"Reading Capital"
Sometimes the class struggle is the struggle of an image against another image and one sound against another sound. Godard
2004, DVD installation, 10 min
Nakon svoje posete Mexiku, 1930 godine, avangardni filmski reziser Sergej M. Ajzenštajn, nameravao je da snimi film po Mrksovom delu “Das Kapital”. Iako film nikada nije snimio, ostale su Ajzenstajnove beleske, crtezi i skice, kao priprema za scenario ovog nezavrsenog projekta. Na osnovu ovih belezaka jasno je da radikalizam ove namere nije bio samo u tome da vizualizuje apstraktne pojmove i logiku kapitala, vec i u tome , kako on kaze, da isprovocira i proizvede dijalekticko misljenje publike. Da bi ovo postigao filmskim jezikom, on artikulise jednu metodu, montaznu doktrinu, i naziva je intelektualnom, odnosno dijalektickom montazom. (kadar 1 teza+ kadar 2 antiteza = sinteza) Ovako montirani kadrovi teze i antiteze rezultiraju nevidljivom, nepostojecom sintezom koja se dogadja u umu posmatraca. On navodi primer: u kadru 1 pojavljuje se prelepa, negovana, zena koja elegantnim pokretima oblaci svilene carape. Odmah nakon ovog kadra ide kadar 2 u kome se pojavljuje snimak zene koja zivi u indiji i koja inkubira, gaji svilene bube ispod pazuha. Ajzenstajn ne prikazuje treci kadar, kadar koji je rezultat odnosa kadra 1 i 2 (teze i antiteze), ne ilustruje vizualizaciju apstraktnog koncepta eksploatacije, jer se po njegovom konceptu treci kadar odigrava u glavi posmatraca.
U toku mog boravka u Teksasu 2004 godine, radeci na videu “Citanje kapitala”, ovo je bila kljucna referenca i glavna inspiracija mog rada.
Medjutim, moja namera nije bila da koristim dijalekticku montazu kao montaznu tehniku, vec je ona postala konceptualna osnova rada “Citanje kapitala”.
Zamolila sam nekolicinu prominentnih gradjana San Antonia, pre svega onih koji su u posedu kapitala, i koji na osnovu tog kapitala ucestvuju i reprezentuju americko drustvo, globalno najrazvijenijeg kapitalistickog sistema, da citaju, nauce napamet i izgovore u kameru delove, citate Karl Marksovog “Kapitala”. To su citati koji se odnose na definiciju kapitala, viska vrednosti i proleterijata, one klase koja iznosi svoju radnu snagu kao robu na trziste i na osnovu toga ostvaruje visak vrednosti koji ostaje u posedu vlasnika kapitala.
Izgovarajuci ove citate ovi gradjani Texasa, koji su personifikacija kapitala, viska vrednosti, i koji zastupaju stav americke drustvene vecine da klasna razlika ne postoji, oni govore o preleterijatu, o klasi cije postojanje ne priznaju, definisu njegovo i svoje vlastito mesto unuatr strukture reprodukcije kapitalistickog sistema.
Na osnovu Ajzenstajnovih belezaka vidimo da njegova radikalna namera da filmuje Marksov Kapitalgovori u ime onih koji nisu u posedu kapitala, s mesta proleterijata. Kako Marks kaze, onih koji su dvosmisleno “slobodni”, slobodni da prodaju svoju radnu snagu, i istovremeno slobodni od bilo kakvog posedovanja kapitala, proizvodnih snaga itd. - tako da na trzistu nemaju nista drugo da ponude kao robu, do svoju radnu snagu.
Ajzenstajnov scenario je misljen iz perspektive onih koji su sa Marksom zajedno mislili da je osnov ideologije kapitalizma SLOBODA, JEDNAKOST i VLASNISTVO!! Onih koji su takodje verovali da je svet bez poseda moguc, i da ce kroz revoluciju ostvariti svoju interpretaciju Marksove teorije.
(citat iz teksta Branimira Stojanovica):
“Video rad Citanje Kapitala, referira naAisenstajnov zamisljeni plan filmske adaptacije KAPITALA, medjutim on govori s mesta danasnjeg sveta trijumfa kapitalizma koji vise ne poznaje ni unutarnje ni spoljne granice. Citanje Kapitala u obliku ova dva naporedo postavljena pristupa Marksovom kapitalu formiraju vremensku petlju dve epohe koje jedna drugu potpuno iskljucuju.
Jedna je epoha Ajzestajna, kada je svetska revolucija i uklanjaje kapitalizma kao oblika varvarizma bilo pitanje aktualnog trenutka, i epohe Citanja Kapitala, nase epohe, epohe kontra revolucije, trijumfa kapitalizma, koja prema Ejzenstajnovoj epohi i njenim snovima gaji izraziti prezir, kao prema epohi ostvarenog varvarizma.”
Izlozba "Zidovi na ulici" otvara se danas u 19h u salonu Muzeja savremene umetnosti
Radovi umetnika
Mike Bouchet/Uros Djuric/Michael Elmgreen & Ingar Dragset/Mathilde ter Heijne/Rita McBride/Josephine Meckseper/Sarah Morris/Dusan Otasevic/ Nesa Paripovic/Dan Perjovschi/Robin Rhode/Michael Sailstorfer/Annika Ström/Milica Tomic/Lawrence Weiner/Amelie von Wulffen/Heimo Zobernig
bice izlozeni u:
Salon Muzeja savremene umetnosti
Pariska 14, 11000 Beograd
- - - - -
Centar za kulturnu dekontaminaciju – Paviljon Veljkovic
Bircaninova 21, 11000 Beograd
- - - - -
Nacionalna galerija
Dositejeva 1, 11000 Beograd
- - - - -
Park ispred Muzeja savremene umetnosti, Usce Save 10, blok 15
- - - - -
Krov zgrade nekadasnje Beobanke, Zeleni venac 16
- - - - -
Izlog bivse robne kuce “Beograd”, Knez Mihailova 41-45