir, a ja dodajem em i greota ze rusenje) nego da slucajno nije pogodjena, narocito kad vidis kako su sve okolo poravnali bez greske.


Evo iz Vikipedije: The cathedral suffered fourteen hits by aerial bombs during World War II. Badly damaged, it nevertheless remained standing in an otherwise completely flattened city. The twin spires were an easily recognizable navigational landmark for Allied aircraft bombing.
jadragoljub jadragoljub 13:52 21.04.2019

Re: M'da!

apacherosepeacock
nisu oni u to doba imali nikakvu mogućnostda kontrolišu gde će bombe da padnu na toj blizini, ako pogledaš fotografiju videćeš da su sve pale oko katedralle, samo je čista sreća da nijedna nije pala na nju, ništa više.


Pa znam, to sam i ja onomad rekla Tasi na onom njegovom blogu..

Nego, gledajuci sliku pre sam pomislila da je nisu namerno gadjali (evo i Sarski kaze bila im zgodna kao orijentir, a ja dodajem em i greota ze rusenje) nego da slucajno nije pogodjena, narocito kad vidis kako su sve okolo poravnali bez greske.

prvo nnebi ni ja znao koliko je teško bilo pogoditi metu u oba svecka rata da nisam gledao neku emisiju o tome, u 1 ratu oni sa onih 200 metra visine nisu mogli precizno ni fuzbalsko igralište da pogode, ručno bacali bonbe, drugo u 2 ratu sa one visine su mogli samo eriju da naciljaju a di će padnu bonbe bio je samo 50% mogućnosti da padnu na cilj, zato su bonbardovali ogromnom količinom aeroplana i bonbi.
pametne bonbe su tek od skoro , takorekoć od prekjuče.
treće pročitaj Kvaku "" tu je baš tema nišandžija u bonbarderu i ima opis kakose tad ciljalo, a usput ima se iskidaš od smeha, jer je pisano u humorističko satirično ironičnom stilu i to je naljbolji antiratni roman koji sam pročitao, a pisao ga amerikanac, pa ti vidi.
u to doba čak ni artilerija nije mogla da pogađa metu sa 100% tačnosti, al to je druga priča. a artiljerija em mirno stoji em joj i meta mirno stoji pa opet niko ne garantuje pogodak. oni koji su u jna bili na vojne vežbe znaju koliko je bilo potrebno da se pogodi meta, a nije bilo šamse da se vedžba završi ako sve mete nisu pogođete.
apacherosepeacock apacherosepeacock 14:47 21.04.2019

Re: M'da!

zato su bonbardovali ogromnom količinom aeroplana i bonbi.


Takozvani tepih, bar kod namere kad ih(koga god u ratnim pohodima) boli qc koliko ce da zagine dole na zemlji tj. sto vise to bolje strategija.

Gledala sam film, knjigu nisam citala ako naidjem hocu rado.


jadragoljub jadragoljub 16:08 21.04.2019

Re: M'da!

Gledala sam film,

film je bula i trošenje vremena u odnosu na knjigu.
st.jepan st.jepan 16:23 21.04.2019

Re: M'da!

Нотр Дам је тако моћна али Шартр...

Chartedral!
Tako sam je spontano nazvao dok sam ljubaznom čiki koji me je, autostopera, povezao, objašnjavao kamo sam namerio.
Meni je ponajčudesnija.
Izdaleka, čini se kao da je sama u ravnici, i da nikakvog Šartra oko nje neima. Ne samo zato što je ogromna i vrtoglavo visoka, a kuće oko nje male, nego i stoga što je ceo gradić u rupi, kao u nekakvom šancu, a katedrala na vrhu brdašceta što se, u sred te rupe, uzdiže do nivoa okolne ravnice.
E sad, moguće je da tome nije sasvim tako, al impresija mi bila baš takva.
aureus aureus 18:08 21.04.2019

Re: M'da!

st.jepan
Нотр Дам је тако моћна али Шартр...

Chartedral!
Tako sam je spontano nazvao dok sam ljubaznom čiki koji me je, autostopera, povezao, objašnjavao kamo sam namerio.
Meni je ponajčudesnija.
Izdaleka, čini se kao da je sama u ravnici, i da nikakvog Šartra oko nje neima. Ne samo zato što je ogromna i vrtoglavo visoka, a kuće oko nje male, nego i stoga što je ceo gradić u rupi, kao u nekakvom šancu, a katedrala na vrhu brdašceta što se, u sred te rupe, uzdiže do nivoa okolne ravnice.
E sad, moguće je da tome nije sasvim tako, al impresija mi bila baš takva.

