Gostovao ministar trgovine u Poligrafu i objasnio nam da je suša za sve kriva i da je vlada spasila stvar zabranom izvoza i da to što je mleko jeftinije u Nemačkoj i Francuskoj nije dobro poređenje, već da treba da se poredimo sa Bugarskom i Rumunijom i voditelj se nije baš snašao/pripremio, pa k'o rekoh, hajde da ja probam.
Ovo je inače jako komplikovano, kao što je ministar natuknuo, i potrebni su timovi stručnjaka da ovo ispitaju, tako da dalje čitanje bih preporučio samo onim super stručnim ljudima koji iza sebe imaju timove eksperata.
Uzmimo na primer mleko. Direktno poređenje cena mleka u maloprodaji u Srbiji, Nemačkoj, Francuskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumuniji nema mnogo smisla. Zbog različitih uplitanja države u privredu i poljoprivredu u tim zemljama, raznih subvencija i poreskih olakšica, jako je teško direktno uporediti. Pa šta da radimo?
Pogledajmo lanac od krave do vašeg stola. Prva karika su direktni proizvođači mleka, poljoprivrednici koji drže i muzu krave i tako prave proizvod. Njih subvencionišu sve zemlje na razne načine. Kod nas to su Đura i Pera. Đura ima 5 krava, a Pera 50.
Druga karika su prerađivači mleka koji kupuju mleko od Đure i Pere, prerade ga i upakuju u razne proizvode: kratkotrajno, dugotrajno, kiselo i svakakvo drugo mleko. Ovu kariku niko ne subvencioniše direktno.
Treća karika je distribucija, veleprodaja i maloprodaja, koja kupuje mleko od mnogobrojnih prerađivača. Ovu kariku niko ne subvencioniše direktno.
Znači kad analiziram cenu, moram da je razbijem na tri dela:
cena proizvođača = trošak proizvođača + profit proizvođača - subvencije
cena prerađivača = cena proizvođača + (trošak prerađivača + profit prerađivača)
cena prodavca = cena prerađivača + (trošak prodavca + profit prodavca)
Pošto je razuman profit oksimoron, a maksimalan profit pleonazam, šta određuje ove cene?
Odgovor je ili regulativa (čitaj država) ili konkurencija. U ovaj odgovor bi se umešalo i: koliko krajnji potrošači mogu da plate (prevelika cena = manja potrošnja), ali pošto se radi o mleku, ovaj deo ne igra. Ovo sa državom smo probali. Ne valja. Znači konkurencija. Kako?
Cenu proizvođača obara ponuda (Pero i Đura), a podiže potražnja (broj prerađivača mleka koji kupuju mleko od Pere i Đure). Ako ima malo proizvođača, cena raste i povećava profit proizvođača. Ako ima malo prerađivača, cena opada i obara profit proizvođača. Pošto im je cena ograničena ponudom i potražnjom, Pera i Đura dodatni profit mogu da traže u efikasnijem poslovanju: smanjenju troškova. A to je dobra stvar.
Ako ima jedan prerađivač, Pera i Đura imaju problem. Moraju da prihvate "dogovor".
Cenu prerađivača obara ponuda (prerađivači), a podiže potražnja (broj distributera i prodavaca mleka koji kupuju mleko od prerađivača). Ako ima malo prerađivača, cena raste i povećava profit prerađivača. Ako ima malo prodavaca, cena opada i obara profit prerađivača. Pošto im je cena ograničena ponduom i potražnjom, prerađivači dodatni profit mogu da traže u efikasnijem poslovanju: smanjenju troškova. A to je dobra stvar.
Ako ima jedan prodavac, prerađivači imaju problem. Moraju da prihvate "dogovor".
Ako ima jedan prerađivač, prodavci imaju problem. Moraju da prihvate "dogovor".
Ako ima jedan prerađivač i jedan prodavac, onda oni naprave dogovor. A ko tu ima problem?
E u tom slučaju, problem imam ja: potrošač. Pošto sam u isto vreme i glasač/građanin, ja uredno izađem na izbore i glasam da bih dobio ministra koji sve ovo zna i radi na tome da pojača konkurenciju i spreči i monopole i dogovore. I skupština donese odgovarajuće zakone, napravi zubatu Komisiju za konkurenciju i sprečavanje monopola i pusti je da grize u mom interesu. Tako naivno mislim ja, kad ono...
Dođe "moj" ministar i zamaže svima oči pričama o subvencijama i time objasni da to što je mleko jeftinije u Nemačkoj je u stvari fatamorgana stvorena subvencijama Nemačke države. I to što je potrošačka korpa u Sloveniji 20% jeftinija nego u Srbiji, i to je fatamorgana, i vidi Bugarsku i Rumuniju. I kriv je guverner što svašta priča. I ne znamo da li Delta ima monopol. I sve je to na sudu, a on ne zna dok sud ne kaže ... I umesto da brani mene koji sam mu dao posao, odbrani tezu da je sve u redu jer zaboga Bugarska i Rumunija ...
A njegov posao? Da pronalazi načine da tržište i konkurencija zažive. Jer kad zažive, i proizvođači mleka, i prerađivači i prodavci će se okrenuti jedinom legitimnom mestu za pravljenje profita: efikasnijem poslovanju.
I kad dođe na televiziju, doneće sa sobom analizu koja ide nešto kao:
Cena mleka ima tri komponente: ... Bugarska i Rumunija su tražišta u razvoju i imaju probleme i sa konkurencijom i sa monopolima. Nemačka i Francuska daju velike subvencije proizvođačima mleka tako da je proizvođačka cena niža nego u Srbiji (član subvencije u jednačini). Ali zato njihovi prerađivači i prodavci ugrade manju cenu po litru nego u Srbiji, i pored mnogo većih plata svojih zaposlenih i cene drugih troškova (struje, nafte, ...) jer su mnogo produktivniji i efikasniji. Pošto postoji značajna konkurencija, kod njih je i profit ograničen i mnogo manji nego u Srbiji.
I nismo trebali da dozvolimo da Delta kupi C market. I nismo trebali da dozvolimo da Salford ...
Znači imamo problem: nedostatak konkurencije, faktički monopoli i kao rezultat visoki profiti bez poboljšanja efikasnosti. Moj posao je da razbijem monopole, pojačam konkurenciju i time nateram celu industriju da se posveti efikasnosti. Pad cena će biti samo posledica.
U isto vreme, moj posao nije da uništim Deltu ili Salford. Oni su važni činioci srpske privrede, ali ... Ovo ne može preko noći, ali ovo su mere koje predlažem: ...
I ne tražim čuda. Samo prepoznavanje problema i rad na rešenju koje ne može preko noći.
A o onoj zabrani izvoza kukuruza, tek je to katastrofa. Bivša ministarka poljoprivrede reče: tri godine smo pokušavali da objasnimo poljoprivrednicima da se prepuste tržištu i da ne mogu da traže veće cene, već da prihvate cene tržišta. Pa ako je kukuruz rodio, ima ga više, viša je ponuda, pa mu cena mora ići dole. Što je bolje za prerađivače i sasvim ok. I sad gle čuda: kad dođe suša, i smanji rod kukuruza, umesto da cena sada poraste i pokrije im troškove, dođe država i reče - kad ponuda obara cene tržište važi, a kad potražnja poveća cene, tržište ne važi. I ponovo u džepove prerađivača i prodavaca. I ponovo oni nemaju razlog da apsorbuju deo troška kroz svoj profit i da rade na povećanoj efikasnosti da povrate taj profit.
Razlog za liberalna ekonomiju nije da sve postane privatno i da se državni monopol zameni privatnim. Razlog je veća efikasnost. Ona ne može bez regulatornog uticaja države u kreiranju okruženja za nastajanje konkurencije i nadzora koji sprečava monopol. Cilj je veća efikasnost.
Saša