Od početka ove godine dinar je evropska moneta koja je najviše oslabila prema evru i dolaru. Na globalnom nivou dinar ipak nije rekorder jer druge valute, poput venecuelanske, drže primat.

U prvih sedam meseci 2010. srpska moneta oslabila je prema evru za 9,6% i 16% prema dolaru. Od početka globalne ekonomske krize pad dinara prema evru iznosi skoro 28%.

U Evropi Srbija nema premca. Jedina je mađarska forinta ima značajnu depresijaciju u 2010. (oslabila za 4,1%), dok su većina ostalih moneta ojačale prema evru u isto vreme (rublja za skoro 10%). Posmatrano od početka

 
2010-08-23 20:02:39
Ekonomija

Stabilizacija dinara u avgustu 2010!

Goran Nikolić RSS / 23.08.2010. u 21:02

Od kraja septembra 2008, zaključno sa 23. avgustom 2010. dinar je, posle ukrajinske monete, valuta koja je izgubila najveći deo svoje vrednosti prema evru (slična situacija je kada su uzmu u obzir i druge vodeće svetske valute). Stabilizacija dinara u poslednjih pola meseca nije pomogla da se srpska valuta pomeri sa neslavne pozicije najslabije evropske monete, posle grivne, u poslednje skoro dve godine. Međutim, situacija se popravila u avgustu i među zemljama regiona dinar je najviše dobio na vrednosti prema evru. Na tabelama 1. i 2. dati su podaci o nominalnim procentualnim promenama izabranih

 
2010-12-31 17:30:29
Ekonomija| Politika

Dinar u ''dugoj'' 2011-oj

Goran Nikolić RSS / 31.12.2010. u 18:30

Dinar se poslednjih sedmica, posle blagog jačanja, stabilizovao prema evru i prvog radnog dana 2011. evro će se plaćati tek paru preko 106 dinara. Usko povezane s kursom su i potrošačke cene. One su u 2010. povećane za 10,5%, a za sledeću godinu NBS, i pored toga što je u 2010. prebacila target za 2,5 procentnih poena, najavljuje maksimalno 6%. Za razliku od većine eksperata skeptika ne bih odbacio mogućnost da NBS ostvari cilj za 2011. (ili bude vrlo blizu njega). Na čemu temeljim svoj stav?

 
2011-06-25 15:31:42
Politika

Ko će formirati vlast 2012?

Goran Nikolić RSS / 25.06.2011. u 16:31

Analiza je bazirana na hipotetičkoj elektoralnoj snazi srpskih partija. Pođimo od poslednjih referentnih istraživanja javnog mnjenja, kao i od nekih uvek važećih izbornih premisa.

Stranke manjina koje tradiconalno ulaze u parlament (Mađari, Bošnjaci i Albanci) zbirno bi mogle da uzmu od 3% do 3,3%, najverovatnije 7 mandata. Eventualni osmi mandat mogao bi da bude drugi mandat Zukorlićeve stranke ili pak romskih partija. Ipak, neko, kao Albanci Preševske doline mogao bi da padne ispod npr. 0,37% ili bi se to pak moglo desiti i Ugljaninu, suočenom sa snažnom novonastalom konkurencijom

 
2011-10-10 21:46:16
Ekonomija

Novi talas krize ili duga stagnacija?

Goran Nikolić RSS / 10.10.2011. u 22:46


U trećem kvartalu 2011. berze širom sveta su zabeležile snažan pad (vodeći američki indeks, Dow Jones, stropoštao se za šestinu). Na početku oktobra, na Wall Streetu, uprkos demostracijama i pozivima za njegovu okupaciju, situacija se popravila (kao i na ostalim svetskim berzama). Preliminarni podaci ukazuju da GDP u razvijenim ekonomija praktično stagnira, kao i industrijska proizvodnja.

MMF procenjuje privredni rast razvijenih zemalja na samo 1,6% ove i 1,9% 2012, što je značajno ispod 20-godišnjeg trenda rasta u ovim zemljama od 2,3%. Rast u ZUR se procenjuje na 6,4% ove i 6,1% naredne godine (u prethodnih 20 godina prosečno je iznosio 5%).