Katedrala u Šartru je impresivna i spolja i iznutra. I u poređenju sa mnogim značajnim gotičkim katedralama, brzo je i napravljena.
Za svega pedeset-šesdeset godina.
jadragoljub jadragoljub 18:51 21.04.2019

Re: M'da!

nsarski
Nego, gledajuci sliku pre sam pomislila da je nisu namerno gadjali (evo i Sarski kaze bila im zgodna kao orijentir, a ja dodajem em i greota ze rusenje) nego da slucajno nije pogodjena, narocito kad vidis kako su sve okolo poravnali bez greske.


Evo iz Vikipedije: The cathedral suffered fourteen hits by aerial bombs during World War II. Badly damaged, it nevertheless remained standing in an otherwise completely flattened city. The twin spires were an easily recognizable navigational landmark for Allied aircraft bombing.

brez obzir šta tu piše, srpski mi nije jača strana pa neznam dal sam učitao sve kako piše,
nas u uvojski na času o orijentaciji učili kako da biramo orijentire pa izmedžu ostalog je rečeno da nećeš da uzneš neku šupu ili drvce kao orijentir nego il neki ogromni krast il neki silos il tako neku poveliku građevinu , a zašto, pa zato što ako sruše drvo kras ili silos ili nešto tako veliko uvijek ostane ogroman šut , stablo i tako to koje te asocira na ono što piše kao orijentir. oni i da su srušili katedralu ostalo bi brdo kamenčuga da bi svaki pilot, nišandžija znali da je to krš i pleva od katedralu.
aureus aureus 18:58 21.04.2019

Re: M'da!

Zato redovno predlažem da sad uđemo u fazu u kojoj ćemo imati tri-četiri hiljade godina (barem) neprekinutog mira i prosperiteta, i u kojoj neće biti potrebe ni razloga da se gađamo bombama bačenim sa velike visine.
jadragoljub jadragoljub 20:25 21.04.2019

Re: M'da!

I tako se zbilo da su Francuzi, Nijemci i Englezi tri-četiri vijeka prangijali gotiku i puštali po malo renesanse, a Italijani su briljirali u renesansi i jedva da su imali nešto gotike.

Dobro, nisam ovo možda morao da pričam, ali kad je Dragoljub sve započeo...

dase nastavim
meni je gotika idalje najviši domet crkvenog graditeljstva,
kao čovek, komunista i ateista ne mogu da se ne divim veličanstvenosti gotskih katedrala, stvarno da ti zadrhti srce čak iakko si nevernik.
renesansa već nema taj domet.
aureus aureus 22:02 21.04.2019

Re: M'da!

jadragoljub
I tako se zbilo da su Francuzi, Nijemci i Englezi tri-četiri vijeka prangijali gotiku i puštali po malo renesanse, a Italijani su briljirali u renesansi i jedva da su imali nešto gotike.

Dobro, nisam ovo možda morao da pričam, ali kad je Dragoljub sve započeo...

dase nastavim
meni je gotika idalje najviši domet crkvenog graditeljstva,
kao čovek, komunista i ateista ne mogu da se ne divim veličanstvenosti gotskih katedrala, stvarno da ti zadrhti srce čak iakko si nevernik.
renesansa već nema taj domet.

Imam utisak da ti se baš priča o ovome.

Dobro, sam si započeo.

Dakle, da mi prvo vidimo to oko tipa crkve.
Rimska crkva od početka najradije rabi formu bazilike, a baziliku je preuzela iz graditeljstva starog Rima.

Evo osnove Konstantinove bazilike. (Konstantin je bio Dragoljubov sugrađanin i osnivač aerodroma u Nišu.)



Evo i slobodnog presjeka i pogleda u unutrašnjost.



U Rimu postoje i ostaci Maksencijeve bazilike.

Crkvi se bazilika kao forma svidjela jer obezbjeđuje veliki, neprekinuti unutrašnji prostor, naročito kod centralnog, glavnog broda, koji je viši od dva bočna, pa je moguće imati osvjetljenje u dijelu zida koji nadvisuje bočne brodove.

Evo primjera čuvene bazilike Sant'Apollinare in Classe pored Ravene u Italiji (iz sredine VI vijeka, u pitanju je još jedna Uneskova ljepotica) koja se klasifikuje u vizantijsku kulturu i trunku je mlađa od Aja Sofije. Vidimo trobrodnu baziliku, sa velikom apsidom, jednostavnim i čistim unutrašnjim prostorom i glavnim brodom koji, zahvaljujući prozorima pri vrhu, omogućava dodatnu dnevnu svijetlost. Inače bi sve palo na nisko postavljene prozore na bočnim brodovima. Širina glavnog broda je ograničena drvenom konstrukcijom krova. Kad se pređe na svodove, ona će biti i veća, ali će se takođe javiti i potisak svoda, a s potiskom i glavobolja oko njegovog rješavanja.



U početku će potisak biti prihvaćen veoma debelim zidom, pa onda kontraforima kao nekom vrstom zidnih ojačanja da bismo u vrijeme gotike vidjeli razvoj te ideje na način koji je već opisan u prethodnim postovima.

Bazilike mogu biti i petobrodne, sa jednim glavnim i po dva bočna broda.
Recimo, prva Crkva svetog Petra u Rimu, podignuta još u IV vijeku je bila petobrodna.
Šematski je izgledala ovako. Šematski.



Ova današnja, koja je podignuta na njenom mjestu, imala je vrlo zanimljivu istoriju gradnje, počev od 1506. godine, pa nadalje, no o tom - drugom prilikom.


Inače, na engleskom je glavni brod NAVE, a ovi bočni su AISLE.
Postoji i zanimljiv idiom to go/walk down the aisle i znači vjenčati se.
nikvet pn nikvet pn 08:50 22.04.2019

Re: M'da!


У Вроцлаву колега домаћин поносно ме води епицентром; папа-Војтилина бискупија (једно дете пита мајку: папа-Годзила?) и катедрала, баш моћна. На њој негде високо у камену натпис Breslau. И на другим зградама ту и тамо исто тако немачки. Каже домаћин: Пољаци су ово градили а газда-Немци плаћали. Овде су владали 400 година. Па добро, кажем, остала вам ова лепота, нама Србима за исте године Турци нису оставили ништа. Хех, каже кисело, ви сте се Турцима осветили, ми Немцима никад.
apostata apostata 20:27 16.04.2019

Javila se i Rudanka

"Jebe mi se što se u Parizu srušio toranj."

(...)
Da su radnike koji su obnavljali Katedralu bolje plaćali, možda bi još stajao na mjestu? Da Zapad troši onoliko para na gradnju koliko troši na razaranje, Notre-Dame ne bi ostala bez tornja.
(...)

KLIK
predatortz predatortz 20:30 16.04.2019

Re: Javila se i Rudanka

apostata
"Jebe mi se što se u Parizu srušio toranj."

(...)
Da su radnike koji su obnavljali Katedralu bolje plaćali, možda bi još stajao na mjestu? Da Zapad troši onoliko para na gradnju koliko troši na razaranje, Notre-Dame ne bi ostala bez tornja.
(...)

KLIK


Mala, isfrustrirana provincijalka.
myredneckself myredneckself 21:31 16.04.2019

Ovekovečio je

Viktor Igo, a u jednoj od filmskih verzija i Đina Lolobriđida (Esmeralda) i Entoni Kvin (Kvazimodo).



kamilo_emericki kamilo_emericki 22:06 16.04.2019

Re: Ovekovečio je

myredneckself
Viktor Igo, a u jednoj od filmskih verzija i Đina Lolobriđida (Esmeralda) i Entoni Kvin (Kvazimodo).




Igo je bio pokretac i inicijator spasavanja katedrale koja je bila skoro napustena.

https://www.bfmtv.com/societe/menacee-d-abandon-au-xixe-siecle-notre-dame-fut-en-partie-sauvee-par-victor-hugo-1674556.html
myredneckself myredneckself 22:35 16.04.2019

Re: Ovekovečio je

kamilo_emericki
myredneckself
Viktor Igo, a u jednoj od filmskih verzija i Đina Lolobriđida (Esmeralda) i Entoni Kvin (Kvazimodo).




Igo je bio pokretac i inicijator spasavanja katedrale koja je bila skoro napustena.

https://www.bfmtv.com/societe/menacee-d-abandon-au-xixe-siecle-notre-dame-fut-en-partie-sauvee-par-victor-hugo-1674556.html

Kamilo, hvala za link, i dobra ti noć.

D'autant que l'édifice avait souffert pendant le pillage de l'archevêché pendant la révolution de 1830 et les émeutes de Saint-Germain l'Auxerrois en 1831...


Ček, ček...pa, ljudi moji, zar nadbiskupi da je pljačkaju? Bože, da sam danas skončala ne bih znala da se to i u FR može desiti. Eh, šta su ti iluzije o velikom šljaštećem svetu. Prosto čovek da pobesni što su mu ideali iznevereni...
kamilo_emericki kamilo_emericki 07:51 17.04.2019

Re: Ovekovečio je

myredneckself


D'autant que l'édifice avait souffert pendant le pillage de l'archevêché pendant la révolution de 1830 et les émeutes de Saint-Germain l'Auxerrois en 1831...


Ček, ček...pa, ljudi moji, zar nadbiskupi da je pljačkaju? Bože, da sam danas skončala ne bih znala da se to i u FR može desiti. Eh, šta su ti iluzije o velikom šljaštećem svetu. Prosto čovek da pobesni što su mu ideali iznevereni...

Od momenta izbijanja pozara na svim TV je pravi defile strucnjaka iz raznih oblasti.
Nazalost, nemam vremena da slusam vecinu, ali ono sto sam cuo o toj katedrali ostavlja bez daha. Pokusavam snimiti nesto od tih analiza pa da na zimu slusam i gustam.
Arhitektura, nacin gradnje i tehnicka rijrsenja, megalomanija i spletke raznih crkvenih sefova, predmeti koji se cuvaju po svim tim katedralama. Nevjerovatno cega sve ima, ali se ipak sve svodi na covjeka i na njegove najbolje i najlosije strasti.
Kada se zanemare razlike u malim tehnickim detaljima kao sto su alati i tehnologije koje su se nekad koristile i koje se koriste sad moze se reci da je covjek vrlo malo napredovao kroz ove vjekove pisane istorije.
avagotal avagotal 17:18 17.04.2019

Re: Ovekovečio je

Građevina ostavlja bez daha kad se vidi uživo,da. Pogodilo me kada sam vidjela da gori nešto najljepše i najveličanstvenije što sam u životu vidjela. Ali ovo o čovjeku...Reklo bi se da nije niti malo napredovao u billo kojem smislu.
dragosevacsutra dragosevacsutra 21:50 17.04.2019

Re: Javila se i Rudanka

Mala, isfrustrirana provincijalka.


sta joj tacno zameras u ovom tekstu?
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 00:02 20.04.2019

Re: Javila se i Rudanka

Da su radnike koji su obnavljali Katedralu bolje plaćali, možda bi još stajao na mjestu? Da Zapad troši onoliko para na gradnju koliko troši na razaranje, Notre-Dame ne bi ostala bez tornja.

ne mogu sad da čitam ceo tekst, ali imam utisak da će zapad da se ozbiljno uruši kada se mi svi tamo preselimo a samo zato što rušenjem istoka mora da se pomeri stanovništvo, a sve da bi se "sačuvao" životni stajl ili bar odložio urušaj. nemci su već solidno popustili sa nekim predznanjima i dozvolama za naše medicinske radnike. posle će đavo da im bude kriv kada im neki slabije plaćeni zavarivač sa balkana zapali berlinsku katedralu, npr. khm.
munjara munjara 05:13 17.04.2019

Jan Marc

Kruna je spašena, ostalo je popravljivo.Saće prosvetitelji piramidu natakarit ispred
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 12:48 17.04.2019

Re: Jan Marc

Jan Marc




nepopustljiv nepopustljiv 17:57 17.04.2019

Re: Jan Marc

munjara
Kruna je spašena, ostalo je popravljivo.Saće prosvetitelji piramidu natakarit ispred

Što bi bilo drugačije nego u Luvru?
Черевићан Черевићан 21:32 18.04.2019

in praesenti casu

сконташели блатоиди.... шта би то

ватра јесте ....право чудо
(без ње нема ни човека),
почесто се ње страшимо
са разлогом откад века
jadragoljub jadragoljub 19:48 19.04.2019

matematika

pošto ovde rešavamo masonske probleme imam ja jedan od tih za ovdašnje matematičare ili fizičare.
daklem imam pojačalo fabrički deklarisano da pri potrošnji od 400W daje 65W snage na 8oma, okj to je zvanično.
matemtika kaže da se snaga deli sa 4 ako je pojačalo tranzistorsko, po par darlingtona na izlazu ovde slučaj, ili sa 5 ako j STK IC ili nešto tako znači u prvom slučaju je 100W odnosno 80W u drugom.
dalje
kažu, tu sam laik, da se snaga W dobija množenjem radnog napona uV i jačine u A, tu je odnos ovakav
napajanje je +45 i-45, iz dve grane, znači radni napon je 90V puta 4A jačine to je 360 W, ako podeliš na4 to je 90W ili 72W( kad bi bilo STK, ali nije)
nagradno pitanje za zbun je zašto je proizvođač deklarisao snagu proizvoda na manju snagu od one koju zastupaju fizika i matematika?
il ja negdi grešim u matematiki.

g.radicevic g.radicevic 00:17 21.04.2019

Re: matematika

daklem imam pojačalo fabrički deklarisano da pri potrošnji od 400W daje 65W snage na 8oma, okj to je zvanično.
matemtika kaže da se snaga deli sa 4 ako je pojačalo tranzistorsko, po par darlingtona na izlazu ovde slučaj, ili sa 5 ako j STK IC ili nešto tako znači u prvom slučaju je 100W odnosno 80W u drugom.


Nije to tako jednostavno
snaga pojačala, u odnosu na teorijsku zavisi i od klase pojačala
Pretpostavljam da je tvoje pojačalo AB klase koja je najčešća
To su zapravo pojačala klase B (push-pull) sa dodatkom BIAS-a, radi rešavanja problema sa krosover distorzijom. Protok struje kod ovih pojačala nije linearan. Moraju imati najmanje 2 tranzistora na izlazu, jer svaki od tranzistora propušta 1/2 frekvencije ulaznog signala (jedan iznad a drugi ispod 0). Prilikom ponovnog spajanja ova dva dela signala u celinu, dolazi do određenog izobličenja u području 0. To se rešava BIAS-om (mogućnost tranzistora da pojača i mali deo signala suprrotnog tranzistora). Zbog ovakvog principa pojačanja signala i drugih gubitaka na putu signala i snaga na izlazu je od 50-78% u odnosu na teorijsku. (78% je za klasu B).

to bi bilo ukratko
jadragoljub jadragoljub 00:49 21.04.2019

Re: matematika

jer svaki od tranzistora propušta 1/2 frekvencije ulaznog signala (jedan iznad a drugi ispod 0

rekoh par darlingtona, podrazumeva se da su po jedan NPN i drugi PNP, rekoh gore i da je napajanje iz dve grane plus minus 45V=90V
podešavanje BIASa, iliti mirne struje se najbolje vreši trimerom i postavkom ma 0 kad su upitanju komplementarni ili na željenu amperažu kod običnih NPN para.
ovde sam hteo da ukažem na to da kvalitetne firme koje žele da im pojačala budu kvalifikovana u audiofilsku klasu prave pojačala više klase snage pa ih namerno definišu kao kao manje snažna da bi na odreženoj snazi dobili što bolji kvalitet zvuka, ono klir faktor i ostale munje.
upočetku su to radili stavljanjem potenciometra za snagu da pojačava samo 0% od stvarne snage , znači mož ga odvrćeš do 8 i da pojaččavaš zvuk al nadalje nema svrhe jer se ne smanjuje otpor do desetke i ne možeš da ga isteraš iz pameti.
sad rade nekim drugim fazonom, ne znam kojim ali iako po svim parametrima matematike moje pojačalo ima minimum 80W tačno osećam po , iskustvu i znaju , da ne svirakao pojačalo od 100W već kao od 65, imao sam fišera od 100W deklarisane i stvarne, čuje se kako reži al nije tako precizno u zvuku kao ovaj moj cambridge, bije ga cem. po svim kvalitetnim parametrima sa manje snage, skoro pa pola.
NAD je uostalom postao audiofilska firma svojim prvim 2020 pojačalom koje je deklarisao kao 20W pojačalo paizosvajao sve nagrade u toj klasi pojačala , da bi se ustvari pokazalo da je to pojačalo od 60W ali su ga jednostavno ssvesno spustili u nekoliko klasa niže da bi na 20W postigli apsolutnu pobedu, naravno i cenovno su bili na toj klasi cena, sad su bezobrazno skupi ali idalje kvalitetni.
ovo sa AB klasom je opštepoznato stim što , tako sam čuo, prvi stepeni pojačanja su u AB klasi a izlazi u a klasi, kako to izvode neznam. međutim , imaš , to je već ezoterija i teška je par tisuća evrovi pa nadaljše, izlaze u čistoj Aklasi i to sa direktnom -galvanskom vezom , nači bez kondenzatora za spregu, Electrocompaniet recimo, i kad ga otvoriš nijedn tranzistor nema ime ni prezime, pa ti pogodi šta je šta. ali to su već aždajje nedostupne većini audiofila.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana