by dr GoranChe
u kontekstu procesa tranzicije u koji je naša zemlja faktički ušla tek pre sedam godina./quote] Pripreme za tranziciju su počele promišljanjem o skoroj promeni društveno-poloitičkog sistema još 86 i 87. Neke od jedinica, prvenstveno Slovenija i delimično Hrvarska, su to više-manje bolje napravile od Srbije koja sem totalne kontrole svega što je moguće dohvatiti nije imala ideju šta dalje. To smo videli 89 i 90 godine, kada je počelo građenje privatnog kapitala kroz društvene banke a kontrolisano kroz partijski mehanizam. Slučaj Karić je najbolji primer tog tipa pseudo kapitalizma. Interesantno je da pojedine jedinice, sa većinskim katoličkim življem bolje prolaze kroz period urušavanja titoističke države od većinsko pravoslavnih ili muslimanskih regija - republika. Navedena rečenica ima smisla ako se kaže da je zemlja ušla u noviju fazu tranzicije na ruševinama predhodnog petnaestogodišnjeg perioda i da je to znaćajno otežalo njen budući razvoj i tranziciju u zadnjih sedam godina.
Ako posmatramo teritoriju koju danas Beograd ekonomski kontroliše (Srbija bez Kosova) onda religiozna struktura nije heterogena jer, prema najnovijem popisu, 85% stanovništva čine pravoslavci (katolika je 5,5%, muslimana 3,2%).
radjani srbije su etatisticki nastrojeni ako im se u anketi postave nacelna pitanja, ali u zivotnoj praksi su vrlo preduzimljivi i individualni, i cak sebicni i beskrupulozni u vecoj meri nego sto su americki "individualisti".
Goran Nikolićpa to je zanimljiva teza, sudeci prema nasim iseljenicima , koji lako prihvataju zapadne norme, moglo bi se tako nesto zakljuciti, S druge strane, cinjenica da je malo Srba u dijaspori zaista bogato, i da smo jedna od siromasnijih dijaspora
cvele72to je tacno, ali u poredjenju sa Srbijom
u srbiji postoji znacajno crno trziste rada, sto pokazuje da su ljudi spremni da rade ali im drzava ne da
Željka ButurovićReforme zahtevaju značajne promene postojeće preovlađujuće kulture, odnosno institucionalno restrukturiranje. Od snage otpora u srpskom društvu prema kulturi individualizma, odnosno kapitalizmu, čije su bazične institucije privatnosvojinska prava, pravila ugovora i nezavisno sudstvo, zavise i troškovi tranzicije, nivo ekonomske efikasnosti i zaštita individualnih prava građana.reforme u srbiji je trebalo da se prilagode postojecoj kulturi tako sto ce otkociti lokalne prepreke individualnoj inicijativi, a ne u tome da se lokalni obicaji i zakoni unistavaju zarad nasadjivanja papirnatih pravila koja se ne sprovode u delo. gradjani srbije su etatisticki nastrojeni ako im se u anketi postave nacelna pitanja, ali u zivotnoj praksi su vrlo preduzimljivi i individualni, i cak sebicni i beskrupulozni u vecoj meri nego sto su to americki "individualisti". to se cak videlo i za vreme milosevica, kad su preko noci nikli dileri deviza i benzina, buvlje pijace i tezge na automobilima i sklopocije koje su se stavile u pogon za gradski saobracaj u beogradu. cinjenica da se za svim tim uopste pojavila potreba ukazuje u kakvom stanju je bila drzava i kakva je politika vodjena. ali cinjenica da su te potrebe takvom brzinom zadovoljene ukazuju na sasvim solidan preduzetnicki potencijal od strane naroda. taj potencijal je za ekonomiju mnogo bitniji od toga koji procenat ljudi je u stanju da uspesno izdeklamuje sadrzaj najnovijeg pamfleta na temu kapitalizma.
Brookyine tesko je merljiva preduzetnicka sposobnost, ali ja zaista mislim da Srbi u tome nisu posebno darovit narod
prosecan amerikanac
reforme u srbiji je trebalo da se prilagode postojecoj kulturi tako sto ce otkociti lokalne prepreke individualnoj inicijativi,
nisam upste sigurna da bi prosecan amerikanac u tim okolnostima, i sa alternativama koje se u srbiji nude, dao otkaz i krenuo da od nule razvija svoj biznis.
Goran Nikolićcinjenica da je malo Srba u dijaspori zaista bogato, i da smo jedna od siromasnijih dijaspora
Pronađena je i veza hijerarhijskih religija (kao Islama, Katoličanstva, Pravoslavlja) sa manje efikasnim pravosudnim sistemima, lošijom birokratijom, izraženijom poreskom evazijom, manjim značajem velikih firmi u privredi kao i nižom participacijom u civilnim aktivnostima.
Inner PartyPronađena je i veza hijerarhijskih religija (kao Islama, Katoličanstva, Pravoslavlja) sa manje efikasnim pravosudnim sistemima, lošijom birokratijom, izraženijom poreskom evazijom, manjim značajem velikih firmi u privredi kao i nižom participacijom u civilnim aktivnostima. Da, ovde se dosta poklapaju naucna zapazanja i nasa ekonomska realnost. Ali se za Srbiju mora dodati i cinjenica da Srbi ne vole tajkune i velike firme (cim se izdvoji neki veci biznismen ili neka velika firma radja se i mrznja i nepoverenje medju narodom).
Goran Nikolićposmatrajuci aspekt ekonomije to je vrslo stetno
Drago KovacevicTi si sjajan...zaista.. Ali, daj, život je pred tobom... Izaberi, da li Tadić, Mišković i Milosavljević ili objektivna, surova stvarnost...ekonomoska stvarnost...hajde, bavi su naukom do kraja,ili miksuj to malo umerenije. Tako ne može...Tako može politička karijera u kojoj možda nešto i uradiš, ali onda daj, radi to kroz stranačku strukturu. Znam, veruj mi, kako to ide kroz DS...tu je veliko laktanje...I da je kroz znanje, ne bi tu bio ni Đelić ni Milosvljević ni Vlahović, ni Pitića,da je Đinđić živ... Ово последње нисам баш добро разумео. Зар није баш Ђинђић довео Ђелића, Влаховића, Питића и друге за које, као и за ове прве, никада пре октобра 2000 нисмо ни чули? А да и не говоримо о "носиоцима ковчега"...
verujem u ono sto pises, sto je mozda najgore
Većina naučnika se slaže da proces modernizacije vodi smanjivanju značaja religije.
ed_novipazarOno sto je bilo prije dvadesetak godina nezamislivo danas je realnost: tursku vladu cine vecinom religiozni ljudi koji su osim sto su odani vjeri pokazali i da su veoma sposobni da se suoce sa svim izazovima koje donosi moderno doba istovremeno izbjegavajuci zamke koje im prave ataturkovci koji su na izdisaju.