Reč i slika

Aura

jinks RSS / 29.12.2019. u 12:18

au1.jpg

Počev od razularene rulje, pa sve do timova vrhunskih istraživača pripadnost grupi izgleda da ima načina kako da potre različite vrste inhibicija u pojedincu. U svakom slučaju, jedan od centralnih aspekata svake grupe predstavlja autoritet oko koga se ista ta grupa okuplja. Blog je o tome koliko autoriteti izrastaju sami iz sebe, kao i koliko ih je u stvari moguće namenski stvarno i proizvesti.

Naime, da li je autoritet stvarno i moguće proizvoditi, slično kao što se proizvode, između ostalog, i različiti oblici društvenih ugovora i konsenzusa (i da li se svi ti ugovori i konsenzusa na kraju najviše upravo i ne tiču dogovora o autoritetu oko koga će društvo i biti građeno). I šta bi uopšte autoritet sve stvarno i mogao da predstavlja gledano iz ugla zajednice. Pa, po nekim istraživačima, ukoliko se grupe upravo i zasnivaju između ostalog i na ukidanju određenih inhibicija, onda bi autoritet mogao biti neko (ili nešto) na koga projektujemo deo odgovornosti za svoje postupke počinjene u okvirima grupe (gde, opet, ukidanje određenih inhibicija po svoj prilici podrazumeva i uvođenje nekih novih, ali to je verovatno već neka druga priča).

Sad, ukoliko je pojam autoriteta centralan pojmu grupe, kako onda autoritet uopšte i nastaje. Da li se stiče rođenjem (čemu verovatno svedoče i hiljade godina minule istorije, kao i različite vrste prava i običaja) ili ga je u stvari stvarno i moguće proizvesti. I da li se iza bezbrojnih slojeva modernog društva, politike, obrazovanja, kulture i marketinga upravo i ne nalazi jedna manje-više slična priča - o proizvodnji autoriteta. Odnosno, o fabrikaciji autoriteta i društvenog statusa, kao i o načinima kako ih steći - da li snagom i lepotom, novcem i odećom, bogatstvom i imovinom, znanjem i umećem, ili titulama i položajem u društvu.

Opet, neki će reći da iza dobrog dela navedenog, kao i iza ko zna čega još sve ne drugog, stoji i u principu nešto sasvim treće - a to je način na koji govorimo, pa verovatno onda i onaj na koji pišemo.

Odnosno, da se pozicija autoriteta delom stiče i specifičnim pričom koju proizvodimo oko sebe - nečim što se naziva powertalk. Sad, šta bi sve powertalk u stvari i moglo da učini time što jeste. Pa, kada bi postojao jedinstven i jednostavan recept, čitav svet bi verovatno odavno postao pozornica kojom bi promicali milioni, daleko bilo, firera i dučea, ili u nekoj srećnijoj varijanti mesija i proroka ... ali nije tako, a verovatno neće nikada ni biti, uprkos svemu čemu nas uče marketing i moderni mediji (počev od TV-a i filma, pa sve do interneta i dalje).

Jer, kako bi se stvar već na početku dovoljno zakomplikovala, powertalk se u stvari izgleda sastoji od dva potpuno različita načina govora. Naime, prema istraživačima, postoje powertalk „iz centra" i powertalk „sa margine".

Gde powertalk „iz centra":

- usmerava umesto da odgovara na izrečeno,
- iznosi tvrdnje i presuđuje,
- kontekstualizuje,
- iznosi neslaganje i osporavanje,
- manifestuje znakove kontrole,
- ukazuje na autoritet zasnovan na kompetenciji i znanju.

Dok powertalk „sa margine":

- odgovara na izrečeno umesto da usmerava,
- postavlja pitanja,
- kontekstualizuje, ali sa zadrškom i ogradom,
- izbegava direktna sučeljavanja,
- gaji kulturu razgovora,
- gradi autoritet na istraživanju i ispitivanju, pristupačnosti i otvorenosti.

