Sjedinjene Američke Države su u porođajnim mukama. Predsednik Obama je, kao što je obećao u svojoj predizbornoj kampanji, krenuo u političku akciju za promenu jednog od najkontroverznijih i najkomplikovanijih sistema u SAD - način na koji Amerikanci osiguravaju svoje zdravlje, odnosno plaćaju za lečenje kada se razbole.
Prema sadašnjem sistemu, građani kupuju zdravstveno osiguranje od privatnih kompanija, dok država osigurava samo penzionere, invalide i hendikepirane osobe. Ali i tu postoje razna ograničenja, tako da je danas zdravstveno neosigurano 46 miliona Amerikanaca. Privatno osiguranje najčešće je veoma dobro ali skupo, pa mogu da ga plaćaju samo oni koji imaju dobre plate ili su zaposleni u bogatijim firmama. Što se tiče državnog osiguranja, već sada jasno da će ono kroz par decenija bankrotirati.
Većina Amerikanaca iz raznih razloga nema veliko poverenje u federalnu vladu i ona se najčešće smatra za neefikasnu, pa Obamin plan za reformu sistema zdravstvenog osiguranja nailazi na žestoke kritike. Kritičari kažu da će predložen način državnog osiguranja koštati toliko mnogo da će federalna vlada morati da poveća porez. Ili to, ili će morati da se zadužuje, uvećavajući ionako ogroman budžetski deficit. Neki čak optužuju Obamu da na mala vrata pokušava da uvede socijalizam.
Ali mnogima je jasno da će Sjedinjene Države kad-tad, pod Obamom ili nekim drugim predsednikom, morati da reformišu sadašnji sistem zdravstvenog osiguranja. Takođe nema sumnje da će Amerikanci morati da promene i neke svoje duboko ukorenjene navike. Zdravstveni stručnjaci kažu da preterano oslanjanje na procesovanu hranu, bogatu mastima, šećerom i solju - drugim rečima gojaznost - zatim pušenje, neredovna fizička aktivnost i sve bolesti povezane sa tim lošim navikama već teško opterećuju kasu državnog osiguranja. S druge strane, savremena medicina i lekovi, u stanju su da znatno produže život obolelima, ali uz neprekidnu negu, posete bolnicama i uzimanje lekova - što, naravno, takođe košta. Los Anđeles tajms navodi da se na lečenje bolesti izazvanih gojaznošću godišnje u Americi troši 90 milijardi dolara. Kada se uzme u obzir da je dve trećine Amerikanaca gojazno, dolazi se do vrtoglave cifre.
Mlada generacija koja tek počinje da se zapošljava jednostavno neće moći da podnese troškove zdravstvenog osiguranja svojih debelih sugrađana.