Društvo

Snežna Gospa na Tekijama

gordanac RSS / 14.07.2007. u 12:29

o istoriji tolerancije, ratovima i razduživanju od zločina

300px-Petervarad1.jpg

Crkva Snežne Gospe nalazi se na putu između Petrovaradina i Sremskih Karlovaca, na području takozvane Tekije.

Sagrađena je u slavu pobede austrijske vojske nad Turcima 1716. godine. Ranije se na istom mestu nalazila mala kapela cistercitskog reda koju su Turci srušili 1526. godine, da bi na ruševinama podigli drvenu džamiju sa minaretom i prostoriju za derviše. Zato je i nazvaše tekija (na arapskom: odmorište). Posle Karlovačkog mira 1699. godine, isusovački red na istom mestu osniva kapelu Bezgrešnog Začeća Marijina. Današnja crkva je sagrađena 1881. godine, po projektu zagrebačkog arhitekte Hermana Bolea, zalaganjem opata Ilije Okrugića Sremca i dozvolom Josipa Juraja Štrosmajera.sa oltarima u katoličkoj, pravoslavnoj i protestantskoj verziji. Na zadnje kube je postavljen krst i polumesec kao znak da bogomolja pripada dvema religijama. Polumesec je položen ispod krsta, kao simbol pobede hrišćanstva nad islamom avgusta 1716. Po nekim izvorima, polumesec je i znak da se na tom mestu nekada nalazila džamija.Crkva ima dva tornja i tri zvona u jednom, a unutra se nalaze oltari za tri hrišćanske veroispovesti: katolički u pročelju, a pravoslavni i protestantski sa jedne i druge strane.Renovirana je 1976. godine.Postoji jedna zanimljiva legenda vezana za "Varadinski rat". Po njoj se na dan bitke, 5. avgusta 1716. godine, dan Snežne Gospe, digla strahovita oluja, koja je izazvala pad jutarnje temperature, pao je sneg i turska vojska se smrzla. Ovo je veoma uticalo na ishod bitke: princ Eugen Savojski je iskoristio vremensku nepogodu i po najcrnjoj noći je prišao Turcima iza leđa. U znak zahvalnosti, Snežnoj Gospi je podignuta crkva na tom mestu.(izvor:wikipedia)

Crkva na Tekijama je nesrazmerno poznata upoređeno sa svojom istorijom i snažnom i sjajnom porukom koju nosi::

 http://www.novisad.rs/sh/content/crkva-na-tekijama

Poznato hrišćansko svetilište, ekumensko, gde uoči 5. avgusta sa litijama i procesijama navraćaju pravoslavci, protestanti i katolici, u znak sećanja na zajednič ku pobedu nad Turcima 1716, na dan Snežne gospe. U srednjem veku na istom mestu bila je mala kapela bez tornja, koju su Turci porušili, kad su tokom XVI veka zauzimali ove krajeve. Oni su ovde podigli drvenu džamiju sa minaretom i staništem za dva derviša, što po arapskom dobi ime „tekija”, odnosno počivalište. Isterivanjem Turaka 1687. godine, petrovaradinski fratri pretvorili su džamiju u katoličku bogomolju. Godine 1881. podignuta je sadašnja crkva sa dva tornja u gotskom stilu, zalaganjem opata Ilije Okrugića Sremca, a dozvolom biskupa Štrosmajera, po projektu zagrebačkog arhitekte Hermana Bolea, a na zadnje kube je stavljen krst i polumesec. U temelj crkve sahranjen je njen idejni tvorac Ilija Okrugić Sremac, rodom Karlovčan i školski drug srpskog pesnika Branka Radičevića, nosilac srpskog i crnogorskog odlikovanja, uz titulu opata svetog Dimitrija mučenika sremskog, koju mu je dodelio biskup đakovački. Ova crkva ponovo je restaurirana 1976. godine, a radove je izveo arhitekta Antun Drk. Vitraže je radila firma Milana Stanišića iz Sombora u kolorisanom staklu."

Kako i zašto nas ova crkva, jedan od prvih pravih spomenika  religijskoj i svakoj drugoj toleranciji, nije skoro ništa naučila? Kako i zašto i danas crkve kojima je Snežna Gospa dom, sasvim ćutke (ili i ućutkujući) prelaze preko poruka graditelja ove crkve?

Zašto nam ona nije postala glavni hram, već se obilazi samo "za Vrbicu", a da oni koji dolaze i ne znaju istoriju mesta i crkve, niti se ko trudi da nas sve na to podseti? (a često mnogi ne znaju ni šta obeležava dan na koji je pohode) 

Kad god prođem pored nje setim se kako su napori, ideje i dela graditelja tolerancije  krhki, retki i uvek podložni zaboravu, a istovremeno i stalno "otkrivenih bokova" za netrpeljivost, nasilje  i aroganciju neznalica i hrišćanstva i islama i istorije.Kako su neprestano meta beskonačnih napada mrzitelja života.

Zgrada sama nas na to podseća jer je više od 300 godina od Karlovačkog mira za nama (26.01.1699), a mi kao da bi  najviše voleli da crkva, nastala decenijama kasnije, i ne  postoji na putu tako da skoro udariš u nju (jedan kamion nedavno i jeste), kao da razumemo samo poruke mržnje i netrpeljivosti a imamo predebelo uvo za poruke razuma i tolerancije iz prošlosti.

Samo kao primer i podsećanje na prethodni događaj u blizini Tekija: i danas postoji Kapela mira u  Sremskim Karlovcima u kojoj su se vodili pregovori i prvi put u istoriji diplomatije odvijali su se za okruglim stolom, da niko nema primat u pročelju. Svaka delegacija ulazila je u većnicu (u improvizovanoj baraci) na svoja vrata, da ni tu ne bi bilo prvenstva nijedne strane. Tursku je zastupao reisefendija Rami, Austriju grof Volfgang Etingen, Rusiju Prokopije Bogdanovič Voznicin, Poljsku Stanislav Malahovski, Veneciju Karlo Racini, Holandiju Jakob Kolier a Englesku ser Vilijem Pečet. Pregovarači su se sastajali 36 puta i konačno odlučili da potpišu mir na dvadeset godina, 15 minuta pre ponoći, «kada su zvezde imale pogodan položaj». (nihil novo sub sole)

3901226131_9c4c441127.jpg 

Od tog mira bilo je puno ratova oko Tekija, prepun je XVIII, XIX, a naročito XX vek ratova, zločina, razvijenih zastava i truba koje crkve nisu ni pokušavale da utišaju ili ućutkaju, naprotiv.

I danas nikako da se razdužimo od ratova i zločina devedesetih, od ratova koji su počeli mitovima i  kolektivnim podsećanjem samo na istoriju "podobnu"  za ratove iz koje je crkva o kojoj je reč brisana kao nebitna.

I znam da su Tekije videle mnogo mrtvih koji danas, bezimeni i zaboravljeni imaju svoje "odmorište" zauvek u okolini crkve i dunavskim močvarama i ritovima iza nje. Bezimeni su zato što su njihovi savremenici propustili da o svima njima ostave pisani trag, ali su nam ostavili poruke Snežne Gospe koje nećemo da čitamo.Kad bi hteli, bilo bi lakše suočiti se sa realnošću kojoj smo savremenici, sa strahotama kojima smo bili svedoci, sa zverima u ljudskom obliku koji su bili neposredni učesnici (i počinioci) ili organizatori zločina.Opiranje -  društveno, crkveno, partijsko, lično i državno  traje već više od 15 godina, od potpunog poricanja da se zločini uopšte dešavaju ikome drugome osim "nama" do današnjih stavova o tome da su "zločini činjeni na svim stranama" (pa se to valjda onda "potire po zlu") i kao i uvek onih malobrojnih koji ne odustaju od potrebe za odgovornošću, za kaznom, za pravom žrtvi Od volje da se ovaj predug proces suočavanja nastavi, od rešenosti da se ne odustane od razduživanja sa zločinima zavisi kakav znak ćemo, mi savremenici, ostaviti onima koji dolaze posle nas. Za početak, možda je dobro čuti nešto i o crkvi na Tekijama, ona nam je deo tradicije baš kao i mitovi, lažni ili pravi, kojima smo inače skloni.

A čak i onima koji ne žele da čitaju ili da čuju, dovoljno je da dva puta pročitaju samo ime crkve. Nema dve takve. 



Komentari (32)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

audrey audrey 13:12 14.07.2007

Karlovci, mesto moje drago...

Područje između Petrovaradina i S.Karlovaca spada, za mene, u najpoetičnije, najpitomije i tradicijom zasićene delove zemlje, grada u kom sam rodjena. Puno puta sam prelazila tih par kilometara biciklom, ispod crkve vodi železnička pruga kojom se putuje u Beograd, i svaki put je prizor bio predvan. Ispod mene trska, rukavci Dunava i šume topole, iznad mene se polako podiže Fruška, sve puno višnjika, vinograda i divlje kupine, a pred Karlovcima prastara česma sa izvorskom vodom. Magija, kao da ste u paralelnom vremenu i očekujete Branka sa đacima da iskoči pred vas.

Hrvati iz Petrovaradina i danas neguju tradiciju odlaska u pomenutu crkvu na dan Sneže Gospe, tj. 5. avgusta. Dok pravoslavci idu za Vrbicu. I nema problema, nigde.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 14:14 14.07.2007

Hvala na tekstu...

...mnogo puta prolazim kroz taj kraj, iduci ka novosadskom univerzitetu, ali zaista nikad nisam obratio paznju - zahvaljujuci Vasem sjajnom tekstu to cu svakako uciniti!
d j o l e d j o l e 14:34 14.07.2007

Zasto se

crkva i porta ne zastite na neki bolji nacin (bar nekom jacom ogradom). Zadnji put kada sam pre mesec/dva prolazio pored ovog mesta (i pokusavao da prepricam drugima pricu o krstu i polumesecu ... sada vidim da sam 95% izmislio i da sam se posteno nalupetao :), na krivini je bio veliki zastoj saobracaja zato sto je citav autobus bio sleteo sa puta i udario u zid prema porti crkve (mozda je i zid same crkve, ne secam se). Sve je proslo relativno brzo i bez vecih problema, ali ko zna sta bi slicno moglo da se desi na istom mestu.
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 17:29 14.07.2007

Gordanac..

Ovo je sasvim lepa tema i lep povod da se promišlja o aktuelnim temama. Tekst je za preporuku, svakako.
Nego jedno malo pitanje koje zadire delićem u lično, pa se unapred izvinjavam i ne tražim da mi odgovorite.
U vojsci vojvode Eugena Savojskoga bilo je i 6.000 Ličana. Hteo sam samo pitati, imate li neke veze sa porodicom Labus iz toga kraja, a moga bliskoga komšiluka...
pozz
gordanac gordanac 17:53 14.07.2007

imam...

...po majčinoj ženskoj liniji, kao i kod svih "prečanskih" porodica, držalo se do rodoslova, sve do omžikura i askurđela...
A inače, da nije bilo ličana ne bi bilo ni vojvodstva :))
(vojvoda Šupljikac, patrijarh Rajačić,...)
Jako se malo o tome i priča i zna, na žalost, kao što se mitologizuju (nepotrebno i na zlo) činjenice o dolasku Arsenija III ovde, došao je tek nakon što je potpisao Ugovor o privilegijama sa Leopoldom I i bilo ga je (ih je) i u bitkama koje su okončane Karlovačkim mirom. Ali to su informacije koje se teško "temelje" i prihvataju... A tek informacije o "tučama" sa crkvom u vojvodstvu, o Dositeju i Miletiću...kao da nećemo da pamtimo da imamo i "jevropsku" istoriju i tradiciju, koja je uvek vukla napred.
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 11:53 15.07.2007

Re: imam...

Da...Danas u fazi ove smešne retradicionalizacije na naopak način, kojom je zapkjusnuto naše društvo, svi argumenti koje navodite nekako se ne primaju. Pominjati danas Dositeja, u redovima crkve se doživljava kao provokacija.
A taj duh je potrebniji danas nego ikada.
Lala iz Banata Lala iz Banata 19:32 15.07.2007

Re: imam...

Eh, kako ste me lepo podsetili na Tekije. Hvala vam.
Znao sam većinu podataka, ali sam bio zaRobavio. Godine... :)
A sećam se Tekija i kao mesta gde su (početkom sedamdesetih godina prošlog veka) mladi iz Nova Sada išli u dobre dve kafane sa još boljom ciganskom muzikom. :) Naravno, pričam iz ličnog iskustva, bio sam tada student...

Nosim se mišlju da napišem i ja nešto o građanskom Novom Sadu. Naprimer o štamparima. Ili o uticaju (istoriji) Jevreja u Novom Sadu.
Ili makar o skromnoj kafani "Domino", u Ćirpanovoj, gde su se služile najbolje pajšle i pasulj u gradu! Posećivao sam je redovno početkom sedamdesetih. Nezaboravnim domaćinom čika Lajošem i "ceremonijal majstorom" čika Acom. Kafane nema više...
A među gostima su bili, recimo, Mihail Talj, Tigran Petrosjan, Danilo Kiš, Lajoš Zilahi... (Ovaj potonji je i umro u Novom Sadu).
Nađoh jedan citat iz novosadskog lista "Dnevnik" od 16. maja 2003.:
(Reči su Milorada Putnika tada člana Upravnog odbora Zavoda za zaštitu spomenika)
"Zašto spomenik ne bi imali književnici Laza Kostić, Aleksandar Tišma, Jaša Ignjatović, Veljko Petrović, zašto ne reformator obrazovanja Teodor Janković koga je odlikovala i carska Rusija? U Novom Sadu je umro Lajoš Zilahi, najprevođeniji mađarski književnik. Nedopustivo je da Novi Sad nema obeležje vojskovođi Eugenu Savojskom koji je 1716. godine stao na put turskoj vojsci u Petrovaradinskoj bici...."
gordanac gordanac 19:54 15.07.2007

:))

reći su samo "cimbal solo" :))
a iz Nova Sada u Dominu

Pišite o Nova Sadu, ja hoću o prvim štamparkama novosadskim, sestrama Ninković, o prvoj ženi reditelju, o znamenitim ženama na koje je uspomenu sačuvala Gordana Stojaković, čuvenim novasađanima i novosađankama koje tako retko spominjemo...pišite i odmah i ovde ako ste raspoloženi...

p.s. a efika i mica lovica, jel i to bilo na programu kadgod?
cincili cincili 18:36 14.07.2007

lepa prica

i kao mnogo toga sto nas okruzuje... to nam se i podrazumeva. srbi nikada nisu bili dobri cuvari i postovaoci tradicije, ali zato odlicni cuvari mitova, ponajvise onih gde smo nicim izazvani jadni nastradili, ali izasli kao "moralni" pobednici. ..otud ni ne cudi sto se mnogo toga vrednog i lepog ne spominje...

gordanac, hvala za ovu lepu pricu. obozavam kada na jednom mestu mogu da saznam toliko toga.

a, to, sto nije iskoriscena prilika da ekumenski zazivi i traje ta jedinstvena crkva...e, u tome da ne budemo jedini krivci pomaze nam ovih dana papa benedikt uztvrdivsi da jedino katolicka crkva jeste alfa i omega...u nemackoj se ovih dana opasno "zvecka" recima tim povodom izmedu poklonika g-dina ratzingera (koji stalno nesto provocira od kako se nasao na tronu pontifixa) i protestantima, jer po njemu oni ni ne postoje...covek je samo odlicno shvatio PR... malo ustalasa, posle nesto pojasnjava i tumaci, a uglavnom radi po svome...i dobro mu ide...
gordanac gordanac 18:46 14.07.2007

papa benedikt...

...uf, gde li mi je sada nsarski da pravimo "papske troll-ove"!
Racinger je bio šef svete službe, nikad ukinute inkvizicije i glavni čovek Jovana Pavla II u "uvođenju reda" u crkvu na početku njegovog pontifikata, inkvizicijskim postupcima prema "liberalnijim" teolozima i biskupima....duga priča, ali beskrajno zanimljiva...već se "istačinjao" sa izjavama o drugim religijama....videćemo na šta će njegov pontifikat na kraju izaći...
cincili cincili 19:08 14.07.2007

Re: papa benedikt...

da, jadan, sklovao se on i u hitlerjugendu...pa mu to posle dobrodoslo za reforme u crkvi...naravno, kao ni günther grass, pa ni waldheim, nije on to namerno, morao...
nsarski nsarski 20:23 14.07.2007

Re: papa benedikt...

Ama, ljudi, ne dirajte mi Svetog Rotvajlera!
Covek je originalni Kerber - da njega nema Opus Dei bi izgubio moralni kompas.
nsarski nsarski 20:29 14.07.2007

Re: papa benedikt...

Svi ovi pomodni izumi - gravitacija, evolucija, kontracepcija! Madre Deus, zalutali smo.
Stvari su jasne: ON je stvorio svet i nije na tebi da se pitas nego da slusas. Oh, vi slabe vere...!
gordanac gordanac 21:36 14.07.2007

:))

Svi ovi pomodni izumi - gravitacija, evolucija, kontracepcija!....


:))
audrey audrey 21:47 14.07.2007

Re: papa benedikt...

nsarski
Svi ovi pomodni izumi - gravitacija, evolucija, kontracepcija!


Hahahaha, pogotovo gravitacija, uzrok svakojakog zla! Dok je nisu izumeli, sve je bilo bolje!

A Opus Dei, jel to ona grupa gradjana što upravo pokušava da otvori internat kod Berlina, gde bi išli samo dečaci i bili vaspitavani po merilima srednjeg veka, tako da ih roditelji uopšte ne moraju davati u državne škole, koje su leglo greha i satane?
cincili cincili 08:04 15.07.2007

Re: papa benedikt...

)))
nsarski, potpuno si u pravu i jos samo da dodam da je po sredi urota i da CI(J)A stoji iza svega...gravita-CI(J)A, evoluCI(J)A, kontracepCI(J)A...
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 12:00 15.07.2007

Re: papa benedikt...

Meni je fascinantno kako je papa Bendikt dočekan i doživljen u redovima SPC. Moj je utisak da ga u SPC doživljavaju kao "našeg čoveka". Što konzervativniji to bolji.
I u tom fazonu su smislili kako da mu pokažu što veću dozu poštovanja, pa je ličnu poruku patrijarha papi Benediktu, nosio niko drugi do predsednik Srbije. Zaista vrlo originalno. Ne možemo dozvoliti da dođeš u posetu Srbiji, ali može nam se da predsednika angažujemo kao kurira...
vucko vucko 23:51 14.07.2007

Grešan sam,

ali moram da priznam da, kad vidim ovako nešto, pomislim da taj ko je to radio bio malo čuknut - navikne se čovek na versku netrpeljivost, ta raznorazna krstaštva... koja su od uvek, do duše, bila eufemizam za reč "pljačka".

A opet, ovde u Britaniji su dosta popularne na javnim mestima te "sobe za molitve za sve vere" - npr. na aerodromima itd. Uđeš i moliš se... pretpostavljam, ako je moguće, u sebi - da ne remetiš misli ostalima u sobi.

Doctor Wu Doctor Wu 06:36 16.07.2007

Re: Grešan sam,

A opet, ovde u Britaniji su dosta popularne na javnim mestima te "sobe za molitve za sve vere" - npr. na aerodromima itd. Uđeš i moliš se...


... i zakucaš kolima punim eksploziva u zgradu aerodroma u Glazgovu...Ma, milina jedna- sve pršti od tolerancije.
vucko vucko 09:08 16.07.2007

Re: Grešan sam,

Pa ok, ti herojski pogineš za veru (ili kako bi se već moglo to nazvati), a tvoji zemljaci posle treba da dube na glavi da bi došli u Britaniju na studije ili da rade ili šta već.

A te molionice su, pretpostavljam, postale neki standard u građenju - možda je naučno utvrđeno da, kao i pasivno pušenje, postoji i pasivna religioznost?

V.
Doctor Wu Doctor Wu 09:32 16.07.2007

Re: Grešan sam,

a tvoji zemljaci posle treba da dube na glavi da bi došli u Britaniju na studije ili da rade ili šta već.


Pa zasto su tu Poljaci, Bugari, Rumuni, Albanci & Srbi? Vise puta mi je u poverenju objasnjavano kako ti Poljaci i nisu tako losi- 'beli su k'o mi'.

Sto se tice pasivnih sklonosti, ne znam, mozda treba pitati Blaira, a i ovaj novi je svestenicki sin.
nsarski nsarski 02:10 17.07.2007

Re: Grešan sam,

A i, naravno, vecno tolerantne Amere. Evo humora iz poslednjeg broja New Yorker-a:
Olga Medenica Olga Medenica 00:17 16.07.2007

Znam crkvicu

od detinjstva.
Odlicna pricica.
jovanz021 jovanz021 13:38 16.07.2007

stupor mundi

Clanak je odlican primer religijskog sinkretizma - definicije za buckuris od verovanja.

Današnja crkva je sagrađena 1881. godine, po projektu zagrebačkog arhitekte Hermana Bolea, zalaganjem opata Ilije Okrugića Sremca i dozvolom Josipa Juraja Štrosmajera.sa oltarima u katoličkoj, pravoslavnoj i protestantskoj verziji. Na zadnje kube je postavljen krst i polumesec kao znak da bogomolja pripada dvema religijama.
...
Zašto nam ona nije postala glavni hram, već se obilazi samo "za Vrbicu", a da oni koji dolaze i ne znaju istoriju mesta i crkve, niti se ko trudi da nas sve na to podseti?


Gordana Comic nam nudi Stupor mundi kao svoj ideal. Sada su jasnije njene kritike Srpske Pravoslavne Crkve.

Gospodjo Comic, nekada davno ste mi bili simpaticni. U medjuvremenu ste se uvrstili na listu najodvratnijih likova, a ovaj clanak samo potvrdjuje ispravnost mog izbora.

Bljak.
gordanac gordanac 17:43 16.07.2007

jovan021

Nemojte se jediti tako jer
Sada su jasnije njene kritike Srpske Pravoslavne Crkve.

ja još nisam kritikovala SPC, bar ne na ovom blogu, a sasvim sigurno ni u ovom postu. Tek ću, pa čuvajte jed i želudac kad kritike stvarno bude bilo.Moguće je da ćete teško podneti neke činjenice.
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 18:11 16.07.2007

Re: stupor mundi

Gordana Comic nam nudi Stupor mundi kao svoj ideal. Sada su jasnije njene kritike Srpske Pravoslavne Crkve.

Gospodjo Comic, nekada davno ste mi bili simpaticni. U medjuvremenu ste se uvrstili na listu najodvratnijih likova, a ovaj clanak samo potvrdjuje ispravnost mog izbora.

Bljak.

Gde ste Jovane videli kritiku crkvu ili u crkvi pušu i na hladno.

Dakle, i u crkvu je ušlo "bljak".... o)))

jovanz021 jovanz021 11:14 17.07.2007

stupor mundi

čuvajte jed i želudac... Moguće je da ćete teško podneti...


Хвала, такође.
jakov jakov 22:54 16.07.2007

Sremski Karlovci - srpski Hajdelberg?

Tačno je - mesto moje drago! Ali to mesto vapije za tim da se od njega napravi srpski Hajdelberg! Za početak da se poprave fasade, da se ofarbaju prozori na zgradama koje su istorija. Od sve ljubavi za ovaj kraj- pa evo za početak poziv gradskim i pokrajinskim ocima da iniciraju radnu akciju " Sredimo Karlovce"! Toliko priče o tome šta imamo, kako nam je sve lepo, a ono obalu Dunava nam čiste strane dilpomate .....Put u Jevropu je i put društvene odgovornosti za ono što je oko nas!!! Inače ne bi me čudilo da dodje GTZ ekipa pa da počne da sredjuje Karlovce i Petrovaradin a mi puni "ljubavi" za naše lepote i divote da gledamo sa distance znatiželjnog posmatrača! Samo kapija u Petrovaradinu da se ofarba pa se vidi razlika a da ne pričam ostalo!
audrey audrey 10:08 17.07.2007

Re: Sremski Karlovci - srpski Hajdelberg?

Nemoj tako, puno je uradjeno u Karlovcima zadnjih godina, posebno izmeštanje autobuske okretnice iz centra. Trenutno se obnavlja česma sa 4 lava, koliko mi je poznato. Naravno, to nije dovoljno i treba uraditi još.
A kad je o podgradju Petrovaradina reč, to je, po meni, najgori skandal i bruka i uništavanje sopstvene baštine: kroz tih par stotina metara kvadratnih baroknog grada, jedinog u široj okolini, prolaze izuzetno opterećene gradske saobraćajnice, nekoliko autobuskih linija, gradskih i prigradskih, i cepaju gradić na dva dela, uništavaju fasade smogom, ruiniraju Kapiju i od potencijalog promenadnog šetališta (videti ushićene komentare u vreme Exita) prave autoput. I to nije dovoljno: gradski oci su namerili da provlače još jednu saobraćajnicu kroz staro jezgro - most treba da udara u tvrdjavu pa da se ona buši po sredini za nove saobraćajnice. Eto, to su regularni i legalni planovi, smišljeni od gospode gradskih arhitekata, učenih ljudi i eksperata za urabanizam, kojima ništa bolje nije palo na pamet. Nadam se da će UNESCO uskoro staviti Tvrdjavu pod svoju zaštitu i onemogućiti dinarske milionere iz Urbisa da izvrše ove planove.
Goran Nikolić Goran Nikolić 10:19 18.07.2007

Snežna Gospa na Tekijama

sjajan tekst,
ali zamislite koliko bi istorija bila drugacija
da je pomenutom ratu,
koji je prakticno zavrsen tek krajem cetvrte decenije 18. veka
Austrija zadrzala veliki deo Severne Srbije.
Ne bi bilo I srpskog ustanka
i ko zna koliko bi cekali na obnovu drzavnosti
ali u istoriji se takva pitanja ne smeju postavljati

goran(che)
gordanac gordanac 12:13 18.07.2007

istorija i posledice / goran nikolić

ali u istoriji se takva pitanja ne smeju postavljati

Saglasna.
Ono što smatram potrebnim je da se razgovara o različitim interpretacijama istorijskih događaja, bar za ljude koji se na istoriju pozivaju ako ne i kao deo opšteg obrazovanja. (inače mislim da JIE ili Zapadni Balkan ima problem sa činjenicom da se jedan isti istorijski događaj različito interpretira, pa tek kad se stupi u razgovor može početi pokušaj da se saglasimo oko jedne interpretacije, eventualno)
Ono što smatram posebno zanimljivim je razgovor o razlozima za "najverovatniji ishod" događaja koji se već dogodio, kao i katalog posledica koji je takav događaj proizveo na događaje koji su sledili posle njega. Da vam dam primere (da ne bude zabune oko toga na šta mislim): Vojvodina, kao današnji deo Srbije ima nemačku (ili austrougarsku) tradiciju obavljanja javnih poslova, dok drugi delovi Srbije imaju francusku tradiciju, zatim arhitektura, urbanistička i infrastrukturna rešenja naselja, katastri ili tapije, takođe se razlikuju u zavisnosti od uticaja monarhije ili porte.
Mudri ljudi kažu da su "gradovi, naselja i građevine otisak ljudskog društva u prostoru", a ja o toj istoriji mislim da vredi govoriti, ni o jednoj drugoj, hipotetičkoj, već o onoj koju možete dodirnuti ili koja ima svoje tragove i u današnjici. Mi, savremenici, smo nečija istorija (već i unapred), šta su i gde su razlozi za "najverovatnije ishode" događaja kojima ćemo biti obeleženi? To je moj kontekst "čitanja" poruka Snežne Gospe na Tekijama.
jovanz021 jovanz021 11:25 19.07.2007

Re: istorija i posledice

Mi, savremenici, smo nečija istorija (već i unapred), šta su i gde su razlozi za "najverovatnije ishode" događaja kojima ćemo biti obeleženi?


О томе је требало мислити кад је за то било време.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana