x

Goran Nikolić RSS / 10.03.2009. u 16:41

by dr GoranChe

 



Komentari (51)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

tttomaz tttomaz 17:19 10.03.2009

Da


Antihrist obecava raj na zemlji. Amercki san, masineriju za ugadjanje covekovim strastima i sansu da se covek ozveri sto brze. Umesto da se obozi. Sad svako ima sansu da izabere da li ce carstvo Boga ili coveka.
Goran Nikolić Goran Nikolić 18:16 10.03.2009

Re: Da

ma nije to prava dilema
Time Bandit Time Bandit 17:32 10.03.2009

par napomena


u kontekstu procesa tranzicije u koji je naša zemlja faktički ušla tek pre sedam godina./quote]

Pripreme za tranziciju su počele promišljanjem o skoroj promeni društveno-poloitičkog sistema još 86 i 87. Neke od jedinica, prvenstveno Slovenija i delimično Hrvarska, su to više-manje bolje napravile od Srbije koja sem totalne kontrole svega što je moguće dohvatiti nije imala ideju šta dalje. To smo videli 89 i 90 godine, kada je počelo građenje privatnog kapitala kroz društvene banke a kontrolisano kroz partijski mehanizam. Slučaj Karić je najbolji primer tog tipa pseudo kapitalizma.
Interesantno je da pojedine jedinice, sa većinskim katoličkim življem bolje prolaze kroz period urušavanja titoističke države od većinsko pravoslavnih ili muslimanskih regija - republika.

Navedena rečenica ima smisla ako se kaže da je zemlja ušla u noviju fazu tranzicije na ruševinama predhodnog petnaestogodišnjeg perioda i da je to znaćajno otežalo njen budući razvoj i tranziciju u zadnjih sedam godina.

Time Bandit Time Bandit 17:36 10.03.2009

Re: par napomena

nešto mi Quote neradi baš najbolje iz Google Chrome.

U svakom slučaju preporuka za tekst, malo je obimniji, i zbog toga sam izabrao samo jedno tvrđenje iz osnovnog teksta koje sam komentarisao.
Goran Nikolić Goran Nikolić 18:17 10.03.2009

Re: par napomena

to nije sporno
Goran Nikolić Goran Nikolić 18:19 10.03.2009

Re: par napomena

hvala
drug.clan drug.clan 17:43 10.03.2009

statistika

Ako posmatramo teritoriju koju danas Beograd ekonomski kontroliše (Srbija bez Kosova) onda religiozna struktura nije heterogena jer, prema najnovijem popisu, 85% stanovništva čine pravoslavci (katolika je 5,5%, muslimana 3,2%).


Mislim da je ovo potpuna zabluda jer Srbija ima znatno drugaciju versku strukturu koja je blize ovim brojkama:


agnostici: 35%
ateisti: 30%
pravoslavci 25%
katolici 5.5%
muslimani 3%
ostalo ostali

Problem u statistici ove vrste u Srbiji je jaka veza izmedju verskog i nacionalnog identiteta
Goran Nikolić Goran Nikolić 18:18 10.03.2009

Re: statistika

popis govori drugacije,
ali faktor koji vi navodite je svakako od znacaja
Super Stupid Super Stupid 21:44 10.03.2009

Re: statistika

Sta govori popis nema veze to je deklarativno prihvatanje religije i danas će svako ko je npr. Srbin reći da je pravoslavne veroispovesti iako možda nije ni kršten i slično...pravih vernika koji se drže verskih učenja je veoma malo bez obzira koja konfesija je u pitanju.

Uopšte kada se radi o Srbiji ova pitanja koja ste gore postavili su skoro sasvim irelevantna.
Jedan razlog je što ma šta tvrdili ljudi nisu mnogo religiozni i po pravilu se retko pridržavaju verskog učenja. Inače uticaj koji je religija imala na formiranje kapitalizma sada je već istorija jer je u XX veku došlo do masovne ateizacije pre svega u hrišćanskim zemljama ali i oni koji su živeli u nekim islamskim zemljama kažu da nisu baš svi tamo verski fanatici. To je bilo pa prošlo.

Što se tiče tzv. "kulturoloških faktora" oni uglavnom ne postoje. Danas samo relativno izolovana društva mogu imati neke svoje "kulturološke faktore" a to je možda još poneko preostalo pleme u nekoj zabiti neke egzotične zemlje. Čuli ste verovatno za proces globalizacije i tako te stvari, nije to počelo juče... Srbija se nikako ne može smatrati izolovanim društvom bez obzira na sankcije devedesetih a mislim da je recimo više kulturološki "zapadna" zemlja (kako bi ste to vi valjda rekli) nego Rumunija i Bugarska pa ove druge dve su ipak u EU. Srbija nije u EU ne zato što to narod neće nego što tajkuni, svakojaki organizovani kriminalci u sprezi sa strankama to ne žele da bi mogli da pljačkaju narod nemilice i da nikada nikome ne odgovaraju.

Srbija ima vrlo razvijenu privatnu inicijativu ali na crnom tržištu (kako je to odlično primetila Željka Buturović). Umesto što zagovarate da neki novi inženjeri ljudskih duša sprovode nove eksperimente sa ovim narodom terajući ga da prihvati nešto relativno nepostojeće kao što je "zapadna kulturološka matrica" bolje se zapitajte o vezi politike, tajkuna i organizovanog kriminala što je STVARNA prepreka svemu u Srbiji.
Željka Buturović Željka Buturović 17:50 10.03.2009

kapitalizam u srba

Reforme zahtevaju značajne promene postojeće preovlađujuće kulture, odnosno institucionalno restrukturiranje. Od snage otpora u srpskom društvu prema kulturi individualizma, odnosno kapitalizmu, čije su bazične institucije privatnosvojinska prava, pravila ugovora i nezavisno sudstvo, zavise i troškovi tranzicije, nivo ekonomske efikasnosti i zaštita individualnih prava građana.

reforme u srbiji je trebalo da se prilagode postojecoj kulturi tako sto ce otkociti lokalne prepreke individualnoj inicijativi, a ne u tome da se lokalni obicaji i zakoni unistavaju zarad nasadjivanja papirnatih pravila koja se ne sprovode u delo. gradjani srbije su etatisticki nastrojeni ako im se u anketi postave nacelna pitanja, ali u zivotnoj praksi su vrlo preduzimljivi i individualni, i cak sebicni i beskrupulozni u vecoj meri nego sto su to americki "individualisti". to se cak videlo i za vreme milosevica, kad su preko noci nikli dileri deviza i benzina, buvlje pijace i tezge na automobilima i sklopocije koje su se stavile u pogon za gradski saobracaj u beogradu. cinjenica da se za svim tim uopste pojavila potreba ukazuje u kakvom stanju je bila drzava i kakva je politika vodjena. ali cinjenica da su te potrebe takvom brzinom zadovoljene ukazuju na sasvim solidan preduzetnicki potencijal od strane naroda. taj potencijal je za ekonomiju mnogo bitniji od toga koji procenat ljudi je u stanju da uspesno izdeklamuje sadrzaj najnovijeg pamfleta na temu kapitalizma.
Brooklyn Brooklyn 18:14 10.03.2009

Re: kapitalizam u srba

radjani srbije su etatisticki nastrojeni ako im se u anketi postave nacelna pitanja, ali u zivotnoj praksi su vrlo preduzimljivi i individualni, i cak sebicni i beskrupulozni u vecoj meri nego sto su americki "individualisti".

hm, ovo je pronicljivo, ali vrlo anegdotski. kako se zaista gradjani srbije stack up u odnosu na, recimo, gradjane SAD po pitanju preduzimljivosti (u smislu akcije, ne reci). bilo je mnogo ljudi koji su se okrenuli i izasli na pijace da prodaju nesto i zarade za zivot, ali je bilo mnogo i onih koji sede 20 godina u propalom preduzecu, gde ne primaju platu ali je vazno da 'tece staz'.
Goran Nikolić Goran Nikolić 18:15 10.03.2009

Re: kapitalizam u srba

pa to je zanimljiva teza,
sudeci prema nasim iseljenicima ,
koji lako prihvataju zapadne norme,
moglo bi se tako nesto zakljuciti,
S druge strane,
cinjenica da je malo Srba u dijaspori
zaista bogato,
i da smo jedna od siromasnijih dijaspora
Goran Nikolić Goran Nikolić 18:20 10.03.2009

Re: kapitalizam u srba

Brookyine
tesko je merljiva preduzetnicka sposobnost,
ali ja zaista mislim da Srbi u tome
nisu posebno darovit narod
drug.clan drug.clan 18:21 10.03.2009

Re: kapitalizam u srba

Goran Nikolić
pa to je zanimljiva teza,
sudeci prema nasim iseljenicima ,
koji lako prihvataju zapadne norme,
moglo bi se tako nesto zakljuciti,
S druge strane,
cinjenica da je malo Srba u dijaspori
zaista bogato,
i da smo jedna od siromasnijih dijaspora


bogatsvo je vrlo relativna kategorija i ja bih pre rekao da srbi u dijaspori (nongasterbajteri) generalno nisu pohlepni (oni koji su bili ostali su i obogatili se u srbiji) i motiv njihovg odlaska uglavnom nije bilo siromastvo (za razliku od nekih drugih dijaspora) vec nesto drugo: pravna drzava, politicka stabilnost, bolji posao (ne samo plata), bolja perspektiva za decu ...

inace ja bih preformulisao poslednju izjavu u:
"srpska dijaspora je jedna od najmanje bogatih" jer skoro da i nema siromasnih pripadnika srpske dijaspore.
cvele72 cvele72 18:28 10.03.2009

