Moram da se pohvalim, jako sam ponosna.
Večeras Jugoslovensko dramsko pozorište slavi sedamdeset godina postojanja. Premijerom predstave kojom je i počelo svoj rad – »Kralj na Betajnovi«, Ivana Cankara.
Srbija je pompezno obeležila dan oslobođenja Beograda i 65.godišnjicu pobede nad fašizmom, ali još uvek nije načisto na kojoj strani je tokom rata trebalo biti.
Ispada kao da je Srbija pobedila a da se nikada nije pobunila ni digla ustanak protiv fašističkih okupatora, a ponekad izgleda kao da se tokom rata sva premestila na Mars pa 1944.godine vratila e da bi oni komunisti činili masovne zločine.
Eto prođoše 4. i 7.juli a da ih Srbija zvanično ne obeleži a mediji jedva i pomenuše.
Srbija je, verovatno, jedina država u Evropi koja samo kad zatreba ističe svoj doprinos pobedi nad fašizmom i antifašizam kao vrednost kojoj je privržena, a stidljivo i svake godine sve manje obeležava dan borbe protiv fašizma. Sedmi juli- Dan ustanka naroda Srbije, već pet godina nije državni praznik. Nije toliko bitan datum niti da li će se praznovati, ali nije mudro to što je Srbija 'zaboravila' da bar jedan dan u godini posveti sećanju na borbu protiv fašista.
Doduše, predsednica skupštine je bila na svečanosti u Beloj Crkvi
ali izgleda kao predstavnica SPS a ne zvanične Srbije jer bi u tom slučaju i protokol podrazumevao prisustvo garde i i visokih oficira.
|
Politika je čudo. Sećanje na 24 decembar 1996, ne sme da umre.
U ponedeljak 23. septembra 2002. tadasnji premijer Srbije i predsednik DS Zoran Djindjic je gostovao na americkom kanalu PBS .
Njegov domacin Charlie Roze, izmedju ostalog upitao je Djindjica, sta je buducnost Srbije?
Da bude deo zapadne civilizacije, odgovorio je tadasnji premijer Srbije i nastavio: Da ne bude izmedju, da ne izmisljamo neki treci put, da prekinemo sa experimentisanjem ...
Ne sjecam se, a ispravite ako gresim, da je ijedan srpski politicar od uticaja ovako jasno oznacio zapad kao cilj srpske spoljne politike.
Niko u državnim medijima nije spomenu jučerašnji dan kao dan kada je počeo Prvi svetski rat. Namerno nisam ništa napisao živeći u lažnoj nadi da će se neki bajni poznavala srpske istorije, ili novinar sa reputuacijom setiti koliko je 28.07.1914. godine bio značajan za tok srpske istorije.
Ovde se nalazi tekst koji je pisan odavno a objavljen je samo u niškim Južnim vestima.
„Zato što je bio antifašista on 1936. odlazi u Španiju. Mislio je, mada u to nije bio u potpunosti uvjeren, da će fašizam, ako ne bude zaustavljen u Španiji, zagaditi cijeli svijet.
Po dolasku on u početku nije znao šta bi trebao raditi. Naravno on ništa nije znao ni o borbi, ni o ubijanju, ni o smrti. Ali on je bio dobrovoljac.
U španiji on je sreo ljude za koje je antifašizam bio život, san i hrana, ljude koji su neumorno radili na njegovoj pobjedi."
Španska lekcija, Milton „Milt" Volf (posljednji komandant bataljona Abraham Linkoln, XV Internacionalne brigade)