Gost autor| Kultura| Lingvistika| Literatura| Obrazovanje

Две декларације

angie01 RSS / 23.06.2020. u 11:53

 gost autor: Tasa

35711i4pol01.jpg
 

 

 

 

Недавна реакција шире јавности поводом избацивања из школског програма збирке „Тражим помиловање“ Десанке Мајксимовић показала је само колико су нам култура и образовање, иако јавно декларисани као изузетни важни, ипак веома болна тачка која се тиче многих, а не само ускостручних кругова који се баве српским језиком као основним оруђем националне културе, те језиком и књижевношћу у нашем систему образовања, од оног најнижег, па све до академског нивоа.

С тим у вези јесте и ова занимљива информација која се ових дана појавила у неким новинама.
У Тршићу је током протеклих пар дана јуна одржана Прва интеркатедарска србистичка конференција која је, по речима члана програмског савета научно образовног центра Вук Караџић у Тршићу, Милоша Ковачевића, као таква по први пут одржана после 1950. године.
По речима професора Ковачевића, конференција је ставила на дневни ред „не само питање српског језика и књижевности у образовним програмима, него и као националног идентитетског предмета и предмета који, на неки начин, одређује статус писмености једне нације.“

На том скупу су као резултат расправа вођених током два дана донете и две декларације, Декларација о статусу српског језика на несрбистичким катедрама и ненаставничким факултетима и Декларација о неопходном повећању броја часова српског језика и књижевности која се надовезује на недавну реакцију широке јавности поводом избацивања збирке „Тражим помиловање“ Десанке Максимовић из школских програма књижевности које је у ствари било само још једно у дугачком низу наслова књижевних дела и писаца које смо током протеклих 2-3 деценије избацивали из школских програма књижевности у основним и средњим школама чиме смо нашу децу ускраћивали за многа сазнања која би морала да буду неизоставни део опште културе једне образоване личности.

 

 Прва интеркатедарска србистичка конференција,

Тршић, 19−21. јун 2020.

Учесници Прве интеркатедарске србистичке конференције – коју чине представници свих србистичких катедри на свим филолошким, филозофским, учитељским и педагошким факултетима у Србији, Републици Српској и Црној Гори, укључујући и представнике Института за српски језик САНУ, Института за књижевност и уметност у Београду и Завода за унапређење образовања и васпитања у Београду − једногласно су усвојили

ДЕКЛАРАЦИЈУ О НЕОПХОДНОСТИ ПОВЕЋАЊА БРОЈА ЧАСОВА СРПСКОГ ЈЕЗИКА И КЊИЖЕВНОСТИ У ОСНОВНОЈ И СРЕДЊОЈ ШКОЛИ

Декларација се заснива на природи и значају наставе српског језика и књижевности у нас, свести о њеној улози у образовању као наставног предмета и наставног језика, богатству језичког и књижевног садржаја, као и месту и броју часова овог предмета у европским образовним системима.

1. Настава српског језика и књижевности представља једино систематско и континуирано увођење младих у знања и просторе матерњег језика и књижевности, са пресудним утицајем на изграђивање не само њихове језичке и књижевне културе него, још битније, њиховог односа према култури уопште. Готово свакодневно, у можда најзначајнијем периоду за развој личности, они се сусрећу са логиком и лепотом матерњег језика и светом књижевних дела. Представа изграђена у школи не губи се никада сасвим и због тога је њена сазнајна и образовна улога немерљива. Колико су улога и значај матерњег језика и књижевности велики, говори и податак да није било ниједног образовног система у било ком времену у коме овај предмет није имао статус најзначајнијег предемета.

Ученици једино наставом српског језика и књижевности развијају својe говорне способности, обогаћују речник, савладавају правила мисаоне писмености, напредују у процесу овладавања правилима језичке културе, што је све нужни предуслов могућности доброг савладавања садржаја других предмета. Језичко стваралаштво не може се поредити са било којим другим типом стваралаштва. Моћ језика је оно што човека највише одваја од свих других бића, а та се моћ младим људима најбоље може и мора предочити кроз моћ књижевне речи, као најпотпунијег испољавања језика.

2. Матерњи језик и књижевност јесу највреднија духовна добра једнога народа, чувари његовог памћења и културе. Зато матерњи језик никада није само средство комуникације (као што се, неретко, чује), он је носилац наше колективне и индивидуалне меморије које се међусобно допуњују и снаже. Језик и књижевност су у темељима не само личног него и националног и културног идентитета: најбоље се, ако не и једино, кроз садржаје књижевности може ученицима развијати љубав према властитој култури, према властитим националним вредностима и њиховом месту у ризници европске и светске културе. Они поседују дубину у коју су унети памет и памћење културе који се, читањем и разумевањем, надодају на читаочеву појединачну памет и памћење. Није без разлога речено да је улагање у матерњи језик и књижевност једнако улагању у националну безбедност и слично грађењу снажне бране пред опасности од колонијалног статуса народа.

Једино се кроз континуитет српског језика и српске књижевности може пратити континуитет културног развоја српскога народа – од Светога Саве до данашњих дана. Српски језик и књижевност су наша културна и духовна вертикала. Снажно ослоњена на језик и културно памћење (а својом природом делујући на човекове емоције, чула и интелект), књижевност повезује све епохе развоја српске културе. Није могуће ни један период тог развоја заобићи. Зато се у програмима и за oсновну и за средњу школу морају наћи представници свих књижевних епоха. И зато програми изгледају преобимни. У њима нису нити могу бити само српски аутори, него и светски, јер се мора успоставити међуоднос са светским епохама и писцима, пошто се вредност једне књижевности увек одређује и компаративно.

3. Због недовољног броја часова, упркос изузетним напорима учитеља, наставника и професора, свесних своје улоге и мисије, настава српског језика и књижевности није у могућности да у потпуности остварује вишеструку и изузетно значајну улогу: да изграђује темељна граматичка знања и усвајање функционалне писмености код ученика, да негује њихову љубав према читању и разумевању књижевности, да развија и снажи њихов културни и национални идентитет. Богатство и разноврсност наставних садржаја у супротности су са малим бројем часова, што ауторе програма ставља пред непремостиве тешкоће, наставнике присиљава на сажимање градива, а ученике онемогућава да у потпуности стичу знања и уживају у лепоти свога језика и књижевности. Тако се нужно уместо потпуних знања, због броја часова, често остварују само парцијална знања. А парцијална знања, познато је, и нису права знања.

4. Број часова матерњег језика и књижевности у Републици Србији је знатан у поређењу са већином других предмета (5 часова недељно у млађим разредима, укључујући и пети, а 4 у старијим, 4 и 3 у гимназији), осим са математиком, са којом је готово изједначен по броју часова. Међутим, недељни фонд часова приметно је мањи у поређењу са свим европским, па и многим ваневропским земљама. Други, не мање паметни од нас народи никад нису доводили у питање посебан положај свог матерњег језика и националне књижевности. Ево неколико примера: Француска има од 8 до 10 часова недељно, Турска 8 до 10, Русија 9 (у овој земљи матерњи језик није само општеобразовни језик првог реда, већ има надпредметни статус), Словачка 9, Аустрија и Португалија 8 итд. Нема ниједне европске државе која има мање од 7 часова у почетним разредима, да би потом тај број варирао, зависно од узраста ученика.

Захтев за повећањем броја часова јесте насушна потреба не само наставе српског језика и књижевности него целог образовног система. То не подразумева унапређивање знања само једног изолованог предмета него целог образовног система, јер се унапређивање у знањима и ученичким способностима у српском језику и књижевности нужно шири на учење свих предмета. Српски језик и књижевност није, наиме, само наставни предмет од изузетног значаја, већ је и наставни језик, основа за учење свих других предмета. Окосница основношколског и средњошколског програма морају бити садржаји српског језик и књижевности јер се по њиховој успешности мери успешност реализације и садржаја свих осталих предмета.

5. Због тога са пуним правом тражимо да предмет Српски језик и књижевност добије у нашем образовном систему оно место које заслужује, односно да се, најпре, повећа број
часова у основној и средњој школи: на најмање 7 часова у млађим разредима основне школе, на 6 часова у старијим разредима основне школе, на 5 часова у гимназијама на свим смеровима и на 3−4 часа у средњим стручним школама (зависно од типа школе и године учења).

6. Учесници Прве интеркатедарске србистичке конференције сматрају да је неопходно да надлежне образовне институције, пре свега Министарство просвете и науке, Национални просветни савет, Друштво за српски језик и књижевност, Завод за унапређење образовања и васпитања, као и академска заједница у целини, предузму све неопходне мере да Српски језик и књижевност добије оно место у нашем образовном систему које му с правом припада. Најновије измене наставних планова показале су да има простора за остваривање значајних образовних стратешких искорака, а најновија збивања око нових наставних програма још једном су указала на неопходност повећања броја часова српског језика и књижевности. Сматрамо да свако одлагање повећања броја часова наноси ненадокнадиву штету српском образовању у целини.

У Тршићу, Учесници Прве интеркатедарске србистичке конференције

19−21. јун 2020.

 

.........

 "Још када би се остварило оно о чему се причало још док сам ја студирао и о чему смо још тада маштали да се часови језика (правопис, језичка култура, граматика) раздвоје од часова књижевности и да буду два посебна предмета... Ихај!!!"



Komentari (377)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

loader loader 13:10 23.06.2020

Re: ЛИНК 1

Свако повећање броја часова српског (матерњег) језика може се само поздравити.

А могао би се тај број увећати још више, уколико у обзир узме чињеница да генерације које пристижу последњих година све мање читају, све мањи фонд речи имају, скоро и да не знају правила интерпункције, све више користе кратице и неправилне изразе ... Свеукупно, све мање су свесни значаја познавања и коришћења језика, писаног и говорног.

Језик се током читавог живота учи и усавршава, али школско раздобље је најважније. Тада се стиче, гради, темељ свих каснијих активности на проширењу знања матерњег језика.
shmoo shmoo 13:43 23.06.2020

Re: ЛИНК 1

loader

Свако повећање броја часова српског (матерњег) језика може се само поздравити.




То су ти два носећа стуба на којима све остало стоји. Матерњи језик и математика. Све друго се на њих надовезује. И то је тако откако постоје школе као такве.


Језик се током читавог живота учи и усавршава, али школско раздобље је најважније. Тада се стиче, гради, темељ свих каснијих активности на проширењу знања матерњег језика.






angie01 angie01 14:22 23.06.2020

Re: ЛИНК 1

последњих година све мање читају, све мањи фонд речи имају, скоро и да не знају правила интерпункције, све више користе кратице и неправилне изразе


evo iz prve ruke, jer mi se motaju tinejdzeri po kuci,

telefonski razgovor,...cujem samo jednu stranu,

-Eeee,...umesto, halo,
-EEeeee,... umesto, kako si,
-e,... umesto, ja onako
-EEeeeEE,...umesto, mogli bi smo,
-eeee,...umesto, bas tako,
-E,...umesto, stvarno
-eeEE,..umesto, hocemo, vazi,
-EEE,...umesto, aj cao...

znaci, da ne verijes...

deca ne citaju, ne pisu- kuckaju,...rukopis im je strasan,...sporazumevaju se nvogovorom-banjavate, shuriii...., terminima iz IT industrije- sto me siingujes , engelskim recima-to ti je egaktli..., zvucima-pfffff... te ovim novim generacijma i ne mozes vise da prodajes na isti nacin kao sto se to nekada radilo nama, npr,...moras da imas adekvatnu prezentaciju kako bi ih motivisao, skrenuo im pozornost, zainteresovao, jer su oni rodjeni da jednim klikom dobiju info o cemu god.... i boli ih uvo za smaranja, kredu i table, a narocito diktiranje iz neke sveske od pre 30, 40 godina,...njima je sve to strano i dosadno.
shmoo shmoo 15:30 23.06.2020

Re: ЛИНК 1

angie01

njima je sve to strano i dosadno.



Јесте, то је потпуно тачно. Они су навикнути на брзо смењивање сензација, спољашњих утисака. И то не само у школи, на часу (што је једном наставнику немогуће изводити том брзином уз сву технику коју поседујемо јер би се онда само клизило по површини и ништа се не би заиста научило). тако је и са свиме осталим у животу. И слика им је примарна. Не текст. За текст треба времена. А они то често немају. (Заправо, не времена, него стрпљења.)

А то је последица епохе у којој живимо.

Помињао сам ја то на Блогу и раније... Да данашљи човек (не деца, него сви ми) примамо у наш мозак за 4 године живота ону количину информација колику је човек на почетку 20. века примао за читав живот.

И зато нам стварност и јесте фрагментизована, у делићима до бесмисла, због чега често не можемо ни даизвлачимо праве закључке из онога што гледамо и слушамо око себе.

(Кажем, и ми одрасли. не само клинци. Они су само наше огледало.)

И мозак нам се тако "васпитава" управо због свих тих технолошких иновација око нас. Мислим да сам вам већ помињао када само мој Кум и ја, иначе велики фанови Ратова звезда и сличних филмова и аутори стрипова још од најранијег детињства па све до студентских дана, углавном уди којима све то није некада било страно, отишли у биоскоп да гледамно Мумију 1. Тада смо имали 35 година. И пази сада, нас двојица који смо сањали џедаје са светлећим мачевима и јурњаву по Звезди смрти или како се већ зове, изађемо после Мумије из биоскопа и мој Кум каже:"Куме, мене боли глава од ових специјалних ефеката у филму." "И мене," кажем ја.

А клинци то гледају и уживају. И досадно им је ако се ти ефекти не смењују што брже.

То ти говори колико се само током наших живота променила перцепција тих сензација и то код генерација које и нису по годиштима вековима удаљене.

Лоудер ме подсетио за ово што каже да клинци не читају на енглеског лингвисту Дејвида Кристала који каже да то није тачно... Читају они на интернету. Али се поставља питање шта читају. Дакле, треба им усмеравање, подучавање да и сами праве селекцију шта читају.


А што се тиче употребе технологије (јер више нисмо у ери индустријског образовања него дигиталног образовања)...


'Ајде ако вам није тешко прочитајте овај линковани текст с којим сам пре 4 године гостовао код Кркара:



Старо вино и нове боце: Где је нестала иновација (ЛИНК)





Мислим да је та тема сада, после 4 године, и овога кроз шта смо сви (деца, родитељи, наставници) прошли током ванредног стања и наставе на даљину, како воле да кажу онлајн наставе, сада опет актуелна...

Поготово што мислим, људи моји, да ћемо и следеће школске године наставити са тим... Можда не одмах од почетка, али...

Да не слутим зло...

(Ипак је онај живи контакт наставник-ученик незаменљив у том процесу учења и подучавања.)


loader loader 08:10 24.06.2020

Re: ЛИНК 1

jer mi se motaju tinejdzeri po kuci,



loader loader 08:18 24.06.2020

Re: ЛИНК 1

Mada, mislim da nije naročito dobra ni varijanta kad se po društvenim mrežama, pa i ovde na blogu, piše na brzinu i koriste se mala početna slova, nejasne interpunkcije, kad su početak i kraj rečenice skoro neuočljivi... Kombinovanje sa smajlijima izuzimam.
Uprkos potrebi za brzinom, ili usputnom pisanju, valja težiti, čak i u tim "ubrzanim" uslovima, pisanju koje odgovara najvišim jezičkim standardima, odnosno - težiti tome (jer jezik se stalno uči i doučava i uvek ostaje poneka nepoznanica čak i za one koji su u na tom polju najrevnosniji).
Zašto? Zato što način pisanja, i korišćenja jezika uopšteno, direktno utiče na umetnost rasuđivanja, sklapanja misli... Tako je i u obratnom smeru: što je čovek misaono skučeniji, to mu je i način izražavanja siromašniji. Treba kod sebe stvar postaviti tako da jedno podstiče drugo. Bog nam je dao mogućnost da se usavršavamo. Mi često biramo da ostanemo u mestu, zadovoljni nekim poludostignućem. To što važi za jezik jeste pravilo kojim je protkan i sam život.
shmoo shmoo 08:35 24.06.2020

Re: ЛИНК 1

loader
Mada, mislim da nije naročito dobra ni varijanta kad se po društvenim mrežama, pa i ovde na blogu, piše na brzinu i koriste se mala početna slova, nejasne interpunkcije, kad su početak i kraj rečenice skoro neuočljivi... Kombinovanje sa smajlijima izuzimam.
Uprkos potrebi za brzinom, ili usputnom pisanju, valja težiti, čak i u tim "ubrzanim" uslovima, pisanju koje odgovara najvišim jezičkim standardima, odnosno - težiti tome (jer jezik se stalno uči i doučava i uvek ostaje poneka nepoznanica čak i za one koji su u na tom polju najrevnosniji).
Zašto? Zato što način pisanja, i korišćenja jezika uopšteno, direktno utiče na umetnost rasuđivanja, sklapanja misli... Tako je i u obratnom smeru: što je čovek misaono skučeniji, to mu je i način izražavanja siromašniji. Treba kod sebe stvar postaviti tako da jedno podstiče drugo. Bog nam je dao mogućnost da se usavršavamo. Mi često biramo da ostanemo u mestu, zadovoljni nekim poludostignućem. To što važi za jezik jeste pravilo kojim je protkan i sam život.









Кад бих могао, дао бих ти безброј препорука за овај коментар!




newimprovedtadejus newimprovedtadejus 08:52 24.06.2020

Re: ЛИНК 1

shmoo
loader
Mada, mislim da nije naročito dobra ni varijanta kad se po društvenim mrežama, pa i ovde na blogu, piše na brzinu i koriste se mala početna slova, nejasne interpunkcije, kad su početak i kraj rečenice skoro neuočljivi... Kombinovanje sa smajlijima izuzimam.
Uprkos potrebi za brzinom, ili usputnom pisanju, valja težiti, čak i u tim "ubrzanim" uslovima, pisanju koje odgovara najvišim jezičkim standardima, odnosno - težiti tome (jer jezik se stalno uči i doučava i uvek ostaje poneka nepoznanica čak i za one koji su u na tom polju najrevnosniji).
Zašto? Zato što način pisanja, i korišćenja jezika uopšteno, direktno utiče na umetnost rasuđivanja, sklapanja misli... Tako je i u obratnom smeru: što je čovek misaono skučeniji, to mu je i način izražavanja siromašniji. Treba kod sebe stvar postaviti tako da jedno podstiče drugo. Bog nam je dao mogućnost da se usavršavamo. Mi često biramo da ostanemo u mestu, zadovoljni nekim poludostignućem. To što važi za jezik jeste pravilo kojim je protkan i sam život.