 
2011-10-15 19:20:04
Ekonomija

Šta su zapravo uzroci ekonomske krize?

Goran Nikolić RSS / 15.10.2011. u 20:20

Puno je pisano o trenutnoj ekonomskoj krizi. Kao glavni uzrok neretko se navodio krah tržišta hipotekarnih kredita u SAD, au poslednje vreme i kriza perifernih zemalja evrozone. Međutim, finansijska i ekonomska kriza dominantno je posledica pogoršanja stanja u realnom sektoru ekonomija razvijenih zemalja, što govori da ona neće lako proći. Treba naglasiti i da su u krizi razvijene zemlje (SAD, većina evropskih država, Japan...), dok zemlje u razvoju beleže dinamičan rast, tek nešto niži nego pre tri godine. Na kraju, nije u krizi evro, već pojedine članice zone evra!

 

Author: Dr. Davor Džalto

(Selected  excerpts)

In this essay I analyze one of the recent critiques of Noam Chomsky’s political thought. I focus particularly on this critique since it repeats the most common arguments and views that can be heard from the anti-Chomskian front of intellectuals. Discussing particular topics and arguments I also address broader questions such as what does it mean to be an intellectual today and what kind of responsibility do we need today in the public as well as academic discourse?

 
2011-12-28 18:14:24
Ekonomija

Kada će Kina prestići Ameriku?

Goran Nikolić RSS / 28.12.2011. u 19:14

Londonski The Economist se već duže vreme bavi temom kada će ekonomija Kine prestići američku. Dve godine, koje se vide kao moguće, su 2018 i 2021. Naime, u prvom scenariju polazi se od toga da će prosečni rast GDP Kine u sledećoj deceniji biti 7,75% (SAD 2,5%), kineska inflacija (odnosno deflator GDP) 4% (američka 1.5%) i prosečna godišnja apresijacija juana 3%. U drugom scenariju, Kina usporava; realni rast je prosečno 5%, dok sve ostalo ostaje nepromenjeno. U tom slučaju Kina prestiže SAD 2012.
Međutim, nisu nemogući ni drugi scenariji.

 

 Autor: dr Davor Džalto

(Tekst predstavlja izvod iz teksta „Fides at Regnvm“, Plus Ultra: izabrani eseji o kulturi, komunikaciji i veri, Beograd, 2011, 65-74).

 U ovom tekstu ću pokušati da na sintetičan način izložim i analiziram glavne argumente, koji se iz perspektive pravoslavne tradicije najčešće navode u prilog monarhije kao oblika vladavine. U tom cilju, u daljem izlaganju ću analizirati dva teksta u kojima je se argumentuje u prilog monarhije, sa željom da se ona opravda i obrazloži na osnovu dogmi Crkve i pravoslavnog predanja. Razlog za pozivanje upravo na ove tekstove, pored velikog broja onih koji se bave vezama monarhije i pravoslavne vere, leži u činjenici da su ova dva teksta međusobno komplementarna, te da je iz njih moguće iščitati, na sažet ali i dovoljno razrađen način, praktično sve važnije aspekte nečega što se krajnje uslovno može okarakterisati kao «(afirmativna) pravoslavna teologija monarhije».

 
2012-03-03 20:28:46
Politika

Etnička mapa Evrope 2012

Goran Nikolić RSS / 03.03.2012. u 21:28

Na početku 21. veka etnička mapa starog kontinenta značjano se promenila u odnosu na samo stoleće ranije. Dva svetska rata i proces zaokruživanja nacionalnih država praktično je izbrisao etničko šarenilo karaktiristično za raniji period, barem u okviru samih država. Velika većina zemalja u Evropi danas ima populaciju koju najmanje četiri petine čini pripadnici većinskog naroda. Takav slučaj je uglavnom i u našem regionu. Imigracija sa drugih kontinenata na prostor Zapadne Evrope nešto je ublažila trend porasta učešća većinske nacije u ukupnoj populaciji,
 
2007-08-09 21:44:50

Prodaja korišćenih gaća

Marko Jevtic RSS / 09.08.2007. u 22:44

Mislim da svi znate da na Internetu možete da nađete sve i svašta, ali kad sam ovo video ovaj bizarni biznis stvarno sam se iznenadio....

Skoro nijedan proizvod nema veću cenu od novog, ako ne računamo celebrity stvari. Ipak, da korišćenje može biti dodatna vrednost svedoči prodaja korišćenih gaća na internetu. To je u stvari veliki biznis na netu, pa možete naći milion sajtova ako u guglu ukucate "used panties" ili odete na neki od portala koji linkuju ostale sajtove, tipa: www.usedpantyportal.com.

Neki

 
2011-05-02 08:58:05
Ekonomija| IT

#utisak

Marko Jevtic RSS / 02.05.2011. u 09:58

Utisak nedelje postaje sve zanimljiviji poslednjih meseci, ne zbog nekih promena, interesantnijih gostiju i sl., već zbog društvene mreže twitter i twitteraša koji prate emisiju. Ne samo da je prate, već svoje komentare ostavljaju na twitteru uz hashtag #utisak. Često je praćenje na twitteru zanimljivije nego gledanje same emisije.

utisak.png?t=1304328338 

 
2011-10-27 07:06:04
Gradjanske inicijative| Moj grad

Ko gradi grad?

Marko Jevtic RSS / 27.10.2011. u 08:06

Ima tome 2,5 godine. Želeli smo da ukažemo na jedan lokalni problem Beograđana sa leve obale Dunava (naselja kao što su Borča, Padinska Skela, Kotež, Krnjača, Sebeš, Jabučki Rit, Kovilovo, Ovča i dr) i pokrenuli smo peticiju za izgradnju pešačkog mosta na Zrenjaninskom putu. Puni entuzijazma dobili smo podršku i Rešivoja, aktivirali prvo građane, zatim i medije, a na kraju apelovali na vlast. Od Opštine, preko Grada, do Direkcije za puteve. U junu ove godine na Ekapiji je objavljena vest:

Sekretarijat za saobraćaj finansirao je izradu glavnih projekta za izgradnju pešačkih pasarela na teritoriji Beograda.

Planirano je da pasarele budu izgrađene na lokacijama: Avalski put - selo Rakovica, Ibarski put - kod motela "Šarić", Lazarevac kod Očage i Zrenjaninski put - raskrsnica Ovča-Borča.

 
2007-09-06 13:15:01

Evo nas

Marek Vidovič RSS / 06.09.2007. u 14:15

Spremamo se u Srbiju. Znači firma ETARGET za koju radim i ja. Internet reklama u Srbiji se uspešno razvija, tako da kao jedan od najvećih posrednika u pružanju ciljane internet rekalame u bivšem Istočnom bloku, ne smemo nedostajati ni na srpskom tržištu. Verujemo da ćemo uspešno da prenesemo iskustva sa četiri istočno evropska tržišta (Češka, Slovačka, Mađarska i Ruminija) i ovde. Srbija je u intrenet biznisu veoma slična Slovačkoj od pre nekoliko godina. S druge strane, Srbija ima nekoliko odličnih online usluga, koje mogu da konkurišu svetskim standardima Verujemo da

 

Reč ciljanost je neka vrsta mantre, kako za firme koje se bave sa search engine marketingom, tako i za oglašivače, koji koriste ciljane promotivne oglase. Šta tačno ova reč znači kada je povezujemo sa internet reklamom? 

Ciljana internet reklama u sebi sadrži tri međusobno nepovezana koncepta, sa kojima se reč "ciljano" koristi: kontekstualna ciljanost, ciljanje  na osnovu ponašanja potrošača i ciljanje na osnovu ključnih reči.

Kontekstualno ciljanje
Kontekstualno ciljanje znači da će se reklama (najčešće tekstualni oglas sa mogućnošću

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana