Oni svojom interpretacijom pišu novu Bibliju, tačnije Knjigu postanja. Samo što u njihovoj Bibliji na početku nije više reč, već pogled. Po njima, ovaj naš, a i svaki dugi univerzum ili ne postoji ili egzistira samo kao mogućnost. Svaka čestica, a od njih je sačinjen čitav univerzum, može postati stvarna tek ako i kada oni na nju usmere svoj svevišnji pogled.
U Srbiji sve donedavno nije bilo insajdera. Srbija nikada nije oskudevala cinkarošima, tužibabama, sreskim i ostalim špijunima, doušnicima, ulizicama, poverljivim izvorima, tajnim i javnim agentima, pa i krticama. Bilo je i disidenata, ali insajdera nije bilo. A, onda su se, početkom ovog veka, iznenada i u velikom broju pojavili.
Ko su srpski insajderi, mogu li se na neki način klasifikovati i može li se lik srpskog insajdera profilisati kroz analizu njegovog dela i njegovih motiva?
Nekada, dok su bili milicija, nisu štrajkovali. Od kada su postali policija, često štrajkuju. Ciljevi njihovih štrajkova su različiti. Ponekad im je cilj da smenjuju ministre ili ubijaju premijere, a ponekad samo da im se povećaju plate.
Žiri za dodelu NIN-ove književne nagrade, (Milan Vlajčić, Milo Lompar, Aleksandar Jovanović, Stevan Tontić i Slobodan Vladušić), objavio je sinoć da je u uži izbor odabrao sedam romana.
1.Hamam Balkanija. Autor:Vladislav Bajac, pisac, prevodilac, izdavac, rodjen je 1954. godine u Beogradu. Objavio je romane: Knjiga o bambusu (1989), Crna kutija (1993), Druid iz Sindiduna (1998)..., knjige prica: Evropa na ledjima bika (1988), Podmetaci za snove (1992)... Dobitnik je vise knjizevnih nagrada. Proza i
Gost: Amika - Milivoj Anđelković, književnik
Постоји читава плејада дела и писаца који су претече Интернета и у којима су коришћење многе карактеристике Велике Мреже па се може рећи да су је они »предвидели» и користили Интернет пре Интернета. То су венци прича и поема, приповести, романи и хронике које се надовезују, преплићу, укрштају и даље рачвају: Библија, Приче из 1001 ноћи, Декамерони Кантенберијске приче Чосера (14. век), Дон Кихот (17.век), Тристрам ШендиЛоренса Стерна (18. век), колажне песничке збирке Аполинера, романи Џон Дос Пасоса и Бориса Пилњака, Уликс, Хазарски речник, а посебно Борхесова Вавилонска библиотека и Пешчана књига, Кортасарове Школице...
Odavno se u Srbiji tvrdi da je " bravar bio bolji", tome bi se danas moglo dodati - ne samo bravar, već i plastičar, a i pekar, lekar, apotekar, drvoseča, seljak, licider, vunovlakač, abadžija, kazandžija.... Drugim rečima, baš svako bi bio bolji predsednik Srbije od aktuelnih političkih lidera.
... na bosiljak mirišu im grudi, oči im plave... španske, a tek kosa...!?!
Moje juče nestaje, a moje sutra je neizvesno, pa za šta onda živim? Živim za svaki dan. Živim za sadašnji trenutak. Zaboraviću današnji dan, ali to ne znači da današnji dan nije važan, kaže Alis, u romanu i filmu „I dalje Alis“. Naime, Alis, profesorka lingvistike, je obolela od rane Alchajmerove bolesti koja ubrzano napreduje i poništava i njena sećanja i nju kao ličnost. Kada bi, kao Alis, bili primorani da, u desetak rečenica u memoriju svog računara, zabeležimo ključne događaje iz svog života, dakle, one koje nikako ne smemo da zaboravimo, šta bi upisali? Naravno, mnogi smatraju da su svi događaji iz njihovog života toliko značajni da ne bi mogli da stanu ni u višetomni roman. Međutim, popis sećanja ne sme da bude opširan, svega nekoliko rečenica, koje ćemo čitati više puta dnevno i koje će nam poslužiti da ne zaboravimo ono što smo nekad bili i šta danas jesmo. Dakle, neka gedankeeksperiment počne odmah, ne treba čekati dijagnozu.
U povodu filmskog hita "OPENHAJMER", o događajima koji su prethodili projektu "Menhetn".
Pokušao sam da se prisetim svih mogućih statističkih metoda, tehnika i postupaka, od onih jednostavnijih kao što su mod, medijan, aritmetička sredina, raspon varijacije, kvartilno odstupanje, standardna devijacija, T skala, C skala, Stanine skala, pa do složenijih kao što su Pearsonov ili point-biserijski ili tetrahorički koeficijenti korelacije, zatim koeficijent kontigencije, analiza varijanse i kovarijanse, ali nisam ni naslutio odgovor. Čak sam posumnjao da je primenjena metoda multipla multivarijacione regresione analize, koju je u svom doktoratu na nadaleko čuvenom Megatrendu, koristio jedan od ministara aktuelne vlade. Doduše, u toj disertaciji ostalo je nejasno kako je doktorand rešio problem heteroskedastičnosti ukoliko je narušena pretpostavka o nepromenjivosti varijanse slučajnih varijabli u linearnom regresijskom modelu, ali to sada nije tema. Negde u medijima sam zapazio naslov: Konova matematika, pa sam i nju pažljivo proučio.
Ipak, nisam uspeo da dođem do odgovora na pitanje: Kojom je metodom, tehnikom ili postupkom struka iz kriznog štaba došla do zaključka da su penzioneri i ostali 65+, koji već više od mesec dana čame u kućnoj izolaciji, bezbedniji ako se šetaju utorkom, petkom i nedeljom, a ne ponedeljkom, sredom i subotom ili četvrtkom. Nadalje, kojom je metodom utvrđena bezbedna distanca za šetnju promera 600 m od stana ili kuće?