Кад бих могао, дао бих ти безброј препорука за овај коментар!

e ne može!
demokratija bato
pravda za nepismene!!!
shmoo shmoo 09:22 24.06.2020

Re: ЛИНК 1

newimprovedtadejus
shmoo
loader
Mada, mislim da nije naročito dobra ni varijanta kad se po društvenim mrežama, pa i ovde na blogu, piše na brzinu i koriste se mala početna slova, nejasne interpunkcije, kad su početak i kraj rečenice skoro neuočljivi... Kombinovanje sa smajlijima izuzimam.
Uprkos potrebi za brzinom, ili usputnom pisanju, valja težiti, čak i u tim "ubrzanim" uslovima, pisanju koje odgovara najvišim jezičkim standardima, odnosno - težiti tome (jer jezik se stalno uči i doučava i uvek ostaje poneka nepoznanica čak i za one koji su u na tom polju najrevnosniji).
Zašto? Zato što način pisanja, i korišćenja jezika uopšteno, direktno utiče na umetnost rasuđivanja, sklapanja misli... Tako je i u obratnom smeru: što je čovek misaono skučeniji, to mu je i način izražavanja siromašniji. Treba kod sebe stvar postaviti tako da jedno podstiče drugo. Bog nam je dao mogućnost da se usavršavamo. Mi često biramo da ostanemo u mestu, zadovoljni nekim poludostignućem. To što važi za jezik jeste pravilo kojim je protkan i sam život.

Кад бих могао, дао бих ти безброј препорука за овај коментар!

e ne može!
demokratija bato
pravda za nepismene!!!




Увек заборавим на ту ситницу! Демократију!

За Лоудера! Знам да му се свидело...











(Боље то да му пуштам него оно I Think My Dog's a Democrat. Није тренутак... )


docsumann docsumann 09:50 24.06.2020

Re: ЛИНК 1

Mada, mislim da nije naročito dobra ni varijanta kad se po društvenim mrežama, pa i ovde na blogu, piše na brzinu i koriste se mala početna slova, nejasne interpunkcije, kad su početak i kraj rečenice skoro neuočljivi..


naprotiv!
zar ne važi - piši kao što govoriš, govori što misliš.


e pa ja pišem kao što mislim - malim slovima

meni je veći problem što ne pregledam napisano.
a najčešće pišem iz ruke, na prvu, što nerjetko rezultira najbanalnijim pravopisnim greškama, koje primjetim tek ako neko citira moj komentar.

najgore su one kad na pola rečenice promjenim formulaciju, a zaboravim da je iskorigujem od početka. zna da bude baš traljavo.



ovom prilikom se izvinjavam svima kojima to bode oči.
docsumann docsumann 11:30 24.06.2020

Re: ЛИНК 1

pravda za nepismene!!!



pravda za nepismeni!
loader loader 11:32 24.06.2020

Re: ЛИНК 1

e pa ja pišem kao što mislim - malim slovima

meni je veći problem što ne pregledam napisano.
a najčešće pišem iz ruke, na prvu, što nerjetko rezultira najbanalnijim pravopisnim greškama, koje primjetim tek ako neko citira moj komentar.


Samo da ne vide deca !
loader loader 11:34 24.06.2020

Re: ЛИНК 1

e ne može!
demokratija bato
pravda za nepismene!!!


Ovakvim sloganima se izbori dobijaju !!!



loader loader 11:36 24.06.2020

Re: ЛИНК 1

demokratija bato
pravda za nepismene

Za svakog nepismenog instalirati pismenog avatara, koji će ga voditi putem kojim hode pismeni !

L I N K:


mariopan mariopan 12:46 24.06.2020

Re: ЛИНК 1

loader
e pa ja pišem kao što mislim - malim slovima

meni je veći problem što ne pregledam napisano.
a najčešće pišem iz ruke, na prvu, što nerjetko rezultira najbanalnijim pravopisnim greškama, koje primjetim tek ako neko citira moj komentar.


Samo da ne vide deca !

Zato smo ovde pod šifrom (valjda) da deca ne vide da smo to mi?

Gde si Taso?

Naravno da podržavam sve predloge za opismenjavanje naroda.
solo solo 13:40 24.06.2020

Re: ЛИНК 1

e pa ja pišem kao što mislim - malim slovima


ZATO SE VELIKE MISLI PIŠU VELIKIM SLOVIMA!
solo solo 13:42 24.06.2020

Re: ЛИНК 1

solo
e pa ja pišem kao što mislim - malim slovima


ZATO SE VELIKE MISLI PIŠU VELIKIM SLOVIMA!


Osim ako nije u pitanji zaglavljeni Caps look na tastaturi.
angie01 angie01 13:46 24.06.2020

Re: ЛИНК 1

e pa ja pišem kao što mislim - malim slovima





...a i kakve veze ima,...kada se brzo kuca izmedju nekih stvari koje se rade, ili na telefonu,...to smaranje sa velikim slovima, ili gramatickm sa bezgresnoscu je komicna, kao da se ovde pisu doktorske disertacije, a ne neki komentari koji ionako nikome nisu nikakvo misljenje promenili, niti uticu na bilo sta,...ili se manje razumemo, sta li,...loader nema druga posla.
shmoo shmoo 15:43 24.06.2020

Re: ЛИНК 1

mariopan
loader
e pa ja pišem kao što mislim - malim slovima

meni je veći problem što ne pregledam napisano.
a najčešće pišem iz ruke, na prvu, što nerjetko rezultira najbanalnijim pravopisnim greškama, koje primjetim tek ako neko citira moj komentar.


Samo da ne vide deca !

Zato smo ovde pod šifrom (valjda) da deca ne vide da smo to mi?

Gde si Taso?

Naravno da podržavam sve predloge za opismenjavanje naroda.




Хвала.
vcucko vcucko 13:05 25.06.2020

Re: ЛИНК 1

shmoo
mariopan
loader
e pa ja pišem kao što mislim - malim slovima

meni je veći problem što ne pregledam napisano.
a najčešće pišem iz ruke, na prvu, što nerjetko rezultira najbanalnijim pravopisnim greškama, koje primjetim tek ako neko citira moj komentar.


Samo da ne vide deca !

Zato smo ovde pod šifrom (valjda) da deca ne vide da smo to mi?

Gde si Taso?

Naravno da podržavam sve predloge za opismenjavanje naroda.




Хвала.



a malo i iz komšiluka (ovi severni što su južno)

omega68 omega68 13:21 23.06.2020

Re: ЛИНК 3

shmoo shmoo 13:43 23.06.2020

Re: ЛИНК 3

omega68




angie01 angie01 13:01 23.06.2020

,

Због недовољног броја часова, упркос изузетним напорима учитеља, наставника и професора, свесних своје улоге и мисије, настава српског језика и књижевности није у могућности да у потпуности остварује вишеструку и изузетно значајну улогу: да изграђује темељна граматичка знања и усвајање функционалне писмености код ученика, да негује њихову љубав према читању и разумевању књижевности, да развија и снажи њихов културни и национални идентитет.

O znacaju srpskog jezika u obrazovanju, nemam sta da dodam-maternji jezik je oznovno sredstvo sporazumevanja i alatka za sticanje ostalih znaja-mi smo imali slucaj, gde je mladjem detetu sticajem okolnosti prvi jezik bio Engleski, pa je prelaskom u nasu skolu, pored savladavanja jezika i cirilice, bio problem usvajanje i sadrzaja iz ostalih predmeta, gde je opet maternji jezik bio kljucan-...znaci, bez jezika-nista,...pri cemu je danas glavi lakmus provere ili pokazivanja necije pismenosti-pisanje eseja,....koje opet ne moze da se savlada bez knjizevnosti, alaniza, gramatike, vezbanja...

nase iskustvo je bilo prilicno lose sa nastavnim kadrom- u osnovnoj je nastavnica maltretirala tako, sto lekcije iz gramatike nije predavala adekvatno nivou razumevanja uzrasta kome se obraca, nego im je diktirala iz svojih svezaka sa fakulteta i bez vezbanja ionako nejasnog gradiva, odmah ih testirala, jednako teskim/triki zadacima, gde je glavni problem bio, sto deca uopste nisu razumela niti prepoznavala o cemu se radi, jer su preskoceni bazicni, ocigledni primeri i utvrdjivanje...i tako se sem haosa u glavi, stvarao i otpor prema predmetu.

na takvo znanje, bez dodatne pomoci, nema nadogradnje.

u srednjoj smo imali peh, da razredu mog deteta predaje prevejana muljatorka, koja je u prosvetnoj inspekciji za svaku generaciju kojoj je predavala, imala na stotine prijava, koje su sve zavrsavale u fioci.

kod nje nije bilo nikakve posvecenocti, kvalitetnog obradjivanja materije iz programa, jedino sto je radila je da svakako administrativno bude pokrivena- sem sto je decu ocenjivala po nekim licnim simpatijama, na sta su sve deca i sama navikla i naucila kako da se snalaze, kao i u svim drugim devijacijama na koje su nailazila.

znaci- sem programa i dovoljnog broja casova- bitni su i ciljevi koje je potrebno tom nastavom dosegnuti, pri cemu su kvalitetni profesori kljucna stavka.
shmoo shmoo 13:31 23.06.2020

Re: ,

angie01

znaci- sem programa i dovoljnog broja casova- bitni su i ciljevi koje je potrebno tom nastavom dosegnuti, pri cemu su kvalitetni profesori kljucna stavka.






Много је фактора у игри:

1) деца/ученици;
2) професори (али професори-педагози);
3) родитељи;
4) систем (а он обухвта много тога, од циљева, програма, броја часова, услова у којима се настава одвија до квалитетног и за будуће кораке које треба предузети корисног мерења постигнутог).

За ово што си конкретно поменула, а то је квалитет професора, изузетно је важно имати могућност селекције јер се до овога што кажеш, то јест до квалитета, стиже само кроз квантитет.

На жалост, ето сведоком сам у последњих 30 година да често то то није могло да се ради (избор, селекција професора).

Видео сам и упознао за ове три деценије много људи који су, што се каже, као створени за тај посао али неће да ради по школама, избегавва тај посао због опште друштвене климе и односа друштва према образовању генерално гледано. Затим, ту је партијско запошљавање. И ко зна још који све разлози.

Сигурно и финансијка мотивација, професорска плата, ту игра улогу, нарочито код млађих људи који тек треба да оснивају породице и стварају себи живот, али мислим да је то најчешће на последњем месту од свега овога побројаног зашто толико много њих избегава овај посао.

А пошто је образовање процес који не може да стоји и да чека да се појави прави човек на правом месту у право време, онда дођемо до овога какво је било твоје искуство, односно искуство твоје деце са професорима у школама.

А то је највећи грех, по мени, према тој деци

Све у свему, дугачак је ово пут и циљ нам је у даљини негде... И има много тога осим недељног броја часова што је у свему томе у игри, а што само показује колико је све то сложен проблем..

Али тај циљ који би требало себи да поставимо није недостижан, то је најважније од свега. До њега се не стиже ни брзо ни лако, али од нечега морамо почети да бисмо уопште и кренули ка том циљу.


nask nask 23:00 23.06.2020

Re: ,

усвајање функционалне писмености

Ako je za neku utehu, a nije, u NL je šestina stanovništva, 2,5 mil, funkcionalno nepismena. Ali ima još gore, četvrtina školske dece su takođe funkcionalno nepismena, tj. zaostaju u pismenosti dve ili više godina za svoj uzrast. Jbt i to u zemlji koja je vekovima imala najpismeniju naciju u Evropi. Ovo je sada izašlo na videlo kao ogroman problem dok su časovi išli onlajn pa su deca mnogo više morala da uče iz pisanog materijala.
8c_competizione 8c_competizione 14:01 23.06.2020

jos kada bi i ....

... veronauka bila izbacena iz skola (g*********om motkom) i djaci u stvari ucili da zive u 21. veku i da uce da razmisljaju svojom glavom umesto praznoverja i dogmi, gde bi nam kraj bio!

...То су ти два носећа стуба на којима све остало стоји. Матерњи језик и математика...


sve potpisujem, svaka cast
angie01 angie01 14:26 23.06.2020

Re: jos kada bi i ....

8c_competizione


gde si ti:)
shmoo shmoo 15:34 23.06.2020

Re: jos kada bi i ....

8c_competizione
... veronauka bila izbacena iz skola (g*********om motkom) i djaci u stvari ucili da zive u 21. veku i da uce da razmisljaju svojom glavom umesto praznoverja i dogmi, gde bi nam kraj bio!

...То су ти два носећа стуба на којима све остало стоји. Матерњи језик и математика...


sve potpisujem, svaka cast



Поздрав!

Избацивање веронауке из школа?

Зар то не спада у домен људских права?

Како бисмо и шта бисмо онда с тим?
alselone alselone 15:35 23.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Како бисмо и шта бисмо онда с тим?

Iako ne mislim da veronauk (ne nauka) treba da bude sastavni deo školskog programa, neka nam je to najveći problem....
shmoo shmoo 16:24 23.06.2020

Re: jos kada bi i ....

alselone
Како бисмо и шта бисмо онда с тим?

Iako ne mislim da veronauk (ne nauka) treba da bude sastavni deo školskog programa, neka nam je to najveći problem....



Слажем се.

Али сетите се само како је уведена веронаука (и грађанско)... напречац. Да би се прекинула јавна расправа која је све више продубљивала ту друштвену поделу у том тренутку.

Тако је било. Зато увек са тим потезима (укидање/увођење веронауке) опрезно...

П.С. - Држао сам последњих пар година поред српског и неке часове грађанског. на тим часовима одељење се дели, пола њих оде код вероучитеља, пола њих код мене. И онда ја у електронском дневнику видим наставну јединицу коју уписује и вероучитељ поред мојег уписа.

И гледам ја, код петака - 11 година, наставна јединица за веронауку гласи:

"Прародитељски грех".


Живо ме занима шта тај човек прича са петацима о прародитељском греху.



alselone alselone 16:25 23.06.2020

Re: jos kada bi i ....

"Прародитељски грех".


Idioti, a zapravo bi mogli tako lepe priče iz psihologije da ispričaju na tumačenju tih arhetipskih priča. Suštinske priče.
predatortz predatortz 18:29 23.06.2020

Re: jos kada bi i ....

veronauk (ne nauka)


Tako je!
Stalno zbog toga ispravljam ljude, postao sam dosadan Bogu i narodu.
Veronauk - učenje o veri.
A predmet se zvanično zove Pravoslavni katihizis.
shmoo shmoo 22:36 23.06.2020

Re: jos kada bi i ....

predatortz
veronauk (ne nauka)


Tako je!
Stalno zbog toga ispravljam ljude, postao sam dosadan Bogu i narodu.
Veronauk - učenje o veri.
A predmet se zvanično zove Pravoslavni katihizis.




Немам ја ништа спроћу (кој' ти је тај Проћа?неки катихета?) да буде вера + наука.

То су комплементарне (компатибилне?) области у мојој визури света.
nask nask 22:42 23.06.2020

Re: jos kada bi i ....

"Прародитељски грех".

Meni tek sada upalo u oči da se to zove, između ostalog, praroditeljski greh. Koji smo mi mazohisti. Ne bi me čudilo da klinci dobiju pomalo iskrivljenu sliku o tome šta je značenje tog pojma.
shmoo shmoo 22:46 23.06.2020

Re: jos kada bi i ....

nask
"Прародитељски грех".

Meni tek sada upalo u oči da se to zove, između ostalog, praroditeljski greh. Koji smo mi mazohisti. Ne bi me čudilo da klinci dobiju pomalo iskrivljenu sliku o tome šta je značenje tog pojma.



Поред порнића на интернету које тако радознало истражују?

Ма неће, не брини...

8c_competizione 8c_competizione 22:46 23.06.2020

Re: jos kada bi i ....

shmoo
....

Избацивање веронауке из школа?

Зар то не спада у домен људских права? ....


dokle god se radi o PRAVIMA a ne OBAVEZAMA i dok se ta prava ne ostave deci na izbor kada napune 18 godina starosti i steknu bar sansu da racionalno razmisljaju o tome sto im se nudi veronaukom, umesto indokrinacije maloletnika, slozio bih se sa tobom.

ako vec ne smeju da glasaju (sic!), da kupuju alkohol niti da voze pre 18 godine starosti, vala treba zabraniti i religioznu indokrinaciju do 18 godine starosti
8c_competizione 8c_competizione 22:50 23.06.2020

Re: jos kada bi i ....

znas sta, kada bi nastavu drzali TEOLOZI a ne popovi, kada bi aspekte svih vera predavali deci i tim nekim filozofskim pristupom objasnjavalo ideje, mozda bi ste dobili moj glas. ali ovako, pod patronatom kojekakvih Irineja i Radovica, kozi mi se jeza!
shmoo shmoo 22:57 23.06.2020

Re: jos kada bi i ....

8c_competizione
shmoo
....

Избацивање веронауке из школа?

Зар то не спада у домен људских права? ....


dokle god se radi o PRAVIMA a ne OBAVEZAMA i dok se ta prava ne ostave deci na izbor kada napune 18 godina starosti i steknu bar sansu da racionalno razmisljaju o tome sto im se nudi veronaukom, umesto indokrinacije maloletnika, slozio bih se sa tobom.

ako vec ne smeju da glasaju (sic!), da kupuju alkohol niti da voze pre 18 godine starosti, vala treba zabraniti i religioznu indokrinaciju do 18 godine starosti




Погледај оно што сам Алселону написао... Како је уведен веронаук (и грађанско) у српске школе.

И због тога и јесте уведено и грађанско васпитање. Због права на избор (родитеља, не деце, ту си у праву).

И то је био у том тренутку вероватно једини начин да се превазиђе та једна од мноштва дубоких подела каквих ово наше друштво у Србији ионако има превише.

Забрана враћања веронаука у школе би се и те 2003. (мислим да је тада то било) и данас доживљавала код многих као реликт једноумне једнопартијске прошлости.

И чин новог наметања нечега што барем половина овог друштва не жели јер се у релативно недавној прошлости (друга половина 20. века) с много жртава борила против таквог идеолошког наметања од 1945. на овамо.

(Занимљиво да се у време мрског нам Слобе, нацисте, фашисте, балканског касапина итд. нико није ни усудио да помене враћање веронаука у школе и поред оне широко експлоатисане виљушке са двора Немањићћа. Него, то тек после демократских промена...)


А како стоје ствари са катихизисом по иностранству? Има ли га у школама?

Мислим, наравно, на Европу. Ужу (ЕУ) и ширу.

То не знам.
alselone alselone 23:06 23.06.2020

Re: jos kada bi i ....

znas sta, kada bi nastavu drzali TEOLOZI a ne popovi,


Pa drže teolozi. Diplomirani.
nask nask 23:12 23.06.2020

Re: jos kada bi i ....

А како стоје ствари са катихизисом по иностранству? Има ли га у школама?

Samo ako je škola zasnovana na verskim osnovama, a to je većina škola u NL. Ali u većini tih škola veronauk nije predmet.
shmoo shmoo 23:30 23.06.2020

Re: jos kada bi i ....

alselone
znas sta, kada bi nastavu drzali TEOLOZI a ne popovi,


Pa drže teolozi. Diplomirani.



Тада када је почело, није било код нас на Богословском наставничког смера. Данас га има колико сам разумео.

ЛИНК
shmoo shmoo 23:30 23.06.2020

Re: jos kada bi i ....

nask
А како стоје ствари са катихизисом по иностранству? Има ли га у школама?

Samo ako je škola zasnovana na verskim osnovama, a to je većina škola u NL. Ali u većini tih škola veronauk nije predmet.



Хвала за Холандију.

Претпостављам да је у свакој земљи другачије...
alselone alselone 23:31 23.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Тада када је почело, није било код нас на Богословском наставничког смера. Данас га има колико сам разумео.


Pop može da bude i bez ikakve škole, samo ako ga vladika rukopoloži. Veroučitelj mora da ima fakultet.
shmoo shmoo 23:35 23.06.2020

Re: jos kada bi i ....

8c_competizione
znas sta, kada bi nastavu drzali TEOLOZI a ne popovi, kada bi aspekte svih vera predavali deci i tim nekim filozofskim pristupom objasnjavalo ideje, mozda bi ste dobili moj glas. ali ovako, pod patronatom kojekakvih Irineja i Radovica, kozi mi se jeza!



И ово што кажеш много зависи од човека који ти дође у школу као катихета.

Има оних који тако и раде као што би ти волео (наравно, прилагођено узрасту деце).

Исто као и са, рецимо српским. неки наставници ће ићи и шире од програма у жељи да деци отворе што шире видике, а неки ће се држати програма (и још горе уџбеника) као пијан плота јер не умеју другачије, а при томе их ни трентак један не заинтересује кога то стварно имају испред себе да му пренесу неко знање.

И тако ти је са свим предметима.

Много зависди од човека који стаје пред ту децу и нешто им преноси. (То је ово што Анђа каже за своју децу.)
shmoo shmoo 23:43 23.06.2020

Re: jos kada bi i ....

alselone
Тада када је почело, није било код нас на Богословском наставничког смера. Данас га има колико сам разумео.


Pop može da bude i bez ikakve škole, samo ako ga vladika rukopoloži. Veroučitelj mora da ima fakultet.



Нисам знао то за попове. Знам да су ђакони после рукоположења док не добију парохију, а парохију могу да добију када се ожене итд.

Био сам уверен да данас и немамо попове без завршеног Богословског.


П.С. - Наш први катихета у школи, једно чарапанско спадало, није похађао тај наставнички смер јер га није ни било тада. А с њим у нашој школи била и његова фах колегиница, вероучитељица Јелена која је студирала заједно с њим.

И питам ја њега:"Добро, Сале, капирам, када си почињао студије, идеја је била да постанеш поп јер није било ни назнаке увођења веронаука у школе. А с којом намером се Јелена школовала на Богословском када није могла да постане поп? Зашто је онда она ишла на Богословски? Ти да би постао поп, а она да би постала шта?"

А Сале ми каже (са све чарапанским акцентом):"Их бре, професоре, ала си глуп! Па школовала се на Бословском да би постала попадија!"





Ето, сада могу да буду и вероучитељице, не само попадије.

Еманципација.
predatortz predatortz 06:55 24.06.2020

Re: jos kada bi i ....


Pop može da bude i bez ikakve škole, samo ako ga vladika rukopoloži.



Ne znam baš da je tako. Ranije su sveštenici završavali petogodišnju srednju školu, a danas većina mladih ima završen Bogoslovski fakultet.
alselone alselone 07:00 24.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Ne znam baš da je tako.


Ja znam.

Može da bude tako, ali to nije praksa.
Uslov da postaneš đakon pa sveštenik, nije škola nego blagoslov vladike.
predatortz predatortz 07:04 24.06.2020

Re: jos kada bi i ....

alselone
Ne znam baš da je tako.


Ja znam.

Može da bude tako, ali to nije praksa.
Uslov da postaneš đakon pa sveštenik, nije škola nego blagoslov vladike.


Da, to je uslov za sve, pa i za školovane.
Ne znam za slučaj da je neko rukopoložen u čin sveštenika a da nema obrazovanje za to.
Prosto, za tim nema potrebe. Crkva je uvek planirala koliko joj sveštenika treba. Ni u školu nisi mogao da odeš bez saglasnosti vladike.
alselone alselone 07:29 24.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Ne znam za slučaj da je neko rukopoložen u čin sveštenika a da nema obrazovanje za to.


To je u redu, ja samo kažem kako je u teoriji. Ranije su rukopoloženi i oni sa srednjom školom, pa kasnije sa fakultetom a danas skoro pa insistiraju na masteru, osim za ruralnije sredine gde neće mnogi da idu.
loader loader 11:58 24.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Држао сам последњих пар година поред српског и неке часове грађанског. на тим часовима одељење се дели, пола њих оде код вероучитеља, пола њих код мене.


Neophodni su i veronauka i građansko vaspitanje. Ne u smislu "ili-ili", već u smislu "i-i".


Живо ме занима шта тај човек прича са петацима о прародитељском греху

Nije komplikovano, ili je makar manje komplikovano od matematike.

Praroditeljski greh je ... E, sad, da ja ne bih parafrazirao, evo jednog od citata:

"... Прародитељски грех, грех првих људи, Адама и Еве, у Рају, Едему (отуда и Едемски Грех); грех којим су прародитељи човека лишили своје потомке непосредног општења с Богом и тиме осудили и себе и њих на двоструку смрт: духовну и телесну ... Првородни грех је нарушавање онога закона Божијег који је дат прародитељу Адаму у Рају и који је од њега прешао на све људе, па се сви зачињемо и рађамо са тим грехом."

Veoma jednostavno je ovo prilagoditi deci. Simbolična i jednostavna priča, koja je zbog nemogućnosti čoveka kao takvog, nedovršenog, data upravo u ovoj formi, simboličnoj, jer se našim umom/jezikom ne da drugačije iskazati. Naravno, za banalne ateiste, ali i za banalne teiste, ona će ostati mrtva forma, samo što će je prvi sa gnušanjem odbacivati, a drugi bezrezervno prihvatati (bez da im je ona samo polazište za lični pokušaj dosezanja onoga što iza same priče stoji). Naravno da tu biblijsku priču o postanju deca i te kako mogu da shvate, kao što odlično shvataju i sve druge priče. Ne treba im je davati kao gotovost, kao dogmu, kao školsko moranje, nego upravo kao nešto što će ih pratiti celog života, čuvajući kod svakog od njih pojedinačno mogućnost da pre ili kasnije pokrenu svoju egzistencijalnu znatiželju, a ona je za svakog čoveka vrhovna potreba. Veroučitelj je tu jedina eventualna dilema. Kao i svaki nastavnik koji ume ili ne ume da prenese deci ono što on zna tako da i oni znaju. Poželjno je da deca budu informisana o toj priči (postanja). Bolje tako, nego da im je pod nos guraju oni koji bi da je u skladu sa svojim poluznanjem karikiraju (iz najboljih namera), ili da im tu priču negiraju opet oni koji u poluznanju to čine iz najbolje namere. Ali, banalnost nije uništitelj samo religijskog učenja, pa i same religioznosti, već i bilo čega drugog. Kada bilo koju stvar banalizujete, vi ste je banalizovali skoro kao i sebe.
predatortz predatortz 12:14 24.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Veoma jednostavno je ovo prilagoditi deci. Simbolična i jednostavna priča,


Starozavetne priče znaju da budu baš traumatične za decu.
Ispričaću iskustvo mog starijeg sina, koji je Veronauk učio u RS gde je predmet obavezan, ne ocenjuje se opisno, već ulazi u prosek.
Ovde u Srbiji se to radi pro forme, deca nemaju udžbenik, ne uče ništa i taj čas im služi za relaksaciju. U RS se štampa udžbenik, deca ozbiljno uče, odgovaraju za ocenu, mlađi uzrast crta i boji u vežbanci.

Elem, dolazi moj prvenac, sav pogubljen i malo uplašen.

Tata, šta bi ti uradio kad bi Bog tražio od tebe da me ubiješ?
Odakle ti sad to, sine? Što bi to Bog tražio od mene?
Šte bi uradio?
Aman, čoveče, šta te spopalo?!
Danas smo učili u školi da je Bog tražio od Avrama da ubije sina i on je pristao. Šta bi ti uradio?


Džaba priče o simbolici, testiranju vere, džaba ubeđivanje da se to možda i nije dogodilo...

Dečija glava to ne može da razume.
Njima ostaje zacrtano da Bog od mene može da traži da ih pobijem i da sam ja dužan to da uradim.

Mnogo je to za dečiju glavu! Stres, strah, zbunjenost.

No, isto smo mi tako treptali kao svraka na jugovini kada nam je učiteljica pričala o pionirima bombašima, koji su jurišali noću na bunkere, bacali bombe, ubijali i ginuli.

Dečija glava razmišlja kako ona već sutra može da bude poslata da, u crnoj noći, ide i pogine.
Glupo i prvo i drugo, ako mene pitaš.
Mnogo glupo!
loader loader 13:01 24.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Naravno da je glupo. Na to sam mislio kad sam rekao da sporna karika u svemu tome može da bude veroučitelj (i mehanizam koji stoji iza veroučitelja i vrši odabir kadra, gradiva, način iznošenja gradiva). Neodmerenost, loš izbor primera, banalizacija... Veronauka treba da postoji i da bude prilagođena deci, kao što je matematika za prvi razred prilagođena deci u prvom razredu (nije im dato gradivo sa 4. godine matematičkog fakulteta). E, sad, to što je stvar zloupotrebljena, i to što neka džamahirija preko veronauke hoće da se pokaže što većom džamahirijom... Isto će se desiti i na časovima građanskog, gde će NVO-i uskoro ubaciti temu ravnopravnosti sexualnih vrsta, pa će biti slajdovi na kojima se pokazuje analni seks između roditelja 1. i roditelja 2. a kod kuće će morati da se isto to crta za domaći. Dakle, banalni će i najtananiju temu prilagoditi carstvu banalnosti.
predatortz predatortz 13:05 24.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Isto će se desiti i na časovima građanskog, gde će NVO-i uskoro ubaciti temu ravnopravnosti sexualnih vrsta, pa će biti slajdovi na kojima se pokazuje analni seks između roditelja 1. i roditelja 2. a kod kuće će morati da se isto to crta za domać


Nekad mi se čini da se nalazimo na čistini, između pravoslavnih talibana i "politički korektnih" nacista koji razmenjuju žestoku vatru preko naših i glava naše dece.
loader loader 13:15 24.06.2020

Re: jos kada bi i ....

predatortz

žestoku vatru preko naših i glava naše dece


Dakle ni huliganski sever, ni huliganski jug. Ista sorta u drugom pakovanju. Nego zapad, istok...
Sport, natjecanje .., uz semenke.., a ne takmičenje u gluposti i grubosti.


predatortz predatortz 15:10 24.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Dakle ni huliganski sever, ni huliganski jug. Ista sorta u drugom pakovanju. Nego zapad, istok..


shmoo shmoo 15:59 24.06.2020

Re: jos kada bi i ....

loader

Nije komplikovano, ili je makar manje komplikovano od matematike.

Praroditeljski greh je ...



Ово мора бит' иронија?

На нивоу 5. разреда? 11 година?

Где и метафора функционише тек донекле?

О алегорији и симболу и да не причамо...


Ево ти једно питање с мог годишњег теста за 5. разред:


Сваки наведени исказ са леве стране повежи са његовим симболичним
значењем у језику.


_____ Птица у
кавезу.

_____ Птица са сломљеним
крилом.

_____ Птица у
лету.

_____ Птица над срушеним
гнездом.

_____ Птица храни младунце.



1. туга

2. љубав

3. ропство

4. насиље

5. слобода




И 80% погрешних одговора.Само петина у потпуности тачно урађених задатака.


Нисам сигуран да у 5. разреду може баш лако да им се објасни Прародитељски грех ма колико год клинци били радознали (а често су по том питању безгрешни )


Може, не кажем да не може... Али тешко... Нису још синапсице достигле тај ниво веза...

zilikaka zilikaka 18:26 24.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Много зависди од човека који стаје пред ту децу и нешто им преноси

Jeste, evo moj klipan se na kraju srednje škole bio zainteresovao i sam izjasnio da hoće da sluša veronauku, i to isključivo zbog veroučitelja.

Ona profesorka filozofije ih držala na građanskom, čak ih terala nešto i da rade a veroučitelj lepo, ko čovek raspusti odmah razred pa oni lepo odu da nešto pojedu il obave ko šta ima.
predatortz predatortz 18:33 24.06.2020

Re: jos kada bi i ....

a veroučitelj lepo, ko čovek raspusti odmah razred pa oni lepo odu da nešto pojedu il obave ko šta ima.


Krajnje 'rišćanski čin!

Kod mene se braća izdelila, to je tak' srpski.

Onaj što se usrao da ću da ga koljem ako mi to Bog naredi utekao na građansko čim se dokopao Srbije. (drugosrbijanac u najavi!)
Doduše, stalno se svađa sa nastavnicom građanskog, tvrdi da je kretenka i da sve što predaje samo idioti mogu da svare. Pokušavao da se vrati na veronauk, ali cvrc - ne biva tako!

Mlađi, ushićeno ide na veronauk jer ih veroučitelj časti sa jednim š'a ima Zemunci? i pušta ih da drndaju telefone, ili da prepisuju domaće iz matiša i fizike jedni od drugih. Tako da je mlađi, zahvaljujući veronauku, sasvim lepo naučio fiziku, a da mene nije preterano smarao.
zilikaka zilikaka 18:34 24.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Их бре, професоре, ала си глуп! Па школовала се на Бословском да би постала попадија!"

Obično to danas ide zajedno. Odnosno, ne znam da li pistoji veroučiteljica koja nije i popadija.
Time je crkva obezbedila državnu službu i egzistenciju svom kadru.
Ko nekad kad oficir dobije premeštaj pa mu opština u novoj sredini zaposli ženu.
Al ne ni tako, jer su ovde ti veroučitelji zaštićeni kao medvedi.
Taso, da li oni podležu posetama prosvetne inspekcije?

Odgovor slutim.
shmoo shmoo 19:21 24.06.2020

Re: jos kada bi i ....

zilikaka



Овде се, бре, окупили све неки који имају само негативна искуства са школом и наставницима.

Сад ја већ по(п)чињем да се питам да ли је то до школе и наставника или је до тих са негативним искуствима?



Taso, da li oni podležu posetama prosvetne inspekcije?


Не, знам.

Знам да имају неке листе (ваљда у Патријаршији) са којих се шаљу катихете и катихетице по школама. Али не знам да ли подлежу инспекцијским проверама из Министарства просвете. Не знам како је то договорено и уређено.

Знам да имају неке контроле из својих редова, али не знам да ли имају и из Министарства.

Исто је и са вероучитељима осталих верских заједница. Ми имамо два - православног и исламског.

П.С. - Поменути Саша чарапан био вероучитељ код нас заједно са извесним Хусеном, исламским вероучитељем и још горим спадалом од Салета. Али су се њих двојица баш лепо дружила, вазда били заједно, блиски су по годинама, разумеју се на прву, покривали један другом часове итд.

Једаред секретарица школе, старија жена и Титова пионирка као и ја, пита Салета:"Сале, ди ти је Хусен? Касни данас на часове..."

"Откуд ја знам, не држим га ја у џепу..."

"Па не," каже жена, "питам, рачунам вас двојица сте исти актив..."

Сале се прекрсти и каже:"Боже ме сачувај! Откуд смо нас двојица исти актив? Ми, бре, нисмо исти актив још од Косовске битке!"


Ма лако је њима двојици... Нису имали више од 10 година ономад...Кад је почело срање...








loader loader 13:12 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Нисам сигуран да у 5. разреду може баш лако да им се објасни Прародитељски грех

Ne može se objasniti ni odraslima.

To nije nešto što se pojašnjava. U tome i jeste stvar. Religija se ne može dosezati samo razumom. Čovek je složenije biće. Razum nije jedini deo njegove ukupnosti. Zato to pogrešno polazište obavezno dovodi do nerazumevanja i brzinskog odbacivanja. Bog se stoga ne može objasniti. Ne kaže se tek onako, slučajno, vera. Ona obuhvata i spoznajno i nespoznajno, i podrazumeva stalno ispitivanje, lično usavršavanje, učenje, i ljubav bez koje je sve to što je rečeno bez ikakve sadržine.
docsumann docsumann 14:59 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

da bi prihvatio vjeru (bar hrišćansku) moraš n a trenutak da isključiš zaštitini štit razuma i logike, i prepustiš se iracionalnim silama.
iracionalno ne znači nužno nerazumno (suludo), već prije nešto što se ne može racionalno objasniti.
ubrojio bih tu, svakako, i ljubav
ne vidim na koji bi drugi način čovjek mogao prihvatiti bezgrešno začeće, izlazak iz groba (uskrsnuće)...sve druge biblijske priče se manjue-više daju objasniti posebnim spletom (realnih) okolnosti, metaforičkim značenjima. tu mislim na hodanje po vodi, pretvaranje vode u vino i sl.
takvi analitički pristupi teološkim pričama već postoje. rađeni od stranhe učenih i pametnih ljudi.
e kad su te iracionalne sile već obuzela, tj. kad si pRovjerovao, ponovo možeš uključiti razum, koji sad već radi ne kao otpor prihvatanju božanskih čuda, već kao odbrana toga u šta si povjerovao.

u svakom slučaju, čak i da ovo što napisah ne stoji (nemam pretjeranu želju da se oko tog sporim i argumentavam), mislim da bi vjeronauk trebao da pojašnjava učenicima značenja biblijskih priča, ustrojstvo crkve, teološke pojmove, a ne da ih potiče na vjerovanje.
misim, izem ti predmet ako mu je cilj da djeca povjeruju u boga, Isusa, nebesa i pakao.


alselone alselone 15:05 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

ne vidim na koji drugi način bi čovjek mogao prihvatiti bezgrešno začeće, izlazak iz groba (uskrsnuće).


Na način da razume stvarnu poruku.

Kao kada čitaš Ezopa, ne misliš bukvalno na vranu i lisicu, tako i ovde ne misliš bukvalno na hodanje po vodi pošto je to toliko besmisleno i nevažno u isto vreme.
docsumann docsumann 15:16 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Kao kada čitaš Ezopa, ne misliš bukvalno na vranu i lisicu, tako i ovde ne misliš bukvalno na hodanje po vodi pošto je to toliko besmisleno i nevažno u isto vreme.


izvini, al ovo nije stav vjernika.

od metafora i alegorija sam se ogradio u samom komentaru. pričamo o esenciji učenja. o onom što čini hrišćanstvo - hrišćanstvo.


EDIT: ako ne vjeruješ u čudo, ne vjeruješ u Hrista
alselone alselone 15:22 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

izvini, al ovo nije stav vjernika.


Prihvatam izvinjenje, i slažem se da nije ali bi trebao da bude. Tako bi zapravo primili prave poruke napisane u svetim knjigama umesto da bukvalno veruju u nebitne stvari tipa gari šetao po vodi.

EDIT: ako ne vjeruješ u čudo, ne vjeruješ u Hrista

Zavisi u koje čudo. :)
docsumann docsumann 15:23 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

alselone
izvini, al ovo nije stav vjernika.


Prihvatam izvinjenje, i slažem se da nije ali bi trebao da bude. Tako bi zapravo primili prave poruke napisane u svetim knjigama umesto da bukvalno veruju u nebitne stvari tipa gari šetao po vodi.

EDIT: ako ne vjeruješ u čudo, ne vjeruješ u Hrista

Zavisi u koje čudo. :)


pa napisah već - bezgrešno začeće i uskrsnuće.
alselone alselone 15:41 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

pa napisah već - bezgrešno začeće i uskrsnuće.

A, to, pa dobro. Ima još čuda.

Možeš.

Prvo, ideja vaskrsnuća nije nastala sa Isusom, nastala je mnogo ranije. Možda je Feniks prvi simbol te priče, možda je i neko ranije.

Ideja vaskrsnuća može da ima sledeće simboličke poruke:
- Da bi nastavio sa životom i da bi pobedio neke lične probleme i prepreke, moraš pustiti da deo tebe umre. Počesto je to onaj deo koji jako voliš. To je tvoj spasilac.
- Nemoj se identifkovati sa zemaljskim delom sebe, delom koji je jednovremen i prolazan, identifikuj se sa delom sebe koji je spreman da se žrtvuje, identifikuj se sa delom sebe koji be bezvremenski (ili sebe ili ideala, tj. boga)

Može da bude i prostija, da on nije ustao iz mrtvih fizički, nego da su njegove ideje nastavile da žive i posle njega.

I tako dalje. Kažem, ta ideja nije nova, ustajući bogovi su stara priča iz koje je verovatno i ova crpela ideju.

Simbolika Marije je orgomna, to je jasno. Koja bi bila simbolika bezgrešnog začeća, još uvek nisam siguran. Može biti nešto u pravcu pojačanja njene žrtve, jer majka jednim delom svoje duše pati celog života jer je donela dete na ovakav svet i jer će ga gledati kako prolazi jako teške trenutne u životu, bori se, razočarava, boluje, i umre na kraju (pogotovo za dečake jer je rat nekad bio kao dobar dan). O tom pitanju "da li vredi doneti dete na ovaj svet" pričaju čak i brošure o trudnoći, prirodno se javlja ne znam u kojoj nedelji prvi put, sećam se da je moju ženu pogodilo tačno tada a tek smo kasnije retroaktivno to skontali kada smo čitali nešto od tih materijala.

Sa druge strane, ako se taj sin ponudi bogu (tj. idealnima) onda je ta žrtva razumljiva i lakše ponosiva. U stvari, nije lakše pondnosiva nego je zapravo nevažna.

Ima tu još nešto samo nisam našao nekog da piše o tome.
docsumann docsumann 16:04 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

jasno da su svi osnovni postulati hrišćanstva uvezeni iz starijih religija i mitova,

ključno je što ih vjernik-hrišćanin ne doživljava kao alegorije i parabole, već kao činjenice.

religija se i zasniva na vjeri u nevjerovatno.
alselone alselone 16:06 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

ključno je što ih vjernih-hrišćanin ne doživljava kao alegoriju i parabolu, već kao činjenicu.


Ključno i pogrešno.

Jednom sam razgoarao sa jednim sveštenikom i krenuo sam sa ovakim tumačenjima. Malo se iznervirao, da se ne znamo dugo mislim da bi me nazvao jeretikom.
docsumann docsumann 17:02 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

alselone
ključno je što ih vjernih-hrišćanin ne doživljava kao alegoriju i parabolu, već kao činjenicu.


Ključno i pogrešno.

Jednom sam razgoarao sa jednim sveštenikom i krenuo sam sa ovakim tumačenjima. Malo se iznervirao, da se ne znamo dugo mislim da bi me nazvao jeretikom.


razumljivo.
pa kakva bi to vjera bila.
alegorije bi bile prihvatljive svima, ali ne bi imale žestinu&snagu koju sobom donosi vjerovanje u nevjerovatno.



docsumann docsumann 17:05 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

ajd da i sebe iskorigujem.

hrišćantvo ipak donsoi i nešto novo među velikim religijama svijeta, a to je bog koji je ljubav
alselone alselone 17:31 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

hrišćantvo ipak donsoi i nešto novo među velikim religijama svijeta, a to je bog koji je ljubav


Što je zapravo ogromna poruka, jer menja suštinu odnosa prema bogu/bogovima. Kod rimljana smo samo lutke u njihovima rukama, u judaizmu moramo da se plašimo gneva i osvete a kod hrišćanstva imamo slobodnu volju da radimo šta hoćemo a on nas savetuje da izaberemo ljubav.

Jer smo svhvatili tokom toliko godina, a pričao sam kako vere evoluiraju kao i ljudi i nacije, da oko za oko nije rešenje.

Samo je pitanje koliko smo mi dorasli tu ideju. U Braći Karamazovima Isus se vrati na zemlju ali ga inkvizitori uhapse i spale jer im smeta i podriva tako lepu veru koju su oni napravili (sva ta hodanjaa po vodi i slične gluposti u koje moraš slepo da veruješ).
alselone alselone 17:58 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

A da dodam još nešto na temu "slepa vera VS razumevanje poruke".

Sam Isus je kritikovao judeizam govoreći kako su ljudi shvatili 10 zapovesti suviše prosto netrudeći se da razumeju poruke ispod.
alselone alselone 18:02 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

I još nešto - u Pravoslavlju, za razliku od Katolicizma, malo se manje forsiraju te dogme oko Isusa. Oni drže tu priče kao centar vere, čak se i poetencira onaj deo priče kako "do oca možeš samo doći kroz sina". U Pravoslavlju to je malo relaksirano, tu je svakako ali nije centralno, što je po meni odlično. Više se gleda suština, a manje forma.
zilikaka zilikaka 18:06 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....


ajd da i sebe iskorigujem.

hrišćantvo ipak donsoi i nešto novo među velikim religijama svijeta, a to je bog koji je ljubav

A da dodam još nešto na temu "slepa vera VS razumevanje poruke".

Pa vi ste genijalci.
Nema toga što nama inženjerima može da se otme, da ne otvorimo i rastavimo.
predatortz predatortz 18:51 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Nema toga što nama inženjerima može da se otme, da ne otvorimo i rastavimo.


Doduše, nekad ne sastavimo ponovo kako treba. No, niko nije savršen.
alselone alselone 18:55 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

da ne otvorimo i rastavimo.

Moj ćale je pizdeo od mene kada sam bio klinac, pošto sam svaku hemijsku odvrnuo da vidim šta ima unutra, pa često gubio delove.
predatortz predatortz 18:57 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

alselone
da ne otvorimo i rastavimo.

Moj ćale je pizdeo od mene kada sam bio klinac, pošto sam svaku hemijsku odvrnuo da vidim šta ima unutra, pa često gubio delove.


Eee, ja sam babi "rastavio" šivaću mašinu.
docsumann docsumann 18:58 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

u judaizmu moramo da se plašimo gneva i osvete a kod hrišćanstva imamo slobodnu volju da radimo šta hoćemo a on nas savetuje da izaberemo ljubav.


al takođe sugeriše krotkots, poslušnot, srervilnsot gospodaru.

recimo satanisti tvrde da je hrišćantsvo do čovjeka napravilo slugu, poniznog roba, ucjenjenog vječnim mukama u paklu i potkupljenog bajkama o spasu duše, zarad kojeg se odrekao svoje prirodne životne snage.

opet i satanizam je završio kao radikalni totalitarizam, druge krajnosti. u bepogovornom obožavanju đavola i služenju zvjeri u čovjeku. rob vamo, rob tamo, možda kod satanista ima nešto više seksa

a i rekao bih da se i pored dva milenijuma forsiranog hrišćantva zapadne civilizacije, dosta toga od đavola u njoj primilo.
čisto inžinjerki gledano, rekao bih da se uvećanje entropije lakše zapati.
alselone alselone 19:02 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Eee, ja sam babi "rastavio" šivaću mašinu.


Rastavljao sam ja svašta kasnije, ovo sam mislio kada sam baš bio mali.

Najveća greška je bila kada sam rastavio PC. Ceo, deo po deo, sve odšarafio, sastavio nazad i samo - puf!

Počeo da smrdi. :)
predatortz predatortz 19:02 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

moždakod satanista ima nešto više seksa


Nisi se ti, izgleda, puno oko crkve mot'o...
docsumann docsumann 19:04 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

predatortz
Nema toga što nama inženjerima može da se otme, da ne otvorimo i rastavimo.


Doduše, nekad ne sastavimo ponovo kako treba.


to zato što se pri svakom rastravljanju izgeneriše omanja količina nepotrebnih dijelova. to ti je konstanta.
njihova je jedina uloga da zbunjuju. pa onda oće čovjek tad i da pogriješi.

alselone alselone 19:05 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

satanisti tvrde


Satanisti.

hrišćantsvo do čovjeka napravilo slugu, poniznog roba, ucjenjenog vječnim mukama u paklu i potkupljenog bajkama o spasu duše, zarad kojeg se odrekao svoje prirodne životne snage.

To je cena imanja višeg ideala koji je potreban jer mi ideal nemamo u sebi. To bi rekao Niče. On bi takođe odgovorio na ovo da je istorija upoznala samo jednog pravog Hrišćanina - Hrista, pošto niko drugi nije u potpunosti živeo u skladu sa učenjima, jer bi to donelo transcedentalnu promenu.

u bepogovornom obožavanju đavola i luženju zvjeri u čovjeku. rob vamo, rob tamo, moždakod satanista ima nešto više seksa

Služenje zveri u čovjeku je nešto najgore što možeš uraditi, potpuni promašaj poente života. Poenta života je spoznati dubinu zla u sebi i onda je obuzdati. To je ultimativni cilj, spominjao sam ga ranije kroz tumačenja od video igrica, Brus LIja i Isusa.
predatortz predatortz 19:06 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

docsumann
predatortz
Nema toga što nama inženjerima može da se otme, da ne otvorimo i rastavimo.


Doduše, nekad ne sastavimo ponovo kako treba.


to zato što se pri svakom rastravljanju izgeneriše omanja količina nepotrebnih dijelova. to ti je konstanta.
njihova je jedina uloga da zbunjuju. pa onda oće čovjek tad i da pogriješi.



Upravo to mi se deilo kada sam probao ponovo da sklopim babinu mašinu.
Nakon njene odmazde trajno sam izgubio zanimanje za mašine i mašinstvo generalno.
alselone alselone 19:09 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

odmazde


Baba je negovala vrednosti iz Starog zaveta.
predatortz predatortz 19:10 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

alselone
odmazde


Baba je negovala vrednosti iz Starog zaveta.


A tukla k'o Tajson!
zilikaka zilikaka 19:11 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Doduše, nekad ne sastavimo ponovo kako treba.

Uvek je kako treba jer bar nije isto kao pre.
Tad otkrivamo nove mogućnosti.
angie01 angie01 19:15 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

ne vidim na koji bi drugi način čovjek mogao prihvatiti bezgrešno začeće,


...ima onaj vic:)))

kako god, i ono je metafora cistote, bezgresnosti, neukaljanosti, svetlosti i dobrote, novog bica/materije koje je bozijim majcinstvom stvorilo i novog muskarca svetlosti, koji tako zajedno u bozijoj nameri, imaju zadatak da spasu covecanstvo.( Adam i Eva su zeznuli stvar:)

vaskrsnuce je metafora duhovnog preporoda ciste duse koja je primila ljudske grehe na sebe i oprostila im-dobra dusa i velika dela ce ostati da zive zauvek....a toliko izuzetan, pa jos boziji sin, vratio se medju smrtnike, da im ocvrsne veru-u sebe prevashodno, ali ljudi imaju potrebu da se uhvate za nesto mocno izvan sebe:).

Sveti duh, kao sveprisutni, sveznajuci i besmrtni,...koji sa Dzizesom

i Bogom-ocem, predtavljaju visa bica, koji upravljaju svime svojom mudroscu i miloscu, te su tako reseni i odgovori na sva pitanja, a i postavljen autoritet koji je svojim neverovatnim osobinama zasluzio da se slusa, pa je moguce urediti odnose medju ljudima i postaviti pravila.

protestanti nisu poverovali u bezgresnost djeve Mare, ni pre radjanja sina bozijeg, a ni posle,...ne znam da l da ispricam onaj vic:)

mislim da bi vjeronauk trebao da pojašnjava učenicima značenja biblijskih priča, ustrojstvo crkve, teološke pojmove, a ne da ih potiče na vjerovanje.
misim, izem ti predmet ako mu je cilj da djeca povjeruju u boga, Isusa, nebesa i pakao.


apsolutno se slazem- kao ni da se slave slave po skolama.
docsumann docsumann 20:13 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....


Služenje zveri u čovjeku je nešto najgore što možeš uraditi, potpuni promašaj poente života. Poenta života je spoznati dubinu zla u sebi i onda je obuzdati. To je ultimativni cilj, spominjao sam ga ranije kroz tumačenja od video igrica, Brus LIja i Isusa.


nadam se da shavtaš da je ovo vrijednosni sud, takoreći proklamacija o životnim vrijednostima.

sva njena težina je čisto subjektivna. što više vjeruješ u nju, činiće ti se većom istinom.

Satanisti.


da smješno je ako misliš na ceremonijalno ispoljavanje satnizma, kakvog doduše na zapadu ima u oficijelnim (legalnim) oblicima.
ali pop kulturom on se širi kao požar sasušenom šumom. kao subideologija on je već tu u nekoj soft formi.

klinci u tome vide pobunu protiv autoriteta, okoštalog svijet odraslih. a to je ono na što se mlad čovjek najlakše prima.
a i La Vej je bio posebno nadahnut idejama Ajnd Rand...
alselone alselone 20:25 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

nadam se da shavtaš da je ovo vrijednosni sud, takoreći proklamacija o životnim vrijednostima.

sva njena težina je čisto subjektivna. što više vjeruješ u nju, činiće ti se većom istinom.


Ne shvatam.
Evo da rasčlanimo. Biti samo dobar jer si bespomoćan ne znači da si moralan i vro. Znači samo da si besmopoćan ili nemoćan. Pitanje tvojih vrlina u tom slučaju je upitno, da li su samo maskirane nemoći. Nešto slično sam pričao neki dan o protestima. Kako maskiramo strah moralnošću.

Svi "veliki" ljudi su bili "zajebani" ljudi. Znaš da može, a neće i to veoma poštuješ. On zna da može i šta može, ali je odlučio da se tome suprotstavi. To je mnogo teže i može se reći da je jedan od ciljeva života. Tek kad sebe znaš potpuno i svesno izabereš kroz veliku borbu kako ćeš živeti, znači da si u jednom delu uspeo.

Mi to implicitno veoma cenimo, svi heroji su u sebi imali tu notu, pogotovo heroji u filmovima devedesetih. Poštovali smoih zbog toga.

Deca to veoma poštuju u društvu a njihove male hijearhije su manje više bazirane samo na podsvesnom shvatanju života. Deca poštuju svoje vršnjake koji imaju zdravu dozu osvetoljubivosti i ne koriste je često ali postavljaju crtu. To je manje-više to, na najnižem nivou.

docsumann docsumann 20:39 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Ne shvatam.


pa sad, ovo je neka druga priča.

u prvom kometaru si napsiao ovo

Poenta života je spoznati dubinu zla u sebi i onda je obuzdati


o poenti života se ne može pričati sem u deklarativnom smislu. šta je zlo, i šta činjeti s njim? koja je prava priroda čovjeka? pitamo li se mi zapravo išta o nama?
mnoge mudre glave o tome su dumale hiljadama godima, i još se duma, i rješenja nema...ili ga ima i to ih ima nekoliko, pa reći koje je pravo a koje krivo, značiilo bi odgovoriti, usput i na pitanja o duši, reinkarnaciji, bogu, kosmosu... a to je, priznaćeš, preambiciozno.
alselone alselone 20:46 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

o poenti života se ne može pričati sem u deklarativnom smislu. šta je zlo, i šta činjeti s njim? koja je prava priroda čovjeka? pitamo li se mi zapravo išta o nama?


Jedna od poenti, bolje da sam tako rekao. To je putovanje koje je neophodno kako bi upoznao sebe i naučio pobediti svetovne žudnje.

Možda kako bi dosegao narednu poentu koja bi glasila veoma ugrubo - poenta života je naći tako veliku shvru i vrednost, nešto što je toliko smisleno, da dnevna patnja i činjenica da je život patnja, postaju nevažne.

Ljudima su to različite stvari, što bi bio njihov bog zapravo.
shmoo shmoo 20:49 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

alselone, docsumann, angie01, predatortz



Е, сад... Само да питам...

А како бисте ви све ово рекли (написали) да нема српског језика? И да нисте прочитали све то што сте прочитали откада сте научили да читате? И онда све ово артикулисали у писаном облику у овој дисусији у којој сам истински уживао?

Ово је вишак делова преостао од ономад кад је Преда расклапао бабину машину.

Џабе баба бије. То се не може батинама решити.











EDIT: Не дајте да вас овај мој коментар омета и спутава. Само сам хтео да се јавим да знате да читам... Настави како си започео!

docsumann docsumann 20:50 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

als


to što ću se oko nekih stvari složiti s tobom ne znači da smo u pravu
predatortz predatortz 20:54 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

А како бисте ви све ово рекли (написали) да нема српског језика?



alselone alselone 20:58 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

to što ću se oko nekih stvari složiti s tobom ne znači da smo u pravu


Ako si meni rekao, moram reći da se slažem sa tobom. :)

Simbolika u Bibliji toga bi bila brdo. Sve je uvek bilo na brdu, i beseda na gori, i Zapovesti su na brdu i obećana zemlja je preko brda, i sam kraj je na brdu.

Ali Isusu je bilo najteže jer su se ostali samo penjali na ta brda a on je još i nosio krst.

Nije bio u ravnici, nije bilo na istom nivou, nije bilo nege u udolini, u nekoj rupi gde bi u principu i najčešće ublijali zatvorenike, ne, njegova sudbina je bila na brdu.

I što kaže onaj citat koji mi se sviđa - poenta života je da uzmeš svoj krst i nosiš ga uzbrdo. Uzmi nešto teško i giljaj brajko moj, na kraju tog puta su bog i spasenje tj. uspeh tj. ono što si želeo.
shmoo shmoo 20:58 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

predatortz
А како бисте ви све ово рекли (написали) да нема српског језика?






















And the major question is what is the the puppeteer doing?




Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana