Budućnost| Ekologija| Energetika| Gost autor

Будућност (електро)енергетике: Аб ово

zilikaka RSS / 07.07.2021. u 09:32

Гост аутор: алс


На претходном блогу смо начели неке теме из електроенергетике, па ћу покушати да у наредна три блога направим пресек где смо били и зашто смо кренули у овом правцу, где смо данас и који су изазови даљег равоја и како ће можда изгледати будућност.
Дакле, аб ово.

 

Електроенергетски систем је највећи систем које је човечанство направило. Кажем „систем" у једнини јер жице и струја не познају административне границе, па се све оно што је повезано жицама може сматрати једним системом - грешке, кварови и дебаланси преносе се целим системом, трговина се може несметано одвијати како локално тако и глобално на нивоу система, стабилност и „крутост" зависи од величине система и тако даље.

 


Управљати једним електроенергетским системом компликован је и комплексан задатак.

 


Прво и основно је то да постоји јако велики број величина које утичу на рад система. Што су те величине варијабилније, промењивије у времену, задатак се додатно усложњава.

 


Даље, основа стабилног рада је баланс потрошње и производње. У сваком одбирку времена, у реалном времену како се то каже, морамо одржавати једнакост онога што трошимо и онога што производимо - и то на нивоу целог система. Да, на нивоу целог система рецимо европске или америчке интерконекције. Проблем се може поделити на потпроблеме у појединачним државама или блоковима држава, али у генералном случају питање је целог система. Стабилност је крха ствар и веома се лако нарушава. Сваки пут када упалите светло или бојлер, нарушили сте стабилност и неки генератор у „том" моменту или највише пар секунди касније, мора мало више струје да направи.

 


Као трећи проблем наводи се велики број мерења која треба уважити у прорачунима, а број им се сваким даном и повећава. Неке модерне електродистрибуције могу имати и милион и више мерења која треба у неком кратком року (секунде и десетине секунди су у питању) прикупити са поља које може бити удаљено и стотинама километара, обрадити, прерачунати потенцијалне корективне и превентивне акције и послати их назад на поље. Мерења која се прикупљају морају донекле бити синхонизована, како би прорачун имао смисла. Не смемо дозволити ситуацију у којој у формули фигурише мерење из Сомбора које је од пре секунде, мерење из Новог Сада од пре 5 секунди, мерење из Бора од пре 14 секунди, из Ужица од пре 4, из Ниша од пре минут и тако даље. Једноставно, на такав начин бисмо направили неконзистентно стање и резултат може бити погрешан.

 

Четврти аспект рада који уноси комплексност је економија. Економија једног електроенергетског система је веома сложена и веома скупа. Сложена је јер постоји велики број тачака које утичу на оперативну цену и капитални трошак, и такође јер постоји више апеката рада - дугорочно планирање (године), средњерочно (година), краткорочно (дани) и оперативно планирање (сати и минути). Сви аспекти рада утичу на финалну цену. Погрешно дугорочно планирање нас може натерати да купујемо скупу струју на берзи јер смо пропустили да на време кренемо са проширењем капацитета. Погрешно средњерочно планирање утиче на планирање хидро потенцијала и не смемо дозволити да останемо без воде или да имамо вишак који морамо пуштати преко преливних система што је чист губитак. Такође, средњерочно планирање је и планирање ремонта великих подсистема, па грешка у овом аспекту доводи у најгорем случају чак и до рестрикција напајања, као у Тексасу зимус.
Поред тога, сами објективни трошкови су огромни због цене горива и инвестиција, а самим тим и простор за оптимизације је велик. Стога нумеричке и друге рачунарске методе, као на пример машинско учење, сваким даном имају све већи утицај на рад и уплив у свакодневницу једног оператера електроенергетског система (каже се оператер, не диспечар. Код нас је остало то старо „диспечар" из времена када је управљање системом било ручно, морали су људи да оду до трафостанице и тамо ручно манипулишу опремом, па је диспечар диспечовао људе, као такси диспечар. Данас је диспечар оператер система јер директно управља помоћу управљачког софтвера и опреме радом система).

И на крају, као пета ставка је социјални значај и заштита животне средине. Значај поузданог, квалитетног и непрекидног напајања електрочном енергијом већи је него икада у прошлости, а како као цивилизација идемо у правцу унифицирања енергије и преласка (скоро) потпуно на струју, значај напајања постаје једно од фундаменталних људских права. Утицај на животну средину је огроман, како директан тако и индиректан. Директно, кроз емисију CO2, SOx, NOx и других штетних гасова, затим кроз радиоактивни отпад и друго. Индиректно кроз загађење река и мора, загревање река и мора, кроз руднике и ископе, кроз јаловину, кроз промене екосистема, буку и спречавање миграција птица, кроз отпад у производњи батерија и соларних панела и тако даље.

 

Како је изгледао тај систем до пред крај 20. века?

То су обично биле државне монополистичке фирме; велики конгломерати који су управљали целом електропривредом. Иако су се правци развоја Америке и Европе разликовали у појединостима, конвергирали су ка скоро истом изгледу система.

 

Систем можемо поделити на три дела.
Производња је на врху. То су велике, централизоване електране које генеришу огромне количине енергије.
Испод тога је преносни систем. Он је уплетен што значи да постоји више од једне путање којом енергија може стићи до сваке тачке. Уплетеност повећава поузданост тако што дозвољава испад било ког дела опреме без утицаја на доступност напајања. Електропреностни систем има мали број грана, и он је практично кичма система.
Испод тога је дистрибутивни систем. Он је радијалан што значи да постоји једна путања до сваке тачке, тј. до сваког потрошача. Тако је направљено због смањења трошкова јер је дистрибутивни систем огроман, и долази до сваке куће у једном систему.

 

И затим долазимо до процеса дерегулације. Дерегулација је приватизација електроенергетског сектора са намером да се повећа конкуренција и генерише добит за све - инвеститоре, државе и крајње кориснике. Процес је започет у Калифорнији мало после 2000. године.
Која је мотивација за започињање овог процеса:
- Незадовољство традиционалним системима: Традиционални системи су били спори и недовољно заинтересовани за крајњег корисника. Квалитет и поузданост напајања нису били у фокусу традиционалних компанија.
- Окретање тржишној привреди: Притисак капитала је био велик да се отворе врата и ове индустрије. Ако ја као капиталиста могу да отворим фабрику ципела, или воде, зашто не бих могао и струје?
- Увођење нових технологија за које традиционални системи нису били заинтересовани: Модернизација, дигитализација, рационализација, профитабилност, иновација и сличне речи нису биле важне за традиционалне државне монополистичке мамутске компаније.
- Kомплексна власничка структура и систем одлучивања: Сваки напредак је кочен и великом бирократијом и комплексних ланцем одлучивања. Разбијање на мање фирме обаћевало је убрзавање овог процеса.
- Мали произвођачи/потрошачи: Постојала је намера да се крајњим корисницима омогући да бирају од кога купују струју, па чак и да је сами производе и продају.
- Укидање енергетског сиромаштва: Процењује се да око милијарду људи на планети има ограничен или нема у потпуности приступ електричној енергији. Традиционални начин рад и проширења капацитета веома је скуп, па је решавање овог проблема споро. Нове технологије олакшаће енергизацију руралних подручја.
Како је ово планирано? У најкраћем, радвојити оне који баратају енергијом и оне који баратају жицама. Као у друмском транспорту, замислимо да је иста фирма власник и аутопута, и камиона а и робе која се превози. Слична је била намера и овде. Разбити мамутске фирме на оне који изнајмљују жице, оне који баратају енеријом лево-десно и оне који је производе. Ево ауто пута, ево фирме која га менаџује, па онда ви који правите струју, договорите се са „ауто-превозницима" и доведите енергију онима којима је потребна.

 

Процес је морао делимично бити ограничен и постављени су следећи захтеви:
- Инфраструктура је скупа и има дуг животни век: Ово значи да се морао наћи начин да се обезбеди наставак капиталних инвестиција, пошто приватне фирме нису заинтересоване са РОИ који се мери десетинама година.
- Електроенергетски систем је од кључне важности потрошачима: Конкуренција мора да постоји али се мора обезбедити стабилност рада јер је напајање струјом критично за грађане и привреду
- Не постоји економски одржив начин за чување електричне енергије: Неко непристасан мора се бавити регулацијом у реалном времену пошто енергија не може да се чува
- Управљање електроенергетским системом је компленски ланац комплексних одлука: Мора се креирати независно и непрофитно тело за надгледање рада свих учесника
- Неки делови електроенергетског система остају под монополом док други прелазе на тржишни принцип
- Власничка структура је различита на различитим тржиштима, хоризонтално и вертикално гледајући па се променама мора приступити локализовано, не генерално и једнако за сва тржишта.

 

И тако смо дошли до данашњег стања у ком се тржиште електричне енергије понаша скоро као и свако друго, са стотинама учесника, са профитом као основним драјвером, са иновативношћу као компетитивном предношћу и са бригом за животну средину као лајтмотивом целе индустрије. Овде би се могло дискутовати о мотивима бриге за планету али неспорно је да је велики број учесника у овој индустрији веома искрен у тој намери.

 


Као и у свим процесима, било да су они биолошки, социолошки или технички, промена радне тачке , ако је довољно велика, доводи до (привремене) нестабилности и осцилација. То је тренутно највећи проблем у електроенергетским системима - транзиција са начина рада у ком се енергија правила у великим, централизованим електранама на начин рада у ком се енергија прави у стотинама хиљада малих генератора који су дистрибуирани по „дубини" мреже.

dLnswVS.png 

N4ecJtF.png

 

74UdiNj.png
О тим проблемима причаћемо у наредном блогу.

 



Komentari (259)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

srdjan.pajic srdjan.pajic 22:39 11.07.2021

Re: ...

docsumann

hvala.




Ma, stvar je prilično prosta, usporenje se dešava zbog zakona o održanju energije. Kad pogledaš generator kao izvor energije, ona se sastoji iz dve komponente - jedan deo je u obrtnom momentu, drugi dolazi iz goriva (vode, gasa, uglja, itd). Pa ako ne dodaješ više goriva a hoćeš iz generatora da da izvučeš više energije (jer si dodao još potrošača) onda to može jedino na uštrb tog obrtnog momenta i energije sadržane u njemu. Dakle, generator mora da krene polako da usporava obrtanje, pa time i frekvenciju napona koji proizvodi, kao i sam napon.

A može i skroz električarski da se objasni - napon generatora je proporcionalan brzini promene magnetnog fluksa u namotajima (Gausov zakon), dakle brzini obrtanja rotora. Da bi snaga ostala ista (opet zakon o održanju energije/snage) kad dodaš dodatni potrošač, to će da poveća struju koju daje generator, pa pošto je (aktivna) snaga proizvod struje i napona, da bi ona ostala ista, napon mora da opadne. Jedini način da napon opadne je da generator uspori brzinu obrtanja, dakle frekvenciju.


srdjan.pajic srdjan.pajic 22:42 11.07.2021

Re: ...

gvozden1
A jesi li stvarno slomio nogu, ili ovo samo tess podjebava?

Jesam jbg, na glup način, kao što se i dešava uglavnom.

No, ne pravim pitanje, napiši šta god hoćeš i pošalji, ja ću da objavim, nema nikakvih problema.

Ma znam da bi, zezam se.
Hvala.


Uh, izvini, žao mi je, stvarno sam se nadao da je u pitanje neko fino podjebavanje.

Nadam se da nije mnogo gadan prelom, da je naprslina zapravo, i da ćeš da miruješ bar dok ne zaraste donekle. Nismo više mladi, ti lomovi sporo i kilavo zarastaju. Ali i ja bih popizdeo da moram da mirujem dok ne zaraste. Dobro, blogovao bih još više, pa biste vi popizdeli.










tess1 tess1 04:53 12.07.2021

Re: ...

Kad bih znao da će Srki biti fin prema četnicima, i drugu bih polomio :)

:)
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:49 12.07.2021

Re: ...

gvozden1
A jesi li stvarno slomio nogu, ili ovo samo tess podjebava?

Jesam jbg, na glup način, kao što se i dešava uglavnom.

No, ne pravim pitanje, napiši šta god hoćeš i pošalji, ja ću da objavim, nema nikakvih problema.

Ma znam da bi, zezam se.
Hvala.


Evo onda jedna pesmica, od mog imenjaka, a znam da će i zilika kao poznavalac i cenitelj dobre muzika da se oduševi:




Zili, a pazi komentare:

the band: "What key is this song in?"
Sergio: "Yes"


Inače, i mene je Rick Beato navukao na ovu pesmicu svojom analizom, harmonijski i melodijski masterpis, iako je ovako na prvi pogled, to jest sluš, pop bljuzgica, šlager sezone. Nažalost, za mene neodsvirivo još dosta dugo...



Atomski mrav Atomski mrav 17:09 12.07.2021

Re: ...

Slomio sam nogu, pa se vučem sa ovim gipsom, ne znam kud bih sa sobom, prolaze besmisleni dani.


Da nam brzo ozdraviš, Huči!
gvozden1 gvozden1 17:36 12.07.2021

Re: ...

Atomski mrav
Slomio sam nogu, pa se vučem sa ovim gipsom, ne znam kud bih sa sobom, prolaze besmisleni dani.


Da nam brzo ozdraviš, Huči!

Hvala, hvala.

Između pisanja bloga o četnicima i blesinog veselja, odabrao sam ovo drugo, skidam trikove iz bravarije, uklapanje kvadrata u krug, čudni uglovi i to.

Srki to nikad ne bi uspeo :)

Atomski mrav Atomski mrav 17:39 12.07.2021

Re: ...

Između pisanja bloga o četnicima i blesinog veselja, odabrao sam ovo drugo, skidam trikove iz bravarije, uklapanje kvadrata u krug, čudni uglovi i to.


Kad ti život da limun...

Kad već spomenu bravariju i kad nećeš da pišeš blog o Č (i P), evo malo da se razgališ na ovu vrućinu:



gvozden1 gvozden1 17:45 12.07.2021

Re: ...

Ovo nije gluma, garant :)
haklberi_tom haklberi_tom 19:39 12.07.2021

Re: ...

gvozden1
Atomski mrav
Slomio sam nogu, pa se vučem sa ovim gipsom, ne znam kud bih sa sobom, prolaze besmisleni dani.


Da nam brzo ozdraviš, Huči!

Hvala, hvala.

Između pisanja bloga o četnicima i blesinog veselja, odabrao sam ovo drugo, skidam trikove iz bravarije, uklapanje kvadrata u krug, čudni uglovi i to.

Srki to nikad ne bi uspeo :)


Ma!
To sa krugom ti nije nikakav problem.
Nemoj da se zaustavljaš na kvadratu.
Nacrtaj n-to stranični (jednako stranični) poligon , pusti da broj stranica teži beskonačnosti - i dobićeš idealnu kružnicu.
Ono što takva idealna kružnica zaokruži (obuhvati) je krug koji ti je potreban.
Jednostavno!
haklberi_tom haklberi_tom 19:41 12.07.2021

Re: ...

srdjan.pajic

...

Evo onda jedna pesmica, od mog imenjaka, a znam da će i zilika kao poznavalac i cenitelj dobre muzika da se oduševi:

...

Oooo bazmeg!
U brzini sam pročitao 'kao pravoslavac'.
nask nask 11:46 13.07.2021

Re: ...

Slomio sam nogu

Nadam se da nisi prošao ovako



Brz i potpun oporavak želim.
zilikaka zilikaka 20:57 13.07.2021

Re: ...

Nemoj da se zaustavljaš na kvadratu.
Nacrtaj n-to stranični (jednako stranični) poligon , pusti da broj stranica teži beskonačnosti - i dobićeš idealnu kružnicu.
Ono što takva idealna kružnica zaokruži (obuhvati) je krug koji ti je potreban.
Jednostavno!

E, sad to iskroj da može lepo da se zavari. Sa svim pripremama, ivicama, zazorima, brajfovima...
Onda imaš flah ili neki profil a možda i različite kombinacije.
Slabo tu ima vajde od pravilnog mnogougla.
gvozden1 gvozden1 21:45 13.07.2021

Re: ...

E, sad to iskroj da može lepo da se zavari. Sa svim pripremama, ivicama, zazorima, brajfovima...
Onda imaš flah ili neki profil a možda i različite kombinacije.
Slabo tu ima vajde od pravilnog mnogougla.

Znao sam da ćeš ti da razumeš.

Recimo ovako nešto, i još komplikovanije, ovde su uglovi 90 i 45 pa je lakše, i prečnici, odnosno stranice iste, ali ima tu kombinacija ohoho

zilikaka zilikaka 22:18 08.07.2021

Tebi nikako da kažem, dobar ti ovaj blog.

Znam nešto o tom novom uređenju u energetici. Bila još na javnoj raspravi kad se uvodio zakon. Tad su najjači utisak ostavili lobisti vetroparkova, al bilo jasno šta se uvodi.
Slično je predviđeno i za gas, al radi samo u teoriji.
alselone alselone 23:17 08.07.2021

Re: Tebi nikako da kažem, dobar ti ovaj blog.

Hvala domaćice. :)
bene_geserit bene_geserit 22:44 08.07.2021

Nego potrošnja uglja

Coal Consumption by Country
Srbija na impresivnom 18. mestu a po stanovniku odmah posle Australije i Bugarske. Ne bih se iznenadio ni da izbijemo na prvo mesto u skoroj budućnosti.

alselone alselone 23:17 08.07.2021

Re: Nego potrošnja uglja

Kinu sigurno nećemo prestići.
bene_geserit bene_geserit 23:19 08.07.2021

Re: Nego potrošnja uglja

Kinu sigurno nećemo prestići.

Po stanovniku trošimo uglja 1.6 puta više od Kineza.
A ukupno Kinezi 100 puta više od nas.
alselone alselone 23:22 08.07.2021

Re: Nego potrošnja uglja

Po stanovniku trošimo uglja 1.6 puta više od Kineza.


To po stanovniku nema veze. Mislim i Linhentajn zagadi na druge načine više od Amerike ili Vatikan. Slovenija ima više NBA igrača od nas po glavi stanovnika. Jednog na njih trojicu.

Sve to nema veze ako Kina ubije milione tona uglja.
alselone alselone 23:25 08.07.2021

Re: Nego potrošnja uglja

Misliš da je za planetu važnije da mi rešimo naše 3 elektrane na ugalj ili Kinezi njihovih 1000?
alselone alselone 23:26 08.07.2021

Re: Nego potrošnja uglja

I dočim smo mi teška sirotinja a oni mogu lagano da priušte prelazak na zelene tehnologije.

Nije tako jednostavan račun.
alselone alselone 23:50 08.07.2021

Re: Nego potrošnja uglja

Po stanovniku trošimo uglja 1.6 puta više od Kineza.

Možemo na primer gledati po bdp.
magnus magnus 19:14 11.07.2021

Re: Nego potrošnja uglja

Jednog na njih trojicu.

a Dragić i Čančar
alselone alselone 08:00 09.07.2021

Šahovski intermeco

Skoro naiđem na Tviteru na informaciju kod jednog istoričara šaha, kako je Fišer govori srpski i kako se sa Rusima sporazumevao na srpskom. Luda priča.

Ima još. Negde pred vrhunac svoje karijere, posle nekog od mečeva sedne u restoran sa protivnicima i druže se, kad se pojavi još neki šahista i pita ga da li ga prepoznaje. Fišer kaže "naravno, igrali smo pre 15 godina meč u Moskvi, tamo i tamo". To je bio neki nevažni meć, Fišer je još bio momak. Uglavnom, tip oduševljen kako ga se seća Fišer, kad ovaj kaže - ne samo da se sećam tebe i gde smo igrali, sećam se cele partije. I ponovi mu poteze.

ponovi mu poteze iz neke nevažne partije od pre 15 godina.

I ne poludeo kasnije.
alselone alselone 08:06 09.07.2021

Re: Šahovski intermeco

tess1 tess1 08:27 09.07.2021

Re: Šahovski intermeco

Svijet je mali.:)



Vidi ovu partiju, kraljicu izvela u napad, oko kralja 'tica ne može da proleti. :)

nikvet pn nikvet pn 08:32 09.07.2021

Re: Šahovski intermeco

Мој пок.отац (+'86) је био интернационални мајстор, заљубљеник, оснивач и дугогодишњи председник локалног шах-клуба; Таља обожавао.
- Па добро ћале како то да су осим Фишера сви најшахисти Руси? Је ли могуће да на Западу нема више таквих генијалаца?
- Свакако да има.
- А зашто не играју шах, где су?
- Па вероватно на Волстриту, на берзи. Тога у Москви нема
alselone alselone 08:38 09.07.2021

Re: Šahovski intermeco

E, stvarno. Jesi čitala?


Vidi ovu partiju, kraljicu izvela u napad, oko kralja 'tica ne može da proleti. :)

Ovo je za predavanje. :)
alselone alselone 08:41 09.07.2021

Re: Šahovski intermeco

Мој пок.отац (+'86) је био интернационални мајстор, заљубљеник, оснивач и дугогодишњи председник локалног шах-клуба; Таља обожавао.
- Па добро ћале како то да су осим Фишера сви најшахисти Руси? Је ли могуће да на Западу нема више таквих генијалаца?
- Свакако да има.
- А зашто не играју шах, где су?
- Па вероватно на Волстриту, на берзи. Тога у Москви нема


Za ćaleta.

Nema ko nije Talja obožavao.

Njegove partije su bile čist triler, dok mnogi drugi igraju neke dosatne skandinavske drame u kojima se ništa ne dešava po pola sata, i na kraju se svi obese.

tess1 tess1 09:33 09.07.2021

Re: Šahovski intermeco

E, stvarno. Jesi čitala?

Ma ne, vidjela juče. :)
tess1 tess1 09:36 09.07.2021

Re: Šahovski intermeco

nikvet pn
Мој пок.отац (+'86) је био интернационални мајстор, заљубљеник, оснивач и дугогодишњи председник локалног шах-клуба; Таља обожавао.
- Па добро ћале како то да су осим Фишера сви најшахисти Руси? Је ли могуће да на Западу нема више таквих генијалаца?
- Свакако да има.
- А зашто не играју шах, где су?
- Па вероватно на Волстриту, на берзи. Тога у Москви нема

Nikvet, počela sam čitati knjigu o S. Jovanoviću i već me obuzima potmula tegoba kao kad sam prvi put shvatila tj osjetila koliko Rusi u izgnaništvu pate za Rusijom, umru od tuge. Niko ne pati kao Rusi. Nije tuđina za svakoga ni kad ide dobrovoljno. Šta se desi da cjenjen čovjek umre daleko od zemlje u kojoj govorili za njega da je "savjest naroda"?, hm, ne raduje me ni da otkrijem do kraja ni da ne otkrijem, ne raduje me da saznam.
nikvet pn nikvet pn 10:11 09.07.2021

Re: Šahovski intermeco

tess1
knjigu o S. Jovanoviću


Грешка. Читај шта је он лично својом руком писао. Давно било читам и смејем се па пита госпоја је ли то историја, економија, право, бестселер; шта је то ког врага? Ово је риалити Србија 19-тог на 20-ти век, кажем. Онда узме и она (око краљице Драге део) и одушеви се.
(Баш да га понесем на одмор да читам опет)

Онакав писац и мислилац био је лош говорник и трапав политичар; слаб практичар признао је и сам.
tess1 tess1 11:25 09.07.2021

Re: Šahovski intermeco

Грешка. Читај шта је он лично својом руком писао.

Pisali su o njemu tekstove posvećenici il ljudi koji ga cijene. Tiraž 750 primjeraka iz 2019. povodom 150 god od rođenja. Čitaću S. Jovanovića (i političku filozofiju i književne i pozorišne kritike), ovako sad sa biografijom imam preglednost šta se dešavalo i šta sam opet propustila, mapu odakle da počnem u potragu za blagom.

Онакав писац и мислилац

Da. Čini mi se da oni za koje je podnio žrtvu nisu bili vrijedni te žrtve i veća bi katastrofa od načinjene bila ako se to ne prepozna, žrtva velikog čovjeka i intelektualca vs dug prema sumnjivim istorijskim ličnostima.

Nisam Dučićev* fan, drugovao je i sa Crnjanskim**.

*) Dučić o Jovanoviću



**) Priče o muškom

...

      Gospodar Pantelija Popić, varoški kapetan, nazvan Tutalo, spustio je pet grumena šećera u kavu.
      On je bio sam u sobi i namrgođen, "carski" činovnik. To carski se izgovarao vrlo tiho, a činovnik glasno, vrlo glasno. Beše to u jednom gradiću u Banatu, jednog mokrog jutra pred proleće. Po lancima pred magistratom skakutali su i ljubili se vrapci, on ih je nerado slušao; rado su ih slušali samo robijaši, što su uzdisali iza tamnih rešetaka, po podrumima donjim. Bilo je još rano, svud tiho po sobama, no ipak, on je znao da mu je žena ustala. Gospodar Panta Popić, varoški kapetan, nazvan Tutalo, osećao je ženu i kroz zidove. I to bi ga odmah razljutilo. Ustao je i pošao gore-dole, u svojim plavim naboranim pantalonama. Gledao je u zemlju, imao je male, vrlo male noge i rado ih je zagledao, kako se igraju u malim, lakovanim čizmicama. Pripasao je svoj zlatni, tanki "degen", i stao u prozor da se sunča. Čuo je kako sluškinja na tavanu peva "Što se bore misli moje". Gospodar Pantelija imao je grdne, žute, mokre oči, prazne kao ispijene čaše vinske. Gladio se po namirisanoj kosi i mahao klobukom, koji je uvek gubio, i najradije zaboravljao pod stolom. Išao je gore-dole, sitnim koracima, ramena su mu bila strašno široka i visoka. Zastao je pred ogledalom, pogladio se i prošaptao: "E Panto još si lep."

...

nikvet pn nikvet pn 09:34 10.07.2021

Re: Šahovski intermeco

Вести кажу нпр. у Јагодини Палма и Порфирије а нема нигде:

https://www.paracinchess.rs/home_sr.html

Три стотине и педесет учесника из целог света. Преко дана тече турнир а увече град преплави питома, ведра шаховска омладина; баш симпа атмосфера.



tess1 tess1 10:57 10.07.2021

Re: Šahovski intermeco

zaharaga zaharaga 16:45 10.07.2021

Re: Šahovski intermeco

alselone
Skoro naiđem na Tviteru na informaciju kod jednog istoričara šaha, kako je Fišer govori srpski i kako se sa Rusima sporazumevao na srpskom. Luda priča.



Otkud Fiser da zna srpski? Ovo mi zvuci neverovatno.
alselone alselone 07:58 11.07.2021

Re: Šahovski intermeco

Otkud Fiser da zna srpski? Ovo mi zvuci neverovatno.

Eno gore u komentaru izvor. TEss je postavila i knjigu u kojoj se to spominje

Kasnije u životu, kada Amerikacni krenu da ga progone kao zločinca, Fišer će živeti u Kanjiži u Banatu preko pola godine. Zatim se seli u Crnu Goru.
zaharaga zaharaga 10:30 11.07.2021

Re: Šahovski intermeco

alselone
Otkud Fiser da zna srpski? Ovo mi zvuci neverovatno.

Eno gore u komentaru izvor. TEss je postavila i knjigu u kojoj se to spominje

Kasnije u životu, kada Amerikacni krenu da ga progone kao zločinca, Fišer će živeti u Kanjiži u Banatu preko pola godine. Zatim se seli u Crnu Goru.


Ali kako je naucio? I kada? I zasto?

I kada je vec naucio srpski, kako to da nije naucio i ruski? Mislim da bi dodatni napor bio minimalan.
alselone alselone 13:57 11.07.2021

Re: Šahovski intermeco

E, pa sad jebiga.
vcucko vcucko 11:03 12.07.2021

Re: Šahovski intermeco

zaharaga
alselone
Skoro naiđem na Tviteru na informaciju kod jednog istoričara šaha, kako je Fišer govori srpski i kako se sa Rusima sporazumevao na srpskom. Luda priča.



Otkud Fiser da zna srpski? Ovo mi zvuci neverovatno.

Znali su i Timan i Larsen...

Sad da ne nabrajamo ove iz slovenskih zemalja (Talj recimo nije bio Sloven) gde je da kažeš bilo i normalno. Ali prosto morali su da znaju bar osnove s/h. Mnogo toga između CCCP i ostatka sveta se odvijalo tu u Jugi, na pola puta, jaki turniri, jaka publicistika. Pa samo Bjelica ih je svako toliko okupljao i pijančio sa svima redom.
nikvet pn nikvet pn 11:33 12.07.2021

Re: Šahovski intermeco

vcucko
prosto morali su da znaju
Bjelica ih je svako toliko okupljao i pijančio sa svima redom.


Бјелица одоздо, госн Глигорић одозго. Комплетна плејада велемајстора говорила је српски (Карпова сам лично чуо), у време хладног рата то је био шаховски lingua franca.
zilikaka zilikaka 06:10 13.07.2021

Re: Šahovski intermeco

Fišer će živeti u Kanjiži u Banatu


Nije još, al biće.
Idemo i dole široko, jedino ćemo oko Srpske Atine da zaopšijamo. To ostavljamo Bocancima kao enklavu.
zaharaga zaharaga 19:14 13.07.2021

Re: Šahovski intermeco

vcucko
zaharaga
alselone
Skoro naiđem na Tviteru na informaciju kod jednog istoričara šaha, kako je Fišer govori srpski i kako se sa Rusima sporazumevao na srpskom. Luda priča.



Otkud Fiser da zna srpski? Ovo mi zvuci neverovatno.

Znali su i Timan i Larsen...

Sad da ne nabrajamo ove iz slovenskih zemalja (Talj recimo nije bio Sloven) gde je da kažeš bilo i normalno. Ali prosto morali su da znaju bar osnove s/h. Mnogo toga između CCCP i ostatka sveta se odvijalo tu u Jugi, na pola puta, jaki turniri, jaka publicistika. Pa samo Bjelica ih je svako toliko okupljao i pijančio sa svima redom.


nikvet pn



Бјелица одоздо, госн Глигорић одозго. Комплетна плејада велемајстора говорила је српски (Карпова сам лично чуо), у време хладног рата то је био шаховски lingua franca.



Eto, nauci covek svasta od pametnih ljudi. Hvala Vcucku, doktoru, i alsu sto je prvi spomenuo. I opet mi deluje neverovatno!
nask nask 15:31 09.07.2021

Jupiter trol

Nego da te častim (i samim time blogodruštvo) fotkom Jupiter i četiri meseca



Slikao noćas sa običnim digitalnim aparatom.
tess1 tess1 16:49 09.07.2021

Re: Jupiter trol

Slikao noćas sa običnim digitalnim aparatom.

Kul.
crossover crossover 03:52 11.07.2021

Re: Jupiter trol

nask
Nego da te častim (i samim time blogodruštvo) fotkom Jupiter i četiri meseca

Slikao noćas sa običnim digitalnim aparatom.


Odlična. Daj malo tehničke detalje, koji objektiv si koristio?
alselone alselone 07:55 11.07.2021

Re: Jupiter trol

Odlična. Daj malo tehničke detalje, koji objektiv si koristio?


Kros, šta misliš o ovom objektivu.

Obejktiv

Verovatno ću lupetati a ti me ispravi molim te.

- 35mm za naš apart zbog krop efekta je kao 50 mm full frame, što je najsličnije oku i pogledu koji imamo
- zato što je bez zuma, ima najbolji mogući kvalitete slike
- 1.8 nam dozvoljava onaj blur efekat kada slikamo portrete
- lagan i jeftin

Imamo još uvek samo onaj difoltni što je došao sa aparatom i njega jedan profa kod kog je moja žena išla na kurs zove "čep" pošto samo tome i služi, da začei rupu na kućištu. :=)

Ovo bi bio prvi koji kupujemo, univerzalac za svaki dan. Zum bismo radili nogama, pa tako priđeš ili se udaljiš. :)
crossover crossover 12:40 11.07.2021

Re: Jupiter trol

- Da, krop faktor za tvoj aparat (senzor) je 1,5 tako da mu ovaj 35mm dođe kao 52mm na ful frejmu.
- Opet da, u principu, objektivi sa fiksnom žižnom dužinom imaju malo bolji kvalitet slike od zumova.
- To se zove dubinska oštrina (depth of field) i ona zavisi od više faktora, jedan od njih je i otvor blende, taj 1,8 - što je taj otvor blende veći (manji broj) to je dubinska oštrina manja, i obrnuto.
- Da, lagan je i jeftin, i kvalitetan je. Kupi ga.

Obećao sam Pajiću jedan blog na ove teme ali me smorila vrućina, ne sedi mi se za stolom, a mrzi me da kucam mnogo sa ovih pipačkih sprava. Biće uskoro o svemu ovome naširoko, i o mirrorless aparatima, nisam zaboravio.
nask nask 13:46 11.07.2021

Re: Jupiter trol

Sony Alpha 6000; Sony 4.5-6.3/55-210 OSS, f/8; 0,8 sec; ISO 800; F 210mm (310mm na 35mm), stativ Manfrotto 290 Xtra.

Za astrofotografiju sam manje od početnika amatera. Nemam vremena, a kada vidim šta može ovih dana da se nabavi za recimo do 2000 €, baš šteta.
nask nask 13:55 11.07.2021

Re: Jupiter trol

Zum bismo radili nogama, pa tako priđeš ili se udaljiš. :)

Evo ga Robert Kapa.

Obećao sam

Držim te za reč datu Pajiću, znači imaš barem jednog čekaoca za taj blog.
crossover crossover 14:04 11.07.2021

Re: Jupiter trol

Mislio sam da je mnogo duža ekspozicija i da je neko veće sočivo, onda ti je ovo mnogo dobro ispalo, svaka čast.

Ni ja nemam mnogo iskustva, pokušavao sam par puta nešto, nijednom nisam postigao to što sam hteo i digo sam ruke. Slikao sam nekoliko puta Mesec ali to mi je brzo dosadilo.
nask nask 16:35 11.07.2021

Re: Jupiter trol

Mesec





i da je neko veće sočivo

Sve su naravno sečene tj. kropirane.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:04 11.07.2021

Re: Jupiter trol

nask
Zum bismo radili nogama, pa tako priđeš ili se udaljiš. :)

Evo ga Robert Kapa.

Obećao sam

Držim te za reč datu Pajiću, znači imaš barem jednog čekaoca za taj blog.


Da, i ja ga samo gledam i gunđam kako je neozbiljan, i lenština, a nacionalista, pa sam morao sam da proučim to što sam pitao. I došao sam do zaključka (verovatno pogrešnog) da su mirrorless kamere sranje za sisice i amatere, i da nema potrebe da odustajem od mog dobrog starog nikona do daljnjeg, a i ako bih hteo da se ponovim, opet bih uzeo nekog nikona sa klasičnim zatvaračem sa ogledalom. Sem što sam se i ja ulenjio pa aparat potežem skoro nikad, iako sam se ponovio sa lepim prajm objektivom, AF-S 24mm 1.8G ED, kad mi se rodilo dete No. 2. Uglavnom slikam sve sa ajfonom, aparat potežem samo kad je slabo svetlo, ili kad baš hoću da se umetnički izrazim.


nask nask 21:13 11.07.2021

Re: Jupiter trol

da su mirrorless kamere sranje za sisice i amatere,

Ako je ista Nikonova onda si u pravu.
AF-S 24mm 1.8G ED

To je dobra lenca. Moja logika je: drž se objektiva, a ne kamere.
srdjan.pajic srdjan.pajic 00:36 12.07.2021

Re: Jupiter trol

nask
da su mirrorless kamere sranje za sisice i amatere,

Ako je ista Nikonova onda si u pravu.
AF-S 24mm 1.8G ED

To je dobra lenca. Moja logika je: drž se objektiva, a ne kamere.


Da, tada kad mi se rodilo dete kao zainat mi je crkao zoom i dok sam čekao na popravku, trebalo mi je sočivo da mogu da slikam uglavnom u kući i sa ne mnogo svetla, da ne plašim dete sa blicom. Tako da uzeh taj širokougaoni (na mom Nikonu je to ekvivalent 35mm), i stvarno je dobro sočivo. Na kraju mi je ono postalo glavno, a zoom skuplja prašinu u torbi. To menjanje sočiva je baš drkanje, sem ako ti to nije posao, pa je i posedovanje više komada uglavnom bacanje para. Dobro, nije, ako si napaljeniji amater umetnik u duši, onda je ok.

Ubedljiivo najveće bacanje para je bila kupovina video kamere, ne znam gde mi je pamet bila, ili sam negde udario glavom.


alselone alselone 21:51 10.07.2021

Najbolji opis Srbije je dao Garavi Sokak

Imali smo i mi nekad dva srebrna grada
koji vrede punu vrecu najvecih dukata
pa smo jedan caru dali, a drugi veziru
da nas ovde u kolibi ostave na miru

Al nisu.
crossover crossover 03:58 11.07.2021

Re: Najbolji opis Srbije je dao Garavi Sokak

Ovo ispod je pesma Gvozdenog puka (malo modernije izvođenje), to su pevali kad su išli na Bregalnicu.
Jbg, takav nam horoskop.

zilikaka zilikaka 20:41 11.07.2021

Re: Najbolji opis Srbije je dao Garavi Sokak

Ovo ispod je pesma Gvozdenog puka

Da prostiš, poznatija kao deo Druge rukoveti, ako mene pitaš. A pošto je Mokranjac skupljao narodne motive, garant je postojala (kao i ostale u rukovetima) dosta i pre Mokranjca, a on odabrao da je vredno zabeležiti.


magnus magnus 19:10 11.07.2021

mali kolektiv

još da Vuk Hamovič napiše koju o energetici za širu sliku

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana