Kada će doći kraj srpske monetarne politike?

Goran Nikolić RSS / 05.05.2009. u 10:41

Slično pitanje postavio je i Fukojama (odnosno Hegel i Kožev) ili Meklaun (samo se radilo o kraju istorije, odnosno geografije). Detronizavanje dinara, koje je skoro izvesno, biće lep dan za Srbiju, jer nećemo izgubiti svoju valutu: naša moneta postaće evro, koja će možda i potisnuti dolar, kao globalna valuta. Čak i za one sa jakim nacionalnim sentimentom to će biti veliki dan, pošto će svi evropski Srbi koristiti isti novac.
Kada uđemo u Evropsku monetarnu uniju učestvovaćemo u kreiranju monetarne, i kursne politike kroz Evropski monetarni sistem (gde će biti NBS) i preko naših delegata u Evropskoj centralnoj banci (koji, naravno, neće slušati naloge Beograda, jer je ECB nezavisna institucija, baš kao što je danas i NBS). I dalje ćemo štampati banknote i evro kovanice, i sa srpskim simbolima i, naravno, delimično ćirilicom. Imaćemo prihod od sinjoraža i znatno niže kamatne stope. Bićemo deo ekipe, u koju bi mnogi želeli da uđu, a mi ćemo ući zato što smo Evropljani i zato što ćemo ispuniti tzv. kriterijume konvergencije.
Čini se da je realno da evro postane i srpski novac oko 2020, pod uslovom da sredinom sledeće decenije ili nešto kasnije uđemo u EU. Naime, u najboljem slučaju potrebno je tri do pet godina, barem tako govore iskustva novih članica EU (npr. Slovenije, Kipra, Malte ili Slovačke), da se posle ulaska u EU ispune uslovi za uvođenje evra. Dakle, dan kada će dinar biti ireverzibilno vezan za evro, odnosno detronizovan (ukinut), nije tako daleko; mogao bi doći za oko jednu deceniju.

Uslovi za ulazak u Evrozonu

Države koje pristupaju valutnoj uniji moraju ispuniti stroge i egzaktne ekonomske kriterijume predviđene sporazumom iz Mastrihta. Kriterijumi ulaska u Evrozonu podrazumevaju: nisku inflaciju , nizak budžetski deficit , održiv javni dug , niske kamate i stabilnu valutu .
Strogost pristupa dobro ilustruje primer Litvanije. Ova zemlja je konkurisala za pristupanje evro zoni kad i Slovenija, ali joj je članstvo izmaklo za samo 0,1%, za koliko je litvanska inflacija bila viša od dozvoljene.
Većini zemalja, koje žele u Evrozonu, najveći probleme prave visoka inflacija i prevelik budžetski deficit, a u poslednje vreme i nastabilne valute (baltičke zemlje su bile spremne da brane fiskne devizne režime i po cenu smanjivanja nominalnih nadnica u javnom sektoru).
Prema nedavno objavljenom poverljivom izveštaju MMF, ta se institucija založila za usvajanje evra kao zvanične valute u zemaljama istočne i centralne Evrope koje su pogođene krizom. MMF se založio za omekšavanje pet kriterijuma evrozone za pristupanje monetarnoj uniji. Prema tom planu zemlje istočne i centralne Evrope koje su u EU bi mogle da postanu „kvazi-članovi", odnosno bez mesta u ECB. Evroizacija nudi velike prednosti, naročito u rešavanju problema akumulacije duga u devizama, smanjila bi se neizvesnost i obnovilo poverenje. Istu ideju podržale su neke članice EU, ali su Ministri finansija Evrozone i ECB odbili tu mogućnost, tvrdeći da "nema prečica na putu za usvajanje evra", ida se strogi kriterijumi (pomalo čudni jer se odnose na celu EU, a ne na Evrozonu, kada su kamate i inflacija u pitanju) moraju poštovati (ipak treba reći su Belgija i Italija su ušle u evro zonu sa javnim dugom iznad 110% GDP, a da su Finska i Italija učestvovale u ERM II u periodu koji je kraći od dve godine).

Unilateralno uvođenje evra?