Re: kapitalizam u srba

to je tacno,
ali u poredjenju sa Srbijom
drug.clan drug.clan 18:35 10.03.2009

Re: kapitalizam u srba

cvele72
to je tacno,
ali u poredjenju sa Srbijom

i za americke uslove

iz srbije je pre jednog veka za ameriku isla sirotinja, pa politicki disidenti pre pola veka i oni su se ili snasli ili propali.
u poslednjih 20 godina uglavnom su isli obrazovani medju kojima nema sirotinje
Željka Buturović Željka Buturović 18:54 10.03.2009

Re: kapitalizam u srba

bilo je mnogo ljudi koji su se okrenuli i izasli na pijace da prodaju nesto i zarade za zivot, ali je bilo mnogo i onih koji sede 20 godina u propalom preduzecu, gde ne primaju platu ali je vazno da 'tece staz'.

ne bih to stavila na teret nepreduzimljivosti - realno gledano, plate danas mozda nema ali sutra moze da je ima (znam i za konkretne slucajeve gde su plate drasticno uvecane u relativno kratkom periodu), uz radno mesto idu i druge beneficije (zdravstveno osiguranje npr), ta osoba mozda i nema nikakvo znanje ili ideju vrednu novog biznisa a i to za staz nije bezveze, jer od toga zavisi kasnija penzija. hocu reci, nisam upste sigurna da bi prosecan amerikanac u tim okolnostima, i sa alternativama koje se u srbiji nude, dao otkaz i krenuo da od nule razvija svoj biznis.

mada ne tvrdim da su srbi preduzimljiviji od amerikanaca (poredjenje se odnosilo na sebicnost), samo da je preduzimacki potencijal sasvim solidan i da dodatno ispiranje mozga novim vrednostima a od kojeg ce navodno ekonomija da procveta nije potrebno. na kraju, u srbiji postoji znacajno crno trziste rada, sto pokazuje da su ljudi spremni da rade ali im drzava ne da (evo sad se dusebriznici ostre da stanu na put tom bezobrazluku, sve uzvikujuci parole u slavu novih vrednosti), pa, po meni tu treba traziti uzroke problema a ne u navodnoj srpskoj tradicionalnoj solidarnosti. svi su oni za socijalizam, prava i brigu o nemocnima sve laktajuci se da uhvate mesto u autobusu.

audrey92 audrey92 19:20 10.03.2009

Re: kapitalizam u srba

u srbiji postoji znacajno crno trziste rada, sto pokazuje da su ljudi spremni da rade ali im drzava ne da


Mislis ovako nesto (jedan komentar sa sajta vesti B92):

"Ova sadasnja vlada ne voli izvoz nego izskljucivo svoj interes, a to su dokazali sa ovom pricom. Ja sam zemljoradink. Prodajem na beogradskom kvantasu povrce. Prosle sezone su krenuli kamioni i sleperi iz BiH da otkupljuju na veliko na beogradskom kvantasu posto je BiH ukinula carinske barijere za srpske produkte. Sa time smo mi srpski proizvodjaci povrca postali izvoznici. BiH je pocela da se hrani srpskim proizvodima i tako je automatski pokrenut devizni priliv u Srbiju, to je koliko toliko doprinelo da se smanji srpski spoljnotrgovnski deficit, sve u svemu ova prica je jednostavno bila maksimalno pozitivna za srpsku ekonomiju. Medjutim nasoj vladi, kojoj nije stalo do naroda, vec do svojih licnih interesa i intersa nasih vec poznatih tajkuna je pocela da sikanira izvoznike u BiH, jer je cena povrca na kvantasu zbog porasta potraznje i porasla. Porast cene ne ide nasim hipermarktetima u korist jer nemaju onda vise marzu od 200% tako da je u komando centrali u nasoj prestonici pala odluka da se zaustavljaju kamioni pri IZVOZU!! Ovakve odluke protiv svog naroda protiv svoje privrede su SKANDALOZNI!!! Ovo je vise nego tuzno..."
(Dragan, 10. mart 2009 09:24)
Super Stupid Super Stupid 21:45 10.03.2009

Re: kapitalizam u srba

Željka Buturović
Reforme zahtevaju značajne promene postojeće preovlađujuće kulture, odnosno institucionalno restrukturiranje. Od snage otpora u srpskom društvu prema kulturi individualizma, odnosno kapitalizmu, čije su bazične institucije privatnosvojinska prava, pravila ugovora i nezavisno sudstvo, zavise i troškovi tranzicije, nivo ekonomske efikasnosti i zaštita individualnih prava građana.reforme u srbiji je trebalo da se prilagode postojecoj kulturi tako sto ce otkociti lokalne prepreke individualnoj inicijativi, a ne u tome da se lokalni obicaji i zakoni unistavaju zarad nasadjivanja papirnatih pravila koja se ne sprovode u delo. gradjani srbije su etatisticki nastrojeni ako im se u anketi postave nacelna pitanja, ali u zivotnoj praksi su vrlo preduzimljivi i individualni, i cak sebicni i beskrupulozni u vecoj meri nego sto su to americki "individualisti". to se cak videlo i za vreme milosevica, kad su preko noci nikli dileri deviza i benzina, buvlje pijace i tezge na automobilima i sklopocije koje su se stavile u pogon za gradski saobracaj u beogradu. cinjenica da se za svim tim uopste pojavila potreba ukazuje u kakvom stanju je bila drzava i kakva je politika vodjena. ali cinjenica da su te potrebe takvom brzinom zadovoljene ukazuju na sasvim solidan preduzetnicki potencijal od strane naroda. taj potencijal je za ekonomiju mnogo bitniji od toga koji procenat ljudi je u stanju da uspesno izdeklamuje sadrzaj najnovijeg pamfleta na temu kapitalizma.


bravo!
Brooklyn Brooklyn 21:58 10.03.2009

Re: kapitalizam u srba

Brookyine
tesko je merljiva preduzetnicka sposobnost,
ali ja zaista mislim da Srbi u tome
nisu posebno darovit narod

pa svi nesto zasnivamo misljenje na licnom utisku. ja bih volela da znam kako se poredimo sa amerikancima, a ne kazem da se moze izmeriti :)
aquariusoptimist aquariusoptimist 03:42 11.03.2009

Re: kapitalizam u srba

prosecan amerikanac


Draga Zeljka,
da bi se neke stvari uporedjivale, one moraju imati istu osnovu.

Dakle, u Srbiji, prosecan Srbin je 1/7 miliona , u US 1/306 miliona.
Prosecan Srbin i prosecan Amer nisu proveli zadnjih 50 godina u istim politicko-ekonomskim uslovima...
U Srbiji zivi vecinski jedan narod, u US sambogzna koliko...

Generalizacija, generalizacija, generalizacija....

a sama u pocetnom stavu kazes:
reforme u srbiji je trebalo da se prilagode postojecoj kulturi tako sto ce otkociti lokalne prepreke individualnoj inicijativi,


Hoces generalizaciju ili individualizaciju, opredeli se.

Kako ce prosecan amer da se snadje :
nisam upste sigurna da bi prosecan amerikanac u tim okolnostima, i sa alternativama koje se u srbiji nude, dao otkaz i krenuo da od nule razvija svoj biznis.



Kako znas da ne bi, kad se toliko Srba snaslo u obrnutoj situaciji, dakle kao emigranti u US?

Generalizacija....
Covek u belom Covek u belom 17:12 11.03.2009

Re: kapitalizam u srba

Goran Nikolić
cinjenica da je malo Srba u dijaspori
zaista bogato,
i da smo jedna od siromasnijih dijaspora
Ovo je krajnje diskutabilno, a porediti razlicite dijaspore je poredjenje baba i zaba, jer uopste ne mora da govori o sposobnosti dijaspore vec ima milion drugih faktora koji uticu na bogatstvo iste (broj, istorijske okolnosti, povezanost, odredisne zemlje, epoha u kojoj se najvise emigriralo, socijalna struktura, etc., etc.)
Inner Party Inner Party 18:24 10.03.2009

Odlican tekst!

Pronađena je i veza hijerarhijskih religija (kao Islama, Katoličanstva, Pravoslavlja) sa manje efikasnim pravosudnim sistemima, lošijom birokratijom, izraženijom poreskom evazijom, manjim značajem velikih firmi u privredi kao i nižom participacijom u civilnim aktivnostima.


Da, ovde se dosta poklapaju naucna zapazanja i nasa ekonomska realnost. Ali se za Srbiju mora dodati i cinjenica da Srbi ne vole tajkune i velike firme (cim se izdvoji neki veci biznismen ili neka velika firma radja se i mrznja i nepoverenje medju narodom).
drug.clan drug.clan 18:25 10.03.2009

Re: Odlican tekst!

Inner Party
Pronađena je i veza hijerarhijskih religija (kao Islama, Katoličanstva, Pravoslavlja) sa manje efikasnim pravosudnim sistemima, lošijom birokratijom, izraženijom poreskom evazijom, manjim značajem velikih firmi u privredi kao i nižom participacijom u civilnim aktivnostima.


Da, ovde se dosta poklapaju naucna zapazanja i nasa ekonomska realnost. Ali se za Srbiju mora dodati i cinjenica da Srbi ne vole tajkune i velike firme (cim se izdvoji neki veci biznismen ili neka velika firma radja se i mrznja i nepoverenje medju narodom).


da to je jedna od boljih osobina ovog naroda
niccolo niccolo 18:27 10.03.2009

Re: Odlican tekst!

То је једна од најгорих особина овог народа
cvele72 cvele72 18:28 10.03.2009

Re: Odlican tekst!

ma ja mislim da je to univerzalna stvar
cvele72 cvele72 18:29 10.03.2009

Re: Odlican tekst!

retko ko voli tajkune,
i to inheretno vecini ljudi na planeti
Inner Party Inner Party 18:32 10.03.2009

Re: Odlican tekst!

A sta cemo tek sa prevoslavnim svestenicima u privredi. Koliko vidim, toga u Srbiji ima dosta...

Goran Nikolić Goran Nikolić 18:33 10.03.2009

Re: Odlican tekst!

e to je fenomen za drugi blog
Goran Nikolić Goran Nikolić 18:49 10.03.2009

Re: Odlican tekst!

posmatrajuci aspekt ekonomije
to je vrslo stetno
Inner Party Inner Party 18:53 10.03.2009

Re: Odlican tekst!

Goran Nikolić
posmatrajuci aspekt ekonomije
to je vrslo stetno


The Godfather III


cvele72 cvele72 18:25 10.03.2009

eklektika

zanimljivo spajanje disciplina
da li idemo religijskoj honogenizaciji u
danasnjem svetu mahom nacionalnih drzava
Goran Nikolić Goran Nikolić 18:33 10.03.2009

Re: eklektika

mada imigracija tera stvari u suprotnom smeru
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 18:37 10.03.2009

Goranče..

Ti si sjajan...zaista..
Ali, daj, život je pred tobom...
Izaberi, da li Tadić, Mišković i Milosavljević ili objektivna, surova stvarnost...ekonomoska stvarnost...hajde, bavi su naukom do kraja,ili miksuj to malo umerenije. Tako ne može...Tako može politička karijera u kojoj možda nešto i uradiš, ali onda daj, radi to kroz stranačku strukturu. Znam, veruj mi, kako to ide kroz DS...tu je veliko laktanje...I da je kroz znanje, ne bi tu bio ni Đelić ni Milosvljević ni Vlahović, ni Pitića,da je Đinđić živ...
No ako ti je namera da imaš desetak milona evra za dve godine, onda cilj opravdava sredstva. Ne sumnjam, ali onda moraš nadmašiti Đelića. U tako kraktom vremenu ne može puno ljudi to. Što pre Miškoviću pod skute i biti važniji od ikoga. Ako to možeš, položio si.
Dragi Goranče, veruj mi da to nije dobar put. Ti možeš puno bolje. Sreća nije baš u najvećim parama, ona zna biti i u dovoljnim Pogotovo kad znaš da si svoj.....
Najdobronamernije, i bez ikakavoga ideološkoga ili stranačkoga pristupa..
DK
Goran Nikolić Goran Nikolić 18:51 10.03.2009

Re: Goranče..

nisam kupljen,
verujem u ono sto pisem, sto je mozda najgore
Goran Nikolić Goran Nikolić 18:51 10.03.2009

Re: Goranče..

nisam kupljen,
verujem u ono sto pisem, sto je mozda najgore
Sepulturero Sepulturero 21:16 10.03.2009

Re: Goranče..

Drago Kovacevic
Ti si sjajan...zaista..
Ali, daj, život je pred tobom...
Izaberi, da li Tadić, Mišković i Milosavljević ili objektivna, surova stvarnost...ekonomoska stvarnost...hajde, bavi su naukom do kraja,ili miksuj to malo umerenije. Tako ne može...Tako može politička karijera u kojoj možda nešto i uradiš, ali onda daj, radi to kroz stranačku strukturu. Znam, veruj mi, kako to ide kroz DS...tu je veliko laktanje...I da je kroz znanje, ne bi tu bio ni Đelić ni Milosvljević ni Vlahović, ni Pitića,da je Đinđić živ...

Ово последње нисам баш добро разумео. Зар није баш Ђинђић довео Ђелића, Влаховића, Питића и друге за које, као и за ове прве, никада пре октобра 2000 нисмо ни чули?

А да и не говоримо о "носиоцима ковчега"...
dali76 dali76 19:20 10.03.2009

religija nema ekskluzivitet kao faktor ali

Slozio bih se s konstatacijom druga clana da je I te kako bitno osvrnuti se na deklerativni karakter popisa koji govori o 85% stanovnistva Srbije (bez juzne srpske pokrajine) koji se izjasnjavaju kao pravoslavci.U SAD kad se prave slicne statistike I njihova povezanost napr s glasanjem upucuje se pitanje koliko cesto posjecujete crkvu ; svake nedelje, dva puta mjesecno il slicno I onda tek mozemo dobiti sliku religioznosti I uticaja na ekonomiju.
Religija sama kao factor ne vjerujem da ista ima uticaja ali ako se njoj dodaju mnoge druge stvari kao kulturoloske predispozicije , istorija institucija I zakona to je vec druga prica.
Uzmite Kanadu I Meksiko kao primjer gdje je katolicizam zajednicka karakteristika.
Katolicizam koji gaji vertikalnu hijerarhiju tako nepodobnu za razvoj demokratskog sistema (za razliku od horizontalne koja dozvoljava visi steepen individualizma zajednicki je I Kanadi I Meksiku pa su ove zemlje ocigledno razlicite u svom ekonomskom razvoju.
Dakle religija kao izolovan factor, po meni nema uticaja, ali ima svoju tezinu ako se dodaju jos neki faktori koje sam pomenuo.
BTW odlican tekst.
NNN NNN 21:57 10.03.2009

Dr


verujem u ono sto pises, sto je mozda najgore
ed_novipazar ed_novipazar 23:31 10.03.2009

I naucnici grijese, zar ne.

Većina naučnika se slaže da proces modernizacije vodi smanjivanju značaja religije.

Ne znam da li su ti naucnici culi za zemlju Tursku. U toj zemlji je prije skoro 100 godina doslo do revolucije u kojoj je ukinut hilafet, carstvo ciji je poredak pocivao na principima vjere. Kemal Ataturk je udario temelje republici i potisnuo vjeru iz javnog zivota. Od tada pa sve do danas Turska je od feudalizma prosla put do kapitalizma i danas predstavlja ekonomsku silu u regionu. Uporedo sa tim progresom uzlaznom putanjom ide i znacaj vjere u drustvu. Ono sto je bilo prije dvadesetak godina nezamislivo danas je realnost: tursku vladu cine vecinom religiozni ljudi koji su osim sto su odani vjeri pokazali i da su veoma sposobni da se suoce sa svim izazovima koje donosi moderno doba istovremeno izbjegavajuci zamke koje im prave ataturkovci koji su na izdisaju.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 00:37 11.03.2009

Re: I naucnici grijese, zar ne.

Ovo je slucaj i u vecem delu drugog ne-evroatlantskog sveta. Slicna situacija je u Latinskoj Americi, kao i na dalekom Istoku. Dobar primer je Japan koji i Goran pominje u jasno pozitivnom kontekstu gde po mnogim istrazivanjima znacaj religije ne samo da nije opao u periodu nakon II svetskog rata kada je Japan ekstremno modernizovan (i to umnogome po sasvim sekularnom zapadnjackom modelu), vec je i marginalno porastao. Slicno tome, modernizacija indijskog potkontinenta (i pretezno hindu i pretezno muslimanskog dela) nije, cini se, bila pracena bitnijim opadanjem uloge religije, cak suprotno, narocito medju muslimanima i Sikima. Mislim da mi stvari suvise gledamo kroz evropske (tj. hriscanske, cak i ako to ne priznajemo) naocare.
DejanOz DejanOz 00:48 11.03.2009

Re: I naucnici grijese, zar ne.

ed_novipazar
Ono sto je bilo prije dvadesetak godina nezamislivo danas je realnost: tursku vladu cine vecinom religiozni ljudi koji su osim sto su odani vjeri pokazali i da su veoma sposobni da se suoce sa svim izazovima koje donosi moderno doba istovremeno izbjegavajuci zamke koje im prave ataturkovci koji su na izdisaju.

Da, vidim kako "izbegavaju zamke", npr. tako sto blokiraju web sajt Richarda Dawkinsa - zato sto se usudio da kritikuje islamsko-kreacionisticku knjigu stanovitog turskog mrzitelja evolucije, koji je tvrdio da se vrste ne menjaju, i izmedju toga to potkrepio fotografijom jedne musice - ali ne prave, vec mamca za pecanje - promaklo mu je da se vidi cela udica. Zaista, potpuno je nebulozna tvrdnja da mamci za pecanje evoluiraju, i protivna je Ku'ranu (gde o tome nista ne pise).

Zaista su veoma sposobni da se "suoce sa izazovima". Nesporno.
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:57 12.03.2009

Re: I naucnici grijese, zar ne.

da,
Japan je fenomen
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:58 12.03.2009

Re: I naucnici grijese, zar ne.

ponekad grese
fropius fropius 11:20 11.03.2009

ima

jedan zanimljiv rad, cross-national analiza o uticaju ETNICKE homogenosti na ekonomiju. Po autorima, negativan je i statistcki znacajan:

JG Montalvo, M Reynal Querol, "Ethnic Diversity and Economic Development", Journal of Development Economics


Pretpostavljam da ne bi bilo suvise tesko replicirati postupak primenjujuci ga na religijsku heterogenost.


Kako god, religijska heterogenost sama po sebi ne znaci mnogo, jer je distanca medju odredjenim religijama razlicita. Inace, kada bi se konstruisao neki parametar religijskog sarenila, recimo Gini koeficijent broja clanova konefsija, prilicno sam siguran da bi SAD bile usamljene na prvom mestu: tamo postoji 28(!) konfesija sa milion ili vise clanova.

A Hofstedeove dimenzije nacionalnih kultura, pored svih mana, su idealne za kvantitativna istrazivanja. I vrlo zanimljivo stivo za citanje.
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:57 12.03.2009

Re: ima

dobre sugestije!
ipixtlan ipixtlan 08:12 14.03.2009

Preporuka

Veoma je ružno to što se individualizam poistovećuje sa nečim lošim.
A ta loša slika je ostavština plemensko/religioznog pogleda na svet, koja polaže
pravo nad slobodom i životom pojedinca. Ako se shvati besmislenost tog
pogleda na svet, postoji šanse da se dodje do sreće.
Kao ljudsko biće,a ne kao Hrišćanin,Jevrej,Srbin,Holandjanin...
Preporučujem da se kroz tekstove Ayn Rand upoznate sa pojmom statizam
Za početak može serija eseja "Kapitalizam : nepoznati ideal" u izdanju Golbal Book.





debiltant debiltant 22:54 15.03.2009

Pravoslavlje i srpske radne navike!

Iako je osporavan direktan uticaj protestantske etike na razvoj kapitalizma, kod nas je gotovo uvreženo mišljenje o superiornosti protestantskog mentaliteta u odnosu na pravoslavni kad su u pitanju radne navike, sticanje materijalnih bogatstava ili odnos individualizma i socijalizma. Govori se da pravoslavlje propoveda pasivnu kontemplaciju, te da je siromaštvo vrlina itd. Pokušaću to da opovrgnem citirajući Svetog vladiku dr Nikolaja Velimirovića iz njegovog dela "Srednji sistem" gde objašnjava pokušaje stvaranja hrišćanskog komunizma kroz vekove, te superiornost tadašnjeg srpskog srednjeg ekonomskog sistema, naravno sa religijske osnove.

Usled svetske ekonomske depresije, sve više se govori, doduše uglavnom kod nas, o ponovnoj popularnosti komunističke ideje, a u svetu o neophodnosti da država uzme stvar u svoje ruke.
O tome sv. Nikolaj kaže: "Код Срба никада у историји није било ни теорије ни практичног покушаја за стварање општег, народног или државног комунизма. Није никада зато ни било потребе. Од како су прешли у веру Христову, Срби су спонтано, без нарочитих теорија и философија, завели и усвојили и до наших дана одржали Средњи систем у погледу материјалног живота људи у селу и у граду. Благодарећи томе Средњем систему српски народ не зна у својој прошлости за економске и аграрне ратове, који су растрзали Европу кроз векове".

I zaista, Srbi nisu imali ni buna ni ratova niti bilo kakvih problema u pogledu svojinskih odnosa sve do 1945.

O imovini sv. Nikolaj kaže: "Средњи систем код Срба састојао се у томе, да постоји лична и колективна имовина. Сваки човек има своју личну имовину било као наслеђе, било као тековину, а уз то користи се и колективна имовина. Колективне имовине постојале су у селу и у граду. То су биле сеоске и градске утрине. По градовима пак били су еснафи. Сваки еснаф је имао своју покретну и непокретну имовину и своје еснафске касе. Приходом од те имовине издржавала се сиротиња дотичног еснафа".

Govori se kod nas da svetosavlje propoveda siromaštvo kao vrlinu, ovako Nikolaj o svetosavskom poimanju bogatstva i siromaštva: "Морам ти рећи, да је Србин увек презирао човека који нема ништа, мада га је помагао и хранио. Презирао је онога, који није имао ништа, а мрзео је онога ко има исувише. То је српска црта карактера од вајкада".

O svetosavskom odnosu prema imovini i ličnosti koja je s njom direktno vezana: "До јуче, тако рећи, Срби нису могли замислити човека без личне имовине. Али исто тако нису могли замислити ни једно село или град, или сталеж или еснаф без заједничке имовине. Код нас су и јавне установе имале своју имовину: и цркве, и школе, и болнице, па чак и касарне. Тим се изражава домаћински дух српскога народа. Код Срба је и јавна установа правна личност, што није случај, рецимо код Американаца. Чим је "личност" установа треба да има и своју имовину. Тешко је Србину замислити личност без имовине".

I zaista, kapitalizam je u Srbiju uveo Knjaz Miloš 1833. a već krajem veka je 27% radno sposobnog stanovništva imalo imovinu, tj bili su kapitalisti, a ne proleteri.

O značaju posta kao simbola štednje: "пост je код Срба био значајан економски фактор. Пост као уздржљивост од јела челичио је карактер и у исто време значио штедњу. А пост је од Бога заповеђен, као услов спасења. Зато је Бог благосиљао народ који је постио".

O razlici izmedju državnog i hrišćanskog komunizma: "Запамти дакле, ове две значајне одлике хришћанске комуне у првим годинама хришћанске историје. Прва је одлика, да су њу створили имућни људи, а друга је да су је они створили драговољно, слободно и неприсиљено. Ово је важно да знаш ради упоређења оне свете комуне са другим комунама којегде по свету, без сакралног обележја, створеним бунтом, крвљу и насиљем".

O odnosu društva prema pojedincu i obratno: "Овакав економски строј код Срба био је прожет скроз духом хришћанске човечности и узајамне људске одговорности, по савести а не по спољашњој сили и притиску. И при таквом строју сваки човек се осећао слободним човеком а не робом. Јер је постојала индивидуална и колективна својина. Онај ко је изгубио сву личну својину, било због неког свог порока или невештине, ипак је имао ослонца у колективној својини. Није отсецан од људског друштва, нити се осећао беспомоћан и излишан. Помогнут колективном имовином, он је увек живео надом, да ће моћи доћи и до личне имовине. За картеле богаташа није се знало, нити за глад сиромаха.
Средњи систем код Срба, опробан вековима и освећен вером и традицијом, бранио је, и до сада одбранио, српски народ од два светска зла: од картелске плутократије и насилног комунизма, а то значи од два ропства - од робовања човека човеку и од робовања човека држави. Од ова два робовања не зна се које је страшније и недостојније човека. Христос се понижава у оба случаја и личност човека гњечи се и уништава у оба случаја. При Српском средњем систему пак плутократија је била немогућа а насилан комунизам непотребан и безузрочан".

I dalje: "само ce при Средњем систему могу мали људи спасти од беде и одржати слобода и светиња личности свакога човека".

Na kraju knjige Sv. Nikolaj opominje o značaju takvog na hrišćanskim osnovama zasnovanog ekonomskog uredjenja: "Срби, историја ваша славнија је од историје многих народа бројно већих. Но та ваша историја није славна само због огромног броја јунака, светитеља и мученика за крст часни и слободу златну, нити је славна једино због многих мегдана у одбрани Балкана, Европе и хришћанства. Не, него је она славна и због многих јединствених одлика правде и човечности у погледу унутарњих односа човека према човеку.
Запамтите, Срби, да вам Средњи систем у погледу имовинском и економском краси вашу историју не мање него слава Косовска и слава Карађорђевог Устанка. Зато се равнајте према томе, и не обазирите се лево и десно. Јер ћете се узалуд обзирати. Нећете наћи народа ни на близу ни на далеко, који је разумније уредио био свој живот у сваком погледу, па и у овом материјалном".

Nadam se da je ovo bar malo uspelo da pravoslavlje, tj. svetosavlje kao pravoslavlje srpskog stila i iskustva, odbrani od napada da je retrogradno i u ekonomskom smislu prevazidjeno kao sistem vrednosti. Naprotiv.
Naravno, za bolje razumevanje predlažem knjigu "Srednji sistem" vrlo je kratka i precizna. Takodje o srpskim radnim navikama treba videti i delo Jovana Cvijića "Psihološke osobine Južnih Slovena", vrlo dobra knjiga, a i podrzava prethodne stavove sa naucne strane, pa ako ne verujete "popovima"...
Sve je ovo dostupno na internetu.
Treba reći da je sv. Nikolaj u ekonomskim razmišljanjima bio pod direktnim uticajem velikog srpskog liberalnog ekonomiste Čede Mijatovića s kim je boravio po Engleskoj jos dok je studirao na Oksfordu i koga je kasnije lično predložio za prvog srpskog patrijarha.... tako treba ceniti ekonomske stručnjake
debiltant debiltant 00:29 16.03.2009

Pohvala...

Takodje, moram da se zahvalim autoru bloga,gospodinu Goranu na zaista inspirativnim temama.
Skoro sam se uključio, pa se nadam da ću uspeti da bar malkice dodam i do sada kvalitetnoj diskusiji, a da pri tom ne smorim čitaoce previše Unapred se izvinjavam na tome.
Goran Nikolić Goran Nikolić 12:00 16.03.2009

Re: Pohvala...

hvala hvala
debiltant debiltant 20:10 16.03.2009

Srpski mentalitet!

Evo da dodam i jos koju reč o mogućnosti promene srpskog mentaliteta iz pasivnog u aktivni. Oko toga sam zagovornik top-down pristupa, znači moraju da se poklope društveni uslovi da bi se i pojedinci menjali na bolje. Kroz istoriju uvek smo imali periode izuzetne aktivnosti, kao i periode tavorenja. Da ja mnogo ne pametujem, evo šta o mentalitetu pravoslavnih Šumadinaca kaže svetski poznati naučnik Jovan Cvijić.
"U toku borbe za oslobodjenje od Turske, mentalitet Šumadinaca se potpuno izmenio. U narodnoj masi se razvio razumniji duh. Javile su se organizatorske sposobnosti kao i jaka sklonost za radom. Ono što danas naročito pada u oči u karakteru Šumadinaca jeste velika aktivnost i zdravi živci. Mnogi od njih su sposobni da, izgleda, uspeju u svakom preduzeću. Retke su inertne prirode. Sve više se javljaju ličnosti velike volje. Strani posmatrač imao bi utisak da svi napreduju sa neukrotivom upornošću i žilavošću. Kruti tradicionalizam skoro je sasvim izčezao. Svi se prilagodjavaju novim načinima života...." e ,kad će ovo da bude opet u Srbiji?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana