Ovo je upravo onaj trenutak kada putnici na "brodu ludaka" ne mogu više zabijati glavu u pesak, odnosno moraju nastaviti sa životom, odvojeni od realnosti, od njihovog okruženja, od situacije. Ovo je mesto bez povratka, kada svako od njih odlučuje da se pobuni, da preduzme nešto, ili da ignoriše trenutak i shodno tome doprinese procesu neizbežne dezintegracije. Kraj ostaje otvoren, kao realna slika sadašnjosti, kao slika srljanja ovog sveta.
U svakoj profesiji sloboda je let na par hiljada metara visine. Pad takođe ima ubrzanje slobodnog, ako niste uložili mnogo rada, i ako nemate ono malo sreće koliko je potrebno. Život slobodnih umetnika je posebna priča.
Ovih dana, najčešće meni upućeno pitanje je ono: Ej, šta da pogledamo na festivalu igre? Zato pišem ovaj mali vodič kroz odličan program, u kome je teško odvojiti jedan naslov, ili jednog koreografa... Pronađite vreme, i pogledajte dobre predstave.... Provešćete se sjajno...ili jednostavno - svetski!
Otvaranje Festivala u Srpskom narodnom pozorištu u Novom
Javno slušanje na temu Nacrta izmena i dopuna Zakona o kulturi održano je u pre dva dana u Skupštini Srbije. Bila sam tamo. I odmah na početku bih želela da kažem, da je ovo prvi put da je neko na ovaj način konsultovao i ljude iz struke. Nikada nas ranije niko nije zvao ili pitao kada bi se donosio neki zakon, u oblasti kulture. Imala sam osećaj da te zakone kroje neki ljudi
Sinoć je spuštena poslednja zavesa ovogodišnjeg Beogradskog festivala igre. Decenija najbolje igre je sada za nama. Organizatorima su ostali papiri, neplaćeni računi, izveštaji, i još mnogo onog nimalo atraktivnog posla. Publici su ostale boje, neki neuhvatljivi pokreti, slike, sve ono što ljudski um uspe da zaledi, jer je igra umetnost trenutka. Ostaje u sećanju jedan neponovljivi april igre u Beogradu.
Iako je umro pre dvadeset godina (1993), doprinos Rudolfa Nurejeva celokupnoj baletskoj umetnosti toliko je nesaglediv i dragocen da se u njegovu čast ove sezone igralo i govorilo u svim ozbiljnim baletskim kućama. Najbolji omaž su priredile one kompanije sa kojima je nastupao, za koje je kasnije radio koreografije ili koje je vodio. Sjajne programe su iznele direkcije baleta pariske Opere, zatim Opere u Bordou, Teatra milanske Skale, bečke Opere, Baleta San Franciska ili moskovskog Boljšoj baleta, a britanski BBC je predstavio dvočasovnu emisiju posvećenu jednom od najznačajnih igrača XX veka.
Koreograf koji obožava džez, britanac Tim Rašton na čelu je Danskog plesnog teatra već 12 godina... Rašton je balet učio u Baletskoj školi londonskog Kraljevskog baleta, od najvećih baletskih umetnika i koreografa XX veka, poput Keneta MakMilana i Frederika Aštona. Kao prvak baleta, igrao je između ostalog u Sadlers Vels baletu i Kraljevskom danskom baletu.