Prvi nastup srpske ministarke sporta.
Ono što pripada društvu, pripada i meni, posebno odgovornost koju imam da to što mi pripada - zaštitim.
I posle svi govore o promenama.
Promena nema. I nikada ih neće biti.
TAVOLA ROTONDA "ITALIA-SERBIA: COOPERAZIONE BILATERALE NELLA CORNICE EUROPEA"
Venerdì 20 luglio 2012, ore 11.00, Sala Goldoni di Palazzo Gallenga.
Intervengono: S.E. Ana Hrustranovic, Ambasciatore della Repubblica di Serbia in Italia, S.E. Armando Varricchio, Ambasciatore d'Italia a Belgrado e l'On. Riccardo Migliori, Vice Presidente Assemblea Parlamentare dell'OSCE e Presidente Delegazione Parlamentare Italiana.
Odnosi Srbije i Evropske Unije su kroz istoriju poprimali različit kvalitet i karakter.
Viktor Mari Igo (fr. Victor Marie Hugo; 26. februar 1802 - 22. maj 1885) bio je veliki francuski pisac i predvodnik mnogih književnih i političkih generacija. Za njegovo ime vezan je nastanak francuske romantičarske književnosti. Viktor Igo je je bio pesnik, romansijer i dramski pisac. Bio je aktivan učesnik političkog života Francuske.Igoovi verski pogledi radikalno su se menjali tokom njegovog života. Kao mladić bio je katolik i izražavao je veliko poštovanje prema crkvenoj hijerarhiji i autoritetu. Od tada se sve više odaljava od katolicizma i izražava veliko negodovanje prema papi i ima snažne antiklerikalne poglede. Tokom egzila postao je spiritualista, a kasnije je postao pobornik racionalnog deizma koji je bio sličan onome koji je podržavao Volter. Kada je jedan popisnik 1872. pitao Igoa da li je katolik, Igo je odgovorio: "Br. 1 slobodoumnik".
Mnoge su zanimljivosti vezane za društveni život Etruraca. Dovoljno govori činjenica da su ih Grci i Rimljani smatrali skandalozno nemoralnima, a setimo se samo svih priča vezanih uz njihove vlastite gozbe, orgije i hedonizam. U kasnijim rimskim vremenima, reč Etrurac je bila sinonim za prostituciju. Po rimskim merilima, njihova je žena bila uzorna, dok je etrurska bila preslobodna - učestvovala je u čestoj telesnoj razmeni muškaraca, održavala je brigu o svom telu vežbom, ponekad čak u prisutstvu muškaraca, nije se smatralo sramotom da bude viđena gola, na gozbama je nazdravljala kome je htela, sedala gde je htela - to nije morao biti njen suprug - dobro je podnosila alkohol.
Etrurci su predstavljali jednu od nadominantnijih civilizacija svog vremena. Njihova kultura, nauka i mistična saznanja u mnogim su aspektima nadilazili svoje savremenike, no istorija je htela da nestanu u dubini Vremena. Ono je potisnulo mnoga znanja o njima, ostavivši naučnike do današnjeg dana na muci u potrazi za odgovorima o nekadašnjim tajanstvenim vladarima Mediterana.
Album: Beogradski glas 11
RAProdukcija 2011. Belgrade, Serbia
Muzika i tekst: Aleksandra Kovač
...jer i travka treba i rosu i kosu.
Pronalazim se u svakoj recenici. Skoro.
Pametni su ovo ljudi. Primaju nerad od Istoka, ugodan život od Zapada; nikuda ne žure, jer sam život žuri, ne zanima ih da vide šta je iza sutrašnjeg dana, doći će što je određeno, a od njih malo šta zavisi; zajedno su samo u nevoljama, zato i ne vole da često budu zajedno; malo kome vjeruju, a najlakše ih je prevariti lijepom riječi; ne liče na junake, a najteže ih je uplašiti prijetnjom; dugo se ne osvrću ni na što, svejedno im je što se oko njih dešava, a onda odjednom sve počne da ih se tiče, sve isprevrću i okrenu na glavu, pa opet postanu spavači, i ne vole da se sjećaju ničeg što se desilo; boje se promjena jer su im često donosile zlo, a lako im dosadi jedan čovjek makar im činio i dobro.