Jasno je da unilateralno uvođenje evra od strane Srbije ne bi pravilo nikakve probleme ECB, jer ne bi umanjivalo efikasnost instrumenata monetarne politike ECB, niti bi komplikovalo donošenje odluka u okviru ECB ili Evropskog monetarnog sistema, budući da Srbija ne bi bila njegov član. Npr. novčana masa (M1) Srbije od 2,2 milijardi evra je nešto preko pola promila M1 Evrozone. Naime, za toliko bi bila povećana likvidnost (te pare bi, praktično, bile povučene iz deviznih rezervi NBS i bile bi ubačene u cirkulaciju). Kada je u pitanju širi agregat novčane mase, koji inkorpoirira dinarske i devizne depozite (u Srbiji M3, u EU M2), on je, iako veći (oko 11 milijardi evra), takođe zanemarljiv (u Evrozoni oko 8 000 milijardi evra), ali on je, zbog evroizacije naše ekonomije, najvećim delom denominovan u evrima, što dodatno ukazuje da ne bi bilo negativnog uticaja na efikasnost monetarne politike ECB.
Sigurno je da bi evro povećao poverenje u finansijski sistem Srbije, a i smanjile bi se kamatne stope i inflacija. Međutim, Srbija bi izgubila emisionu dobit (sijnjoraž; oko 230 milijardi dinara), ne bi mogla da vodi monetarnu politiku (koja je, iako limitirana u našim okolnostima, ipak instrument prilagođavanje na šokove), ne bi mogla da ''prilagođavanjem'' kursa delimično ''pegla'' eksternu neravnotežu. Naša zemlja ne bi mogla ni da očekuje dodatne donacije od strane EU, kao što je obično bio slučaj sa zemljama koje su vršile dolarizaciju (i dobijale pomoć od SAD). Na kraju, kao glavni razlog uvođenja valutnog odbora ili inostrane valute je potpuni gubitak poverenja u domeću monetu, a to ipak nije trenutni slučaj s dinarom.
Evro kao zvanično sredstvo plaćanja, osim 16 članica Evrozone, koriste, na osnovu posebnog sporazuma sa EU, veoma male evropske zemlje, kao što su Monako, San Marino i Vatikan, dok Crna Gora tu valutu upotrebljava, ali bez prethodnog dogovora EU (Kosovo, takođe, ali uz ''dozvolu''). Poljska vlada namerava da sprovede ambiciozni plan uvođenja evra 2012. i prvo što treba da uradi je da uđe u Evropski valutni mehanizam (ERM II). Ipak, realnije je da bi to moglo biti tek oko 2015. Češka će do novembra saoštiti rok i plan za ulazak u evro zonu. Veruje se da je realno da to bude 2013. ili 2014.

 

 



Komentari (30)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mungos92 mungos92 11:38 05.05.2009

Podržavam...

...i tekst i opciju za unilateralno uvodjenje EUR-a, kao što sam već opisao u svom blogu na tu temu, prošlog leta

Mungos, The EURofan
loader loader 11:47 05.05.2009

Ma, da - ekonomski Photoshop !





sladja8292 sladja8292 12:10 05.05.2009

Re: Ma, da - ekonomski Photoshop !

sjajno izgleda!
loader loader 12:23 05.05.2009

Re: Ma, da - ekonomski Photoshop !

I sjajno je, i izgleda. Nego, primećujete da je jedno od četiri "s" postalo "e"... Ova ostala tri..? Jedno okrenuto prema Rusiji, drugo prema Kosovu, a treće prema ... Hm, nisam siguran.. :)
beli92 beli92 13:22 05.05.2009

Re: Ma, da - ekonomski Photoshop !

super ce nam biti kovanice
sic
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:02 05.05.2009

Re: Podržavam...

ma ne unilateralno,
nije to poenta
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:09 05.05.2009

Re: Ma, da - ekonomski Photoshop !

zanimljivo,
tri S i E
mungos92 mungos92 14:27 05.05.2009

Re: Podržavam...

Goran Nikolić
ma ne unilateralno,
nije to poenta


Jeste, ali - MOJA poenta. Iskustvo, posebno ono svakojako, čoveka nauči da poštuje realnost i okane se fantazija.
Kada bih bio na vlasti (ne bojte se, neću na vlast, jer mi je koža jako osetljiva na prljavštinu, posebno onu koju sa sobom nosi domaća politka), jedna od prvih mera bi bila upavo 6-mesečno ukidanje dinara (čitaj: kraduckanja SVOJIH sugradjana, želj. Mung), a onda rešavanje problema medjusobnih dugovanja domaćih i stranih kompanija i firmica u Srbiji.... neću dalje...

Mungos, The Bivši Fantazer
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:31 05.05.2009

Re: Podržavam...

evor,
npr. sada bi umesto pada kursa potrosili jos nekoliko milijardi evra
deviznih rezervi
NNN NNN 14:32 05.05.2009

Re: Ma, da - ekonomski Photoshop !

tri S i E
Само Србија Европу Спасава
mungos92 mungos92 14:43 05.05.2009

Re: Ma, da - ekonomski Photoshop !

NNN
tri S i E
Само Србија Европу Спасава


Jok, bre!

Сaмo EУРo Србaљe Спaсaвa

Mungos, The Ugrožen
flipper58 flipper58 11:55 05.05.2009

Kolike su Donacije EU

Naša zemlja ne bi mogla ni da očekuje dodatne donacije od strane EU,


Koje su poslednjih godina iznosile ...............
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:04 05.05.2009

Re: Kolike su Donacije EU

u 2008 nesto ispod 0,2 milijarde evra
NNN NNN 12:08 05.05.2009

Kad ne uvedosmo marku na vreme...

Evro je ionako nezvanična valuta kod nas (cene stanova, automobila, "kirija", tehnika...).
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:05 05.05.2009

Re: Kad ne uvedosmo marku na vreme...

ipak je trecina bankarske aktive u dinarima
mungos92 mungos92 14:19 05.05.2009

Re: Kad ne uvedosmo marku na vreme...

Goran Nikolić
ipak je trecina bankarske aktive u dinarima


Molio bih obrazloženje.

Mungos, The Zainteresovan
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:33 05.05.2009

Re: Kad ne uvedosmo marku na vreme...

pa znaci da je evroizacija oko dve trecine,
te dakle vodjenej monetarne politike nije bas besmisleno
mungos92 mungos92 14:50 05.05.2009

Re: Kad ne uvedosmo marku na vreme...

Goran Nikolić
pa znaci da je evroizacija oko dve trecine,
te dakle vodjenej monetarne politike nije bas besmisleno


... kada se zaboravi koliko nas to košta, sa svakog aspekta. Ponajviše iz novčanika zaposlenog (su)gradjanina lijepe naše Srbijice.

Mungos, The EURofan

drug.clan drug.clan 12:31 05.05.2009

monetarna unija

Monetarne unije nisu nova stvar a ni clanstvo srbije u njima. Srbija je bila clan jedene druge svetske monetarne unije "latinske monetarne unije" od 1868. do 1920. koja je bila zasnovana na mnogo jednostavnijim principima i zlatnoj podlozi, ali unija nije pokazala sposobnost da prezivi te se vremenom sama od sebe rasula iako je prezivela dobrih skoro 60 godina.

Evropska unija ima elemente drzave sto znatno pomaze evru da postane stalna i stabilna valuta. Velika finansijska kriza koja pogadja i evropske banke (a cije razmere se jos uvek ne vide u evropi za razliku od americkog bankarskog sistema gde je skoro sve otkriveno) ce biti pravi test za evro. Ukoliko prezivi ovaj put ima sanse da opstane. Posle toga ce ziveti kao i koliko i EU.

Srbija u evro zoni? Mozda negde oko 2030 ili nikada!
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:03 05.05.2009

Re: monetarna unija

isreno verujem da ste pesimisticni
drug.clan drug.clan 14:17 05.05.2009

Re: monetarna unija

Goran Nikolić
isreno verujem da ste pesimisticni


Poljskoj ce trebati 10 godina da posle ulaska u uniju udje i u evro zonu. Srbija moze ocekivati ulazak u uniju oko 2020. a u evro zonu po analogiji tek 2030. Ovo sve pod pretpostavkom da ova kriza prodje ubrzo i da se ekonomija opravi.
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:30 05.05.2009

Re: monetarna unija

interesantno je da se Poljskoj, Ceskoj, Madjarskoj
bas i nije zurilo u Evrozonu do krize
drug.clan drug.clan 14:37 05.05.2009

Re: monetarna unija

Goran Nikolić
interesantno je da se Poljskoj, Ceskoj, Madjarskoj
bas i nije zurilo u Evrozonu do krize


Ne vole politicari da se odricu poluga moci! Pogotovo ne finansijskih!
Goran Nikolić Goran Nikolić 15:12 05.05.2009

Re: monetarna unija

ma nije samo to,
zasto ljudi uvek misle da je u pitanju sebicni interes
xenonbg xenonbg 16:49 05.05.2009

Re: monetarna unija

koliko znam, do ove krize, zvanična poljska politika je bil da se ne ide ka uvođenju evra. Dakle, ispada da se na tome nije ni radilo, i možda će im zato trebati toliko.
Goran Nikolić Goran Nikolić 17:51 05.05.2009

Re: monetarna unija

ma bila je
ali se odlagalo
Inace, se podrazumeva
i to je prakticno obaveza clanica EU
da postanu clanice i Evrozone
drug.clan drug.clan 20:35 05.05.2009

Re: monetarna unija

Zivi bili pa videli!
Uostalom zar nam one 2000. evropska unija nije bila blize nego sto je sada?

"The nice part about being a pessimist is that you are constantly being either proven right or pleasantly surprised"
Goran Nikolić Goran Nikolić 10:24 06.05.2009

Re: monetarna unija

ma nije nam Eu bila blize krajem 2000 nego danas
tako se samo cinilo
bilo je puno entuzijazma
ali puno je uradjeno od tada
iako to tako mnogima ne izgleda
akropolj akropolj 09:31 08.05.2009

Unilateralno uvodjenje evra

ne slazem se sa unilateralnim uvodjenjim evra, mislim da bi nam to otezalo korake na putu ka Evropskoj uniji
viminacijum viminacijum 10:26 08.05.2009

Kada će doći kraj srpske monetarne politik

Da li je unilateralna euroizacija poželjna i realno moguća u zemlji koja ima status kakav danas ima Srbija u procesu pristupanja EU?

Tehnički moguća da, ali poželjna svakako ne!

Iako bi jednostrano uvođenje evra verovatno spasilo Srbiju od navlačenja tzv. P.Kenenove i E.Meadeove “ludačke košulje“ kao cene ulaska u ERM II radi ispunjenja kriterijuma deviznog kursa kako u pogledu funkcionisanja mehanizma deviznog kursa (2 godine uz raspon fluktuacije od +/- 15% oko centralnog pariteta), tako i kriterija stabilnosti deviznog kursa (u rasponu od +/- 2,25% oko centralnog pariteta) i pri tome imalo određene ali neizvesne koristi u vidu veće stabilnosti cena usled uvoza kredibiliteta monetarne politike ECB, nižih kamatnih stopa usled smanjenja premije rizika deviznog kursa, smanjenja izloženosti spekulativnim napadima na EUR/RSD i nižim transakcionim troškovima usled upotrebe EUR, ne možemo zanemariti sve troškove koje bi pri tome pretrpeli kako jednokratno, tako i u dužem roku.

Medju njima se izdvajaju jednokratni troškovi šoka ponude novca, gubitka prihoda od senjoraže, gubitka funkcije „poslednjeg utočišta“ u slučaju izbijanja bankarske krize i nemogućnosti ili nedovoljne efikasnosti sprovođenja nezavisne monetarne politike i politike deviznih kurseva radi ublažavanja asimetričnih šokova koji mogu pogoditi nacionalnu ekonomiju.

Ovim merljivim efektima bi morali dodati i one direktno nemerljive a koji bi mogli imati negativne efekte na prolongiranje pristupanju Srbije EU. Zvanični stavovi ECOFIN Saveta iz novembra 2000. godine a kasnije i eksplicitni stavovi ECB prema unilateralnom uvođenju evra su dobro poznati stručnoj javnosti a mogu se sumirati u negativnom stavu da unilateralna euroizacija nije kompatibilna sa Ugovorom (Treaty) i ne može biti prečica za proces konvergencije koji je njime predviđen za uvođenje evra, što priznaje i sam autor. Ovakav stav otvoreno podržava i ECB koja smatra da bi korišćenje prečice ka evru, a ne postupanje po oficijelnoj mapi puta moglo da bude štetno po tu zemlju ali možda i po euro oblast. Iz ovoga baš ne sledi da bi takvo postupanje neke zemlje bilo bez određenih posledica po zemlju koja bi koristila prečicu.

Iako sam Treaty ne sadrži direktne i eksplicitne sankcije protiv zemlje koja bi unilateralno prihvatila evro, nije teško pretpostaviti da bi odgovor EU i ECB mogao da se faktički poistoveti sa stanjem koje bi bilo blisko nametanju određenih sankcija. Jer, kako bi ste se vi ponašali da propišete uslove članstva koji se moraju poštovati za EU (tzv. Kopenhagenški kriterijumi) i za EMU (Mastrihtski kriterijumi nominalne i realne konvergencije) koji su sastavni deo (″Acquis Communautaire″) koji obezbeđuju normalan ulazak na prednja vrata, a onda shvatite da neko pokušava da se ušunja na zadnja vrata? Da li bi ste bili prijazni (sic!!!) i pustili u „klub“ nekoga ko ne poštuje i narušava Vaša pravila. Odgovor je više nego očigledan.

Prava strategija za zemlju koja ima nizak nivo realne konvergencije u odnosu na EU izraženu visinom njenog GDP-a prema proseku EU bi bio da što pre uđe u EU a što kasnije da pristupi EMU iz razloga koje zagovara najveći broj eminentnih ekonomista širom sveta a što je široko prihvaćeno u makroekonomskoj teoriji, te ih na ovom mestu za potrebe odgovora nećemo elaborirati.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana