Među tim našim udovicama je i istoričarka Branka Prpa, rođena Splićanka, otmena i produhovljena Beograđanka, koja je 1972. godine odlučila da studira istoriju na beogradskom Filozofskom fakultetu. Branka Prpa svojom pojavom, erudicijom i javnim govorom predstavlja retke izdanke građanskog, tolerantnog i uljudnog soja, na žalost odumirućeg na prostoru Balkana.
Iako su njenu ljubav, novinara Slavka Ćuruviju ubili 11. aprila 1999. godine na njene oči, iako do danas nisu procesuirani ni ubice ni nalogodavci ubistva Slavka Ćuruvije, Branka Prpa je ostala dosledna u svom javnom i intimnom prostoru ljudskosti i intelektualnosti. I kao građanka Srbije i kao istoričarka borila se i bori se za prosperitetnu, pravnu i civilizovanu državu Srbiju, birajući reči i saopštavajući ih na smiren i visokoparan način.
Branka Prpa je bila gošća emisije „Mućni glavom" u subotu, 23. marta 2013. Tokom emisije postavio sam joj više pitanja, od kojih izdvajam:
U jednom od svojih eseja Isidora Sekulić je zapisala: "..."Nikada nismo imali vremena da mirno izgrađujemo svoju kulturu. Ratovi, zbegovi, lutanja, razaranja, građenja na ruševinama, to je naša istorija. Pa i onda kada smo stvarali, sve je išlo vrtoglavom brzinom, slamalo je ljude (...). A naš narod? Divne, sjajne, jedinstvene pobede, a narod mali, pa mali. Mali zbog svog uskog, nekulturnog nacionalizma!" Kako komentarišete ovu opasku Isodore Sekulić?
- U jednom intervjuu publikovanom pre atentata Zoran Đinđić je, između ostalog, rekao: "..Moje čvrsto uverenje je da smo mi kao narod XX vek prokockali. Mi smo ga izgubili zabavljeni pogrešnim eksperimentima. Jedan eksperiment je bio Jugoslavija, drugi je bio komunizam." Da li ovo uverenje Zorana Đinđića podvrđuje ili negira sud istorije?
- Kako objašnjavate istorijske okolnosti koje su na vrh političke piramide izbacile Slobodana Miloševića na kraju XX stoleća?
- Većina srpskih intelektualaca podržala je novokomponovanog vođu krajem osamdesetih godina prošlog veka. Sem retkih izuzetaka (Mića Popović, Mihiz...), do danas se niko od tih intelektualaca nije javno pokajao ili barem izvinio mladim generacijama zbog podrške Miloševiću i njegovom nacionalističkom projektu. Kako vi gledate na tu činjenicu?
- Sa vremenske distance od nepunih 13 godina, kako danas tumačite događaje 5. oktobra 2000. godine?
- Ako je 5. oktobra 2000. bila revolucija, zašto 6. oktobra nisu primenjene revolucionarne metode?
- Narednog 11. aprila 2013. navršava se 14 godina od ubistva Slavka Ćuruvije! Zašto još uvek ubice i nalogodavci ubistva nisu privedeni pravdi?
Snimak emisije „Mućni glavom" 23. 3. 2013. može se preslušati na linku:
http://www.radiobeograd.rs/index.php?option=com_content&task=view&id=3256&Itemid=182