Sad, ukoliko bi put ka autoritetu vodio pukoj primeni navedenih pravila, priča bi verovatno postala prilično jednostavna. Problem je što svaki o navedenih pristupa ima i neku svoju drugu stranu.

Na primer, problem sa „govorom iz centra" je i to što sa vremenom ljudi koji ga koriste neretko prestaju da slušaju druge, gube kontakt sa realnošću, i što na kraju ne mogu saradnicima da postave čak ni iole smisleno pitanje, a kamoli da ih savetuju i usmeravaju. Svodeći svoju ulogu na beskrajnu tiradu nekada možda i korisnih, ali sada prilično neupotrebljivih reči.

Opet, problem sa „govorom sa margine" je što ljudi koji ga praktikuju drugima sa vremenom mogu da postanu, između ostalog, i neko ko ne samo izbegava direktno iznošenje stavova, već da ih uopšte ni nema, ili da ne može jasno da iz izrazi. Odnosno, da njihova priča, koja je ranije služila između ostalog i kao sredstvo za uključivanje saradnika, postaje suvišno zatrpavanje nepotrebnim činjenicama i pitanjima, kao i politizovanje i balansiranje umesto direktnog izjašnjavanja.

Što bi verovatno moglo da znači da isključivi pristupi bilo „iz centra" ili „sa margine" ni ne vode nešto preterano daleko, kao i da je rešenje verovatno u nekakvoj kombinaciji pomenuta dva. Ali, kakvoj, to po svoj prilici niko ne može tačno ni da vam kaže.

A možda je stvar u tome da sama priča (odnosno powertalk), ili šta još već sve ne, bez nekih drugih neophodnih kvaliteta i ne može da postigne nešto preterano mnogo, kao i da je sve ostalo u principu u okolnostima, sa svim njihovim „centrima" i „marginama". Ali i to da se autoritet,u principu, uopšte na kraju ni ne proizvodi, zahteva ili stiče, već pre zaslužuje.

 



Komentari (29)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mali_macak mali_macak 13:03 29.12.2019

M'da!

Krenuo si od autoriteta, ali si do kraja morao da uvedeš još 'šesnaest' koječega?!
Nije mi jasno zašto ljudi nisu u stanju da konzistentnije iznose svoje stavove, bio poweralk iz centra ili sa margine?
Što se tiče autoriteta koji izrastaju sami od sebe (nazovimo ih - suštinskim) ili autoriteta koji su indukovani pozicijom (nazovimo ih - socijalnim), integrisani autoritet je (uvek) kombinacija oba.
Najbolja kombinacija je kada suštinski autoritet bude dograđen socijalnim.
jinks jinks 13:12 29.12.2019

Re: M'da!

Blog je i o tome da pored suštinskog autoriteta kako kažete, kao i društveno indukovanog, može da postoji i fabrikovani, pomoću powertalk-a ili čega još već sve ne ... to je pretpostavljam delom i tih šesnaest koječega. Jer, izgleda da postoje ljudi (a čak izgleda i kursevi, obuke, ...) koji se bukvalno uče powertalk-u ili čemu već.

Naravno da je kombinacija suštinskog autoriteta, dograđena socijalanim, pa čak ponekad izgleda i fabrikovanim (u kome zajedno postoje kako govor "sa margine" tako i "iz centra" ), nešto što po svoj prilici realno i opstaje. To na određeni način upravo i piše u zadnjem pasusu bloga.
Черевићан Черевићан 13:32 29.12.2019

powertalk-а маам

него ...........шта рећи

без лидера ...............некако не иде
руља богме .........наметне их сама,
поведени избором потом га се прати
но обично рикну на .......финесама
jinks jinks 13:38 29.12.2019

Re: powertalk-а маам

но обично рикну на .......финесама

Kažu da su lideri neretko samo izvršioci plaćenih radova i lica sa naslovnih strana, te da i oni imaju neke svoje lidere i svoje autoritete.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 16:25 29.12.2019

Re: powertalk-а маам

Jinks, autoritet taj centralni milsim da je teze da neko stekne obukom ako ga nema u sebi.

Neki ljudi zrace, vuku ka sebi, poseduju harizmu, nevazno da li su losi ili dobri.

Cvrsto sam ubedjena da je vecina vojskovodja kros istoriju posedovala drzanje vodje. A tad za taj deo nisu postojali spindlktori, lajfkocevi, pr-ovi.... Savetnicj da doduse
jinks jinks 16:46 29.12.2019

Re: powertalk-а маам

Slazem se.

Ne znam, mozda je deo o fabrikaciji ponekad ipak bio nesto cime su se delom bavili i savetnici koje pominjes.
Kazezoze Kazezoze 18:28 29.12.2019

Hvareno

U starom zoroastričkom učenju bila je poznata određena moć koja je nazivana "hvareno". Ona je bila karakteristika kraljeva. Onaj ko je posedovao "hvareno" imao je moć da privlači ljude. Imao je tu "kraljevsku crtu". Postojanje te moći bilo je prepoznatljivo na osnovu određenih obeležja ili osobina fizičkog tela. Ti znaci su pokazivali da je neki čovek bio predodređen za vrlo visku poziciju ili u materijalnoj ili duhovnoj oblasti.

Buda je, na primer, navodno bio obeležen na taj način i ti znaci su kod njega bili prepoznati dok je još bio dete. Bio je predodređen da dostigne visok stepen duhovnog razvoja, međutim nije se moglo utvrditi da li će postati veliki kralj koji je bio pozvan da vlada svetom ili će postati duhovni posvećenik.

Kada je neko ko je obeležen posedovanjem moći zvane "hvareno" želeo da ide duhovnim putem, morao je da se zaštiti od toga da bude gurnut u ulogu Mesije, od spoljnog uzvišenja njegove ličnosti. Ljudi sa izuzetno visokim duhovnim predodređenjem idu, između ostalog, "Putem malamata", zato što žele da se zaštite od toga da budu smešteni na tron, a zatim usluživani i obožavani.

U jevanđeljima se može pročitati da je Isus tu "hvareno" moć posedovao u toliko neobičnoj meri, da su Jevreji na silu hteli da ga učine svojim kraljem. Međutim, takođe stoji da se uvek kada je postojala takva opasnost, povlačio i skrivao. Iz toga bi se moglo zaključiti da je Isus išao "Putem malamata",odnosno, "putem prekora" što bi moglo da bude nagovešteno u rečima: "ljudi su ga prezirali i odbacivali." Možda se sećate, ako ste čitali, da je sveti Toma Kempijski u svom delu "O ugledanju na Hrista" dao savet da ako neko želi da sledi Isusa, neka u svemu što čini traži prekor, a ne slavu.

Iz toga možemo zaključiti da je "Put prekora" usputna pojava najvišeg stepena duhovnosti i da je čak i Isus Hrist išao tim putem, kako bi ispunio svoju misiju na Zamlji. Čak se čini da je to odgovarajući metod za svakoga kome preti opasnost da privuče onu vrstu obožavanja junaka koja se graniči sa idolopoklonstvom. Snaga lične privlačnosti je užasno iskušenje kome samo retki mogu da odole.
jinks jinks 20:59 29.12.2019

Re: Hvareno

Mesije i proroci su pored svega što su bili u religijskom smislu, bili i izuzetno pametni ljudi. Bezgranično, u stvari.
zemljanin zemljanin 13:46 30.12.2019

Re: Hvareno

jinks
Mesije i proroci su pored svega što su bili u religijskom smislu, bili i izuzetno pametni ljudi. Bezgranično, u stvari.

biti pametan i inteligencija jesu povezani ali ne diretkno ... razne mesije postoje i danas ... vecina simtoma proroka i posrednika u divine komunikacijama je vec klasifikovana u nauci i praksi med ustanova ... mada ima i ovih koji izbegavaju preglede ...

svi poznati prodavci magle, sharlatani i teoreticari zavera imaju neku auru i alfa simptom u drustvu ... da nije toga nikada ne bi ni culi za njih ...
jinks jinks 14:08 30.12.2019

Re: Hvareno

Pa dobro, ne mislim na te mesije i proroke, već na one o kojima Kazaoze priča u komentaru ... na Isusa, Budu, Muhameda, Mojsija.

I stvarno verujem da su, pored svega specifičnog (i nama po svoj prilici nerazumljivog) što su nosili u sebi, bili i izuzetno pametni ljudi (na način koji mi možda već i možemo da pretpostavimo), ali preskalirano puno puta, ako ne i beskonačno.
zemljanin zemljanin 15:02 30.12.2019

Re: Hvareno

Pa dobro, ne mislim na te mesije i proroke, već na one o kojima Kazaoze priča u komentaru ... na Isusa, Budu, Muhameda, Mojsija.

ako pricamo o ljudima iz tih perioda potrebna je i neka referenca istorijskih ili arheoloskoh istrazivanja a ne mitovi i legende ... mozemo mi i i Toru, Krisni i sl. ali Aleksandar Veliki, Ramzes ili Nabukodonosor su realni likovi ... koliko su ranorazni bogovi i boginje, mesije, nadrilekari ili vidovnjaci iz govornog nasledja davnih civilizacija uticali na verovanja i obicaje ne spada u domen teme, cini mi se ..

i Hitler je imao tu auru ali bih pre pricao o Boru, Ajnstajnu, Pikasu, Daliju ili Darvinu ... to su ljudi koji su zaduzili civilizaciju svojim dostignucima i auru su nosili zalugama a ne 'dvorskim' legendama
jinks jinks 15:06 30.12.2019

Re: Hvareno

Boru, Ajnstajnu, Pikasu, Daliju ili Darvinu

Jesu zadužili.

Na primer Ajnštajn - koja pamet može da objasni ono što je učinio čuvene 1905. godine. Šta je sve čovek uspeo da napiše i objavi u jednoj godini, i to iz kakvog okruženja, ni sa kakvim saradnicima, i u kakvim uslovima.

Ali opet, to što je neko živeo ne pre 100 već pre 1000, dve ili više hiljada godina, ne znači da bi trebalo da se zaboravi.

i Hitler je imao tu auru

Hitler nije imao nikakvu auru, već je bio obična budalčina sa gomilom keša u džepu, u vremenima kada su ostali sanjali koru hleba. E sad, otkud baš njemu, baš tada živ keš na raspolaganju ... to bi bila interesantna priča.

A eto izgleda i dokaza kako kešom, doduše raspoloživom u pravom trenutku, može da se kupi nešto što podseća na auru.
mali_macak mali_macak 16:57 30.12.2019

Re: Hvareno

zemljanin
Pa dobro, ne mislim na te mesije i proroke, već na one o kojima Kazaoze priča u komentaru ... na Isusa, Budu, Muhameda, Mojsija.

ako pricamo o ljudima iz tih perioda potrebna je i neka referenca istorijskih ili arheoloskoh istrazivanja a ne mitovi i legende ... mozemo mi i i Toru, Krisni i sl. ali Aleksandar Veliki, Ramzes ili Nabukodonosor su realni likovi ... koliko su ranorazni bogovi i boginje, mesije, nadrilekari ili vidovnjaci iz govornog nasledja davnih civilizacija uticali na verovanja i obicaje ne spada u domen teme, cini mi se ..

i Hitler je imao tu auru ali bih pre pricao o Boru, Ajnstajnu, Pikasu, Daliju ili Darvinu ... to su ljudi koji su zaduzili civilizaciju svojim dostignucima i auru su nosili zalugama a ne 'dvorskim' legendama

Jebote!
Porediti Isusa sa smrtnicima!?
Strašno!
zilikaka zilikaka 19:18 29.12.2019

Ili ovako

Ja bih celu priču svela na samo jedno, iskonsko - strah.
Sve to što se uči u svojoj osnovi ima svoj ili tuđ osećaj straha, i svi mi na osnovnom nivou to nešto osećamo al ne umemo da objasnimo.
Svako ko je trebao ikad da izađe pred grupu i nešto uradi isto tako se suočio sa tim strahom.

Kod životinja je slično. Ne mora da dominira najsnažniji nego onaj koji se ne plaši, a kojeg se zbog toga drugi plaše.
Naime, opet na nivou nesvesnog mi jedni druge procenjujemo na onom životinjskom nivou i vagamo da li nam od nekog preti opasnost i kolika.
Ako kod drugog namirišemo nesigurnost, automatski imamo signal da smo jači i da nema potrebe za strahom. Obrnuto, ako nekog nanjušimo da nas se ič ne plaši, a pri tome iz prve ne vidimo razlog zašto je tako, mi počinjemo da se pitamo šta taj neko ume što mi ne umemo, i eto razloga za strah i naše pokoravanje a njegovu dominaciju. I to opet često na nesvesnom nivou.

Naravno, ovo je dozlaboga uprošteno, al radi.
Ima još nešto. Ako u grupi njih nekoliko počne da se pokorava nekom, po pravilu i većina drugih nastavlja tom linijom, opet iz straha.

Jednom rečju, mi nismo odmakli od životinja, jedino što ima ko ume da prepozna ta pravila i nauči sebe il druge da manipulišu tim našim atavizmima.

A da se liderstvo može naučiti od nule imamo mnogo primera, pa i ovaj najaktuelniji.
Da li iko veruje da je On mogao da se nametne deci u ulici i "natera" ih da ga slede?
jinks jinks 21:02 29.12.2019

Re: Ili ovako

Da, možda se priča o strahu delom ogleda i u onoj početnoj priči, po kojoj je jedna od osnovnih funkcija grupe (pa onda i autoriteta) brisanje određenih inhibicija. A u osnovi inhibicije često je baš i strah, iracionalan kao što je i inhibicija više iracionalna nego racionalna.
mirelarado mirelarado 21:06 29.12.2019

Re: Ili ovako

A da se liderstvo može naučiti od nule imamo mnogo primera, pa i ovaj najaktuelniji.
Da li iko veruje da je On mogao da se nametne deci u ulici i "natera" ih da ga slede?


Kažu stručnjaci da je pasivna agresivnost najpodliji vid manipulacije.
Milan Novković Milan Novković 21:37 29.12.2019

Re: Ili ovako

mirelarado
A da se liderstvo može naučiti od nule imamo mnogo primera, pa i ovaj najaktuelniji.
Da li iko veruje da je On mogao da se nametne deci u ulici i "natera" ih da ga slede?


Kažu stručnjaci da je pasivna agresivnost najpodliji vid manipulacije.

Sumnajm da je tako, iako, naravno, ume da bude u mnogim pojedinačnim situacijama.

Sa pasivno agresivnima imaš ne jednu šansu, nego mnogo njih, pa imaš vreme da udahneš i razmisliš ako su ti sopstvene agresije i konfrontacije strane i neprijatne.

A pasivnu agresiju kao nalepnicu su spretni počeli da koriste protiv drugih i iz malicioznih poriva, ili manje sposobni zato što ne prepoznaju sposobnije od sebe.

A možemo da budemo border-line ok i dobri ljudi i opet da se optužujemo.

Primer - zamisli da ja umislim kako sam svoj tarzanski italijanski posle još 2 godine "vrednog rada" podigao na "ultimativni" nivo (zar je uopšte iznenađenje koliko mi umemo da umislimo koliko smo dobri u nečemu).

I sad ti i ja prevodimo zajedno i ti, po mom mišljenju, prečesto nećeš da me poslušaš, malo se posvađamo, ti od nerviranja zbog amatera sa kojim moraš da radiš, ja zbog povređene sujete, i ja raspalim po tebi kako si pasivno agresivna - granični primer, ali ovo nam je svima skoro pa svakodnevnica, ako mrdamo među dovoljno mnogo ljudi.

A još finiji rizik dolazi u obliku dobrih ljudi koji su verbalno-misaono spretniji od nekih isto tako dobrih oko sebe, i da sad ne nabrajam koje sve mane-ne-baš-pod-kontrolom umeju da nam cure kroz ovakve pore i kad nemamo zle namere...
mirelarado mirelarado 21:52 29.12.2019

Re: Ili ovako

Milan Novković
mirelarado
A da se liderstvo može naučiti od nule imamo mnogo primera, pa i ovaj najaktuelniji.
Da li iko veruje da je On mogao da se nametne deci u ulici i "natera" ih da ga slede?


Kažu stručnjaci da je pasivna agresivnost najpodliji vid manipulacije.

Sumnajm da je tako, iako, naravno, ume da bude u mnogim pojedinačnim situacijama.

Sa pasivno agresivnima imaš ne jednu šansu, nego mnogo njih, pa imaš vreme da udahneš i razmisliš ako su ti sopstvene agresije i konfrontacije strane i neprijatne.

A pasivnu agresiju kao nalepnicu su spretni počeli da koriste protiv drugih i iz malicioznih poriva, ili manje sposobni zato što ne prepoznaju sposobnije od sebe.

A možemo da budemo border-line ok i dobri ljudi i opet da se optužujemo.

Primer - zamisli da ja umislim kako sam svoj tarzanski italijanski posle još 2 godine "vrednog rada" podigao na "ultimativni" nivo (zar je uopšte iznenađenje koliko mi umemo da umislimo koliko smo dobri u nečemu).

I sad ti i ja prevodimo zajedno i ti, po mom mišljenju, prečesto nećeš da me poslušaš, malo se posvađamo, ti od nerviranja zbog amatera sa kojim moraš da radiš, ja zbog povređene sujete, i ja raspalim po tebi kako si pasivno agresivna - granični primer, ali ovo nam je svima skoro pa svakodnevnica, ako mrdamo među dovoljno mnogo ljudi.

A još finiji rizik dolazi u obliku dobrih ljudi koji su verbalno-misaono spretniji od nekih isto tako dobrih oko sebe, i da sad ne nabrajam koje sve mane-ne-baš-pod-kontrolom umeju da nam cure kroz ovakve pore i kad nemamo zle namere...


Sve je to tačno, Milanče, kada je o međuljudskim odnosima reč, ali imam utisak da spadaš među srećnike koji nisu slušali i gledali Njegove nastupe/istupe/ispade, večnu kuknjavu o ugroženosti protkanu potuljenim pretnjama.


zilikaka zilikaka 22:28 29.12.2019

Re: Ili ovako

spadaš među srećnike koji nisu slušali i gledali Njegove nastupe/istupe/ispade, večnu kuknjavu o ugroženosti protkanu potuljenim pretnjama.

To je scenski nastup. Čitav projekat.
Ja sam sasvim sigurna da On, kada bi bio ubačen u grupu potpuno nepoznatih ljudi, slučajni uzorak, pri čemu oni nemaju jedni o drugima nikakvog pojma, nego se određuju prema ponašanju u toj grupi, ne da ne bi uspeo da se nametne nego bi bio u donjem delu lestvice.
G.Cross G.Cross 23:09 29.12.2019

Re: Ili ovako

mirelarado
A da se liderstvo može naučiti od nule imamo mnogo primera, pa i ovaj najaktuelniji.
Da li iko veruje da je On mogao da se nametne deci u ulici i "natera" ih da ga slede?


Kažu stručnjaci da je pasivna agresivnost najpodliji vid manipulacije.


Najgora je pasive resistance.

Koji obećava sve a ništa ne uradi.

U najkraćim crtama, nije baš stoposto tako ali teorija tako kaže.
mirelarado mirelarado 23:49 29.12.2019

Re: Ili ovako

Najgora je pasive resistance.

Koji obećava sve a ništa ne uradi.


Ako se još potom i razmeće da je sve uradio kako je obećao, eto slike i prilike Slučaja kojeg razmatramo.
mali_macak mali_macak 07:42 30.12.2019

Re: Ili ovako

mirelarado
Najgora je pasive resistance.

Koji obećava sve a ništa ne uradi.


Ako se još potom i razmeće da je sve uradio kako je obećao, eto slike i prilike Slučaja kojeg razmatramo.

O kojem to blogeru pričamo - nisam u toku?
Usput - može li neka definicija (i primer) te pasivne agresije?
Jer - mi se čini da se time razbacuje za sve i svašta.
nikvet pn nikvet pn 12:39 30.12.2019

Re: Ili ovako

zilikaka

Ja bih celu priču svela na samo jedno, iskonsko - strah.


Тако је, страх је темељ. Ту је старт активности према спасу а где је, ко је спас? Ауторитет, наравно. Свемогући премудри вођа.

mi nismo odmakli od životinja, jedino što ima ko ume da prepozna ta pravila i nauči sebe il druge da manipulišu tim našim atavizmima.


Страх, дакле, треба појачати а спас усмерити према вођи, то је наводило за упорабило свих диктатора у историји ове планете.

И сваки је пао кад је страшљивих довољно опало.
Milan Novković Milan Novković 23:47 29.12.2019

To da želimo grupe oko sebe ...

...A možda je stvar u tome da sama priča (odnosno powertalk), ili šta još već sve ne, bez nekih drugih neophodnih kvaliteta i ne može da postigne nešto preterano mnogo, kao i da je sve ostalo u principu u okolnostima, sa svim njihovim „centrima" i „marginama". Ali i to da se autoritet,u principu, uopšte na kraju ni ne proizvodi, zahteva ili stiče, već pre zaslužuje...

... gde smo mi autoritet, zasluženo ili ne, je evolutivna tvorevina.

Onomad, ako bismo bili uspešni u tome imali bi veće šanse da pošaljemo svoje gene u budućnost, ultimativni atribut po kome nas je evolucija "sortirala".

Pored sve što kažeš danas je i Internet poseban fenomen na ovu temu - grupe na njemu jedan filozof često deklariše kao naš "echo chamber".

Evo što on kaže u uvodu u jedan serijal na temu "Post-Socratic Dialogues", a tiče se i proširene dinamike grupa koje si ti uveo kao temu:

"... We feel worthy when we click and share our disgust at the world’s pollution, sloth, insensitivity, and injustice. We like to know we are special, that we’re all doing our part to fight the system. If we can’t fight the system, we can at least fight the people in it who want something for nothing.

Post-Socratic Dialogues are a continuation of this important tradition. However, the Post-Socratic dialogue does this with a slight variation. It is designed to allow readers of all ages to have tremendous fun annoying themselves. This is how Post-Socratic Dialogues adjust the aims of the original Socratic Dialogues for Western civilization in the 21st century.

Post-Socratic Dialogues recognise that in the 21st century, the West needs dialogues without a Socrates. Unlike Plato, we live in a consumer culture where it’s downright fun to reject nuanced thinking; it’s exciting to give into black and white vitriol; self-righteous narcissism feels like a wind in the hair roller coaster ride one can take from the privacy of their own keyboard. We travel at high broadband speeds down an oblivious echo chamber of indignant hysteria. Like the playground, this hysteria gives us opportunities to be both far too sensitive and far too cruel. In order to step out of this sand box of dogmatic sadism, we need to be able to have our allegiances tested.

For 21st Century Western humanity, it’s not enough to know we are better than Jimmy Saville. We need to feel that we are better than the benefit scroungers, the tax dodgers, the “first in the queue” immigrants, the lazy poor, the greedy bankers, the misogynist trolls, the public school boys, the whorephobes, the transphobes, the pick-up artists, UKIP, Jeremy Clarkson, and those heartless young women who refuse to check their thin privilege. We want a Socrates we know in advance will tell us what we want to hear. We want a Socrates that looks like Kim Kardashian who we can pay large amounts of money to tweet that we are all equally beautiful. We want to re-tweet this tweet. We want to experience the pleasure of telling people who disagree with it that they are spiteful, nasty, and venomous dickheads. Then we want to play Candy Crush.

Now, more than ever, we need to experience doubt and confusion. We need to be able to be offended. We need to engage honestly with the messiness that is moral life as a human being.


We can’t experience these things when we believe we are in the presence of a wise teacher, or if we are merely regurgitating the current dominant cultural explanations. We can only experience these things when it isn’t clear at the outset who is full of shit and who isn’t. This is the human condition. We are all imperfect. In many ways, we are all full of shit. So are the Dialogues. ...
"

Post-Socratic Dialogues BY GREG SCORZO
jinks jinks 09:20 30.12.2019

Re: To da želimo grupe oko sebe ...

gde smo mi autoritet, zasluženo ili ne, je evolutivna tvorevina

Možda sa ovim delom ima veze i izreka jednog poznatog mislioca i znalca po kojoj je, otprilike: "Osnovna trauma sa kojom se suočava svako od nas ta da shvatimo i prihvatimo da postoji broj 2."

Pored sve što kažeš danas je i Internet poseban fenomen na ovu temu - grupe na njemu jedan filozof često deklariše kao naš "echo chamber".

A možda upravo ovo i jeste jedan od uzroka tako maestralnog uspeha interneta i društvenih mreža - virtuelni autoritet, visoko traženi proizvod upakovan prema svačijoj meri (gde se oko ovog "svačijoj" izgleda baš ozbiljno trude, modeluju potrošača pomenute robe, ...).
mali_macak mali_macak 10:51 30.12.2019

Re: To da želimo grupe oko sebe ...

jinks
gde smo mi autoritet, zasluženo ili ne, je evolutivna tvorevina

Možda sa ovim delom ima veze i izreka jednog poznatog mislioca i znalca po kojoj je, otprilike: "Osnovna trauma sa kojom se suočava svako od nas ta da shvatimo i prihvatimo da postoji broj 2."

Pored sve što kažeš danas je i Internet poseban fenomen na ovu temu - grupe na njemu jedan filozof često deklariše kao naš "echo chamber".

A možda upravo ovo i jeste jedan od uzroka tako maestralnog uspeha interneta i društvenih mreža - virtuelni autoritet, visoko traženi proizvod upakovan prema svačijoj meri (gde se oko ovog "svačijoj" izgleda baš ozbiljno trude, modeluju potrošača pomenute robe, ...).

Dobro si ovo uočio.
To se lako vidi i na blogu - osobe koje u realnosti nemaju (ili gotovo nemaju - da ne budem preoštar) nikakav autoritet, kada postanu privilegovani blogeri (koji mogu da postavljaju teme) postaju 'sila'!
denovo denovo 09:48 31.12.2019

Re: To da želimo grupe oko sebe ...

mali_macak



Maćak, šta reći. Bio baja do jaja.


mali_macak mali_macak 11:10 31.12.2019

Re: To da želimo grupe oko sebe ...

denovo
mali_macak



Maćak, šta reći. Bio baja do jaja.



Bljak!
denovo denovo 11:28 31.12.2019

Re: To da želimo grupe oko sebe ...

Bljak!


Bilo pa prošlo.
Vozimo se dalje.

Samo za veselog tebe i Tasu.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana