«Jedan deo onome koji napravi ili otkrije najznačajniji izum u domenu fizike; jedan deo onome koji u oblasti hemije napravi najznačajnije otkriće; jedan deo onome ko napravi najznačajnije otkriće u fiziologiji ili medicini; jedan deo onome ko u književnosti stvori najizuzetnije delo idealističke tendencije; jedan deo onome ko je najviše ili najbolje delao na bratimljenju naroda, zabrani ili smanjenju naoružanja i na uspostavljanju ili širenju mira».
(Alfred Nobel, s.r., Pariz1895.g.)
Celina na koju se odnose navedeni delovi iznosila je te godine oko 31,5 miliona švedskih kruna, što danas predstavlja 162 milona evra.
Teško je proveriti kako se ovo čuveno zaveštanje poštuje u svim oblastima, ipak pogledajmo deo koji se odnosi na stvaraoce najizuzetnijih književnih dela idealističke tendencije.
Podsećanja radi, prema mišljnju Nobelovog komiteta, do sada je to uspelo sledećim piscima:
1901. Sili Pridom (Sully Prudhomme) - Francuska
1902. Teodor Momzen (Theodor Mommsen) - Nemačka
1903. Bjernstjerne Bjernson (Bjørnstjerne Bjørnson) - Norveška
1904. Frederik Mistral (Frédéric Mistral) - Francuska, Hose Ečegaraj i Eizagire (José Echegaray) - Španija
1905. Henrik Sjenkjevič (Henryk Sienkiewicz) - Poljska
1906. Đozue Karduči (Giosuè Carducci) - Italija
1907. Radjard Kipling (Rudyard Kipling) - Velika Britanija
1908. Rudolf Kristof Ojken (Rudolf Eucken) - Nemačka
1909. Selma Lagerlef (Selma Lagerlöf) - Švedska
1910. Paul Hajze (Paul Heyse) - Nemačka
1911. Grof Moris Meterlink (Maurice Maeterlinck) - Belgija
1912. Gerhart Hauptman (Gerhart Hauptmann) - Nemačka
1913. Rabindranat Tagor (Rabindranath Tagore) - Indija
-
1915. Romen Rolan (Romain Rolland) - Francuska
1916. Verner von Hajdenstam (Verner von Heidenstam) - Švedska
1917. Karl Adolf Gjelerup (Karl Gjellerup) - Danska, Henrik Pontopidan (Henrik Pontoppidan) - Danska
-
1919. Karl Špiteler (Carl Spitteler) - Švajcarska
1920. Knut Hamsun (Knut Hamsun) - Norveška
1921. Anatol Frans (Anatole France) - Francuska
1922. Hakinto Bonavente (Jacinto Benavente) - Španija
1923. Vilijam Batler Jejts (William Butler Yeats) - Irska
1924. Vladislav Rejmont (Wladyslaw Reymont) - Poljska
1925. Džordž Bernard Šo (George Bernard Shaw) - Irska
1926. Gracija Deleda (Grazia Deledda) - Italija
1927. Anri Bergson (Henri Bergson) - Francuska
1928. Sigrid Unset (Sigrid Undset) - Norveška
1929. Tomas Man (Thomas Mann) - Nemačka
1930. Sinkler Luis (Sinclair Lewis) - SAD
1931. Erik Aksel Karlfelt (Erik Axel Karlfeldt) - Švedska
1932. Džon Golsvordi (John Galsworthy) - Velika Britanija
1933. Ivan Aleksejevič Bunjin (Ivan Bunin) - Rusija
1934. Luiđi Pirandelo (Luigi Pirandello) - Italija
-
1936. Judžin O'Nil (Eugene O'Neill) - SAD
1937. Rože Marten di Gar (Roger Martin du Gard) - Francuska
1938. Perl Bak (Pearl Buck) - SAD
1939. Frans Emil Silanpe (Frans Eemil Sillanpää) - Finska
-
-
-
-
1944. Johanes Vilhelm Jensen (Johannes V. Jensen) - Danska
1945. Gabrijela Mistral (Gabriela Mistral) - Čile
1946. Herman Hese (Hermann Hesse) - Švajcarska
1947. Andre Žid (André Gide) - Francuska
1948. Tomas Sterns Eliot (T.S. Eliot) - SAD/Velika Britanija
1949. Vilijam Fokner (William Faulkner) - SAD
1950. Bertrand Rasel (Bertrand Russell) - Velika Britanija
1951. Per Lagerkvist (Pär Lagerkvist) - Švedska
1952. Fransoa Morijak (François Mauriac) - Francuska
1953. Vinston Čerčil (Winston Churchill) - Velika Britanija
1954. Ernest Hemingvej (Ernest Hemingway) - SAD
1955. Haldor Laksnes (Halldór Laxness) - Island
1956. Huan Ramon Himenez (Juan Ramón Jiménez) - Španija
1957. Alber Kami (Albert Camus) - Francuska
1958. Boris Pasternak (Boris Pasternak) - Rusija
1959. Salvatore Kvazimodo (Salvatore Quasimodo) - Italija
1960. Pers Sen Džon (Saint-John Perse) - Francuska
1961. Ivo Andrić (Ivo Andric) - Jugoslavija
1962. Džon Stajnbek (John Steinbeck) - SAD
1963. Jorgos Seferis (Giorgos Seferis) - Grčka
1964. Žan-Pol Sartr (Jean-Paul Sartre) - Francuska
1965. Mihail Šolohov (Mikhail Sholokhov) - Rusija
1966. Šmuel Josif Agnon (Shmuel Agnon) - Izrael, Neli Zaks (Nelly Sachs) - Nemačka
1967. Migel Anhel Asturijas (Miguel Angel Asturias) - Gvatemala
1968. Jasunari Kavabata (Yasunari Kawabata) - Japan
1969. Samjuel Beket (Samuel Beckett) - Irska
1970. Aleksandar Solženjicin (Alexandr Solzhenitsyn) - Rusija
1971. Pablo Neruda (Pablo Neruda) - Čile
1972. Hajnrih Bel (Heinrich Böll) - Nemačka
1973. Patrik Vajt (Patrick White) - Australija
1974. Ejvind Jonson (Eyvind Johnson) - Švedska, Hari Martinson (Harry Martinson) - Švedska
1975. Euđenio Montale (Eugenio Montale) - Italija
1976. Sol Belou (Saul Bellow) - Kanada/SAD
1977. Visente Aleisandre (Vicente Aleixandre) - Španija
1978. Isak Baševis Singer (Isaac Bashevis Singer) - SAD
1979. Odisejas Elitis (Odysseus Elytis) - Grčka
1980. Česlav Miloš (Czeslaw Milosz) - Poljska/SAD
1981. Elijas Kaneti (Elias Canetti) - Velika Britanija
1982. Gabrijel Garsija Markes (Gabriel García Márquez) - Kolumbija
1983. Vilijam Golding (William Golding) - Velika Britanija
1984. Jaroslav Zajfert (Jaroslav Seifert) - Čehoslovačka
1985. Klod Simon (Claude Simon) - Francuska
1986. Vole Sojinka (Wole Soyinka) - Nigerija
1987. Josif Brodski (Joseph Brodsky) - Rusija/SAD
1988. Nagib Mahfuz (Naguib Mahfouz) - Egipat
1989. Kamilo Hose Sela (Camilo José Cela) - Španija
1990. Oktavio Paz (Octavio Paz) - Meksiko
1991. Nadin Gordimer (Nadine Gordimer) - Južna Afrika
1992. Derek Volkot (Derek Walcott) - Sveta Lucija
1993. Toni Morison (Toni Morrison) - SAD
1994. Kenzaburo Oe (Kenzaburo Oe) - Japan
1995. Šejmus Hini (Seamus Heaney) - Irska
1996. Vislava Šimborska (Wislawa Szymborska) - Poljska
1997. Dario Fo (Dario Fo) - Italija
1998. Žoze Saramago (José Saramago) - Portugal
1999. Ginter Gras (Günter Grass) - Nemačka
2000. Gao Singđijan (Gao Xingjian) - Francuska
2001. Vidjadar Suradžprasad Najpol (V. S. Naipaul) - Velika Britanija
2002. Imre Kertes (Imre Kertész) - Mađarska
2003. Džon Maksvel Kuci (J. M. Coetzee) - Južna Afrika
2004. Elfride Jelinek (Elfriede Jelinek) - Austrija
2005. Harold Pinter (Harold Pinter) - Velika Britanija
2006. Orhan Pamuk (Orhan Pamuk) - Turska
2007. Doris Lesing (Doris Lessing) - Velika Britanija
Najmlađi dobitnik Nobelove nagrade za književnost je Radjard Kipling, koji je1907.g. imao 42 g., a najstarija prošlogodišnja dobitnica Doris Lesing (88 godina). Žan-Pol Sartr (1964) je nagradu odbio, a u istoriju je ušao i veseli američki pisac Džon Štajnbek koji je 1962. godine, slaveći po stokholmskim barovima, zagubio tog dana uručrni mu ček nagrade na milion dolara.
Oni koji su okrenuti istoriji mogu se zabavljati sa gornjom listom na različite načine. Proveravati za koje besmrtnika su čuli, a za koje nisu, šta su pročitali, a šta propustili, upoređivati svoje kriterijume sa kriterijumima Nobelovog komiteta...Mene, međutim, interesuje budućnost. I to bliska budućnost.
Odbor Nobelovog komiteta za književnost pred sobom već duže vreme ima listu od dve stotine imena pisaca, a samo jednu medalju za 2008.godinu. Srebrana i bronzana medalja se ne dodeljuju. Lista kandidata nije poznata, a procedura je kao i uvek, obavijena neprozirnim velom tajne.
Engleska kladionica Ladbrokes je i ove, kao i prethodnih godina, otvorila klađenje i ponudila svoju listu od šezdeset imena. Za sada je na prvom mestu italijanski književnik Klaudio Margis, a na poslednjem Bob Dilan.
Nisam ni ja sedeo skrštenih ruku. Naoružan iskustvom u ispipavanju pulsa NIN-ovog žirija, uputio sam se u nemoguću misiju u Štokholm sa ciljem: izmeriti puls članovima Odbora za književnost Nobelovog komiteta i listu od dve stotine imena svesti na svega pet.
Svi moji napori ostali su bez rezultata. Hladni Šveđani izgleda da i nemaju puls. Nemoguće ih je pročitati. Iz Stokholma sam se vratio mokrih opanaka i odlučio da listu sastavim sam.
Evo moje liste:
1. Amos Oz, (Jerusalim, 1939.g.). «Pišem ovo zato što su ljudi koje sam volela umrli. Pišem ovo zato što kao mlada bejah puna sposbnosti da volim, a sada ta sposbnost umire.» Prve rečenice romana Moj Majkl ukazuju upravo na ono po čemu je Amos Oz posebno poznat – sposobnost da kroz priču o pojedincu i njegovoj sudbini govori o ljudskoj prirodi uopšte, posebno o onom što tu prirodu čini složenom i teškom za razumevanje. Knjge: Brdo zlih namera, Moj Majkl, Fajma, Negde drugde, možda; Dotakni vodu, dotakni vetar, Gde šakali zavijaju, Upoznati ženu, Savršeni mir; U smrti prevedene su na dvadeset i osam jezika.2. Filip Rot, (Njuvark, 1933.g.) U brojnim romanima (Američka pastorala, Ljudska mrlja, Životinja na izdisaju, Profesor žudnje, Zbogom, Kolumbo; Udala sam se za komunistu, Veliki američki roman, Operacija Šajlok, Pisac iz senke...) slika i vivisecira tipične američke zablude. Uz Sola Beloua, i posle njega, on je dežurna savest američke nacije.
3. Mario Vargas Ljosa, (Peru, 1936.g.), pisac tvrdog jezgra buma hispanoameričke literature (Borhes, Markes, Fuentes, Kortasar), čovek koji ima šezdeset počasnih doktorata najboljih svetskih univerziteta i sva međunarodna priznanja. Sudeći po njegovim književnim delima Ljosa ima i dve velike strasti politiku (Grad i psi, Zelena kuća, Razgovor u katedrali, Jarčeva proslava, Raj na drugom ćošku) i erotiku ( Pohvala pomajci, Don Rigobertove beležnice, Avanture nevaljale devojčice). S pravom već deset godina stoji u redu za Nobelovu nagradu.
4. Salman Ruždi, (Bombaj, 1947.g.),jedan od najpoznatijih i ujedno jedan od najskrivenijih pisaca sveta. Posle Satanskih stihova nije ga potrebno predstavljati. Novim romanima Bes i Sramota, Ruždi provocira i testira hrabrost Nobelovog komiteta. Plaši li se još uvek Nobelov komitet fatve?
Ukoliko vam se moja top lista ne dopada vi napravite vlastitu, a Odbor Nobelovog komiteta za književnost objaviće svoju odluku u četvrtak 09. oktobra.