Piše: Rodolјub Šabić
Mučno "natezanje" između dva važna državna organa izazvano odbijanjem Ministarstva odbrane da Zaštitniku građana omogući uvid u dokumenta koja je tražio i dalje se nastavlja.
Budući da je reč o pravnom pitanju, možda nije suvišno podsetiti na to da su se u prilog nespornom pravu Zaštitnika građana izričito izjasnili Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Društvo sudija, Društvo tužilaca i Advokatska komora.
S druge strane је "stav" ministra odbrane, po kome je "budući da se vodi istraga" za pristup traženim dokumentima Zaštitniku građana potrebno nekakvo "odobrenje" javnog tužioca. Taj stav je podržala jedino Vojnobezbednosna agencija (koja je u sastavu Ministarstva), a ni ona ne baš eksplicitno (kako direktor VBA reče "birali su manje od dva zla").
Ali, ostavimo po strani mišljenja, stavove i sl. Mnogo je uputnije pogledati šta o "spornom" pitanju kažu zakoni. Za početak, čl. 21 st. 1 Zakona o zaštitniku građana:
"Organi uprave imaju obavezu da sarađuju sa Zaštitnikom građana i da mu omoguće pristup prostorijama i stave na raspolaganje sve podatke kojima raspolažu, a koji su od značaja za postupak koji vodi odnosno za ostvarenje cilja njegovog preventivnog delovanja, bez obzira na stepen njihove tajnosti, osim kada je to u suprotnosti sa zakonom."
Dakle, "bez obzira na stepen tajnosti". A za "osim kad je to u suprotnosti sa zakonom", treba pogledati stav 1 i stav 2 tač. 1 člana 38. Zakona o tajnosti podataka:
"Državni organi koje bira Narodna skupština, rukovodioci državnih organa koje bira Narodna skupština, sudije Ustavnog suda i sudije, ovlašćeni su da pristupe podacima svih stepena tajnosti koji su im potrebni za obavljanje poslova iz njihove nadležnosti bez bezbednosne provere.
Izuzetno, lica iz stava 1. ovog člana imaju pravo na pristup tajnim podacima koji su označeni stepenom "DRŽAVNA TAJNA" i "STROGO POVERLJIVO" uz prethodnu bezbednosnu proveru iz člana 53. tač. 2) i 3) ovog zakona, ako je to potrebno za obavljanje poslova iz njihove nadležnosti, ako se ti podaci odnose na:
1) radnje sprečavanja, otkrivanja, istrage i gonjenja za krivična dela, koje sprovode nadležni državni organi, do okončanja istrage, odnosno gonjenja;
2)…"
Dakle, Zaštitnik građana (državni organ koga bira Narodna skupština) ima pravo uvida u sva dokumenta, svih stepena tajnosti. Izuzetno, za pristup dokumentima najvišeg stepena poverljivosti, kada su predmet istrage, postoji jedan i jedini poseban uslov. Taj uslov je da je "prošao" bezbednosnu proveru iz člana 53 Zakona. A jeste je prošao, nesporno je. Nikakvo "odobrenje tužioca" zakon ne pominje.
Ministar ipak, uporno nastavlja da insistira na nekakvom "odobrenju javnog tužioca". A pritom, podjednako uporno "zaboravlja" da bi bio red da navede neku odredbu nekog zakona koja bi predviđala takvo odobrenje.