Dragi blogeri, evo jednog od mojih omiljenih tekstova na temu nacionalizma. Autor teksta je ruski filosof Nikolaj Berđajev.
Iz knjige „O čovekovom ropstvu i slobodi“, Brimo, Beograd: 2001.
Sablazan nacionalizma i robovanje nacionalizmu je dublji oblik robovanja od robovanja etatizmu. Od svih "nadličnih" vrednosti čovek najlakše pristaje da sebe potčini vrednosti nacionalnoga, sebe najlakše oseća delom nacionalne celine. To je veoma duboko ukorenjeno u čovekovom emocionalnom životu, dublje od odnosa prema državi. Ali nacionalizam, ispi-san na zastavama svih desnih partija, predstavlja već po sebi složenu pojavu. Videćemo da je sama ideja nacije i nacionalnosti proizvod racionalizacije.
Trailer za II deo dokumentarnog serijala "Religije, nacionalizam i kultura sećanja" pod nazivom "Osporena sećanja" u prvi plan stavlja svedočanstva žrtava i nemogućnost da 20. godina posle ratnih sukoba na Zapadnom Balkanu one dobiju pijetet a njihove porodice satisfakciju.
Opasna sećanja i pomirenje: Kontekstualna promišljanja o religiji u postkonfliktnom društvu, Ex Libris, Rijeka, 2012, 374. str
U izdanju Ex-Librisa iz Rijeke je izašla nova knjiga pod nazivom "Opasna sećanja i pomirenje: Kontekstualna promišljanja o religiji u postkonfliktnom društvu". Knjiga je štampana uz pomoć nemačke organizacije za promociju kulture i knjiga Traduki i predstavlja zbornik radova sa istoimenog naučnog skupa održanog prošlog leta u Domu Omladine u Beogradu u organizaciji Centra za istraživanja religije, politike i društva.
Knjigu su priredili Srđan Sremac, Zoran Grozdanov i Nikola Knežević a radove su objavili sociolozi, filozofi i bogoslovi iz zemalja bivše Jugoslavije kao i velika svetska imena iz oblasti religije, poput Jurgen Moltmanna, Miroslava Volfa i Alide Asman.
Knjiga će biti svečano predstavljena na naučnom skupu "Mediji, religija i nasilje u postkonfliktnom društvu" koji se održava 18 i 19 maja u Domu Omladine u Beogradu, u 19 časova.
Pre deset dana jedna od aktuelnih vesti je bila da je g. Marti Ahtisari dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za mir, za kako je to navedeno „za njegovo značajno zalaganje u rešavanju internacionalnih konflikata širom sveta u poslednjih nekoliko decenija". Koliko je g. Ahrisari zaslužio ovu nagradu ili ne, ne želim da ulazim jer zapravo tema ovog posta nije dotični gospodin. Godinu dana unazad ista nagrada uručena je g. Al Goru zbog filma o globalnom otopljavanju. Međutim, tema ovog posta nije ni Al Gor veće jedna osoba koja je iste godine nominovana za ovu nagradu. Reč je o nedavno preminuloj gđi. Ireni Sendler koja je za vreme drugog svetskog rata spasila više od 2500 dece iz Varšavskog geta.
Gost bloga: Biljana Beba Knežević
Moja vam je Jaca jedno neobično biće. Onako vižljasta, kratke, najcrnje kose, vazda ozbiljnog izgleda, stalno deluje kao graciozna figurica iz nekih aristokratskih ormara, sakrivena iza onih stakala koji se samo sa strahopoštovanjem gledaju. Ona je moja naj, najbolja drugarica, jedna od onih za koje se u leksikonima iznjašavam sa: SSD! Jaca je mama devetogodišnjeg Mateja, ljubimca moje kćeri. Tačnije, moja dvoipogodišnja Pčelica je nasmrt zaljubljena u njega. Kad je tek počela da govori zvala ga je Kaka. U idućoj fazi